Transcript SKLONIDBA ILI DEKLINACIJA

SKLONIDBA ILI
DEKLINACIJA
Ponavljanje i usustavljivanje jezičnoga gradiva 5.
razreda
by Viktorija Lokas, prof.
Sklonidba ili deklinacija
 promjena imenica po padežima
 riječ padež vuče svoje podrijetlo od glagola padati
 latinski glagol declinare znači udaljavati se, otklanjati
se
 strme ili nakošene travnate livade ne Velebitu
tamošnje stanovništvo naziva padežima.
by Viktorija Lokas, prof.
Uza svaki padež dolaze padežna pitanja,
ali i pomoćne riječi koje ti pomažu da
odrediš padež u rečenici.
 NOMINATIV (N) – Tko? Što? (postoji)
GENITIV (G) Koga? Čega? (nema)
DATIV (D) Komu? Čemu? (prilazim)
AKUZATIV (A) Koga? Što? (vidim)
VOKATIV (V) Oj! Ej! (dođi)
LOKATIV (L) O kome? O čemu? (govorim)
INSTRUMENTAL (I) S kim? Čim? (putujem).
by Viktorija Lokas, prof.
Provjerimo svoje znanje o padežima.









U hrvatskom jeziku ima šest padeža.
NETOČNO
Sedmi padež se zove instrumental.
TOČNO
Svaki padež, čak i vokativ, odgovara na dva pitanja.
NETOČNO
Vokativ je peti padež.
TOČNO
Promjena imenica po padežima zove se sklonidba ili
deklinacija.
 TOČNO
by Viktorija Lokas, prof.
Provjerimo svoje znanje o padežima.










Imenice se mogu sklanjati u jednini i množini.
TOČNO
Četvrti padež je akuzativ.
TOČNO
Pitanja za šesti padež glase: Komu? Čemu?
NETOČNO
Nominativ je drugi padež.
NETOČNO
Prvo od dva pitanja se odnose na što živo!
TOČNO
by Viktorija Lokas, prof.
NOMINATIV Tko?, Što?
 u rečenici ima službu:
a) vršitelja radnje – SUBJEKT
Učitelj je zanimljiv.
Tko? (živo)
Knjiga je zanimljiva.
Što? (neživo)
b) govori nešto o vršitelju radnje
On je umjetnik.
by Viktorija Lokas, prof.
NOMINATIV Tko?, Što?
 u množini imenica muškoga roda javlja se kratka i duga množina
kratka mn.
duga mn.
vuci
vukovi
snijezi
snjegovi
 u nekim imenicama m. r. mn. provodi se glasovna promjena
sibilarizacija.
by Viktorija Lokas, prof.
junak
junaci
k u c ispred i
jastog
Jastozi
g u z ispred i
trbuh
trbusi
h u s ispred i
GENITIV Koga?, Čega?
 značenje :
 pripadnost - Šalica je stajala na rubu stola.
 djelomičnost - Imao sam puno sreće.
 građa - Haljina od svile. (svilena haljina )
 mjesto - Kod prijatelja se osjećam ugodno.
 prijedlog od stoji uz imenicu u genitivu samo kad izriče građu, a
gdje se može, treba ga zamijeniti pridjevom.
( lančić od zlata – zlatni lančić kapa od vune – vunena kapa )
by Viktorija Lokas, prof.
GENITIV Koga?, Čega?
 u nekim imenicama provodi se glasova promjena nepostojano a
N jd.
G mn.
Sestra
Sestara
sunce
sunaca
 samoglasnik a koji se ne javlja u svim oblicima riječi, naziva se nepostojano a.
by Viktorija Lokas, prof.
DATIV Komu?, Čemu?
 značenje
 smjer kretanja - Vraćam se ocu.
 namjena - Knjigu sam darovao prijatelju.
 prijedlozi
 najčešće bez prijedloga - Darujem cvijeće majci.
 Prijedlozi: k, ka, unatoč, usprkos, nasuprot
Priđi k prozoru. Pomakni se ka Katici.
Pogriješio sam unatoč pažnji.
Nasuprot školi je igralište.
Otišli smo u šetnju usprkos hladnoći.
by Viktorija Lokas, prof.
DATIV Komu?, Čemu?
 U nekim se imenicama provodi glasovna promjena
sibilarizacija.
by Viktorija Lokas, prof.
junak
junacima
k u c ispred i
jastog
jastozima
g u z ispred i
trbuh
trbusima
h u s ispred i
AKUZATIV Koga?, Što?
 u rečenici ima službu predmeta radnje
Ubrao sam jabuku.
Život joj je nalikovao na bajku.
 značenje
cjelovitost - Pojeo sam jagode.
mjesto radnje - Upao sam u blato.
vrijeme radnje - Izvukao sam se na vrijeme.
by Viktorija Lokas, prof.
VOKATIV Oj! Ej!
 značenje
doziv - O, Jakove!
obraćanje - Što se dogodilo, dječače?
 vokativ nije dio rečenice pa se od rečenice s kojom
dolazi u pisanju odvaja zarezom
Ivane, danas nisi dao nijedan gol!
Danas, Ivane, nisi dao nijedan gol!
Danas nisi dao nijedan gol, Ivane!
by Viktorija Lokas, prof.
VOKATIV Oj! Ej!
 nastavci
 imenice koje završavaju na – ar i – ir u vokativu mogu imati
nastavke – e i –u ( ribar – ribare, ribaru )
 imenice koje završavaju na nepčanike / palatale (č, ć, đ, dž, lj, nj,
š, ž) u vokativu imaju nastavak –u ( kovač – kovaču, konj – konju,
miš – mišu )
 imena država u vokativu imaju isti oblik kao u nominativu
(Hrvatska, Poljska, Njemačka) .
by Viktorija Lokas, prof.
VOKATIV Oj! Ej!
 u nekim se imenicama provodi glasovna promjena
palatalizacija
by Viktorija Lokas, prof.
satnik
satniče
k u č ispred e
Bog
Bože
g u ž ispred e
duh
suše
h u š ispred e
zec
zeče
c u č ispred e
LOKATIV O kome?, O čemu?
 značenje
mjesto radnje - U sobi je gorjela svjetiljka.
tema radnje - Tada smo maštali o proljeću.
 prijedlozi – ovisi o prijedlozima o, u, na, po, pri, prema
Razgovarao je o upisu.
Društvo je u kinu.
Kiša je padala po oranicama.
by Viktorija Lokas, prof.
LOKATIV O kome?, O čemu?
 u nekim se imenicama provodi glasovna promjena
sibilarizacija
bajka
o bajci
k u c ispred i
prijedlog
o prijedlozima
g u z ispred i
propuh
o propusima
h u s ispred i
 Kao i u dativu, postoje iznimke ( Anka – o Anki, baka - o baki,
mačka – o mački, praćka – o praćki … ).
by Viktorija Lokas, prof.
INSTUMENTAL S kim, Čim?






značenje
društvo - Volim se družiti s prijateljima.
sredstvo - Želim juriti automobilom.
mjesto - Hodnikom je odjekivao mamin glas.
vrijeme - Zorom gledam izlazak sunca.
način - S veseljem je pričao o djevojci.
 prijedlozi
 prijedlog s, sa kada izriče društvo i način
U razred idem s Majom. Gledao me sa sažaljenjem.
 kad izriče sredstvo, uz instrumental ne dolazi prijedlog
Iz Zagreba smo se vratili autobusom.
by Viktorija Lokas, prof.
INSTUMENTAL S kim, Čim?
 nastavci
 instrumental najčešće ima nastavak - om ( nos – nosom)
 kad osnova imenica muškog i srednjeg roda završava na č, ć, dž,
đ, j, lj, nj, š, ž nastavak je - em ( puž – pužem, slušatelj –
slušateljem )
 izuzetak su imenice jež – ježem, Beč – Bečem
 imenice koje završavaju na -ar mogu imati nastavke -om i - em
(gospodar – gospodarom, gospodarem … )
 kad osnova imenica ženskoga roda završava na suglasnik, u
instrumentalu ima nastavak - ju ili -i (sol – solju / soli … ) .
by Viktorija Lokas, prof.
INSTUMENTAL S kim, Čim?
 U nekim se imenicama provodi glasovna promjena
jotacija.
by Viktorija Lokas, prof.
smrt + ju smrću
t + ju = ć
glad + ju = glađu
d+j =đ
sol + ju = solju
l + j = lj
Provjerimo svoje znanje o padežima.












Nominativ je prvi od sedam padeža u hrvatskom jeziku.
TOČNO
Nominativ je padež koji izriče vršitelja radnje u rečenici.
TOČNO
Nominativ često dolazi s prijedlozima: na, o, po.
NETOČNO
Genitivom izričemo doziv i poziv.
NETOČNO
Genitiv najčešće ovisi o glagolu.
TOČNO
Uz genitiv dolaze prijedlozi: od, do, protiv.
TOČNO
by Viktorija Lokas, prof.
Provjerimo svoje znanje o padežima.












Dativ i lokativ imaju ista padežna pitanja.
NETOČNO
Lokativ ne mora dolaziti s prijedlozima.
NETOČNO
Dativ izriče mjesto i vrijeme glagolske radnje.
NETOČNO
U dativu nekih imenica događa se sibilarizacija.
TOČNO
Lokativ izriče mjesto i vrijeme glagolske radnje.
TOČNO
Prijedlozi koji dolaze uz dativ jesu k, ka, nasuprot, unatoč, usprkos.
TOČNO
by Viktorija Lokas, prof.
Provjerimo svoje znanje o padežima.












Akuzativ u rečenici najčešće izriče način glagolske radnje.
NETOČNO
Akuzativ odgovara na pitanje: Koga? Što?
TOČNO
Prijedlozi ne mogu stajati uz akuzativ.
NETOČNO
Vokativom izričemo predmet radnje.
NETOČNO
Vokativ može stajati u rečenici samostalno.
TOČNO
U vokativu se ne događa ni jedna glasovna promjena.
NETOČNO
by Viktorija Lokas, prof.
Provjerimo svoje znanje o padežima.










Instrumental je prvi padež, gledano straga.
TOČNO
Instrumental izriče predmet ili instrument glagolske radnje.
NETOČNO
U instrumentalu se događa jotacija.
TOČNO
Prijedlozi u instrumentalu jesu: s, sa, među, za.
TOČNO
Instrumentalom izričemo sredstvo i društvo.
TOČNO
by Viktorija Lokas, prof.