Transcript (izvedenice) i mogućnosti primjene u zemljama u tranziciji

FINANSIJSKE INOVACIJE (IZVEDENICE)
I MOGUĆNOSTI PRIMJENE U BIH
Prezentant: Adnan Rovčanin
FINANSIJSKE INOVACIJE – IZVEDENICE
• Finansije najdinamičnija oblast nuke u kojoj su inovacije
najintenzivnije (finansijski inženjering)
• Postoji jako veliki broj raznovrsnih inovacija koje se svakodnevno
javljau u praksi
• Stoga je u naslovu pored inovacije naglašeno IZVEDENICE (repo, bit
coin itd... takođe inovacije)
• Procesima internacionalizacije i globalizacije, se reduciraju neki
oblici rizika, ali javlja se problem pojave novih, kompleksinijih rizika
(“mutacija”) koji zahtjevaju ozbiljniji tretman novim finansijskim
inovacijama – IZVEDENICE NE GUBE NA ZNACAJU.
• Finansijsko tržište – ekonomski rast; zaštita od rizika (izvedenice) –
nagomilani gubici
• Npr. nezamislivo je poslovanje elektroindustrije bez izvedenica
2
FINANSIJSKE INOVACIJE – IZVEDENICE
• Najreferentnija Evropska berza električne energije u Lajpcigu
• Od promjene cijene struje štite se gotovo sve zemlje
• Stanje u BiH (izvedenice i zastita od rizika primjene cijene električne
energije???)
• Stanje finansijskog sistema u BiH generalno: rigidno, plitko,
bankocentrično
• Kao takvo ne može da odgovori na 3 ključna zadatka koji se se
stavljaju pred finansijski sistem: platni promet, izvori finansiranja,
zaštita od rizika – NERAZVIJENO
• Od izvedenica ćemo se osvrnuti na osnovne: forward, fjučers, opcije,
swop.
3
IZVEDENICE U RAZVIJENIM I ZEMLJAMA U RAZVOJU
Izvedenice u razvijeni zemljama
•
Prema izvještaju Banke za međunarodna poravnanja (BIS Quarterly
Review), u aprilu 2013 god., tržište izvedenica u razvijenim zemljama
imalo je vrijednosti od 10,3 triliona USD, što iznosi 24% GDP-a
•
Među američkim nefinansijskim preduzećima koja koriste
izvedenice, njih 42% je izjavilo da su povećali njihvo korištenje, a 13
% je njih koji su izjavili da su ga smanjili (internacionalizacija,
globalizacija – mutacija rizika...)
•
Upotreba izvedenica je znatno veća kod velikih preduzeća (83%),
nego kod onih malih (12%), te je veća u preduzećima primarnih
proizvoda (68%) i proizvođača (48%) nego u uslužnoj industriji
(42%), s tim da je intenzitet rasta korištenja izvedenica u uslužnim
preduzećima znatno brži nego u drugim preduzećima
4
IZVEDENICE U RAZVIJENIM I ZEMLJAMA U RAZVOJU
5
IZVEDENICE U RAZVIJENIM I ZEMLJAMA U RAZVOJU
Tržište izvedenica u zemljama u razvoju
•
Tržište izvedenica u zemljama u razvoju bilježi rast, ali je još uvijek
malo u odnosu na razvijene zemlje
•
Prema izvještaju banke za međunarodna poravnanja (BIS Quarterly
Review), u aprilu 2013. god. tržište izvedenica u 32 analizirane
zemlje imalo je vrijednost od 1,1 trilion USD, što je oko 4%
vrijednosti GDP-a analiziranih zemalja
•
Na tržištu izvedenica u zemljama u razvoju najviše je zastupljeno
OTC tržište sa učešćem od 56% (2013. god.), koje je u odnosu na
2010. god. imalo rast od 40%, odnsono ostvareni profit je porastao
sa 380 biliona USD u 2010. na 535 biliona USD u 2013. godini.
•
Stanje tržišta izvedenica u ZUR, grafički se može prikazati:
6
IZVEDENICE U RAZVIJENIM I ZEMLJAMA U RAZVOJU
Vrijedost tržišta izvedenica u zemljama u razvoju
Izvor: Triennial Central Bank Survey; FOW TRADEdata; Futures Industry Association; various futures and options exchanges.
7
TRŽIŠTE IZVEDENICA U HRVATSKOJ I SLOVENIJI
•
Slovenačka preduzeća češće koriste izvedenicama, nego preduzeća u
Hrvatskoj (u sprovedenoj anketi 65,9% analiziranih slovenačkih
preduzeća primjenjuje izvedenice kao instrumente upravljanja
rizicima, dok se u Hrvatskoj samo 43% ispitanika izjasnilo kao
korisnici izvedenica).
•
Zato se može reći da je praksa upravljanja rizicima u slovenačkim
preduzećima naprednija od one u hrvatskima, mjereno postotkom
analiziranih preduzeća koja primjenjuju izvedene instrumente za
upravljanje rizicima.
•
Analizirat će se korištenje izvedenica za upravljanje valutnim
rizikom i rizikom promjene kamatnih stopa u hrvatskim i
slovenačkim preduzećima:
8
TRŽIŠTE IZVEDENICA U HRVATSKOJ I SLOVENIJI
Korištenje izvedenica za upravljanje valutnim rizikom u hrvatskim i
slovenačkim preduzećima:
Izvor: D. Miloš-Sprčić Izvedenice kao instrument upravljanja financijskim rizicima: Primjer hrvatskih i slovenačkih nefinancijskih
poduzeća, Ekonomski fakultet Zagreb
9
TRŽIŠTE IZVEDENICA U HRVATSKOJ I SLOVENIJI
• Od instrumenata upravljanja rizicima kojima se preduzeća služe u
upravljanju valutnim rizikom, najčešće se koriste forvardi, nakon
kojih slijede devizne zamjene, kao drugi najvažniji izvedeni
instrument.
• Korištenje deviznih terminskih ugovora i složenih izvedenica u
slovenačkim je preduzećima veće, nego u preduzećima u Hrvatskoj.
• Korištenje izvedenica za upravljanje rizikom promjene kamatne stope
u hrvatskim i slovenačkim preduzećima dato je na sljedećem grafu:
10
TRŽIŠTE IZVEDENICA U HRVATSKOJ I SLOVENIJI
Korištenje izvedenica za upravljanje rizikom promjene kamatne stope u
hrvatskim i slovenačkim preduzećima:
Izvor: D. Miloš-Sprčić Izvedenice kao instrument upravljanja financijskim rizicima: Primjer hrvatskih i slovenačkih nefinancijskih
poduzeća, Ekonomski fakultet, Zagreb
11
TRŽIŠTE IZVEDENICA U HRVATSKOJ I SLOVENIJI
•
Vezano za rizik kamatne stope u slovenačkim, kao i u hrvatskim
preduzećima, najznačajniji izvedeni instrumenti u strategiji
upravljanja rizicima ponovno su terminski ugovori i zamjene,
ali za razliku od upravljanja valutnim rizikom, zamjena kamatnih
stopa značajnija je od kamatnih terminskih transakcija.
•
Suprotno rezultatima analize za Hrvatsku, složene su izvedenice
važan instrument upravljanja rizikom kamatne stope među
slovenačkim ispitanicima. U usporedbi s ostalim instrumentima,
složene su zamjene čak važnije i od kamatnih terminskih
transakcija.
•
Kad je riječ o primjeni ostalih izvedenih instrumenata, kao što
su opcije na kamatne stope i fjučersi, praksa upravljanja rizicima
obiju zemalja pokazuje da oni nemaju značajniju ulogu u
upravljanju rizikom kamatne stope.
12
TRŽIŠTE IZVEDENICA U HRVATSKOJ I SLOVENIJI
• Zaštita od rizika cijena robe u obje zemlje, obično se provodi
pomoću robnih terminskih transakcija i robnih terminskih
ugovora. Prvi put terminski ugovori služe kao uzorak
standardiziranih izvedenih instrumenata kojima se trguje na
finansijskom tržištu. U Sloveniji su, iza fjučersa i forvarda, najčešći
ugovori o zamjeni roba i standardizirane opcije, dok se u Hrvatskoj,
za razliku od rezultata analize valutnog rizika i rizika kamatne
stope, robna zamjena uopće ne primjenjuje, kao ni ostali izvedeni
instrumenti, npr. složene izvedenice ili neuvrštene opcije.
• Može se zaključiti da su: forvardi i zamjene ubjedljivo najvažniji
instrumenti u objema zemljama. Fjučersi, zajedno sa složenim
izvedenim instrumentima, važniji za slovenačka nego za hrvatska
preduzeća, dok uvrštene i neuvrštene (OTC) opcije nisu važni
instrumenti upravljanja finansijskim rizicima ni u jednoj od
zemalja.
13
TRŽIŠTE IZVEDENICA U BiH
•
Preduzeća u BiH nisu toliko zainteresovana za korištenje
izvedenica za zaštitu od valutnog rizika
•
Kada je u pitanju zaštita od cjenovnog rizika, posebno kod
izvoznika, onda bi izvedenice trebale biti nezaobilazan
instrument zaštite od rizika
•
Zakon koji reguliše tržište izvedenica u F BiH, jeste zakon Zakon
o tržištu vrijednosnih papira, koji navodi samo definiciju
izvedenica
•
U BiH ne postoji formalno organizovano tržište izvedenica,
izvedenicama se trguje na OTC tržištu, gdje banke nude svojim
klijentima, za sada, samo tri vrste izvedenica: valutni forward,
valutne zamjene i kamatni swap. Bitno je napomenuti da sve
banke ne nude sva tri oblika izvedenica, već je ponuda kreirana u
odnosu na obim i veličinu same banke.
14
TRŽIŠTE IZVEDENICA U BiH
• Na osnovu istraživanja u koje je uključeno 29 komercijalnih banaka
(19 u FBiH i 10 u RS, s napomenom da 10 banaka u BiH (6 u F BiH i 4 u
RS) nude izvedenice svojim klijentima), došlo se do zaključka da
postoji slaba ponuda izvedenica (34,48% banaka nude izvedenice).
• Banka koja je najveći ponuđač izvedenica na finansijskom tržištu BiH,
zaključila je svega 10 ugovora vezanih za izvedenice prosječne
vrijednosti oko 750.000,00 KM ili 383,600.00 EUR.
15
TRŽIŠTE IZVEDENICA U BiH
• Istraživanje banaka je pokazalo da od tri vrste izvedenica koje koriste
banke u BiH: valutni forward, valutne zamjene i kamatni swap,
samo 12,5% analiziranih banaka koristi sva tri tipa izvedenica, 50%
analiziranih banaka koristi valutni forward i valutnu zamjenu, dok
37,5% banaka kosristi samo valutni forward.
• Grafički to izgleda ovako:
16
TRŽIŠTE IZVEDENICA U BiH
Korištenje izvedenica na OTC tržištu u BiH
Izvor: E. Kozarević, M. Kokorović – Jukan, 'Derivatives market development in Bosnia and Herzegovina:
Present or (far) future?, International Journal of Management Cases, Dubrovnik Conference, April 2011
17
TRŽIŠTE IZVEDENICA U BiH
Korištenje izvedenica u BiH:
• Od ponuđenih izvedenica najveća potražnja je za valutnim forward-om
sa prosječnom ocjenom 2,23, zatim valutni swapovi sa ocjenom 2,20 i
interest rate swap sa 2,00.
• Interesantna je i struktura korisnika izvedenica: 78,6 % kompanije,
kao korisnici izvedenica i 21,4% banke. Među kompanijama koje
koriste izvedenice najviše je onih koji se bave proizvodnjom i
distribucijom nafte i naftnih derivata, proizvodnje namještaja, trgovine,
IT kompanije i kompanije za trgovinu i snabdijevanje gasom.
18
TRŽIŠTE IZVEDENICA U BiH
Zaključak:
• tržište izvedenica u BiH je relativno “mlado”.
• nedostaje i ponude i tražnje izvedenih vrijednosnih papira
19
TRŽIŠTE IZVEDENICA U BiH
Razlozi ovakvog stanja na tržištu izedenica u BiH:
1. Slaba informisanost kompanija o prednostima izvedenica kojima mogu
da zaštite svoje poslovanje.
2. Ovaj segment tržišta je veoma rizičan i zahtijeva visok stepen opreza,
uzimajući dosadašnje iskustvo kompanije, ciljeve ulaganja, okolnosti
ulaganja itd.
3. Privreda BiH je mala i većinom uvozno orijentirana, što znači da bh.
kompanije nisu značajni učesnici u međunarodnoj razmjeni (svjetska
iskustva: velike kompanije znatno više koriste izvedenice kao
instrumente zaštite od rizika u odnosu na male kompanije (“economy
of scale” vrijedi i za ovo tržište)
20
TRŽIŠTE IZVEDENICA U BIH
Šta treba učiniti:
1.
2.
3.
4.
Kako bi se postigli potrebni uslovi za dalji razvoj organizovanih
tržišta kapitala u BiH, i posljedično tržišta izvedenica kao jednog
novog dijela tržišta, neophodno je osigurati prihvatljivo investicijsko
okruženje za domaće i strane investitore. U tom smislu neophodno
je djelovati u sljedećim pravcima:
Završiti proces privatizacije,
Podstaći emisiju novih dugovnih i vlasničkih finansijskih
instrumenata,
Dijelom finansirati velike kapitalne investicije u sektoru energije i
infrastrukture emisijom dionica,
Vršiti deregulaciju postojećih zakonskih okvira, tj. harmonizirati
regulacije na tržištu kapitala sa regulativama u EU.
21
HVALA NA PAŽNJI