Transcript rakovi

RAKOVI
RAKOVI
-najčešće žive u morima ili u slatkoj vodi (rekama, potocima, barama)
-samo mali broj živi na kopnu
-ima i parazitskih vrsta
-rečni rak je vrsta koja živi u ČISTIM VODAMA potoka, reka, jezera (BIOINDIKATOR)
SPOLJAŠNJI IZGLED
Telo raka se sastoji od:
GLAVE: nalaze se dva para pipaka (antena) koji imaju ulogu čula dodira
jedan par složenih očiju na pokretljivim drškama
glavenogrudni
region
usni otvor koji okružuju usne nožice koje pomažu u ishrani
GRUDI: nose tri para nožica za prenošenje hrane do usnih nožica
pet pari nogu za kretanje (prvi par ima izgled klešta i služi raku za hvatanje
plena i odbranu; ostala četiri služe za kretanje)
trbušni
TRBUH: nalazi se pet pari nožica za plivanje. Kod nekih vrsta rakova imaju ulogu u
region
disanju, razmnožavanju, pridržavanju jaja ili mladunaca
na kraju tela nalazi se REPNA LEPEZA koja im omogućava da plivaju
unazad i tako pobegnu od neprijatelja.
Telo raka je spolja zaštićeno čvrstom KUTIKULOM, koja predstavlja pravi oklop. Da bi mogao
da raste, rak mora da odbaci stari, tesan oklop. Novi oklop koji stvori je veći i mekši. Rak
može da raste samo dok oklop ne “očvrsne”. Dok je rak mlad, presvlači se nekoliko puta
godišnje, a kasnije samo jednom u toku godine.
SPOLJAŠNJA GRAĐA REČNOG RAKA
UNUTRAŠNJA GRAĐA
SISTEM ORGANA ZA VARENJE
Rečni rak je grabljivica. Ima raznovrstan jelovnik(ribe, mekušci, uginule biljke i životinje). Rak je
noćna životinja ( noću izlazi u lov, a danju se krije ispod kamenja ili među korovima vodenih
biljaka).
Sistem započinje usnim otvorom, na koji se nastavlja prednje crevo sa dobro razvijenim želucem.
Iza želuca se nastavlja crevo koje se završava analnim otvorom u osnovi repne lepeze. U crevo se
izlivaju sokovi za varenje dobro razvijene crevne žlezde (jetre).
SISTEM ZA KRVOTOK
OTVORENOG TIPA. Srce se nalazi na leđnoj strani tela.
SISTEM ZA DISANJE
Rečni rak diše pomoću ŠKRGA, koje se nalaze sa bočne strane glavenogrudnog regiona.
#planktonski rakovi dišu čitavom površinom tela
NERVNI SISTEM
LESTVIČAST, sastoji se od glavene ganglije i trbušnog lanca ganglija.
Čulni organi su dobro razvijeni. Na glavi se nalaze pokretne drške na kojima su složene oči
(od velikog broja prostih očiju). Rak ima MOZAIČNI VID- svako prosto oko vidi samo delić
predmeta, a slaganjem nastaje cela slika. Čulo dodira i mirisa se nalazi na antenama.
SISTEM ORGANA ZA IZLUČIVANJE
Izlučivanje štetnih supstanci se odvija preko ZELENIH (ANTENALNIH) ŽLEZDA koje se nalaze u
osnovi dužih antena.
SISTEM ORGANA ZA RAZMNOŽAVANJE
Rečni rak se razmnožava POLNO (odvojenih su polova). Oplođena jaja majka čuva na trbušnim
nožicama. Iz jaja se izlegu mladi rakovi koji liče na roditelje. Kad se prvi put presvuku počinju
samostalno da žive. Mnoge vrste rakova u toku razvića imaju larvu.
RAZNOVRSNOST RAKOVA
MORSKI RAKOVI
-JASTOG
-KRABA
-RAK SAMAC
-SITNI RAČIĆI
-ŠKAMPI
-KOZICE
-KRILOVI
SLATKOVODNI RAKOVI
-VODENE BUVE (DAFNIJE)
-CIKLOPSI
-BARSKI RAK
-RAK KAMENJAR
-BELONOGI RAK
-POTOČNI (REČNI) RAK
KOPNENI RAKOVI
-MOKRICE
MORSKI RAKOVI
JASTOG-među najvećim rakovima (dužine oko 60 cm, mase oko 5 kg). Ljuštura je tamnozelena
Ili tamnoplava, a prilikom kuvanja postaju crveni. Jastozi su poznati kulinarski specijaliteti.
KRABE-kratkorepi rakovi koji imaju mali trbušni region (rep) koji je podvučen pod telo. Većina
kraba ima veoma tvrd oklop. Krabe su poznati kulinarski specijaliteti.
RAK SAMAC- trbušni deo nije zaštićen oklopom. Da bi se zaštitio od neprijatelja, živi u praznoj
kućici nekog puža, a najčešće u simbiozi sa morskom sasom.
SITNI MORSKI RAČIĆI, KOZICE, KRILOVI I ŠKAMPI danju se kriju zariveni u pesak ili mulj, a noću
kreću u potragu za hranom, drugim rakovima, mekušcima ili algama.
Rakovi su važni članovi lanaca ishrane jer se njima hrane druge životinje.
KRIL je planktonski račić koji se pojavljuje u ogromnim količinama. Dužine je do 6 cm, a mase
oko 2 g. Njima se hrane lignje, pingvini, foke i plavi kit.
ŠKAPMI i KOZICE se koriste u ishrani kao specijaliteti.
škapmi
kozice
kril
SLATKOVODNI RAKOVI
REČNI RAK- živi u čistim vodama i pokazatelj je kvaliteta kopnenih voda. U našoj zemlji je nekada
bio široko rasprostranjen. U poslednjih 30 godina njegovo prisustvo i brojnost u našim
vodama je znatno smanjena zbog čega spada u zaštićene vrste u Srbiji.
VODENE BUVE (DAFNIJE) I CIKLOPSI- sitni, mikroskopski račići koji žive u površinskim slojevima
vode. Značajni su članovi lanaca ishrane jer se njima hrane mnoge vodene životinje, naročito
ribe.
Vodena buva (dafnija)
pliva “skakutanjem” gore-dole
Ciklops- planktonski račić
koji ima jedno oko
KOPNENI RAKOVI
MOKRICE- jedini rakovi koji ceo život provode na kopnu, na mračnim i vlažnim mestima. Nisu
duži od 2 cm. Danju se kriju ispod lišća, kamenja, a noću izlaze u u potragu za hranom. U slučaju
opasnosti sklupčaju se u lopticu. Najčešće se hrane raspadnutim delovima biljaka.