Transcript Skolski Podsustavi

Školski podsustavi
2. travnja 2014.
Plan rada
•
•
•
•
•
Razlikovati pedocentristički od
sociocentrističkog pristupa i navesti
primjere iz osobnog školskog života
Određenje škole
Vrste škole
Funkcije škole
Pravno školska pitanja
Polazišta
Sociocentrizam:
• Čovjek je “zlo” biće koje treba uljuditi
• Društvene norme, vrijednosti i zakoni polazišta su njegove uljudbe
• Čovjek se treba mijenjati u skladu s društvenim zahtjevima
• Ljude treba formirati
Pedocentrizam
Čovjek je po svojoj prirodi dobar
Čovjek je vrijednost po sebi te ga ne treba uljuđivati i formirati, već
poticati i omogućiti mu razvoj
Čovjek je savršenstvo prirode i ima ulogu mijenjati nesavršenstvo
društva
Ciljevi
Sociocentrizam
• Formiranje lojalnih, poslušnih i društveno korisnih
građana sa znanjima potrebnim za vršenje društvenih
uloga – unifikacija
Pedocentrizam
• Ciljevi proizlaze iz potreba i interesa pojedinaca koji ih
sami definiraju – razvoj osobnih potencijala i ličnosti
Sadržaji
Sociocentrizam
• Određeni državnim dokumentima a izvedeni na
• Akademskoj utemeljenosti
• Socijalnoj kompetentnosti (uloge)
Pedocentrizam
• Izborom učenika prema interesima
• Primjerenošću psihofizičkoj dobi
Metode
Sociocentrizam
• čvrsta strukturiranost i zadatost odgojno-obrazovnog
procesa – unificiranost
• dominantan frontalni rad i jednosmjerna komunikacija
učitelj – učenik
Pedocentrizam
• strukturu određuje subjekt
• dominantnost samostalnog rada i slobodna
komunikacija među sudionicima odgojno-obrazovnog
procesa
Odgojno-obrazovna ekologija
Sociocentrizam
• Masivnost, masovnost i ekonomičnost
• Red, rad i stega
• Učitelj kao vrhovni autoritet
• Učenik kao pasivni subjekt
Pedocentrizam
• Minijaturnost, intimnost i svrhovitost
• Kreativnost, zadovoljstvo i sloboda
• Škola kao dom
• Učitelj kao moderator i suradnik
• Učenik kao subjekt
Valorizacija
Sociocentrizam
• Usmjerenost na količinu kao vrijednost
• Usmjerenost na normu
Pedocentrizam
• Usmjerenost na kvalitetu kao vrijednost
• Usmjerenost na razvoj osobnih potencijala
• Ostvarenost osobnih potencijala kao dostignuće
Nedostaci
Sociocentrizam
• Krutost, zadatost, autoritarnost
• Zanemarivanje osobnosti
• Zapostavljanje kreativnosti
Pedocentrizam
• Pretjerani liberalizam, anarhičnost i pomanjkanje
autoriteta
• Odsustvo svake ciljane akcije
• Nesigurnost u ostvarenje ciljeva
• Nesustavnost i neracionalnost
Što je škola?
Svakodnevne definicije:
• konkretna školska zgrada
• vrsta ili tip škole
• forma školskog obrazovanja – bečka
škola, zagrebačka škola, berlinska škola
Znanstvene definicije
• Uloga škole u društvu; škola kao državna institucija;
mjesto poželjnog procesa socijalizacije mladih naraštaja;
važno mjesto državne predstave.
• Žarišno mjesto socijalizacije nakon primarne
socijalizacije u obitelji; socijalnostatusna diferencijacija
vrši na temelju zasluga i nije biološki bazirana; škola glavni mehanizam podjele rada.
• Škola kao mjesto kulturne reprodukcije i društvene
eliminacije gdje značajnu ulogu ima nastavnik
• Mjesto osobnog razvoja; škola pojedincu omogućava i
stimulira razvoj spoznajnih, duhovnih, tjelesnih i drugih
potencijala.
Pedagoško – didaktičko definiranje
škole
• Pedagoško-didaktičko definiranje škole uključuje: vođenje,
usmjeravanje, podučavanje, učenje, nastavu. Karakter određen
specifičnostima populacije za koje je škola namijenjena kao i ciljem
koji je određen vrstom škole.
• Škola – ustanova za učenje u kojoj se nastavom i ostalim formama
odgojno-obrazovnog rada utječe na grupu subjekata. Pedagoško
djelovanje u školi ima cilj i zadatke, a uglavnom je usmjereno na
realizaciju sadržaja te se razina uspješnosti utvrđuje prema
unaprijed utvrđenim kriterijima.
• Škola je mjesto gdje se ostvaruju materijalni, funkcionalni i odgojni
zadaci – mjesto stjecanja temeljnih a potom i profesionalnih znanja.
• Pedocentistički pristup školu određuje kao mjesto za razvoj
individue; pojedinac je mjera i okvir rada u školi.
Henting – predodžbe o školi(5)
•
1. Škola je ustanova u kojoj se stječu posebna znanja i sposobnosti koja se
ne mogu steći na ulici gledanjem ili sudjelovanjem u nekim aktivnostima.
•
2. Mjesto koje je na umjetan način odvojeno od života odraslih na kojem
vladaju posebno primjereni odnosi za odrastanje djece.
•
3. Potreba škole iz dva razloga - jedni se boje da bi se svijet sa svakim
novim naraštajem mogao vratiti u barbarstvo, a drugi se nadaju da će novi
još neiskvareni naraštaj krenuti k novom svijetu koji nema veze sa starim.
•
4. Ustanova koja nastavlja obiteljski odgoj preko obrazovanja i nastave te
priprema učenike za svijet rada i njihove građanske obaveze
•
5. Škola koja radi prema zahtjevima društva- djelokrug rada politike
obrazovanja.
Vrste škola
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
Prema kriteriju obvezatnosti: obvezne i neobvezne
Prema kriteriju razine : osnovne, srednje, više, visoke
Prema karakteru obrazovanja- sadržajnoj orijentaciji: općeobrazovne,
stručne
Prema dobi učenika: škole za mladež (djecu i adolescente) i škole za
odrasle
Prema kriteriju psihofizičkih osobina polaznika: škole za zdravu populaciju i
škole za učenike s posebnim potrebama
Prema vremenu trajanja : stalne i povremene
Prema vremena rada( održavanja nastave) : dnvene i večernje škole;
poludnevne, cjelodnevne škole, škole produženog boravka i škole –
internati.
Prema spolu učenika: muški, ženski, mješoviti.
Prema osnivaču: državne i privatne.
Prema kriteriju veličine škole: male, srednje i velike
Prema kriteriju okružja : ruralne, urbane;škole pri bolnicama;
Ostale vrste škola: civilne, vojne, svjetovne, vjerske, škole za manjine
Funkcije škola
• Kvalifikacijska – kroz učenje i nastavu škola mlade osposobljava
za svijet rada i sudjelovanje u društvenom životu, dajući im potrebna
(specijalizirana) znanja (funkcionalne kvalifikacije) i tzv.
izvanfunkcionalne kvalifikacije (marljivost, preciznost, ustrajnost)
• Selektivno-alokacijska – odnosi se na uređivanje povezanosti
škole i zanimanja u strukturi društva - kroz različite stupnjeve
obrazovanja škola odabire prikladne osobe iz mnoštva konkurentnih
natjecatelja za proces raspodjele rada.
• Integracijska – u školi mladi usvajaju osnove vrijednosti i norme
društva. Ova se funkcija škole ostvaruje odabirom stručnih tema
kroz nastavu, ali i kroz skriveni kurikulum.
• Klafki navedenim funkcijama dodaje i funkciju prenošenja i razvoja
kulture .
DPS
• Što je određeno DPS-om za osnovnu
školu, a što za srednju?
• Kako su podijeljeni sadržaji DPS-a?
• Navedite poglavlja DPS-a.
• Izdvojite dva poglavlja po osobnom
interesu i prezentirajte ih.
• Upoznajte se s koeficijentima izvodljivosti