Transcript Primer

Koli~estvo supstanca, mol, avogadrov
broj, Presmetki vrz osnova na hemiski
formuli i hemiski ravenki
Molarna Masa M (ili masa na
eden mol od nekoja supstanca)
-molarnata masa na eden hemiski element e ednakva na
atomskata masa na toj element, izrazena vo g/mol
-molarnata masa na edno soedinenie e suma od
atomskite masi na sostavnite elementi na toa
soedinenie, pomno`eni so nivnite stehiometriski
indeksi, izrazena vo g/mol
Eden mol od nekoi supstanci
Vo nasoka na strelkite
na ~asovnikot od gore levo:
1-Octanol, C8H17OH;
Mercury(II) iodide, HgI2;
Methanol, CH3OH; i
Sulfur, S8.
Primer
Presmetaj ja molarnata masa na etanol, C2H5OH
M(etanol)/g mol-1 = 2(Ar)C + (5 + 1)(Ar)H + 1(Ar)O
=2(12.011) + 6(1.00794) + 1(15.9994) = 46.069 g/mol
Mol-n



e Fizi~ka veli~ina {to go definira koli~estvoto supstanca
Vo eden mol od sekoja supstanca ima 6.022 x 1023 definirani
~esti~ki
Avogadr-ov broj
Relacija na koli~estvoto supstanca i masata
n(B) = m(B)/M(B); m(B)-masa na supstancata B; M(B)-molarna
masa na supstancata B.
Relacija na kolicestvoto supstanca i brojot na edinki:
n(B) = N(B)/NA; N(B) broj na edinki od B; NA-Avogadrova
konstanta = 6.022 x 1023 mol-1.

Primer 1
Kolku mola ima vo 10 g jaglerod dioksid CO2?
-Zapamti: Pri re{avaweto na hemiskite zada~i, Sekoga{
trgnuvame od toa {to ni se bara, i go povrzuvame so
toa {to ni e dadeno.
Zapamti: Edinicite na fizi~kite veli~ini MORA DA
BIDAT KONZISTENTNI!
n(CO2) =?
m(CO2) = 10 g
M(CO2) = 44 g/mol
Sega da ja najdeme vrskata pome|u n, m i M
n(CO2) = m(CO2)/M(CO2)….
Primeri od mol
Kolku atomi na Na ima vo par~e od metalen
natrium so masa od 5 mikrogrami? Atomskata
masa na Na e 23.
 Kolkava e masata na 6,022 x 1021 molekuli na
voda? Molarnata masa na vodata e 18 g/mol.
 Kade ima pove}e molekuli, vo 2 g molekularen
vodorod (H2), ili vo 6 g molekularen kislorod
(O2).
M(H2) = 2 g/mol: M(O2) = 32 g/mol

Drugi primeri od mol
-Kolku molekuli na CHCl3 ima vo 10 mg hloroform?
-Kolku atomi na Cl i kolku atomi na H
ima vo 10 mg hloroform?
Primer 2-presmetki vrz osnova na hemiska formula
-Procentualen Masen Sostav
-e opis na soedinenijata baziran na relativnata koli~ina na sekoj poodelen
element vo toa soedinenie;
Dokolku ja znaeme hemiskata formula na edno soedinenie, toga{
procentualniot sostav (spored masa) na sekoj element e ednostavno odnos
od proizvodot na stehiometriskiot indeks na sekoj element i atomskata
masa na toj element, podelena so Molarnata masa na dadenoto soedinenie
Primer: neka imame nekoe hipoteti~no soedinenie so formula AxBy; x i y se
stehiometriski indeksi za A i B, soodvetno
w(A)% = x*Ar(A)/Mr(AxBy)
w(B)% = y*Ar(B)/Mr(AxBy)
Primer: Koje e procentualnata zastapenost na poedine~nite
elementi vo soedinenieto hloroform, CHCl3, supstanca {to se
upotrebuva kako anestetik?
Mr(CHCl3) = 1(Ar)C + 1(Ar)H + 3(Ar)Cl
= (12.011 + 1.00797 + 3*35.453) g mol-1
= 119.377 g mol-1
1 (Ar)c
%C= -----------Mr(CHCl )
X 100 =1x12.011 g mol-1 /119.377 g mol-1
3
3 (Ar)Cl
%Cl= ------------ X 100 = …
Mr(CHCl3)
Najednostavna (Empiriska) Formula

e formulata {to go opi{uva sostavot na dadena
supstanca spored najmaliot set na stehiometriski
indeksi
Acetilen, C2H2, i benzen, C6H6, imaat ista
empiriska najednostavna formula. Koja e to~nata
najednostavna empiriska formula na ovie dve
soedinenija:
C2H2
CH
C6H6
Molekulska (Vistinska) Formula

Go poka`uva to~niot odnos na elementite {to
vleguvaat vo sostavot na dadeno soedinenie
Povrzanost na Molekulskata i Empiriskata
Formula
Empiriska Formula => EF
Molekulska Formula => MF
MF = X * EF, kade X e prost cel broj 1, 2, 3…
Primer Bezbojna te~nost {to se upotrebuva kako gorivo go
raketnite motori ima empiriska formula NO2, a ima molarna masa
od 92.0 g/mol. Koja e molekulskata (vistinskata formula) na ova
soedinenie?
NO2 e empiriskata formula-EF
M(EF) = 1(Ar)N + 2(Ar)O = 46.0 g/mol
M(MF) = 92 g/mol
Vidovme deka
MF = X * EF
M(MF)
X = ------- =
M(EF)
92.0
-------- = 2
46.0
Zna~i, vistinskata formula na ova raketno gorivo
e?
2NO
NO
N2O4
Presmetuvawe vrz osnova na hemiski ravenki
Stehiometrija
1.
2.
ovozmo`uva presmetuvawe na koli~estvata na
reaktantite i produktite vo edna hemiska reakcija
Go poka`uva kvantitativniot odnos pome|u
reaktantite i produktite vo edna hemiska reakcija.
Mol i hemiska reakcija
Makro-Nano Konekcija
2 H2 + O2 -----> 2 H2O
2 H2 molekuli
2 H2 mola molekuli
4 g H2
1 O2 molekula
1 O2 mola molekuli
32 g O2
2 H2O molekuli
2 H2O mola molekuli
36 g H2O
Primer
Kolku mola na H2O {e se dobijat, pri potpolno reakcija
na 3.3 mola O2?
Postapka na re{avawe:
1. Ja pi{uvame i ja izramnuvame hemiskata ravenka;
2. Sekoga{ go pi{uvame odnosot na MOLOVITE od
ONA {to ni se bara vrz ona {to ni e dadeno
2 H2 + O2 -----> 2 H2O
n(O2) = 3.3 mol
n(H2O) =?
Odnosot na molovite na toa {to ni se bara vo zada~ata
i na toa {to ni e dadeno e ednakov na odnosot od
nivnite stehiometriski
koeficienti vo hemiskata ravenka:
2 H2 + O2 -----> 2 H2O
n(H2O)/n(O2) = 2/1 = 2
n(H2O = 2 *n(O2)
n(H2O) = 2*3.3 mol = 6.6 mol
Jonski reakcii na kombinacija
Kolkava masa na PbCrO4
]e se formira pri potpolna
Reakcija na PbNO3 so 1 g
K2CrO4?
m(PbCrO4) = ?
m(K2CrO4) = 1g
M(PbCrO4) = …g/mol
M(K2CrO4) = … g/mol
Od ravenkata gledame deka
n(PbCrO4)/n(K2CrO4) = 1/1
….
PbNO3(aq) + K2CrO4(aq)  PbCrO4(s) + 2 KNO3(aq)
bezboen
`olt
`olt
bezboen
(vakvi zada~i kaj Farmacija)
Limitira~ki Reaktant
-e reaktantot {to ja limitira koli~inata na produktot {to ]e bide
dobien pri hemiskata reakcija
Primer: Kolku mola H2O }e se dobijaat pri reakcija na 2 mol
H2 i 4 mol O2?
Ravenkata za hemiskata reakcija e:
2 H2 + O2 -----> 2 H2O
n(H2) = 2 mol
n(O2) = 4 mol
n(H2O) = ?
Postapka na re{avawe:
Najprvo pravime odnos pome|u molovite na reaktantite od hemiskata ravenka,
za da vidime kolkav e nivniot TEORETSKI ODNOS:
Od hemiskata ravenka 2 H2 + O2 -----> 2 H2O, gledame deka
n(H2)/n(O2) = 2/1;
Zna~i, za da izreagiraat celosno 2 mola na H2, potreben e samo 1 mol na
O2. Toa zna~i, bidej}i imame 4 mola na O2 prisutni vo
EKSPERIMENTOT, toj reaktant (O2) ni e vo VI[OK, pa koli~estvoto na
H2O {to }e se dobie se presmetuva spored koli~estvoto na reaktantot {to
celosno }e izreagira, a toa vo slu~ajov e H2.
Zna~i, pak od ravenkata go pravime odnosot na toa {to ni se bara (a ni se
baraat molovite na H2O) vrz molovite na toa {to celosno }e ni izreagira (a
toa e H2):
n(H2O)/n(H2) = 2/2 = 1; n(H2O) = n(H2) = 2 mol Voda }e se
dobijaat
Zada~i od puferi:
1. Presmetaj kolku e pH na puferski rastvor sostaven
od ocetna kiselina i natrium acetat, kade vo 100 ml puferski rastvor
Imame rastvoreno 0.2 mol-a na ocetna kiselina i 0.7 g natrium acetat.
Konstanata na disocijacija na ocetnata kiselina e
Ka(ocetna kiselina) = 1.80 x 10-5 mol dm-3.
2. Kolkav treba da bide odnosot na koncentraciite na amonium hidroksid
i amonium hlorid, za da dobieme puferski rastvor so pH od 9.50.
Konstantata na disocijacija na amonium hidroksid e
Kb(amonium hidroksid) = 1.80 x 10-5 mol dm-3.
3. Kolku mola od HCN i NaCN treba da se izmerat za da se prigotvi
1,5 L puferski rastvor ~ie pH bi bilo 5.5.
Konstanata na disocijacija na cijanidnata kiselina HCN e
Ka(HCN ) = 3.40 x 10-5 mol dm-3.
4. Presmetaj kolkava e koncentracijata na OH- jonite vo puferski rastvor
sostaven od 0.1 mol ocetna kiselina i 0.2 mol-a Natrium acetat.
Konstanata na disocijacija na ocetnata kiselina e
Ka(ocetna kiselina) = 1.80 x 10-5 mol dm-3.
Zada~i od hemiska ramnote`a:
1. Neka ja imame reakcijata a dobivawe na jodovodorod od
Jod i vodorod, dadena so ravenkata: H2 + I2 = 2HI.
Vo sosotjba na ramnote`a, kaj ovaa reakcija izmereni se
slednite ramnote`ni koncentracii: [H2] = 0.05 mol/L; [I2] = 0.025 mol/L
[HI] = 0.025 mol/L.
Presmetaj ja konstantata na ramnote`a za ovaa reakcija.
2. Neka na po~etokot vo sistemot imame samo (NH4)2S.
Vo sostojba na hemiska ramnote`a za reakcijata na disocijacija na amonium sulfid
(NH4)2S, najdeno e deka ramnote`nata koncentracija na S2- iznesuva
0.005 mol/L, a ramnote`nata koncentracija na e 0.00025 mol/L.
Da se presmeta konstanatata na disocijacija na (NH4)2S.
pomo[: treba da se napi[e ravenkata na disocijacija, da se izramni,
i od ravenkata da se vidi kolku bi bila koncentracijata na jonite (NH4)+,
ako ve]e e poznata koncentracijata na S2- jonite.
3. Presmetaj ja konstantata na disocijacija na karbonatnata kiselina
H2CO3, ako vo rastvorot na po~etokot sme imale samo jaglenova kiselina, a
Vo sostojba na ramnote`a sme izmerile deka pH na rastvorot e 4.40.
pomo[: treba da se napi[e ravenkata na disocijacija na jaglenova kiselina,
da se izramni, i od ravenkata da se vidi kolku bi bila koncentracijata na jonite (CO3)2-,
ako ve]e e poznata koncentracijata na H+ jonite.
Konc. na H+ jonite ]e ja presmetame od pH.