Transcript Primjena Zakona o općem upravnom postupku s

Primjena Zakona o općem upravnom
postupku s
posebnim osvrtom na postupak donošenja
odluka o izricanju pedagoških mjera u
osnovnoj školi
Pravna osnova
Prema odredbi čl. 1. Zakona o odgoju i obrazovanju u
osnovnoj i srednjoj školi (Narodne novine, broj: 87/08.,
86/09., 92/10. i 105/10., 90/11.,16/12., 86/12. i 94/13.,
dalje: Zakon o odgoju) odgojno-obrazovnu djelatnost
obavljaju javne ustanove: osnovne škole, srednje škole,
učenički domovi i druge javne ustanove (ustanove za
obrazovanja odraslih, pučka otvorena učilišta, ustrojbene
jedinice ministarstava pravosuđa i unutarnjih poslova).
U skladu s čl. 3. Zakona o odgoju djelatnost osnovnog i
srednjeg odgoja i obrazovanja obavlja se kao javna služba.
Na osnovu čl. 3. st. 2. Zakona o odgoju kao javne ovlasti osnovna i
srednja škola i učenički dom (dalje: škola), obavlja
- upise i ispise uz škole i vođenje evidencije i dokumentacije;
- organizaciju i izvođenje nastave i drugih oblika odgojnoobrazovnog rada s učenicima te vođenje odgovarajuće evidencije;
- vrednovanje i ocjenjivanje učenika te vođenje evidencije o tome
kao i o učeničkim postignućima;
- izricanje i provođenje pedagoških mjera i vođenje evidencije o
njima;
- organizaciju predmetnih i razrednih ispita i vođenje evidencije o
njima;
- izdavanje javnih isprava i drugih potvrda:
- upisivanje podataka o odgojno-obrazovnom radu u e-Maticuzajednički elektronički upisnik ustanova.
U skladu s odredbom čl. 3. st. 3. Zakona o odgoju,
kada škola odlučuje o pravima, obvezama ili pravnom
interesu učenika, roditelja ili skrbnika učenika, dužna je
postupati po odredbama Zakona o općem upravnom
postupku.
U čl. 1. Zakona o općem upravnom postupku
(Narodne novine, broj: 47/09., dalje: ZUP) propisano je
da se ZUP-om uređuju pravila na temelju kojih tijela
državne uprave i druga državna tijela, tijela jedinica
lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne
osobe koje imaju javne ovlasti (dalje: javnopravna
tijela) u okviru djelokruga utvrđenog na temelju
zakona, postupaju i rješavaju u upravnim stvarima.
Prema odredbi čl. 2. Uredbe o uredskom poslovanju (Narodne
novine, broj: 7/09.) odredbe Uredbe primjenjuju se i na pravne
osobe koje imaju javne ovlasti, dakle i na škole.
Spisi (predmeti) i akti upisuju se u upisnik predmeta upravnog
postupka i označavaju se kao UP/I ili UP/II (prvostupanjski ili
drugostupanjski postupak) te upisuje klasifikacijska oznaka i
urudžbeni broj.
Bitno je da se u spis (predmet) upisuju sva pismena, akti i
prilozi koji se odnose na pojedini predmet a osobito u spis izricanja
pedagoške mjere pojedinom učeniku. Dakle, čim škola primi
zahtjev roditelja učenika ili se u skladu s odredbama statuta
pokrene postupak izricanja pedagoške mjere otvara se upravni spis
UP/I i u taj spis se ulažu sva pismena (podnesci, akti, prilozi) koji se
odnose na pojedinog učenika, a unose se u spis, kronološki po
vremenu nastanka.
Isto vrijedi i za drugostupanjski postupak.
Čim škola dobije žalbu otvara spis
(predmet) UP/II i urudžbira žalbu pod brojem
1., a dalje redom upisuje sva pismena koja se
budu ticala toga žalbenog postupka.
II. Primjena ZUP-a
Prema odredbi čl. 4. st. 1. ZUP-a stranka u
upravnom postupku je fizička ili pravna osoba na
zahtjev koje je pokrenut postupak, protiv koje se vodi
postupak ili koja radi zaštite svojih prava ili pravnih
interesa ima pravo sudjelovati u postupku.
Primjenjivati ZUP znači pri rješavanju (odlučivanju
o pravima, obvezama ili pravnom interesu učenika,
roditelja ili skrbnika učenika) postupati u skladu s
načelima ZUP-a:
- Načelo zakonitosti;
- Načelo razmjernosti u zaštiti prava stranaka i javnog
interesa;
- Načelo pomoći stranci;
- Načelo utvrđivanja materijalne istine;
- Načelo samostalnosti i slobodne ocjene dokaza;
- Načelo učinkovitosti i ekonomičnosti;
- Načelo pristupa podacima i zaštite podataka;
- Pravo stranke na pravni lijek;
- Načelo zaštite stečenih prava stranaka i
- Službena uporaba jezika i pisma.
I. Načelo zakonitosti (čl. 5. ZUP-a)
Javnopravno tijelo rješava upravnu stvar na temelju
zakona i drugih propisa te općih akata donesenih na
temelju zakonom utvrđenih javnih ovlasti.
U upravnim stvarima u kojima je javnopravno tijelo
zakonom ovlašteno rješavati po slobodnoj ocjeni, odluka
mora biti donesena u granicama dane ovlasti i sukladno
svrsi radi koje je ovlast dana.
Škole su dužne rješavati upravne predmete na temelju
zakona (materijalnih i postupovnih) i drugih propisa te
općih akata donesenih na temelju zakonom utvrđenih
javnih ovlasti.
Škole su dužne pridržavati se načela zakonitosti:
- u postupku koji prethodi donošenju rješenja (zakonitost u odnosu na
formalne odnosno postupovne propise). Pod postupovnim odredbama
podrazumijevaju se odredbe ZUP-a, Pravilnika o pedagoškoj mjeri odgojnoobrazovnog tretmana produženog stručnog postupka i statuta škole
kojima je uređen postupak rješavanja i način i postupak izricanja
pedagoških mjera;
- prilikom donošenja samog rješenja (zakonitost u odnosu na materijalni
propis, tj. propis kojim su utvrđeni uvjeti za priznavanje određenog prava
odnosno utvrđivanje određene obveze) a to su odredbe Zakona o odgoju,
Statuta, Pravilnika o pedagoškoj mjeri odgojno-obrazovnog tretmana
produženog stručnog postupka, Zakona o priznavanju inozemnih
obrazovnih kvalifikacija i dr.
Dakle zakonito tijelo u zakonito provedenom postupku rješava o
pravima, obvezama ili pravnom interesu učenika, roditelja ili skrbnika
učenika.
II. Načelo razmjernosti u zaštiti prava stranaka i javnog interesa
(čl. 6. ZUP-a)
Pravo stranke može se ograničiti postupanjem javnopravnih
tijela samo kad je to propisano zakonom te ako je takvo postupanje
nužno za postizanje zakonom utvrđene svrhe i razmjerno cilju koji
treba postići.
Kad se na temelju propisa stranci nalaže kakva obveza, prema
njoj će se primjenjivati one mjere za ispunjenje obveze koje su za nju
povoljnije, ako se takvim mjerama postiže svrha propisa.
Pri vođenju postupka javnopravna tijela dužna su strankama
omogućiti da što lakše zaštite i ostvare svoja prava, vodeći pri tome
računa da ostvarivanje njihovih prava ne bude na štetu prava trećih
osoba niti u protivnosti s javnim interesom.
To načelo se sastoji u obvezi škole da učenicima i roditeljima
omogući što lakšu zaštitu i ostvarenje njihovih prava uz ogradu da
ostvarenje prava učenika i roditelja ne bude na štetu drugih učenika ni u
suprotnosti s javnim interesom.
Primjena ovoga načela znači da je škola u slučaju kada na temelju
propisa nalaže neku obvezu, dužna je primijeniti onu mjeru za ispunjenje
obveze koja je za učenika najpovoljnija, ako se takvom mjerom postiže
svrha propisa.
Ako bi došlo po povrede ovog načela, drugostupanjsko tijelo u
povodu rješavanja žalbe može izmijeniti prvostupanjsko rješenje (koje je
inače zakonito i pravilno) u smislu određivanja povoljnije mjere kojim će
se postići svrha zbog koje je rješenje doneseno (čl. 115. st. 1. i 4. ZUP-a.
Drugostupanjsko tijelo ocjenjuje svrhovitost pobijanog rješenja pa ga
može izmijeniti. To se posebno ogleda u ovlasti prosvjetnih inspektora da
u povodu žalbe na odluku srednje škole o isključenju učenika iz škole
mogu tu odluku izmijeniti i izreći n.pr. mjeru opomena pred isključenje u
uvjerenju da se i tom mjerom postiže svrha izricanja pedagoške mjere.
III. Načelo pomoći stranci (čl. 7. ZUP-a)
Kad ovlaštena službena osoba (u daljnjem tekstu: službena
osoba) tijekom postupka sazna ili ocijeni da stranka ima osnova za
ostvarenje nekog prava, upozorit će je na to, kao i na posljedice
njezinih radnji ili propuštanja u postupku, a brinut će se i da
neznanje odnosno neukost stranke i drugih osoba koje sudjeluju u
postupku ne bude na štetu prava koja im po zakonu pripadaju.
Primjena ovoga načela znači da kad tijelo škole s obzirom na
utvrđeno činjenično stanje ocijeni ili sazna da postoji osnova da
učenik ili roditelj ostvari neko pravo, obvezno ih je na to upozoriti,
kao i na posljedice njihovih radnji ili propuštanja u postupku.
Ovo načelo obvezuje tijelo škole koje vodi
postupak da neukost i neznanje učenika i roditelja
ne utječe na štetu prava koja učeniku i roditelju ili
staratelju učenika po zakonu pripadaju.
Tijelo škole dužno je pomoći neukoj stranci od
predaje podneska, ispravljanja formalnih
nedostataka, ostvarivanja prava tijekom postupka
do izjavljivanja žalbe na zapisnik u tajništvu škole.
IV. Načelo utvrđivanja materijalne istine (čl. 8. ZUP-a)
U postupku treba utvrditi pravo stanje stvari i u tu se svrhu
moraju utvrditi sve činjenice i okolnosti koje su bitne za zakonito i
pravilno rješavanje upravne stvari.
To načelo obvezuje tijelo škole da u postupku koji prethodi
donošenju rješenja utvrdi pravo stanje stvari (materijalnu istinu).
Pravo stanje se utvrđuje samo ako se utvrde sve činjenice i
okolnosti koje su važne za donošenje zakonitog i pravilnog rješenja.
Koje su to pravno relevantne činjenice na temelju kojih se treba
donijeti rješenje ovisi o materijalnom propisu ili općem aktu škole, a
te činjenice se utvrđuju dokazima.
U čl. 58. ZUP-a propisano je:
Službena osoba u postupku utvrđuje činjenično stanje
svim sredstvima prikladnim za dokazivanje te u tu svrhu
može pribaviti isprave, saslušati svjedoke, pribaviti nalaz i
mišljenje vještaka i obaviti očevid.
Nije potrebno dokazivati činjenice o kojima
javnopravna tijela vode službenu evidenciju, opće poznate
činjenice, činjenice koje su poznate službenoj osobi ni
činjenice koje propis pretpostavlja, ali je dopušteno
dokazivati nepostojanje tih činjenica.
Prema tome dokazi su isprave (javne ili privatne), izjave
svjedoka, nalaz i mišljenje vještaka, očevid i izjava stranke.
V. Načelo samostalnosti i slobodne ocjene dokaza (čl. 9. ZUP-a)
Službena osoba u javnopravnom tijelu samostalno utvrđuje
činjenice i okolnosti u postupku te na temelju utvrđenih činjenica i
okolnosti rješava upravnu stvar.
Koje će činjenice i okolnosti uzeti za dokazane, utvrđuje
službena osoba slobodnom ocjenom, na temelju savjesne i brižljive
ocjene svakog dokaza posebno i svih dokaza zajedno te na temelju
rezultata cjelokupnog postupka.
To načelo znači da tijelo škole nije vezano izborom dokaznih
sredstava ni pravilima o dokazivanju niti dokaznu snagu pojedinih
dokaza određuje zakon, već dokazna snaga svakoga dokaznog
sredstva ovisi o uvjerenju (ocjeni) osobe koja vodi postupak.
Prema tom načelu tijelo škole koje vodi postupak
odlučuje prema svome uvjerenju (ocjeni) na temelju
savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza posebno i svih
dokaza zajedno i na temelju rezultata cjelokupnog
postupka.
Načelo slobodne ocjene dokaza ne znači
samovolju, jer službena osoba mora svoju ocjenu
dokaza obrazložiti, a to znači iznijeti razloge zbog kojih
je određenim dokazima poklonio vjeru, a drugima nije
te navesti razloge zašto nije usvojen zahtjev učenika ili
roditelja.
VI. Načelo učinkovitosti i ekonomičnosti (čl. 10. ZUP-a)
U upravnim stvarima postupa se što je moguće jednostavnije,
bez odgode i uz što manje troškova, ali tako da se utvrde sve
činjenice i okolnosti bitne za rješavanje u upravnoj stvari.
Tijela škole dužna su osigurati učinkovito ostvarivanje prava
roditelja i učenika.
Da bi se ostvarilo načelo učinkovitosti tijela škole moraju biti
stručna, materijalno i tehnički opremljena i dobro organizirana.
Ovo načelo nalaže da se postupak provede brzo i sa što manje
troškova, međutim brzina i štednja ne smiju utjecati na zakonitost i
pravilnost postupka.
To znači da se molba, zahtjev ili prigovor roditelja ili učenika i
prijedlog ovlaštene osobe mora isti dan urudžbirati i isti ili slijedeći
dan dostaviti u rad.
VII. Načelo pristupa podacima i zaštite podataka (čl. 11. ZUP-a)
Javnopravna tijela dužna su strankama omogućiti pristup potrebnim
podacima, propisanim obrascima, internetskoj stranici javnopravnog tijela
i pružiti im druge obavijesti, savjete i stručnu pomoć.
U postupku se moraju zaštititi osobni i tajni podaci, sukladno
propisima o zaštiti osobnih podataka, odnosno tajnosti podataka.
Pravo na pristup informacijama ostvaruje se u skladu s odredbama
Zakona o pravu na pristup informacijama (Narodne novine, broj: 25/13.).
Škole su i prije donošenja Zakona o pravu na pristup informacijama
bile dužne učiniti dostupnim statut i druge opće akte. Po odredbama
Zakona o odgoju škole moraju na mrežnim stranicama objaviti godišnji
plan i program rada, školski kurikulum i sve natječaje.
Zakonom o zaštiti osobnih podataka (Narodne
novine, broj: 103/03., 118/06. i 41/08., 130/11. i
106/12. – pročišćeni tekst) propisana je zaštita osobnih
podataka u svrhu zaštite privatnog života i ostalih
ljudskih prava i temeljnih sloboda u prikupljanju, obradi
i korištenju osobnih podataka.
Zakonom o zaštiti tajnosti podataka (Narodne
novine, broj: 108/96. u svezi s čl. 34. Zakona o tajnosti
podataka, Narodne novine, broj: 79/07. i 86/12.)
uređena je zaštita podataka koji
predstavljaju
poslovnu i profesionalnu tajnu.
Zakonom o tajnosti podataka (Narodne novine, broj: 79/07. i 86/12.)
utvrđeni su pojmovi klasificiranih i neklasificiranih podataka, stupnjevi
tajnosti, postupak klasifikacije i deklasifikacije, pristup klasificiranim i
neklasificiranim podacima i njihova zaštita.
Klasificirani podaci razvrstani su po stupnjevima tajnosti kao: vrlo
tajno, tajno, povjerljivo i ograničeno.
Napominjem da pravobraniteljica za djecu sve svoje podneske u
kojima se spominju djeca označava oznakom „tajno“ pa se tim podnescima
mora tako i postupati.
Prema odredbi čl. 20. Pravilnika o načinu postupanja odgojnoobrazovnih radnika školskih ustanova u poduzimanju mjera zaštite prava
učenika te prijave svakog kršenja tih prava nadležnim tijelima (Narodne
novine, broj: 132/13.) škola ne smije medijima davati osobne podatke i
ostale podatke o učenicima niti im omogućiti da u školskoj ustanovi
prikupljaju osobne i druge podatke o učenicima, osim podataka vezanih za
postignute rezultate učenika, ali smo uz pisanu suglasnost roditelja.
VIII. Pravo stranke na pravni lijek (čl. 12. ZUP-a)
Protiv prvostupanjske odluke, odnosno ako javnopravno tijelo nije o
upravnoj stvari riješilo u propisanom roku, stranka ima pravo žalbe, ako
zakonom nije drugačije propisano.
Protiv drugostupanjske odluke, odnosno protiv prvostupanjske odluke
protiv koje nije dopuštena žalba može se pokrenuti upravni spor.
Protiv upravnog ugovora ili drugog postupanja javnopravnog tijela ili
pružatelja javnih usluga stranka ima pravo na prigovor.
Načelo o pravu žalbe je ustavom zajamčeno pravo građana pa se od
toga načela može iznimno odstupiti u slučajevima propisanim zakonom,
ako je osigurana druga pravna zaštita (Čl. 18. Ustava Republike Hrvatske –
pročišćeni tekst, Narodne novine, broj: 85/10.).
U čl. 105. ZUP-a propisano je da protiv prvostupanjskog
rješenja stranka ima pravo izjaviti žalbu drugostupanjskom tijelu,
ako zakonom žalba nije isključena.
Stranka može izjaviti žalbu i kad rješenje nije doneseno u
zakonom propisanom roku.
Zakonom o odgoju žalba nije isključena pa se protiv svakog
rješenja može podnijeti žalba.
U čl. 101. ZUP-a propisno je da je rok za donošenja rješenja 30
dana, a u posebnim slučajevima vođenja ispitnog postupka rok je 60
dana.
Iako još nema upravno-sudske prakse (rješidaba Upravnog
suda Republike Hrvatske i sadašnjih Upravnih sudova) smatram da
je rok za donošenje rješenja o izricanju pedagoške mjere 30 dana od
počinjenja povrede ili od saznanja za počinjenu mjeru, odnosno od
pokretanja postupka za izricanje mjere.
Žalba se podnosi protiv prvostupanjskog rješenja, a u slučaju
šutnje administracije može se podnijeti žalba kao da je rješenjem
odbijen zahtjev.
Žalba se ne može podnijeti protiv drugostupanjskog rješenja.
Protiv drugostupanjskog rješenja može se pokrenuti upravni
spor tužbom Upravnom sudu u Zagrebu, Osijeku, Rijeci ili Splitu.
Upravni spor se vodi u skladu s odredbama Zakona o upravnim
sporovima (Narodne novine, broj: 20/10. i 143/12.)
Izjavljivanje prigovora i postupanje po prigovoru uređeno je u
odredbama čl. 122. ZUP-a (prigovor se izjavljuje ravnatelju u skladu
s odredbama ZUP-a o obliku, sadržaju i predaji žalbe (čl. 108. do
110. ZUP-a) Ravnatelj odlučuje rješenjem u roku od osam dana od
dana izjavljivanja prigovora, a protiv rješenja ravnatelja može se
izjaviti žalba, a protiv rješenja Školskog odbora kao
drugostupanjskog tijela može se pokrenuti upravni spor.
Ne događa se često ali se može dogoditi
da roditelj učenika zatraži izuzeće pojedinog
učitelja.
Prema odredbi čl. 24. st. 1. ZUP-a o izuzeću
odlučuje zaključkom čelnik tijela, dakle
ravnatelj.
U skladu s čl. 77. st. 5. ZUP-a protiv toga
zaključka ne može se izjaviti žalba ali se
zaključak može pobijati žalbom protiv rješenja.
IX. Načelo zaštite stečenih prava stranaka (čl. 13. ZUPa)
Odluka javnopravnog tijela protiv kojeg se ne može
izjaviti žalba niti pokrenuti upravni spor (pravomoćna
odluka), a kojom je stranka stekla određeno pravo
odnosno kojom su stranci određene neke obveze, može
poništiti, ukinuti ili izmijeniti samo u slučajevima
propisanim zakonom.
Formalnu pravomoćnost stječe ono rješenje protiv
kojeg se ne može izjaviti žalba niti pokrenuti upravni
spor.
Prvostupanjsko rješenje postaje formalno
pravomoćno:
- ako se protiv njega mogla izjaviti žalba, ali je
stranka propustila izjaviti žalbu. U tom slučaju
istekom roka za žalbu rješenje postaje izvršno i
pravomoćno.
- ako protiv prvostupanjskog rješenja nije bila
dopuštena žalba, a stranka nije pokrenula upravni
spor u roku od 30 dana od primitka
prvostupanjskog rješenja.
Drugostupanjsko rješenje postaje formalno pravomoćno:
- ako se mogao pokrenuti upravni spor pa upravni spor nije
pokrenut - istekom roka od 30 dana za pokretanje upravnog spora.
- ako je protiv njega pokrenut spor, ali je presudom tužba odbijena
kao neosnovana - danom dostave pravomoćne sudske odluke.
Materijalnu pravomoćnost stječe rješenje koje je postalo
formalno pravomoćno, a kojim je stranka stekla neko pravo,
odnosno kojim su stranci nametnute obveze.
Rješenja kojima je stranci odbijen zahtjev (negativna rješenja)
ne mogu postati i materijalno pravomoćna jer tim rješenjima
stranka ne stječe prava niti joj se određuju obveze.
X. Službena uporaba jezika i pisma (čl. 14. ZUP-a)
Postupak se vodi na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu.
Postupak se može voditi i na drugom jeziku ili pismu koji su u
službenoj uporabi pri javnopravnom tijelu kod kojeg se vodi
postupak, sukladno uvjetima utvrđenim propisima donesenim na
temelju zakona o službenoj uporabi jezika i pisma.
U čl. 12. temeljnih odredaba Ustava Republike Hrvatske
(pročišćeni tekst, Narodne novine, broj: 85/10.) propisano je da je u
Republici Hrvatskoj u službenoj uporabi hrvatski jezik i latinično
pismo, a u pojedinim lokalnim jedinicama uz hrvatski jezik i latinično
pismo u službenu se uporabu može uvesti i drugi jezik te ćirilično
pismo ili koje drugo pismo pod uvjetima propisanim zakonom.
Upravni postupak vodi se na jeziku i pismu
koji su u službenoj uporabi u tijela koje vodi
postupak, a pripadnicima svih naroda i
manjina jamči se u upravnom postupku
sloboda služenja svojim jezikom i pismom pod
uvjetima utvrđenim posebnim zakonom, a to
je Zakon o uporabi jezika i pisma nacionalnih
manjina u Republici Hrvatskoj (Narodne
novine, broj: 51/00. i 56/00.).
III. Postupak priznavanja inozemne obrazovne kvalifikacije
Postupak priznavanja inozemne obrazovne kvalifikacije mora se
provesti po odredbama Zakona o općem upravnom postupku
Urudžbiranje zahtjeva i rješenja provodi se u skladu s Pravilnikom o
jedinstvenim klasifikacijskim oznakama i brojčanim oznakama stvaratelja i
primatelja akata (Narodne novine, broj: 38/88.) i s rješenjima o
utvrđivanju brojčanih oznaka stvaratelja i primatelja akata na području
županije, grada ili općine koju donose župani, gradonačelnici i načelnici.
Sadržaj i oblik rješenja mora biti u skladu s odredbama čl. 97. i 98.
Zakona o općem upravnom postupku, dakle rješenje se donosi u pisanom
obliku, a sastoji se od zaglavlja, uvoda, izreke, obrazloženja, upute o
pravnom lijeku, potpisa ravnatelja, otiska službenog pečata škole.
Sa spisima upravnih predmeta u postupku priznavanja inozemne
obrazovne kvalifikacije mora se postupati u skladu s odredbama Uredbe o
uredskom poslovanju (Narodne novine, broj: 7/09.).
Kada škola primi i urudžbira zahtjev za priznavanje inozemne
obrazovne kvalifikacije koji mora sadržavati: ispravu kojom se dokazuje
inozemna obrazovna kvalifikacija u izvorniku, ovjereni prijevod isprave
kojom se dokazuje inozemna obrazovna kvalifikacija, ispravu o
državljanstvu, osim u slučaju apatrida ili osoba bez državljanstva, škola
pristupa rješavanju zahtjeva.
Ako škola nema iskustva ili ne poznaje obrazovni sustav zemlje iz koje
učenik dolazi, a kronološka dob učenika nije primjerena da učenik nastavi
obrazovanje sa svojim vršnjacima, zatražit će pomoć odnosno savjet od
Agencije za odgoj i obrazovanje, 10 000 Zagreb, Donje Svetice 38.
Agencija je dužna dostaviti mišljenje u roku od osam dana od
zaprimanja zahtjeva za mišljenje.
Pri rješavanju većine inozemnih svjedodžbi ili
drugih javnih isprava bit će lako donijeti rješenje o
priznavanju te isprave za nastavak osnovnoškolskog
obrazovanja, ako je riječ o osmogodišnjem ili
devetogodišnjem osnovnom (općem) školovanju u
zemlji iz koje dolazi učenik jer je riječ o priznavanju
godine za godinu ili po kronološkoj dobi učenika, osim
ako je učenik u stranoj zemlji ranije krenuo u školu (u
4., 5. ili 6. godini) ili je kasnije krenuo u osnovnu školu
zbog odgode upisa u prvi razred ili zbog ponavljanja
razreda.
Osnovne škole ne smiju uvjetovati nastavak
osnovnoškolskog obrazovanja.
Škole ne smiju naplaćivati troškove postupka jer te poslove
obavljaju kao redovitu djelatnost za koju su plaćeni iz proračuna
osnivača ili Republike Hrvatske.
Na rješenja o priznavanja za nastavak obrazovanja ne
naplaćuje se upravna pristojba.
Na rješenje o završenome osnovnoškolskom obrazovanju za
upis u srednju školu naplaćuje se upravna pristojba u visini od
200,00 kuna.
Škole su dužne roditeljima vratiti originalne dokumente, a
zadržati u spisu predmeta preslike tih dokumenata.
Pitanje slabijeg znanja hrvatskog jezika treba rješavati u skladu
s odredbama čl. 43. do 46. Zakona o odgoju i uz pomoć u učenju
hrvatskog jezika iz čl. 33. Zakona o odgoju.
Rješenje o priznavanju inozemne
kvalifikacije moglo bi izgledati ovako:
Osnovna Vinka Vinkovića
32 100 Vinkovci
Vinkovačka bb
KLASA: UP/I-602-06/14-01/00001
URBROJ: 2188-579-14-0002
Vinkovci, 19. rujna 2013.
•
obrazovne
Na temelju čl. 7. Zakona o priznavanju inozemnih obrazovnih
kvalifikacija (Narodne novine, broj: 158/03., 198/03., 138/06. i 45/11.), a u
povodu zahtjeva roditelja mlt. Vinka Vinkovića za priznavanje inozemne
školske javne isprave o završenome razdoblju osnovnog obrazovanja
provedenog u inozemstvu, u svrhu nastavka obrazovanja u Republici
Hrvatskoj, ravnatelj donosi
Rješenje
Izvješće o postignutom uspjehu – treće tromjesečje (Intermediate
progress report - term three) o završenome sedmom razredu (Grade: 7)
osnovne škole u Osnovnoj školi Svetog križa (Holy Cross Elementary u
Vancouveru, Kanada), izdano 25. srpnja 2013. godine Vinku Vinkoviću
rođenom 30. listopada 2000. u Burnabyju, Kanada, priznaje se u svrhu
nastavka obrazovanja u osmome razredu u Osnovnoj školi Vinka
Vinkovića u Vinkovcima.
Obrazloženje
Roditelji maloljetnog Vinka Vinkovića podnijeli su 15. rujna
2014. godine zahtjev za priznavanje inozemnoga obrazovnog
razdoblja za nastavak obrazovanja u Osnovnoj školi Vinka Vinkovića
u Vinkovcima (dalje: Škola).
U provedenom postupku, a uvidom u priloženu
dokumentaciju, formalno je priznata inozemna školska isprava
navedena u izreci ovog rješenja za nastavak obrazovanja u osmom
razredu pa je, u skladu s čl. 7. st. 3. Zakona o priznavanju inozemnih
obrazovnih kvalifikacija, riješeno kao u izreci.
Rješenje je oslobođeno od plaćanja upravne pristojbe u skladu
s čl. 7. st. 2. t. 13. Zakona o upravnim pristojbama (Narodne novine,
broj: 8/96. do 69/10.).
Pouka o pravnom lijeku:
Protiv ovoga rješenja može se izjaviti žalba Ministarstvu znanosti,
obrazovanja i športa u roku od 15 dana od dana dostave rješenja.
Žalba se podnosi neposredno ili preporučenom poštom na adresu:
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, 10 000 Zagreb, Donje Svetice
38.
RAVNATELJ
Vincek Vinceković
Dostaviti:
1. Vinki Vinković ,
32 100 Vinkovci, Vinkovačka bb
2. Pismohrani, ovdje.
Za učenike koji započinju odnosno nastavljaju obrazovanje u Republici
Hrvatskoj škola je dužna organizirati dopunsku nastava u skladu s čl. 43. i osigurati
druga prava iz čl. 44., 45. i 46. Zakona o odgoju koji glase:
Članak 43.
Posebnu pomoć škole su dužne pružati djeci koja imaju pravo na školovanje u
Republici Hrvatskoj, a ne znaju ili nedostatno znaju hrvatski jezik.
Posebnu pomoć škole su dužne pružiti i djeci za koju je obrazovanje prema
ovom zakonu obvezno i koja imaju boravak na području Republike Hrvatske, a
članovi su obitelji radnika koji je državljanin države članice Europske unije te obavlja
ili je obavljao samostalnu djelatnost, odnosno koji je zaposlen ili je bio zaposlen na
području Republike Hrvatske.
Radi učinkovite integracije učenika iz stavka 1. i 2. ovog članka, škola
organizira individualne i skupne oblike neposrednoga odgojno-obrazovnog rada
kojima se tim učenicima omogućuje učinkovito svladavanje hrvatskog jezika i
nadoknađuje nedovoljno znanje u pojedinim nastavnim predmetima.
Neposredni odgojno-obrazovni rad iz stavka 3. ovog članka provodi se u
pripremnoj i dopunskoj nastavi.
Pripremna nastava provodi se prema posebnom programu i organizira u školi
koju utvrđuje ured državne uprave, odnosno Gradski ured.
Tijekom pohađanja pripremne nastave učenik može u manjem opsegu
pohađati sate redovite nastave u školi u kojoj je upisan i to onih nastavnih
predmeta za koje slabije znanje hrvatskog jezika ne predstavlja znatniju zapreku za
praćenje nastave.
Dopunska nastava organizira se iz nastavnih predmeta za koje postoji
potreba, a učenik je pohađa uz redovito pohađanje nastave.
Količinu pripremne i dopunske nastave planiraju škole sukladno stvarnim
potrebama, uz prethodnu suglasnost Ministarstva.
Programe i način provedbe neposrednoga odgojno-obrazovnog rada iz
stavka 4. ovog članka, kao i mjere za osposobljavanje učitelja i nastavnika koji
provode neposredni odgojno-obrazovni rad iz stavka 4. ovog članka, propisuje
ministar.
Pripremna nastava namijenjena je učenicima nedostatnog znanja hrvatskog
jezika i podrazumijeva intenzivno učenje hrvatskog jezika tijekom najviše jedne
nastavne godine.
Članak 44.
Učenici za koje je obrazovanje prema ovom zakonu obvezno i koji imaju
boravak na području Republike Hrvatske, a djeca su državljanina države članice
Europske unije koji obavlja ili je obavljao samostalnu djelatnost, odnosno koji je
zaposlen ili je bio zaposlen na području Republike Hrvatske, imaju pravo stjecati
znanje iz materinskog jezika i kulture države svojeg podrijetla.
Ured državne uprave odnosno Gradski ured prema mjestu boravka učenika iz
stavka 1. ovog članka dužan je osigurati, u skladu s mogućnostima i u suradnji s
osnivačima škola i državom podrijetla učenika, potporu nastave materinskog jezika
i kulture države podrijetla učenika. Ured državne uprave odnosno Gradski ured
dužan je osigurati i potporu za pripremu učitelja i nastavnika koji će provoditi
nastavu materinskog jezika i kulture države podrijetla učenika.
Programe i način provedbe nastave materinskog jezika i kulture države
podrijetla iz stavka 1. i 2. ovog članka propisuje ministar.
Članak 45.
(1) Djeca državljana država članica Europske unije
imaju pravo na osnovno i srednje obrazovanje kao i
hrvatski državljani te se upisuju u školske ustanove u
Republici Hrvatskoj pod istim uvjetima kao i hrvatski
državljani.
(2) Djeca državljana Republike Hrvatske koja su se
obrazovala u nekoj državi članici Europske unije, a
nastavljaju obrazovanje u Republici Hrvatskoj, imaju
pravo na osnovno i srednje obrazovanje pod istim
uvjetima kao i hrvatski državljani koji se obrazuju u
školskim ustanovama u Republici Hrvatskoj.
Članak 46.
Odredbe članka 43. i 45. ovog zakona na odgovarajući način se
primjenjuju na azilante, tražitelje azila, strance pod supsidijarnom
zaštitom i strance pod privremenom zaštitom.
Ministar je donio Odluku o programu hrvatskog jezika za
učenike osnovne i srednje škole koji ne znaju ili nedovoljno poznaju
hrvatski jezik (Narodne novine, broj: 151/11.), a do danas nije
propisao mjere za osposobljavanje učitelja i nastavnika koji provode
neposredni odgojno-obrazovni rad u pripremnoj i dopunskoj nastavi
iz čl. 43. st. 4. i 10. Zakona o odgoju.
Ministar još nije propisao programe i način provedbe nastave
materinskog jezika i kulture države podrijetla učenika iz čl. 44. st. 3.
Zakona o odgoju.
IV. Postupak izricanja pedagoških mjera
Pedagoške mjere propisane su u čl. 84. Zakona o odgoju.
Tijela ovlaštena za izricanje pedagoških mjera propisana su
odredbom čl. 84. st. 5. Zakona o odgoju.
Pravo na žalbu protiv izrečenih pedagoških mjera i tijela
ovlaštena za rješavanje žalbe propisana su u čl. 86. Zakona o
odgoju.
Uvjete, način i postupak izricanja pedagoških mjera u osnovnoj
školi (opomena, ukor, strogi ukor i preseljenje u drugu školu) i u
srednjoj školi (opomena, ukor, opomena pred isključenje i
isključenje iz srednje škole) uređuje škola statutom.
Ministar je Pravilnikom o pedagoškoj mjeri
odgojno obrazovnog tretmana produženog
stručnog postupka (Narodne novine, broj: 96/08.)
propisao način provođenja mjere odgojno
obrazovnog tretmana produženog stručnog
postupka u školama te dužnosti osoba uključenih
u provođenje navedene mjere.
Način provođenja mjere odgojno obrazovnog
tretmana produženog stručnog postupka,
propisuje ministar.
Pedagoške mjere u skladu s čl. 84. st. 1. izriču se zbog povreda
dužnosti, neispunjavanja obveza i nasilničkog ponašanja.
Dužnosti učenika uređeni su kućnim redom:
- poštovati pravila i obveze ponašanja u školskoj ustanovi,
unutarnjem i vanjskom prostoru;
- poštovati pravila međusobnih odnosa učenika,
- poštovati pravila međusobnih odnosa učenika i radnika;
- na vrijeme dolaziti i odlaziti iz škole;
- poštovati pravila sigurnosti i zaštite od socijalno neprihvatljivih
oblika, ponašanja, diskriminacije, neprijateljstva i nasilja i
- odgovorno postupati prema imovini.
Obveze učenika propisane u čl. 61. st. 2.
Zakona o odgoju:
- pohađanje obveznog dijela programa i drugih
oblika odgojno obrazovnog rada koje je izabrao,
- pridržavanje pravila kućnog reda,
- ispunjavanje
uputa učitelja, odnosno
nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja i
drugih zaposlenika škole, a koje su u skladu s
pravnim propisima i kućnim redom i
- čuvanje udžbenika i drugih obrazovnih i
nastavnih sredstava.
Nasilničko ponašanje definirano je u Protokolu o postupanju
u slučaju nasilja među djecom i mladima, kojeg je donijela Vlada
Republike Hrvatske u okviru Programa aktivnosti za sprječavanje
nasilja među djecom i mladima od 25. veljače 2004. godine, kao:
- svako namjerno fizičko ili psihičko nasilno ponašanje usmjereno
prema djeci i od strane njihovih vršnjaka učinjeno s ciljem
povrjeđivanja, a koje se neovisno o mjestu izvršenja može
razlikovati po obliku, težini , intenzitetu i vremenskom trajanju i koje
uključuje ponavljanje istog obrasca i održava neravnopravan odnos
snaga (jačih protiv slabijih ili skupina protiv pojedinca);
- namjerno uzrokovani fizički napad u bilo kojem obliku, primjerice
udaranje, guranje, gađanje, šamaranje, čupanje, zaključavanje,
napad različitim predmetima, pljuvanje i slično bez obzira je li kod
napadnutog djeteta nastupila tjelesna povreda;
- psihičko i emocionalno nasilje prouzročeno opetovanim ili trajnim
negativnim postupcima od strane jednog ili više djece. Negativni
postupci su: ogovaranje, nazivanje pogrdnim imenima, ismijavanje,
zastrašivanje, izrugivanje, namjerno zanemarivanje i isključivanje iz
skupine kojoj pripada ili isključivanje i zabranjivanje sudjelovanja u
različitim aktivnostima s ciljem nanošenja patnje ili boli, širenje
glasina s ciljem izolacije djeteta od ostalih učenika, oduzimanje
stvari ili novca, uništavanje ili oštećivanje djetetovih stvari,
ponižavanje, naređivanje ili zahtijevanje poslušnosti ili na drugi
način dovođenje djeteta u podređeni položaj, kao i sva druga
ponašanja počinjena od djeteta i mlade osobe (unutar kojih i spolno
uznemirivanje i zlostavljanjem) kojima se drugom djetetu namjerno
nanosi fizička i duševna bol ili sramota.
Nasilništvo podrazumijeva šest definirajućih
činitelja: namjera da se nanese bol ili šteta; intenzitet i
trajanje; moć nasilnika; ranjivost žrtve; manjak podrške
i posljedice.
Normalni sukob vršnjaka ima sljedeća obilježja:
Ne postoje elementi navedeni za nasilništvo; djeca
ne inzistiraju da mora biti po njihovom po svaku cijenu;
mogu dati razloge zašto su u sukobu; ispričaju se ili
prihvate rješenje da nitko nije pobijedio; slobodno
pregovaraju da bi zadovoljili svoje potrebe, mogu
promijeniti temu i otići iz situacije.
Definicije seksualnog nasilja prikazane su u
Protokolu o postupanju u slučaju seksualnog
nasilja koji je u studenom 2012. godine
donijela Vlada Republike Hrvatske.
Definicija nasilja u obitelji nalazi se u čl. 4.
Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji (Narodne
novine, broj. 137/09., 14/10. i 60/10.) koji
glasi:
- tjelesno nasilje, odnosno primjena fizičke sile bez obzira jeli nastupila
tjelesna ozljeda ili nije,
- tjelesno kažnjavanje i drugi načini ponižavajućeg postupanja prema djeci
u odgojne svrhe,
- psihičko nasilje, odnosno primjena psihičke prisile koja je prouzročila
osjećaj straha, ugroženosti, uznemirenosti ili povrede dostojanstva,
verbalno nasilje, verbalni napadi, vrijeđanje, psovanje, nazivanje pogrdnim
imenima ili na drugi način grubo verbalno uznemiravanje, uhođenje ili
uznemiravanje preko svih sredstava za komuniciranje ili preko elektroničkih
i tiskanih medija ili na dugi način ili komuniciranja s trećim osobama,
protupravna izolacija ili ugrožavanje slobode kretanja (u daljem tekstu:
uhođenje i uznemiravanje),
- spolno nasilje, odnosno spolno uznemiravanje,
Nasilje u obitelji je svaki oblik tjelesnog, psihičkog, spolnog, ili
ekonomskog nasilja, a osobito:
- ekonomsko nasilje pod kojim se podrazumijeva oštećenje ili
uništenje osobne i zajedničke imovine ili zabrana i onemogućavanje
korištenja osobne i zajedničke imovine ili pokušaj da se učini te
oduzimanje prava ili zabrana raspolaganja osobnim prihodima ili
imovinom stečenom osobnim radom ili nasljeđivanjem,
onemogućavanje zapošljavanja ili rada, prisiljavanje na ekonomsku
ovisnost, uskraćivanje sredstava za održavanje zajedničkog
kućanstva i skrbi o djeci ili drugim uzdržavanim članovima
zajedničkog kućanstva.
U čl. 8. Zakona o zaštiti nasilja u obitelji propisana je obveza
učitelja i stručnih suradnika da prijave policiji ili državnom
odvjetništvu počinjenje nasilja u obitelji za koje su saznali u
obavljanju svojih poslova, a ako to ne učine zapriječena im je
novčana kazna od najmanje 3.000.00 kuna.
Provesti postupak izricanja pedagoških mjera
po odredbama ZUP-a znači pokrenuti postupak,
utvrditi činjenično stanje, izreći mjeru, napisati i
dostaviti rješenje o pedagoškoj mjeri i provesti
drugostupanjski postupak, ako su se učenik ili
roditelj (u srednjoj školi) ili roditelj učenika
osnovne škole žalili na prvostupanjsko rješenje i
izvršno rješenje o izricanju pedagoške mjere
evidentirati u pedagošku dokumentaciju.
Način i tijela ovlaštena za pokretanje
postupka uređena su u statutu škole.
Utvrđivanje činjeničnog stanja ili dokazivanje uređeno
je u odredbama čl. 58. do 70. ZUP-a (isprave, svjedoci,
vještaci, očevid i izjava stranke, osobe koja je inicirala ili
pokrenula postupak i učenika).
Pored činjenica koje se odnose na povrede dužnosti,
neispunjavanje obveza ili nasilničko ponašanje treba
utvrditi i činjenice koje se odnose na učenikov razvoj,
obiteljske i druge okolnosti u kojima živi te sve druge važne
okolnosti.
Nakon toga, poštujući učenikovu mentalnu i socijalnu
zrelost, opće stanje, osjetljivost i druge okolnosti koje
utječu na njegov razvoj, valja izreći pedagošku mjeru koja
odgovara težini
povrede, neispunjavanja obveza ili
nasilničkog ponašanja.
Prema odredbama čl. 96. i 97. ZUP-a o pedagoškoj mjeri se
odlučuje rješenjem, a rješenje se donosi u pisanom obliku.
U skladu s čl. 98. ZUP-a rješenje se sastoji od zaglavlja, uvoda,
izreke, obrazloženja, upute o pravnom lijeku, popisa službene osobe
i otiska pečata javnopravnog tijela.
U zaglavlju se piše naziv i sjedište škole, klasifikacijska oznaka,
urudžbeni broj te mjesto i datum donošenja rješenja.
U uvodu se navodi: naziv javnopravnog tijela koje je rješenje
donijelo, propis o nadležnosti, osobno ime, odnosno naziv stranke i
osoba ovlaštenih zastupanje, kratku oznaku predmeta postupka te
naznaku je li postupak pokrenut po službenoj dužnosti ili na zahtjev
stranke i dan sjednice, ako je upravnu stvar riješilo kolegijalno tijelo.
U izreci se izriče mjera (Učeniku Ivici Iviću izriče se
pedagoška mjera ukora).
Obrazloženje sadržava: kratko izlaganje zahtjeva
stranke, utvrđeno činjenično stanje, razloge koji su bili
odlučujući pri ocjeni pojedinih dokaza, razloge zbog
kojih nije usvojen koji od zahtjeva stranaka, razloge
donošenja zaključka u tijeku postupka, te propisi na
temelju kojih je riješena upravna stvar.
U pouci o pravnom lijeku se navodi: može li se
protiv rješenja izjaviti žalba ili pokrenuti upravni spor,
kojem tijelu, u kojem roku i na koji način.
U čl. 6. Zakona o područjima i sjedištima sudova (Narodne novine, broj:
144/10. i 84/11.) sjedište i područje nadležnosti upravnih sudova je:
I. UPRAVNI SUD U ZAGREBU za područja: Koprivničko-križevačke,
Krapinsko-zagorske, Međimurske, Varaždinske, Sisačkomoslavačke, Bjelovarsko-bilogorske, Zagrebačke županije i Grada
Zagreba.
II. UPRAVNI SUD U SPLITU za područja: Dubrovačko-neretvanske,
Šibensko-kninske, Splitsko-dalmatinske i Zadarske županije.
III. UPRAVNI SUD U RIJECI za područja: Istarske, Primorsko-goranske,
Ličko-senjske i Karlovačke županije.
IV. UPRAVNI SUD U OSIJEKU za područja: Brodsko-posavske, Osječkobaranjske, Požeško-slavonske, Virovitičko-podravske i Vukovarskosrijemske županije.
Rješenje o izricanju pedagoške mjere potpisuje, u pravilu, ravnatelj.
Naime prema odredbi čl. 125. st. 3. podstavak 5. Zakona o odgoju,
ravnatelj provodi odluke stručnih tijela i Školskog odbora.
Prema odredbama čl. 124. Zakona o odgoju stručna tijela škole su
razredno i učiteljsko vijeće i razrednik kao stručni voditelj razrednog odjela
i razrednog vijeća.
U skladu s čl. 84. st. 5. Zakona o odgoju opomenu izriče razrednik,
ukor razredno vijeće, a strogi ukor,
odgojno-obrazovni tretman
produženog stručnog postupka i preseljenja u drugu školu izriče učiteljsko
vijeće.
Po mome sudu, ravnatelj bi trebao pisano ovlastiti sve razrednike za
potpisivanje rješenja o izricanju pedagoške mjere opomene, a sva druga
rješenja o izricanju pedagoških mjera trebao bi potpisivati ravnatelj.
Na temelju čl. 96. st. 2. ZUP-a, rješenje o izricanju
pedagoške mjere može se nazvati i odluka o izricanju
pedagoške mjere.
Imajući u vidu izloženo rješenje o izricanju opomene
moglo bi izgledati ovako:
Osnovna Vinka Vinkovića
32 100 Vinkovci
Vinkovačka bb
KLASA: UP/I-602-06/14-01/00001
URBROJ: 2188-579-14-0002
Vinkovci, 2.travnja 2014.
Razrednik VIII.a razrednog odjela u nastavnoj godini
2013./14. u postupku izricanja pedagoške mjere učeniku
Ivici Iviću, kojeg zastupa zakonska zastupnica Ivanka Ivić,
majka učenika, na temelju čl. 84. st. 5. Zakona o odgoju i
obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (Narodne novine,
broj: 87/08., 86/09., 92/10. i 105/10.,90/11., 16/12., 86/12.
i 94/13.) i čl. 57. Statuta, donosi
RJEŠENJE
Ivici Iviću izriče se pedagoška mjera opomena zbog
neispunjavanja obveza.
Obrazloženje
Uvidom u razrednu knjigu VIII.a razrednog odjela utvrđeno je da je
Ivica Ivić neopravdano izostao s redovite nastave osam sati. Nakon trećeg
neopravdanog izostanka razrednica je usmeno upozorila učenika na
obveze iz čl. 61. st. 2. t. 1. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i
srednjoj školi, a isto to je ponovila i majci učenika na informacijama
održanim 5.3.2014. godine.
Učenik je nastavio neopravdano izostajati s nastave.
Prema odredbi čl. 57. Statuta postupak se pokreće i izriče mjera
opomene ako učenik izostane neopravdano najmanje šest sati.
Uvažavajući sve činjenice i okolnosti iz čl. 84. st. 7. Zakona o odgoju
koje su razrednici osobno poznate,, na temelju čl. 84. st. 1 i st. 5. Zakona
o odgoju učeniku je zbog neispunjavanja obveza izrečena pedagoška mjera
kao u izreci.
Uputa o pravnom lijeku: Protiv ovog rješenja može se podnijeti žalba Razrednom vijeću
VIII.a razrednog odjela u roku od 15 dana od dostave rješenja. Žalba se šalje preporučenom
pošiljkom na adresu Škole i ili izjavljuje na zapisnik kod tajnice Škole.
Razrednica
Ivančica Ivančić
Dostaviti:
1. Ivanki Ivić, 10 000 Zagreb, Ivićeva ulica bb,
2. Osobnik učenika,
3. Pismohrana, ovdje,
AR.
Za izrečene mjere ukora, strogog ukora, opomene
pred isključenje, odgojno obrazovnog tretmana
produženog stručnog postupka, preseljenja u drugu
školu i isključenja iz škole treba u obrazloženju rješenja
navesti konkretne činjenice i okolnosti iz čl. 84. st. 7.
Zakona o odgoju i način saznanja za njih.
Za drugostupanjsko rješenje Uputa o pravnom
lijeku glasi: Protiv ovoga rješenja može se pokrenuti
upravni spor pred Upravnim sudom u Osijeku (Zagrebu,
Rijeci ili Splitu) u roku od 30 dana od dana dostave
rješenja.
Prema odredbi čl. 133. ZUP-a prvostupanjsko rješenje
postaje izvršno istekom roka za žalbu, ako žalba nije
izjavljena, dostavom rješenja kojom se žalba odbacuje ili
odbija, danom odricanja od prava na žalbu te dostavom
rješenja o obustavi postupka u povodu žalbe.
Drugostupanjsko rješenje postaje izvršno dostavom
stranci.
Izvršno rješenje - razrednik unosi u pedagošku
dokumentaciju: imenik učenika i u izvješće o postignutom
uspjehu na kraju prvog polugodišta (vidi čl. 21. st. 2. t. 9. i
čl. 22. st. 2. t. 4. Pravilnika o sadržaju i obliku svjedodžbi i
drugih javnih isprava te pedagoškoj dokumentaciji i
evidenciji u školskim ustanovama (Narodne novine, broj:
32/10. i 145/11.).
Izvršno rješenje unosi se u E - maticu. To obavlja
razrednik ili osoba koju ravnatelj zaduži i ovlasti.
Izrečene mjere ne unose se u razredne svjedodžbe,
u svjedodžbe o državnoj maturi ili u svjedodžbe o
završnom radu.
Upozoravam stručne suradnike na, po mome sudu,
neprimjerenu praksu u ocjenjivanju vladanja učenika.
Ima slučajeva da su učenicima izricane tri pedagoške
mjere, a na kraju učenik imao vladanje uzorno, i
obrnuto, učeniku nije izrečena ni jedna pedagoška
mjera, a na kraju godine je imao ocjenu vladanja
dobro ili čak i loše.
Prema odredbi čl. 73. st. 1. Zakona o odgoju
zaključnu ocjenu iz vladanja utvrđuje razrednik.
U skladu s odredbom čl. 15. st. 6. Pravilnika o
načinima, postupcima i elementima vrednovanja
učenika u osnovnoj i srednjoj školi (Narodne novine,
broj: 112/10.) razrednik zaključuje ocjenu vladanja
učenika, uz mišljenje razrednoga vijeća. Iako je upitna
pravna valjanost te odredbe jer mijenja smisao
odredbe čl. 73. st. 1. Zakona o odgoju, svi članovi
razrednog vijeća trebaju svakodnevno nastojati pomoći
učenicima te poduzimati mjere i radnje da učenici što
manje čine povreda učeničkih dužnosti, da bude što
manje neispunjavanja obveza i nasilničkog ponašanja.
Krešimir Topić, dipl.iur
U Vinkovcima 3. travnja 2014.
Krešimir Topić, dipl.iur
e-mail: [email protected]
Telefon: 01 23 16 182
Mobitel: 099 86 88 546