Transcript PRIMJENA RAČUNARA Grafički programi

Damir Spahić,
www.DamirTuzla.tk
Grafički programi
PRIMJENA RAČUNARA
1. UVOD U RAČUNARSKU GRAFIKU
Posebno značajan način prenosa informacije je slikovna ili grafička
komunikacija.
Slikovni prikaz je u osnovi način pohranjivanja i prenosa informacije.
Stvaranje i prezentacija slikovnih podataka i informacija pomoću računara
naziva se računarska grafika (engl. computer graphics).
Prva prezentacija postupka CAD (Computer Aided Design) projektiranja,
uz pomoć računara, priređena je 1963. godine na Massachusetts Institute
of Technology (MIT) u SAD.
Računarska grafika danas se koristi u različitim područjima proizvodnje,
administracije, edukacije, zabave i svakodnevnog života čovjeka.
Primjena računarske grafike uključuju:
– korisnička sučelja,
– interaktivno crtanje,
– grafičko programiranje,
– uredsku automatizaciju i elektroničko izdavaštvo,
– projektiranje pomoću računara,
– umjetničke slike, simulacije i animacije,
– elektroničku trgovinu,
– upravljanje procesima
– geografske informacijske sisteme itd.
Damir Spahić,
www.DamirTuzla.tk
Grafički programi
PRIMJENA RAČUNARA
Razlikujemo dvije osnovne skupine grafičkih sistema:
– vektorsku ili objektnu grafiku i
– rastersku ili bitmap grafiku.
Vektorska (objektna) grafika
Vektorska (objektna) grafika razvijana je sredinom 60-ih godina XX stoljeća.
Kod vektorske grafike osnovni elementi su objekti, kao što su linije (prave,
krive, otvorene i zatvorene) i popunjeni ili nepopunjeni geometrijski likovi
(kružnice, elipse, pravougaonici i sl.).
Vektorska grafika omogućava neovisan raspored objekata (linija i/ili
poligona), određivanje njihove veličine, a da pri tome karakteristike objekata
ostanu nepromijenjene.
Najčešće se primjenjuje za izradu tehničkih crteža, nacrta, skica i sl.
Generiranje slike na vektorskom uređaju
Damir Spahić,
www.DamirTuzla.tk
Generiranje slike na rasterskom uređaju
Grafički programi
PRIMJENA RAČUNARA
Rasterska (bitmap) grafika
Rasterska (bitmap) grafika (raster graphics, bitmap graphics) razvila se
početkom 70-ih godina XX stoljeća, na temelju jeftine televizijske
tehnologije.
Za prikaz slika koje sadrže mnoge detalje koristi se rasterska ili bitmap
grafika.
U rasterskoj grafici kao osnovni slikovni element se koristi piksel
(nastao od engleskih riječi picture i element).
Pod pikselom se podrazumijeva tačka, iako je riječ o malom kvadratu.
Svaki piksel ima specifičnu, sebi svojstvenu boju ili intenzitet osvijetljenosti
(svjetloća).
Rastersku sliku čini skup piksela različitog intenziteta osvijetljenosti ili
različitih boja.
Ako se radi o različitom intenzitetu osvijetljenosti piksela onda je to
crnobijela (monohromatska) slika, a ako se radi o skupu piksela različitih
boja tada su i slike u boji.
Damir Spahić,
www.DamirTuzla.tk
Grafički programi
PRIMJENA RAČUNARA
Računarska grafika može se podijeliti i na:
– dvodimenzionalnu ili 2D grafiku i
– trodimenzionalnu ili 3D grafiku.
S obzirom na to da je uobičajeno da koristimo monitore, projektore i
štampače kao pokazne uređaje (za prikazivanje grafike), može se
zaključiti da je riječ o dvodimenzionalnom prikazu.
Primjena oblika, boje, svjetlosti i sjene može stvoriti kod gledaoca privid
o trodimenzionalnom prikazu.
Damir Spahić,
www.DamirTuzla.tk
Grafički programi
PRIMJENA RAČUNARA
2. STRUKTURA GRAFIČKIH SISTEMA
Računarska grafika podrazumijeva odgovarajući hardver i softver.
Hardverska struktura treba da omogući unos grafičkih informacija,
njihovu obradu i na kraju njihovo pohranjivanje i prezentaciju, odnosno:
– ulazne uređaje - najpogodniji
su ulazni pokazivački uređaji,
kao što je miš, tablet itd.,
– izlazne uređaje - monitori,
štampači, ploteri, crtači itd. i
– vezne sklopove - grafičke
kartice u grafičkoj obradi
predstavlja preduslov za brzu i
pouzdanu komunikaciju u
prijenosu informacija između
korisnika i računara.
Damir Spahić,
www.DamirTuzla.tk
Grafički programi
PRIMJENA RAČUNARA
Softverska struktura
Elementi i način dvodimenzionalnog prikaza
2D grafika zasniva se na koordinantnom
sistemu u kojem se položaj tačke određuje
sa dva broja, odnosno, položaju po osi x i
osi y.
Kod crtanja poligona zadaju se tačke
tjemena, a za crtanje kružnice zadaju se
koordinate tačke centra kružnice i dužine
poluprečnika.
x
0
(5, 10)
y
(20, 20)
Objekte u računarskoj grafici mogu odrediti
njihova debljina linije, boja linije,
popunjenost bojom kada je riječ o
poligonima ili drugim geometrijskim
likovima.
Crtanje grafičkih objekata (linija, geometrijskih likova i sl.) može se obaviti u:
Wordu primjenom alata za crtanje koji se nalaze u alatnoj traci Drawing,
Paintu ili drugim namjenskim programima za crtanje kao što su Inkscape,
CorelDRAW itd.
Damir Spahić,
www.DamirTuzla.tk
Grafički programi
PRIMJENA RAČUNARA
Rasterske datoteke određene su rezolucijom i brojem bita po svakom
pikselu.
Najčešće korišteni formati za kompresiju slika su:
• GIF (Graphic Interchange Format) koji je razvijen za mrežni prijenos
slikovnih informacija.,
• JPEG formatom (Joint Photographic Expert Group) pogodan za
fotografije,
• PNG (Portable Network Graphics) za rastersku grafiku,
• SVG (Skalable Vector Graphics) format za vektorsku grafiku.
Za prikaz i pohranjivanje informacija o boji najčešće
se koristi RGB (Red, Green, Blue) i
CMY (Cyan, Maganta, Yallow) model.
CMY model koristi i crnu (Black) boju pa se
označava kao CMYK.
Osnovu softverske podrške čini jezgro grafičkog sistema kojeg čine
programi za izvršavanje elementarnih grafičkih operacija:
– crtanje osnovnih grafičkih objekata, kao što su tačka (piksel), linija,
geometrijski likovi, poligoni i sl.,
– manupulaciju grafičkim objektima promjenom položaja, veličine, oblika,
rotacije, deformacije i sl.
Damir Spahić,
www.DamirTuzla.tk
Grafički programi
PRIMJENA RAČUNARA
3. MANIPULIRANJE ELEMENTIMA SLIKE
Računarska grafika pored prikaza elemenata slike se bavi i njihovim
manipuliranjem.
Najvažnije operacije sa grafičkim objektima su:
– Translacija - paralelno pomjeranje grafičkih objekata u zadanom smjeru.
– Skaliranje - izmjena veličine grafičkog objekta (srazmjerno smanjivanje )
– Rotacija - okretanje grafičkog objekta oko zadate tačke ili ose
koordinantnog sistema ili
– Smicanje - transformacija grafičkog objekta pod zadanim uglom.
Translacija
Damir Spahić,
Skaliranje
Skaliranje i rotacija
www.DamirTuzla.tk
Smicanje
Grafički programi
PRIMJENA RAČUNARA
U rasterskoj grafici slika je sačinjena od niza piksela a manipulacija nad
njima nije prikladna.
Nad selektovanim dijelom slike se
može izvršiti translacija, jer se
pikseli (kvadratići) mogu pomjerati
u bitmapi, kao i smicanja za "mele"
uglove.
Translacija
Smicanje
Pored ovih operacija nad elementima slike mogu se izvršavati i druge
operacije, kao što su: prevrtanje po horizontali i vertikali, izmjena kontrasta,
boje, pretvaranja kolor grafike u Black&White (crno-bijelu) ili Grayscaled (u
sivim tonovima).
Izvorna slika
Damir Spahić,
Izmjena kontrasta i boje
www.DamirTuzla.tk
Horizontalna rotacija i
pretvaranje u crno-bijelu sliku
Grafički programi
PRIMJENA RAČUNARA
4. GRAFIČKI PAKETI
Grafičke pakete možemo svrstati u nekoliko skupina:
– programe za crtanje (CorelDRAW, Inkscape, Adobe Illustrator),
– programe za slikanje (Paint, Photoshop, Corel PhotoPaint, Paint Shop Pro),
– programe za projektovanje i dizajniranje (AutoCAD, Solid Works).
Rad sa grafikom u Adobe Illustratoru
Damir Spahić,
www.DamirTuzla.tk
Primjer 3D crtanja u AutoCAD-u
Grafički programi
PRIMJENA RAČUNARA
5. PROGRAMI ZA STOLNO IZDAVAŠTVO
Stolno izdavaštvo - DTP (Desktop Publishing) obuhvata skup postupaka
potrebnih za grafičku pripremu knjiga, brošura, publikacija, novina itd.,
koristeći računar odnosno njegove hardverske i softverske mogućnosti.
Programi za stolno izdavaštvo su: Quark XPress, Adobe PageMaker,
Microsoft Publisher, Adobe InDesign...
Ovi programi imaju mogućnost:
kombinovanja teksta i
grafike unutar jedne stranice,
podešavanje veličine slika,
izmjenu boja, osvijetljenost,
kontrast i pozadinu.
oblikovanje i uređenje
teksta.
Izrade brošure u Microsoft Publisheru
Damir Spahić,
www.DamirTuzla.tk
Grafički programi
PRIMJENA RAČUNARA
Izradite brošuru škole koja će sadržavati:
- sliku, adresu, tel/fax,naziv web stranice i e-mail adresu,
- kraću biografiju škole,
- značajnije nastavne i vannastavne aktivnosti i rezultate,
- sliku i grb naše škole,
- ostale podatke i slike za koje vi smatrate da bi se trebali
nalaziti u brošuri.
Damir Spahić,
www.DamirTuzla.tk