Transcript PRIMJENA-GIS-MORSKA OKOLIS

PRIMJENA GIS-a U
MORSKOM OKOLIŠU
NAMJENA MORSKOG PROSTORA
SPLITSKO-DALMATINSKA ŽUPANIJA
•
Područje Županije Splitsko-dalmatinske prostire se na oko 14.000 km2
površine od čega na površinu mora otpada oko 9.470 km2, dakle više od
67 % površine Županije otpada na more.
•
DJELATNOSTI KOJE SU RAZVIJENE U SPLITSKO-DALMATINSKOJ
ŽUPANIJI:
•
turizam,
•
pomorstvo,
•
trgovina,
•
ribolov
•
poljoprivreda tradicionalnih mediteranskih kultura,
•
maslinarstvo,
•
vinogradarstvo i brodogradnja.
Što je obala? Što more predstavlja?
Obala je mjesto gdje se susreću more s kopnom i time predstavlja jedinstveni
geografski fenomen. Obala je i jedinstveno mjesto na kojemu se organiziraju
različite gospodarske aktivnosti, kao što su lučki pretovar, turizam, industrija.
More predstavlja biološki raznovrstan i veoma složeni ekosustav koji se može
poremetiti vanjskim utjecajem.
ONEČIŠĆENJE MORA uzrokovano je:
•Ispuštanjem nepročišćenih otpadnih voda
•Degradacija ili potpuno uništenje lokaliteta na kojima se mrijeste pojedine
vrste organizama ili se zadržava riblja mlađ
PODJELA PRIOBALNOG PODRUČJA:
Morsko područje Splitsko-dalmatinske županije može se podijeliti u nekoliko
dijelova koje se međusobno razlikuju po svojim fizičko-kemijskim i biološkim
osobinama. To su: poluzatvoreni Kaštelanski, Marinski i Trogirski zaljev, Brački i
Splitski kanal, Hvarski kanal, te Viški i Biški kanal, Neretvanski kanal te otok
Korčula i otvorene vode srednjeg Jadrana.
Jedan od načina ugrožavanja biološke i ekološke raznolikosti mora je i
nekontrolirano unašanje biljnih i životinjskih vrsta u postojeće
autohtone životne zajednice. tropska alga Caulerpa taxifolia
• Najveće promjene nastaju u površinskim zajednicama morskih algi
tvrdoga supstrata i u livadama morske cvjetnice Posidonia oceanica
na pomičnoj podlozi.More se dakle degradira ispuštanjem otpadnih
tvari u more, neodgovarajućim korištenjem kako obnovljivih
(uglavnom živih) tako i neobnovljivih bogatstava mora i/ili
uvođenjem alohotnih vrsta.
U rješavanju ovih projekata od velike
pomoći je bio RDBMS(Relacijske baze
podataka)u kombinaciji s ArcInfo/
ArcView GIS tehnologijom.
Posidonia oceanica
Caulerpa taxifolia
II. METODOLOGIJA U ORGANIZACIJI BAZE PODATAKA I GIS SLOJEVA
• Razvoj logičnog GIS modela je napravljen kroz sljedeće faze:
• Obrada sadržaja I potreba za GIS aplikacije koje bi mogle biti
•
•
•
razvijene na temelju specifičnih korisničkih potreba I dostupnosti
podataka iz tematskih baza podataka.
Logički modeli razvoja temeljeni na GIS sadržaju baze podataka
koju definira slika 2! Geografske mape slojeva za kopno I more,
Geografski objekti I karakteristike,njihovi atributi I relacijske
tablice atributa,
Izvori podataka,
OSNOVNI KARTOGRAFSKI
SLOJEVI
HOTELI
FIZIKA
RIJEKE
CESTE
......¨¨¨¨¨¨¨¨......
KOPNO
BIOLOGIJA
BRODOLOMI
.......¨¨¨¨¨¨¨¨¨¨¨¨......
MORSKI
SLOJEVI
• Odgovarajuća baza podataka (MEDAS - Marine
•
•
environmental database of the Adriatic Sea) s
prostornim I ne-prostornim podacima je razvijena u
Institutu Oceonografije I Ribarstva, Split. Sastoji se od 2
dijela slika3.
Relacijska baza podataka s nizom podataka(tematski
povezanih podataka o moru I kopnu)razvijenih s ORACLE
RDBMS I odgovarajućim CASE alatima,
Topološke baze podataka s grafičkim
podacima(geografske mape slojeva, geografski objekti I
karakteristike, njihovi odgovarajujći atributi, etc.)
razvijene s Arc/Info i ArcView softverskim alatima
TOČKA,
LINIJA,
POLIGON,
struktura
+
+
+
Topological model
+
Relational model
SLIKA 3. Georelacijski koncepcijski model bazepodataka
III. NAČELA I KRITERIJI ZA PLANIRANJE MORSKOG OKOLIŠA
• Jedna od važnijih faza planiranja uključuje globalnu bazu
podataka glede postojećih i planiranih ekonomskih
aktivnosti,vrednovanje zahtjeva iscrpnih korisnika priobalnog
područja.globalnih uvjeta okruženja, kao I održavanja života.
• Za vrijeme planiranja određivanja morskog područja u Splitskodalmatinskoj županii sljedeći osnovni principi su uzeti u obzir:
Morska zaštita od bilo koje vrste zagađenja,
• Zaštita područja dragocijenih državnih izvora tako da se projekti
razvijaju na planiranim mjestima postojećih centara
• Poboljšanje postojećih prometnih staza izbjegavajući otvaranje
novih objekata u zaštićenom području.
•
• Sigurnost I zaštita područja z a mriještenje I uzgajanje ekonomski
važnih vrsta riba
IV.IZVORI ZAGAĐENJA MORSKOG OKOLIŠA
Djelatnosti i izvori zagađenja mora
• Prvi korak u planiranju morskog okoliša je prepozavanje
aktivnosti
koje
uzrokuju
degradaciju
morskog
ekosustava. Podjela ljudskih aktivnosti s najvećim
naglskom na morski okoliš je bazirana na Barcelonskoj
konvenciji za zaštitu Mediterana (Konvencija za zaštitu
mora i obalnog područja Mediterana, potpisana od
predstavnika vlada Mediteranskih zemalja u Barceloni
1976. godine, te nadopunjena i izmijenjena 1995.) U
Konvenciji su djelatnosti i izvori zagađenja mora
podijeljeni na slijedeći način:
•
•
Djelatnosti i izvori smješteni na kopnu:
izravno ispuštanje industrijskih i gradskih otpadnih voda
kroz ispuste ili odlaganjem na morsku obalu;
•
neizravno ispuštanje rijekama ili kanalima što uključuje i
dotok podzemnim vodama i ispiranje kišom; i
donos atmosferom.
zagađenje deponiranjem iz brodova ili spaljivanjem na
moru;
zagađenje sa brodova; te
zagađenje kao posljedica istraživanje i korištenja
morskog dna i podmorja.
•
•
•
•
• More zagađuju aktivnosti i izvori zagađenja smješteni na kopnu
ili na moru. Od prvih najznačajniji su:
• otpadne vode domaćinstva (ukupan br.populacije je 550 000, a
•
•
•
•
•
•
ukupna količina potrošene vode je 62 bilijuna kubičnih metara
godišnje),
(organska tvar, hranjive soli, fekalni i patogeni
mikroorganizmi);
industrijske otpadne vode (organska tvar, teški metali te druge
toksične i postojane i bioakumulaciji podložne tvari); većinom u
području između gradova Trogira i Omiša uključujući Splitski i
Brački kanal),
rijeke (onečišćenje vode donoseći zagađenje rijekma: Cetina,
Jadro i Žrnovnica)
organska tvar, hranjive soli, teški metali i druge toksične,
postojane i bioakumulaciji podložne tvari);
ispiranje poljoprivrednih površina (hranjive soli i pesticidi); te
taloženje iz atmosfere.
• Od aktivnosti i izvora zagađenja smještenih na moru
•
•
•
najznačajniji su:
pomorski promet (zagađenje naftom i naftnim
derivatima);
nautički turizam (naftni derivati, kruti otpad, tributil
kositar); te
aktivnosti uzgoja morskih organizama (organska tvar,
hranjive soli, genetske promjena prirodnih populacija).
Tablica 1.
Izgrađenost kanalizacijskog sustava na području Splitsko-dalmatinske županije,
vrsta obrade i načina ispuštanja gradskih otpadnih voda u more(1990. godine)
(Izvor: Izvješće o stanju okoliša u Republici Hrvatskoj. Državna uprava za zaštitu
okoliša, 1997.)
Ukupan broj stanovnika u obalnom području
Broj stanov. Priključen na grad. Kanalizaciju
Ukupna količina otpadnih voda (m3/god)
Ispušteno bez pročišćavanja (m3/god)
Mehaničko pročišćavanje (m3/god)
Predobrada i ispuštanje podmor. isp.
(m3/god)
Biološko pročišćavanje (m3/god)
554.824
379.500
(68,4 %)
61.460.000
35.130.000
(57,2 %)
11.600.000
(10,9 %)
14.000.000
(22,8 %)
730.000 (1,2
%)
Promjene u moru koje nastaju kao posljedica odlaganja
otpadnih tvari u more
• Ispuštanje neobrađenih gradskih otpadnih voda u obalno more
putem površinskih ispusta stvara vidljivo onečišćenje mora,
koje se manifestira smanjenjem prozirnosti i promjenom boje
od svjetlo plave do zeleno smeđe
• Drastični primjeri popratnih pojava eutrofikacije javljaju se u
Kaštelanskom zaljevu krajem ljeta, skoro svake godine, počevši
od 1980 godine.
• Dolazi do smanjenja bioraznovrsnosti ekosustava. Takav je
slučaj na pr. u području Bračkog i Splitskog kanala.
Promjene u moru do kojih dolazi uslijed korištenja morskih bogatstava
• Od gospodarskih djelatnosti koje su zasnovane na
iskorištavanju bogatstva mora za Splitsko-dalmatinsku
županiju najznačajnije je morsko ribarstvo (ulov i uzgoj
morskih organizama). Pored ribolova određeni gospodarski
značaj ima i iskorištavanje morskog pijeska na području
između Omiša i Dugog Rata, te na južnim obalama otoka Visa.
• Postoje naznake, istina nedokazane, da je
dosadašnja eksploatacija pijeska u obalnom
području između Omiša i Dugog Rata izazvala
neželjenu eroziju pješčanih plaža na tom području.
Na području Županije nalazi se Palagruža, jedno od
najbogatijih područja za koćarski ribolov na Jadranu
V. IDENTIFIKACIJA EKOLOŠKO DRAGOCJENIH PODRUČJA
• Prije nekoliko godina u Splitsko-Dalmatinskoj županiji
•
•
prirodna morska populacija je bila pod jakim utjecajem
promjena u okolišu kao rezultatom čovjekova djelovanja.
Ove promjene su posebno vidljive u morskom području
blizu obale i otoka. Stoga, potrebno je istraživanje i
poučavanje specifičnih osjetljivih biotopa važnih za
mriještenje, hranjene i rast mladih riba u svrhu zaštite
genetičkih i bioloških različitosti morskih područja u
županiji.
Ovisno o rezultatima istraživanja zaštićena morska
područja moraju biti naznačena (morski parkovi, morski
rezervati, područja zabranjena za ribolov, riblja utočišta)
oni omogućavaju zaštitu i evaluaciju biološki resursa,
obrazovanje populacije u morskom okruženju.
VI. DETERMINACIJA ZADATAKA I ZAŠTITA MORSKOG
OKOLIŠA
• Identifikacija, evaluacija i selekcija strategija i
kriterija za odabrani put za rješavanje svakog
prioritetnog problema uključuju sljedeće mjere;
– Mjere za promociju održivog iskorištavanja morskih
resursa, onemogućavanje i/ili pad u degradaciji morskog
područja (npr. aplikaciju najboljih tehnika i ekoloških
iskustava uključujući zamjenu predmeta i procesiranje
istih ima negativni utjecaj na okoliš, implementaciju
tako zvanih «čistih» tehnologija uključuje optimalno
korištenje energije, vodu u svim područjima potrošnje)
– Mjere recikliranja zagađivača i svih drugih vrsta
degradacija,
– Mjere za zabranu, redukcija, i uklanjanje degradirajućih
materijala u područjima koji su u opasnosti
Prioriteti u zaštiti mora i obalnoga pojasa na
području Županije
• u okviru sadašnjih nadležnosti Županije, te gradova i
općina, prioritetno je sljedeće:
• uspostaviti katastar zagađivača mora i redovito pratiti
opterećenje mora otpadnim tvarima koje u more dolaze od
različitih izvora, osobito tvarima koje su postojane, toksične
i podložne bioakumuliranju;
• uspostaviti program praćenja stanja zagađenja mora na
području Županije; Organizirati program istraživanja
područja koja su dosada nedovoljno istražena i za koja se
očekuje da su ekološki vrijedna, a koja bi mogla biti
ugrožena planiranim aktivnostima, te osigurati potrebna
sredstva za njegovo provođenje;
• izgradnjom kanalizacijskih sustava s uređajima za
•
•
•
•
pročišćavanje i podmorskim ispustima spriječiti
nekontrolirano ispuštanje gradskih otpadnih voda u
more;
izgradnjom uređaja za pročišćavanje industrijskih
otpadnih voda na mjestu njihova nastanka i njihovim
upuštanjem u gradski kanalizacijski sustav spriječiti
nekontrolirano ispuštanje industrijskih otpadnih voda u
more;
odrediti namjenu mora na cijelom području Županije
(zoniranje mora) za potreba planiranja i gospodarenja
prostorom u području Županije;
identificirati i zaštititi područja koja su ekološki osjetljiva;
identificirati i zaštititi područja značajna za mrijest i
zadržavanje mlađi gospodarski značajnih vrsta
organizama;
ODREĐIVANJE RAZVOJA AKTIVNOSTI I
DODJELJIVANJE MORSKOG PODRUČJA
• Turizam i rekreacija trebaju čistu okolinu,
oni su u sukobu sa industrijom,
akvakulturom I morskim prometom koji
imaju negativan utjecaj na okolinu.
Također, intezivni turizam nije razvijen u
području koji je predložen za zaštitu kao i
područja važna za mriještenje i razvoj
ekoloških važnih vrsta.
• Upotrebljavanjem ArcInfo/ArcView GIS alata stvorili smo
•
•
•
mnogo mapa sa dodjeljivanjem morskog područja u
Splitsko –Dalmatinskoj županiji. Te mape su crtane po
individualnim kriterijima sa rasponom od idealnih od
nemogućih.
Mape su dobivene crtanjem svih područja koje
razmatramo. Područja uz more leže na određenoj dubini
koja je razgraničena, može biti idealna ili dobra, ili lijepa
ili jadna ili nemoguća.
Predložene su definicije i prijedlozi dodijeljenih mapa i
zaštita priobalnog područja u Splitsko – dalmatinskoj
županiji.
Ekološka područja su veoma važna za ribarenje koristeći
ribarski alat koji smo naveli sljedećoj tablici.
Razina
Zabrana aktivnosti
O1
Stalna zabrana ribarenja
O2
Zabrana usidravanja
O3
Zabranja ribarenja za putnike
O4
Privremena zabrana ribarenja za putnike (od 1. Travnja do 31. Listopada) , a u ostalom
periodu godine osim četvrtkom od 5 od 22h za brodove sa motorima od 73.5KW
O5
Trenutno dopušteno ribarenje sa «pasara» i «poponica» mrežom i «prostica» mrežom
O6
Zabrana ribarenja sa industrijskim ribarskim alatom
O7
Zabrana ribarenja sa industrijskim ribarskim alatom i malim alatom
O8
Zabrana korištenja podzemnih pušaka i «osti» sa nepripodnim svijetlom
O9
Zabrana ribarenja osim za rekreaciju I sport
O10
Zabrana ribarenja «Cyhondruts labrax» od 15. Studenog do 15. Siječnja
O11
Zabrana ribarenja sa malim ribarskim alatom od 1. Ožujka od 31. Kolovoza
O12
Zabrana ribarenja riba sa ljuskama
O13
Zabrana nekontrolirane gradnje i svih vrsta ekonomskih aktivnosti uključujući i ribarenje
O14
Zabrana nekontrolirane gradnje i svih vrsta ekonomskih aktivnosti osim marikulture
O15
Zabrana nekontrolirane gradnje i svih vrsta ekonomskih aktivnosti osim marikulture što
isključuje uzgajanje tuna
O16
Zaštićena područja (pripodni izvori)
O17
Zaštićena područja (pripodni parkovi)
Slika 4. Određivanje i zaštita morskog područja
Splita and Brača (GIS layers according )
Fig. 6. detaljna karta otoka Brača i sjevernog dijela Hvar s naglaskom
na obalno područje.
Određivanje i zaštita morskog
područja Pakleni otoci (GIS SLOJEVI PREMA Tab. 1)
SLIKA 5.