Usustavljivanje slovničkog gradiva o rečenici

(jednostavna, nezavisno, zavisno složena i višestruko složena rečenica ) by Viktorija Lokas, prof.



REČENICA

Skup riječi kojom se prenosi potpuna obavijest.

DJEVOJČICA IVA JE KRENULA U ŠKOLU.

 Sastoji se od rečeničnih dijelova.

DJEVOJČICA IVA JE KRENULA U OSNOVNU ŠKOLU.

APOZICIJA SUBJEKT PREDIKAT PRILOŽNA OZNAKA MJESTA

by Viktorija Lokas, prof.

KAKVE REČENICE MOGU BITI PO SASTAVU ?

REČENICA JEDNOSTAVNA SLOŽENA VIŠESTRUKO SLOŽENA NEPROŠIRENA PROŠIRENA NEZAVISNO SLOŽENA ZAVISNO SLOŽENA

by Viktorija Lokas, prof.

ŠTO JE JEDNOSTAVNA REČENICA ?

 Jednostavna je rečenica ona koja ima predikat, subjekt i dodatke.

IVAN ČITA

KNJIGU

.

SUBJEKT PREDIKAT OBJEKT

by Viktorija Lokas, prof.

NEPROŠIRENA JEDNOSTAVNA REČENICA

 Rečenica koja ima samo predikat ili predikat i subjekt.

PREDIKAT

Kiši.

NEPROŠIRENA JEDNOSTAVNA REČENICA PREDIKAT + SUBJEKT

Pada kiša.

by Viktorija Lokas, prof.

PROŠIRENA JEDNOSTAVNA REČENICA

S + P + O

Marija kuha ručak.

S + P O+ P + O

Marija svaki dan kuha ručak.

PROŠIRENA JEDNOSTAVNA REČENICA AP + S + P O+ P + O

Mama Marija svaki dan kuha ručak.

AP + S + P O +P +AT + O

Mama Marija svaki dan kuha fini ručak.

by Viktorija Lokas, prof.

ŠTO JE SLOŽENA REČENICA ?

 Rečenica sklopljena od dviju ili više jednostavnih rečenica.

MARKO IDE U ŠKOLU I DOBAR JE UČENIK .

1. surečenica 2. surečenica VEZNIK  Jednostavne rečenice koje su povezane ili uklopljene u složenu rečenicu nazivaju se surečenicama.

by Viktorija Lokas, prof.

KAKVE MOGU BITI SLOŽENE REČENICE ?

BEZVEZNIČKA

Maja čita, razmišlja.

SLOŽENA REČENICA VEZNIČKA

Maja čita i razmišlja.

by Viktorija Lokas, prof.

VRSTE SLOŽENIH REČENICA

SLOŽENE REČENICE NEZAVISNO SLOŽENE ZAVISNO SLOŽENE VIŠESTRUKO SLOŽENA RAČENICA

by Viktorija Lokas, prof.

 

NEZAVISNO SLOŽENE REČENICE

Nastaju povezivanjem i njihove surečenice nisu u međusobnom odnosu zavisnosti.

Povezane u nezavisno složenu rečenicu, surečenice su nezavisne jedna o drugoj.

JEDNOSTAVNA REČENICA

Marko čita. Iva pjeva.

NEZAVISNO SLOŽENA REČENICA

Marko čita, a Iva pjeva.

SUREČENICE

Marko čita / Iva pjeva

JEDNOSTAVNA REČENICA

Marko čita. Iva pjeva.

by Viktorija Lokas, prof.

KAKVE MOGU BITI NEZAVISNO SLOŽENE REČENICE PREMA VEZNICIMA ?



BEZVEZNIČKA – REČENIČNI NIZ

Nezavisno složena rečenica bez veznika u kojoj su surečenice obično povezane zarezima.

1. SUREČENICA 2. SUREČENICA

Marko piše ispit, pazi na vrijeme.



VEZNIČKA

Nezavisno složena rečenica u kojoj su surečenice povezane veznicima.

1. SUREČENICA 2. SUREČENICA

Marko piše ispit i pazi na vrijeme.

VEZNIK

by Viktorija Lokas, prof.

KAKVE MOGU BITI NEZAVISNO SLOŽENE REČENICE PREMA SADRŽAJU SUREČENICE?

NAZIV PRIMJER VEZNICI ZAREZ SASATAVNE Sanja je pošla u srednju školu i stekla je nove prijatelje.

i, pa, te, ni, niti

SUPROTNE Radio sam, ali se nisam umorio.

a, ali, nego, no, već

NE DA RASTAVNE ISKLJUČNE Ili radi ili odustani!

Svi govore, samo on šuti.

ili samo, samo što, jedino, jedino što, tek, tek što

NE DA ZAKLJUČNE Potrudio si se, zato si nagrađen.

by Viktorija Lokas, prof.

dakle, zato, stoga

DA

SASTAVNE REČENICE

 Nezavisno složene rečenice u kojima se sadržaji surečenica međusobno sastavljaju, a surečenice se povezuju sastavnim veznicima: i, pa , te, ni, niti.

Sanja je pošla u srednju školu i stekla je nove prijatelje.

1. surečenica 2. surečenica

VEZNIK

by Viktorija Lokas, prof.

SUPROTNE REČENICE

 Nezavisno složene rečenice u kojima je sadržaj jedne surečenice suprotstavljen sadržaju druge, a surečenice se povezuju suprotnim veznicima: a, ali, nego, no, već.

 Ispred suprotnih se veznika uvijek piše zarez.

Neva nije otišla u kino , nego je kod prijateljice.

1. surečenica 2. surečenica VEZNIK ZAREZ by Viktorija Lokas, prof.

RASTAVNE REČENICE

 Nezavisno složene rečenice u kojima se sadržaji surečenica međusobno rastavljaju, a surečenice povezuju rastavnim veznikom ili .

 Sadržaj jedne surečenice isključuje sadržaj druge surečenice.

Neva je u kinu ili kod prijateljice.

1. surečenica 2. surečenica VEZNIK by Viktorija Lokas, prof.

ISKLJUČNE REČENICE

  Nezavisno složene rečenice u kojima se sadržaj jedne surečenice izuzima i isključuje iz sadržaja druge, a surečenice se povezuju isključnim veznicima: jedino, jedino što, tek, tek što, samo, samo što.

Ispred isključnih se veznika uvijek piše zarez.

Toplo se odjenuo , jedino što nije obuo čizme.

1. surečenica 2. surečenica ZAREZ VEZNIK by Viktorija Lokas, prof.

ZAKLJUČNE REČENICE

  Nezavisno složene rečenice u kojima se sadržaj jedne surečenice zaključuje iz sadržaja druge, a surečenice se povezuju zaključnim veznicima: dakle, zato, stoga.

Ispred zaključnih se veznika uvijek piše zarez.

Luka je visok , dakle mogao bi biti dobar košarkaš.

1. surečenica 2. surečenica VEZNIK ZAREZ by Viktorija Lokas, prof.

ZAVISNO SLOŽENE REČENICE

  su one rečenice koje nastaju uvrštavanjem.

Prema veznicima mogu biti samo vezničke.

VEZNICI ZAVISNO SLOŽENE REČENICE

veznik zamjenica u ulozi veznika prilog u ulozi veznika Sjedi jer je umoran. Tko uči, taj zna. Vrati se gdje si bio.

by Viktorija Lokas, prof.

ŠTO JE GLAVNA, A ŠTO ZAVISNA SUREČENICA ?

   U zavisnoj složenoj rečenici jedna je surečenica uvijek nadređena drugoj.

GLAVNA surečenica je surečenica u koju se druga surečenica uvrštava.

ZAVISNA surečenica je surečenica koja se uvrštava u glavnu surečenicu.

ZAVISNO SLOŽENA REČENICA Mateja mi je ispričala priču koju ne ću nikada zaboraviti.

GLAVNA SUREČENICA ZAVISNA SUREČENICA Mateja mi je ispričala priču koju ne ću nikada zaboraviti.

by Viktorija Lokas, prof.

POREDAK SUREČENICA

 UOBIČAJAN – poredak u kojemu je glavna surečenica na prvom mjestu.

GLAVNA ZAVISNA Pospremi stan kad dođeš kući.

 OBRNUTI ( inverzija ) – zavisna surečenica prethodi glavnoj, nalazi se ispred nje.

ZAVISNA GLAVNA Kad dođeš kući

,

pospremi stan.

 UMETANJE – zavisna surečenica je umetnuta u glavnu surečenicu.

GLAVNA ZAVISNA GLAVNA Pospremi

,

kad dođeš kući

,

stan.

by Viktorija Lokas, prof.

VRSTE ZAVISNO SLOŽENIH SUREČENICA

NAZIV PREDIKATNE SUBJEKTNE OBJEKTNE ATRIBUTNE MJESNE VREMENSKE NAČINSKE POGODBENE PRIMJER

Film je da ću zaspati gledajući ga.

Neka se javi tko zna.

Znam što skrivaš od mene.

Kupit ću tenisice koje već dugo želim.

Išli smo kamo nas noge nose.

Doći ću k tebi kada padne mrak.

Gleda me kao da se čudi.

Čuo bi me kada bi glazba bila tiša.

by Viktorija Lokas, prof.

ŠTO SU PREDIKATNE REČENICA I KAKO IH PREPOZNATI ?

 Predikatne su rečenice one rečenice u kojima se zavisna surečenica odnosi prema glavnoj kao predikat.

 Predikatnu ćeš rečenicu prepoznati jer u glavnoj nema predikata, nego samo pomoćni glagol.

GLAVNA ZAVISNA Glazba je da se tresu prozori.

POMOĆNI GLAGOL odnosi se prema glavnoj kao predikat by Viktorija Lokas, prof.

ŠTO SU SUBJEKTNE REČENICE I KAKO IH PREPOZNATI ?

 Subjektne su rečenice one u kojima se zavisna surečenica odnosi prema glavnoj kao subjekt.

 Subjektnu ćeš rečenicu prepoznati jer u glavnoj nema subjekta.

GLAVNA ZAVISNA Dvije sreće grabi tko rano rani.

odnosi se prema glavnoj kao subjekt Tko? Što? by Viktorija Lokas, prof.

ŠTO SU OBJEKTNE REČENICE I KAKO IH PREPOZNATI ?

 Objektne su one rečenice u kojima se zavisna rečenica odnosi prema glavnoj kao objekt.

GLAVNA ZAVISNA Znam gdje je tvoja škola. odnosi se prema glavnoj kao objekt Što?

by Viktorija Lokas, prof.

ŠTO SU ATRIBUTNE REČENICE I KAKO IH PREPOZNATI ?

 Atributne su rečenice one u kojima se zavisna surečenica odnosi prema glavnoj kao atribut.

 GLAVNA ZAVISNA  Luka ima prijateljicu koja je dobra matematičarka.

 atribut  odnosi se prema glavnoj kao Kakvu prijateljicu ?

by Viktorija Lokas, prof.

ŠTO SU PRILOŽNE REČENICE I KAKO IH PREPOZNATI ?

 Priložne su one rečenice u kojima se zavisna surečenica odnosi prema glavnoj kao priložna oznaka.

 Priložne rečenice označuju različite okolnosti glagolske radnje, pa s obzirom na značenje tih okolnosti mogu biti: MJESNE, VREMENSKE, NAČINSKE, NAMJERNE, POGODBENE, POSLJEDIČNE ….

by Viktorija Lokas, prof.

ŠTO SU MJESNE REČENICE I KAKO IH PREPOZNATI ?

 Mjesne su rečenice one u kojima se zavisna rečenica odnosi prema glavnoj kao priložna oznaka mjesta.

 Mjesna surečenica odgovara na pitanja gdje, kamo, kuda ?

GLAVNA ZAVISNA Matija lovi ribu gdje nitko ne dolazi.

Gdje ? odnosi se na glavnu kao POM by Viktorija Lokas, prof.

ŠTO SU VREMENSKE REČENICE I KAKO IH PREPOZNATI ?

 Vremenske su rečenice one u kojima se zavisna surečenica odnosi prema glavnoj kao priložna oznaka vremena.

 Vremenska surečenica odgovara na pitanja kada, dokada, otkada ? GLAVNA ZAVISNA Uvijek vičeš kada ja spavam.

odnosi se na glavnu kao POV Kada ?

by Viktorija Lokas, prof.

ŠTO SU NAČINSKE REČENICE I KAKO IH PREPOZNAJEMO ?

 Načinske su rečenice one u kojima se zavisna surečenica odnosi prema glavnoj kao priložna oznaka načina.

 Načinska surečenica odgovara na pitanje kako ? .

GLAVNA ZAVISNA Jeo je kao što nikad nije.

odnosi se prema glavnoj kao PON Kako ?

by Viktorija Lokas, prof.

ŠTO SU POGODBENE REČENICE I KAKO IH PREPOZNATI ?

 Pogodbene su rečenice u kojima zavisna surečenica izriče uvjet: pogodbu, mogućnost i želju da bi se ostvarila radnja glavne rečenice.

 Pogodbena rečenica odgovara na pitanje pod kojim uvjetom ?

GLAVNA ZAVISNA Stići ćeš na vlak ako požuriš.

odnosi se na glavnu rečenicu kao POP Pod kojim uvjetom ?

by Viktorija Lokas, prof.

VIŠESTRUKO SLOŽENA REČENICA

 Višestruko složena rečenica ona je rečenica koja je složena od više zavisnih i nezavisnih surečenica.

 Višestruko složena rečenica ima tri ili više predikata, složena je od triju ili više surečenica.

1. surečenica 2. surečenica 3. surečenica Iva je pomislila da je došao Luka jer je čuo plač.

PREDIKATI by Viktorija Lokas, prof.

VIŠESTRUKO SLOŽENA REČENICA

 U višestruko se složenu rečenicu mogu uklopiti i zavisne i nezavisne surečenice.

GLAVNA NEZAVISNA ZAVISNA Majka je kuhala i pekla kolač koji jako volim .

SASTAVNA ATRIBUTNA by Viktorija Lokas, prof.

VIŠESTRUKO SLOŽENA REČENICA

Rečenice : dopunjuju se u međusobnom značenju zavisna dopunjuje jedan dio glavne imaju jedan zajednički dio.

USUSTAVILI SMO SLOVNIČKO GRADIVO O REČENICI !

by Viktorija Lokas, prof.