Transcript 7.1. Hidrološka suša

TEMA 7. HIDROLOŠKE I
METEOROLOŠKE PODLOGE ZA
NAVODNJAVANJE
Prof.dr.sc.Lidija Tadić, GF Osijek
Sadržaj:
7.1.Hidrološka suša
7.2. Podloge –meteorološke, hidrološke,…
7.3. Dijelovi sustava za navodnjavanje
7.1. Hidrološka suša
 Suša je razdoblje izrazito suha vremena
dovoljno dugog trajanja da nedostatak
oborina poremeti hidrološku ravnotežu (
WMO)
 problem kriterija
 Pojavnost suša: svake 3-5 godine
 Smanjenje prinosa 20-92 %
 2003. godine šteta od suša iznosila je više od
3,4 milijardi kuna ( na svim županijama)
 U klimatski prosječnim godinama redukcija
prinosa pri suhom ratarenju iznosi 10-60%
 Hidrološka suša – niski vodostaji jezera i
rijeka
 Poljoprivredna suša – nedostatak vlage u tlu
koji ograničava normalan razvoj biljaka
 Meteorološka suša – neuobičajen izostanak
oborina, relativno visoka temperatura zraka i
pojačan vjetar koji doprinosi povećanju
evapotranspiracije
METODE PROCJENE:
 Klimatske metode
 Hidrološke metode
1. METODA KORAKA
 1.TRAJANJE DEFICITA (T)-razdoblje u
kojem je vrijednost deficita niža od odabranog
praga transformacije
 2.JAKOST DEFICITA (S)– suma deficita
određenog trajanja
S   Xi  Xp
 3.INTENZITET DEFICITA (I)
S
jakost
I 
T trajanje
Metoda koraka-oborine Osijek
(1962-2000)
600
500
400
300
200
100
1962
0
219 149 209 278 361 411 368 285 206 119 279
Series2
2. METODA DECILA
 Rangiranje parametara od najmanjeg 
najvećem
 Parametri- oborine, vodostaji, protoke
 Smješanje u razrede od 10% ( 10 decila)
Metoda decila-vodostaji,
oborine, protoci
120
80
60
40
20
341
321
301
281
261
241
221
201
181
161
141
121
101
81
61
41
21
0
1
DECILI
100
MJESECI ( 1962-1990)
MJESEČNI VODOSTAJI
ISPOD PROSJEKA
IZNAD PROSJEKA
OSIJEK –56,5% ispod prosjeka i 20,5%
vrlo mnogo ispod prosjeka
100,0
60,0
40,0
20,0
MJESECI (1951-2000)
ISPOD PROSJEKA
IZNAD PROSJEKA
MJESEČNE OBORINE
VRLO MNOGO ISPOD PROSJEKA
577
541
505
469
433
397
361
325
289
253
217
181
145
109
73
37
0,0
1
DECILI
80,0
SPLIT-47% ispod prosjeka i 25% vrlo
mnogo ispod prosjeka
100
60
40
20
MJESECI (1951-2000)
MJESEČNE OBORINE
ISPOD PROSJEKA
IZNAD PROSJEKA
VRLO MNOGO ISPOD PROSJEKA
579
545
511
477
443
409
375
341
307
273
239
205
171
137
103
69
35
0
1
DECILI
80
3. INDEKS STANDARDIZIRANIH
OBORINA
ISOn 




1

 P  P 
i
n
n
n=broj mjeseci
Pi= normalno transformirana oborina u mjesecu
Pn=srednjak
n=st.devijacija
Ocjena suše indeksom standardiziranih
oborina
Ocjena vlažnosti
ili suhoće
Met. postaja
ISO
Osijek
-4,4
EKSTREMNO
SUHO
Zagreb
0,06
BLAGO VLAŽNO
Split
-8,8
EKSTREMNO
SUHO
7.2.PODLOGE
A)GEODETSKE
 Obilježja visinske konfiguracije terena
 Postojeće građevine, infrastruktura,granice
posjeda, korištenje zemljišta, vododjelnice
 Mjerila 1:1.000, 1:5.000, 1:25.000, 1:100.000
 Orto-foto slike,satelitske slike
B).KLIMATSKE I HIDROLOŠKE
 oborine ( mjesečne)
 temperatura zraka 
EVAPOTRANSPIRACIJA
 insolacija ( trajanje Sunčevog sjaja)
 relativna vlažnost zraka
 brzina vjetra
Year
2011
2010
2009
2008
2007
ILOK
VUKOVAR
VINKOVCI
GRADIŠTE
OSIJEK
DONJI MIHOLJAC
NAŠICE
SLAVONSKI BROD
POŽEGA
Temperature (C˚)
11.0
2006
2005
2004
2003
2002
2001
2000
1999
DARUVAR
ĐURĐEVAC
BJELOVAR
ČAZMA
KRIŽEVCI
SISAK
VARAŽDIN
ZAGREB MAKSIMIR
KRAPINA
KARLOVAC
NOVA GRADIŠKA
Cities from west to east
1998
1997
6.0
1996
8.0
1995
1994
1993
1992
1991
1990
1989
1988
1987
1986
1985
1984
1983
1982
1981
Temperature (˚C)
Mean annual temperature per cities
12.5
12.0
11.5
y = 0.0495x + 10.7
10.5
10.0
9.5
Mean annual air temperature
14.0
12.0
10.0
y = 0,046x + 10,389
R = 0,544
4.0
2.0
0.0
Cities from west to east
ILOK
VUKOVAR
800.0
VINKOVCI
1000.0
GRADIŠTE
OSIJEK
DONJI MIHOLJAC
NAŠICE
SLAVONSKI BROD
POŽEGA
NOVA GRADIŠKA
2011
2010
2009
2008
2007
2006
2005
2004
2003
2002
2001
2000
1999
1998
1997
1996
1995
1000
1994
1993
1992
1991
1990
1989
1988
1987
1986
1985
1984
1983
1982
1981
Precipitation (mm)
1200
DARUVAR
ĐURĐEVAC
BJELOVAR
ČAZMA
KRIŽEVCI
SISAK
VARAŽDIN
ZAGREB
KRAPINA
KARLOVAC
Precipitation (mm)
Annual precipitation
y = 0,8284x + 781,74
R = 0,056
800
600
400
200
0
Year
Annual precipitation per cities
1200.0
y = -14.713x + 942.39
600.0
400.0
200.0
0.0
ODNOS TEMPERATURE ZRAKA I
OBORINA
1991 – 2000
1981 – 1990
2001 – 2011
REZULTAT:porast potreba za vodom
od zapada prema istoku
 INDIREKTNE METODE PRORAČUNA
EVAPOTRANSPIRACIJE
 Metoda Blaney-Criddle
 Modificirana metoda Penmana
 Radijacijska metoda
 Sve 3 metode za ETo ( referentna ET)
 Referentna ET ili ETo = evapotranspiracija prostrane
površine zasijane travom jednolične visine 8-15 cm
koja aktivno raste, pokriva cijelu površinu i ima
dovoljno vode na raspolaganju
 Veza ETo i evapotranspiracije neke biljke u
određenom stadiju razvoja dana je preko koeficijenta
kulture (kc) koji se daje za dekade ili mjesece
ET= ETo x kc
C)HIDROGRAFSKE
 Podaci o prirodnim i umjetnim
vodotocima
 Uzdužni i poprečni profili
 Max.protoci i vodostaji-odvodnja
 Min.protoci i vodostaji-navodnjavanje
 Krivulje trajanja i učestalosti
DRAVA BELIŠĆE (5005)
MAKSIMALNI GODIŠNJI VODOSTAJI
1962-1998
y = -2,2361x + 4882,9
R2 = 0,0995
700
Vodostaj H (cm)
600
500
400
300
200
100
0
1960
1965
1970
1975
1980
1985
Godina
1990
1995
2000
2005
DRAVA BELIŠĆE (5005)
SREDNJI GODIŠNJI VODOSTAJI
1962-1998
y = -2,1016x + 4370,4
R2 = 0,3426
350
300
Vodostaj H (cm)
250
200
150
100
50
0
1960
1965
1970
1975
1980
1985
Godina
1990
1995
2000
2005
y = -1,3349x + 2713,6
DRAVA BELIŠĆE (5005)
MINIMALNI GODIŠNJI VODOSTAJI
1962-1998
2
R = 0,3345
140
Vodostaj H (cm)
120
100
80
60
40
20
0
1960
1965
1970
1975
1980
1985
Godina
1990
1995
2000
2005
DUNAV BEZDAN (5503)
MINIMALNI GODIŠNJI VODOSTAJI
1961-1998
y = -1,1911x + 2373,4
2
R = 0,0548
200
Vodostaj H (cm)
150
100
50
0
-50
-100
1960
1965
1970
1975
1980
1985
Godina
1990
1995
2000
2005
y = -2,3103x + 4796,6
DUNAV BEZDAN (5503)
SREDNJI GODIŠNJI VODOSTAJI
1961-1998
2
R = 0,0877
450
400
Vodostaj H (cm)
350
300
250
200
150
100
50
0
1960
1965
1970
1975
1980
1985
Godina
1990
1995
2000
2005
DUNAV BEZDAN (5503)
MAKSIMALNI GODIŠNJI VODOSTAJI
1961-1998
y = -2,0743x + 4627,3
R2 = 0,0336
850
750
Vodostaj H (cm)
650
550
450
350
250
150
50
-50
1960
1965
1970
1975
1980
1985
Godina
1990
1995
2000
2005
Primjer 1: zahvat vode na Dunavu
(Dalj)
A
B
A
B
Primjer 2: Zahvat vode na Dravi (Gat)
G)GEOMEHANIČKE
 Za potrebe temeljenja građevina
 Za potrebe uređenja dna i pokosa
H) EKONOMSKE
 Elaborat ekonomske opravdanosti