Transcript 16 brojcani podaci i formule

Excel 2007
Brojčani podaci i formule
© S. Šutalo i D.Grundler, 2009.
Brojčani podaci
 Brojčani su podaci sastavljeni od znamenaka
dekadskog brojevnog sustava. Uz znamenke se
mogu rabiti i neki od znakova, npr.:
+-/.()$%
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
2
Neprilagođena širina ćelije
 Ako je brojčani podatak dulji od zadane širine ćelije,
bit će zaokružen i prikazan s manjim brojem
znamenaka (broj znamenaka ovisi o širini ćelije).
 Promjene će se dogoditi samo na prikazu brojčanih
podataka. Preciznost pohranjenih podataka ostaje
nepromijenjena!
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
3
Neprilagođena širina ćelije
 Ako je cijeli broj dulji od zadane širine ćelije, bit će
zaokružen i prikazan u eksponencijalnom prikazu.
 Ako prikaz nije moguć niti uz zaokruživanje, u ćeliji će
se pojaviti oznake koje korisnika upućuju da ćeliju
treba proširiti.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
4
Neprilagođena širina ćelije
 Tablica pokazuje prikaz tri skupine od po četiri ista
broja koji su pohranjeni u stupce različitih širina.
ćeliju treba
proširiti
eksponencijalni
prikaz
brojevi se zaokružuju
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
5
Oblikovanje brojčanih podataka
 Brojčane je podatke moguće prikazati (oblikovati) na
razne načine.
 Broju se mijenja oblikovanje tako da se po označavanju
ćelija bira:
 kartica Polazno, grupa Broj, alat Oblik broja.
1
3
2
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
6
Oblikovanje brojčanih podataka
 Okvir sadrži naredbe oblikovanja.
 Na sljedećim će prozirnicama biti
objašnjeno oblikovanje.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
7
Oblikovanje brojčanih podataka
 Za grupu Broj se može otvoriti pripadajući dijaloški
okvir koji omogućava podešavanje postavki
oblikovanja.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
8
Oblikovanje - općenito
 Osnovni način
oblikovanja je onaj po
kome se prikaz u ćeliji
prilagođava unesenom
brojčanom podatku.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
9
Oblikovanje - brojčano
 Oblikovanje Brojčano omogućava:
a) zadavanje željenog broja decimalnih znamenaka,
b) postavljanje razdjelnika zbog lakšeg očitanja broja,
c) prikaz negativnih brojeva u drugoj boji.
a
b
c
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
10
Oblikovanje - valutno
 Oblikovanje Valutno
omogućava uz sve
mogućnosti
oblikovanja Brojčano
i prikaz simbola
novčane jedinice
odabrane zemlje.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
11
Oblikovanje - računanje
 Oblikovanje Računanje
omogućava poravnanje
brojeva prema
decimalnom zarezu.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
12
Oblikovanje - postotak
 Oblikovanje Postotak
omogućava prikaz
brojeva u obliku
postotka.
 Brojčani sadržaj ćelije
se množi sa 100 pa mu
se dodaje znak
postotka.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
13
Oblikovanje - razlomak
 Oblikovanje Razlomak
omogućava prikaz
decimalnog dijela
brojčanog podatka u
obliku razlomka.
 Korisnik bira željeni
oblik i vrstu razlomka
(preciznost).
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
14
Oblikovanje - znanstveno
(457893 = 4,58*10+5).
 Oblikovanje Znanstveno omogućava eksponencijalni
prikaz broja.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
15
Oblikovanje - tekst
 Oblikovanje Tekst omogućava da se broj unesen u
ćeliju smatra tekstom.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
16
Oblikovanje - posebno
 Oblikovanje Posebno omogućava oblikovanje brojeva
koji se koriste za evidencijske popise i vrijednosti
baze podataka.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
17
Oblikovanje - korisničko
 Oblikovanje Korisničko omogućava stvaranje vlastitog
oblikovanja za brojeve.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
18
Oblikovanje brojeva
 Grupa Broj nudi nekoliko naredbenih gumba koji
olakšavaju i ubrzavaju oblikovanje broja.
Promjena vrste
valute kod
oblikovanja
Valutno.
Povećanje i
smanjenje broja
decimalnih mjesta.
Oblikovanje
Postotak.
Postavljanje razdjelnika
zbog lakšeg očitanja broja.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
19
Oblikovanje brojeva
Vježba 20/a.
 Unijeti na radni list treći u stupac A brojeve kao u
primjeru.
 Unesene podatke kopirati u stupce od B do F:
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
20
Oblikovanje brojeva
Vježba 20/b.
 U svakom stupcu postaviti jedno od zadanih oblikovanja.
B Broj
tri decimalne znamenke, crveni prikaz
negativnog broja
C Valuta
dvije decimalne znamenke, simbol eura
D Tekst
E Znanstveni četiri decimalne znamenke
F Razlomak
decimalni dio prikazan s tri znamenke u
brojniku i nazivniku
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
21
Oblikovanje brojeva
 Razultat oblikovanja prema naputku:
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
22
Oblikovanje brojeva
 Oblikovanje brojeva je moguće zadati prije ili nakon
unosa podataka.
 Ako se na ćeliji A10 zada znanstveno oblikovanje pa
nakon toga unese podatak 345,678 rezultat će biti:
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
23
Uklanjanje oblikovanja
 Oblikovanje se može i ukloniti. Treba odabrati:
 kartica Polazno, grupa Uređivanje, naredbeni
gumb Očisti, a potom Očisti oblikovanje.
1
3
2
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
4
24
Uklanjanje oblikovanja
 Po uklanjanju oblikovanja s ćelije A10, sadržaj
se prikazuje na način na koji je sadržaj unesen
(oblikovanje Općenito):
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
25
Očisti
 Osim oblikovanja prikaza u ćeliji, naredbenim
gumbom Očisti je moguće ukloniti:
 sadržaj ćelije,
 oblikovanje ćelije,
 i sadržaj i oblikovanje
 komentar.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
26
Formule
 Jedan od glavnih zadataka programa Excel je
omogućiti brzo i jednostavno računanje.
 U Excelu se računa pomoću formula.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
27
Formule
 Excel sadržaj ćelije prepoznaje kao formulu ako je
prvi znak sadržaja znak jednakosti (=).
 Iza znaka jednakosti mogu se unositi:
 adrese ćelija,
 brojevi (konstante),
 operatori,
 funkcije.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
28
Operatori
 Operatori označavaju operacije koje treba izvršiti nad
podacima.
 Najčešće se rabe:
 aritmetički operatori,
 operatori usporedbe.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
29
Aritmetički operatori
+
Zbrajanje
-
Oduzimanje
*
Množenje
/
Dijeljenje
^
Potenciranje
%
Postotak
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
30
Operatori usporedbe
<
Manje
<=
Manje ili jednako
>
Veće
>=
Veće ili jednako
=
Jednako
<>
Različito
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
31
Operatori
 Ako unutar formule postoji više operacija, izvršavat
će se po uobičajenom redosljedu.
^
* /
+ = < >
 Za redosljed izvršavanja operacija koji je drugačiji od
ovog, treba rabiti zagrade.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
32
Unos brojeva
Vježba 21a.
 Unijeti podatke o učenicima (radni list četvrti):
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
33
Prioriteti operatora
Vježba 21b.
 U ćeliji C14 napisati formulu pomoću koje će se
izračunati srednja vrijednost broja učenika (muških)
po odjeljenju.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
34
Prioriteti operatora
 Ako se zaboravi na uobičajeni redosljed izvršavanja
aritmetičkih operacija, moguća je pogreška. Npr.:
=C7+C8+C9+C10/4
 Rezultat će biti neispravan: 73,25
(Prvo je podijeljen sadržaj ćelije C10 sa 4, a zatim su
toj vrijednosti pribrojeni sadržaji ćelija C7, C8 i C9.)
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
35
Prioriteti operatora
 Redosljed izvršavanja aritmetičkih operacija se može
promijeniti postavljanjem zagrada:
=(C7+C8+C9+C10)/4
 Sada je rezultat ispravan: 20,75.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
36
Traka formule
 Na prethodnom je primjeru dobro vidljiva razlika
između prikaza sadržaja ćelije u ćeliji i u traci formule.
 U traci formule prikazuje se formula, a u ćeliji rezultat
formule.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
37
Ponovno računanje formula
 Tijekom rada na radnm listu može doći do promjene
sadržaja nekih ćelija.
 Što će se dogoditi s rezultatom formula u koje su
uključene adrese tih ćelija?
 Velika prednost Excela je u automatskom
preračunavanju formula čim dođe do promjene
sadržaja neke od ćelija.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
38
Mogućnosti računanja
 Opcije računanja formula moguće je podesiti
odabirom:
 Gumb MS Office, naredba Mogućnosti programa
Excel, ponuda Formule.
1
2
3
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
39
Ponovno računanje formula
Vježba 22.
 Na radnom listu četvrti promijeniti vrijednost sadržaja
ćelije C9 na 26.
 Promotriti rezultat formule u ćeliji C14.
(Sad je rezultat 19,5)
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
40
Formule
 Formulu je brže i jednostavnije
oblikovati tako da se adrese
ćelija koje želimo umetnuti u
formulu unesu klikom miša.
 Na kraju oblikovane formule
potrebno je potvrditi unos
pritiskom na tipku Enter ili
gumbom za potvrdu u traci
formule.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
41
Formule
Vježba 23a.
 Na radnom listu četvrti u ćeliju G7 napisati formulu
za izračun ukupnog broja učenika u odjeljenju 1A.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
42
Kopiranje formula - kopiraj
 Formule se mogu kopirati kao i
svaki drugi sadržaj. Po
označavanju željene formule
potrebno je odabrati:
 kartica Polazno,
grupa Međuspremnik,
1
3
2
4
naredbeni gumb Kopiraj.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
43
Kopiranje formula - zalijepi
 Po odabiru novog mjesta
pohrane birati naredbeni
gumb Zalijepi.
 Kopirati se može i
uporabom kontekstualnog
izbornika (desni klik),
korištenjem naredbi
Kopiraj, Zalijepi.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
44
Kopiranje formula
Vježba 23b.
 Ćelije G8, G9 i G10 treba popuniti kopiranjem
sadržaja ćelije G7.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
45
Formule
 Po kopiranju treba obratiti
pažnju na formule u ćelijama
G7, G8, G9 i G10.
Napomena: formule neće biti
prikazane na ovakav način, treba
ih promatrati u Traci formula!
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
46
Formule
 Formule su se, zajedno s adresama ćelija od kojih su
oblikovane, prilagodile novim mjestima na radnom
listu.
 Razlog je tome što su u Excelu sve adrese po
osnovnoj postavci relativne.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
47
Relativne adrese
 Relativne se adrese temelje na relativnom položaju
ćelije u kojoj se nalazi formula (N1) i ćelija čije su
adrese u formuli (K1, K2, L1, L2).
 Kada se kopira ćelija u kojoj se nalazi formula, njena
se relativna adresa
promijeni, a
time se promijene i
relativne adrese
ćelija u formuli.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
48
Relativne adrese
 Ponašanje relativnih adresa vidljivo je u sljedećem
primjeru. U ćeliju D3 unesena je formula =B3*5.
 Ćelija uključena u formulu pomaknuta je dva stupca
ulijevo u odnosu na lokaciju ćelije s formulom, a
nalazi se u istome redu.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
49
Relativne adrese
 Ako se formula kopira
u redak 5. istog stupca,
formula će se prilagoditi
novoj lokaciji.
 Nova formula: =B5*5
(Jer je ćelija uključena u formulu dva stupca ulijevo u
odnosu na stupac u kome je formula i u istome retku
u kome je formula.)
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
50
Relativne adrese
 Ako se formula kopira u ćeliju G7 dobiti će se ovaj
rezultat:
=E7*5
(Jer je ćelija uključena u formulu dva stupca ulijevo u
odnosu na stupac u kome je formula i u istome retku
u kome je formula.)
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
51
Relativne adrese
Vježba 24.
 U ćeliju I6 unijeti formulu =B4*4.
 Formulu kopirati u ćeliju K12. Kako će glasiti nova
formula?
R: =D10*4
jer je ćelija uključena u formulu sedam stupaca ulijevo
u odnosu na stupac u kome je formula i dva retka
iznad retka u kome je formula.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
52
Relativne adrese
Vježba 25.
 U stupcu I radnog lista četvrti u redcima od 7 do 10
izračunati postotni udio učenica u svakome od
odjeljenja.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
53
Relativne adrese
 Rješenje zadatka:
1
Unos formule
Oblikovanje
Postotak
3
2
Kopiranje formule
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
54
Relativne adrese
Vježba 26.
 Pokrenuti radnu knjigu Primjeri.xlsx, otvoriti radni list
Formula1.
 U ćelije G5:H8 i C10:F10 unijeti odgovarajuće formule.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
55
Adrese ćelija
 Ponekad nije dobro da se pri kopiranju formule,
adrese ćelija uključenih u formulu prilagode novoj
lokaciji.
 Sljedeći će primjer pokazati jednu od takvih situacija.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
56
Adrese ćelija - primjer
Vježba 27a.
 Treba napraviti proračun koji će omogućiti korisniku
da vrijednosti izražene u kunama pretvara u iznose u
eurima.
 Zadane podatke treba unijeti u radnu knjigu naziva
svog prezimena, na novi radni list kome treba dati
naziv tečaj, a sadržaj radnog lista oblikovati kako
pokazuje primjer.
 Komentar treba postaviti na ćeliju C8.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
57
Adrese ćelija - primjer
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
58
Adrese ćelija - primjer
 Ćelija C8 predviđena je za unos trenutne vrijednosti
tečaja eura.
 U ćeliju C9 treba upisati formulu koja će vrijednost
1 kune preračunati u eure.
 U ćelije od C2 do C6 treba unijeti odgovarajuće
formule koje preračunavaju kune u eure.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
59
Adrese ćelija - rješenje
 Formula koja će
vrijednost 1 kune
preračunati u
iznos u eurima
(ćelija C9):
=1/C8
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
60
Adrese ćelija - rješenje
 Formula koje
preračunava
iznos u
kunama u
iznos u eurima
(ćelija C2):
=A2*C9
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
61
Adrese ćelija - rješenje
 Ako se formulu iz
ćelije C2 kopira u
ćelije od C3 do
C6, dobiveni
rezultati u
ćelijama od C3,
do C6 imaju
vrijednost 0.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
62
Adrese ćelija - rješenje
 Rezultati su takvi jer su adrese po osnovnoj postavci
relativne. Za formulu u ćeliji C2 (=A2*C9) vrijedi:
 prva adresa ćelije uključene u formulu je dva
stupca ulijevo i u istome retku u kome je formula,
 druga adresa ćelije uključene u formulu je u
istome stupca i osam redaka ispod retka u kome
je formula.
 Taj se relativni odnos čuva pri kopiranju formule.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
63
Adrese ćelija - rješenje
 Pošto su adrese relativne, rezultat je ispravan ali
neočekivan.
 Kopiranjem formule
=A2*C9 iz ćelije C2
u ćeliju C3 formula
je dobila oblik
=A3*C10, pošto je
ćelija C10 prazna,
kao rezultat se
pojavila 0.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
64
Relativne adrese
 Ćelije od C10 do C13 su
prazne, pa su stoga i rezultati
formula u ćelijama od C3 do
C6 jednaki 0.
 U ovoj situaciji nije dobro
da se pri kopiranju formule
adrese ćelija uključenih u
formulu prilagode novoj
lokaciji.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
65
Apsolutne adrese
 Za uspješno rješavanje ovog zadatka treba rabiti
drugu vrstu adresiranja, a to je adresiranje ćelija
apsolutnim adresama.
 Apsolutne adrese prilikom kopiranja uvijek pokazuju
na istu lokaciju ćelije koju predstavljaju.
Napomena: apsolutne adrese se ne temelje na relativnom položaju ćelije
u kojoj se nalazi formula i ćelija čije su adrese u formuli.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
66
Apsolutne adrese
 Adresu se može načiniti apsolutnom tako da se
ispred naziva stupca i/ili broja retka stavi znak $.
 Postupak se može pojednostavniti ako se pokazivač
postavi ispred adrese ćelije koju se želi načiniti
apsolutnom, a potom pritisne funkcijska tipka F4.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
67
Apsolutne adrese ćelija
 Prethodno postavljen zadatak treba riješiti uporabom
apsolutnih adresa.
 U formuli:
=A2*C9
adresu ćelije C9 treba načiniti apsolutnom jer se u
njoj nalazi podatak koji je potreban za svaki od
rezultata. Stoga će formula biti oblika:
=A2*$C$9
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
68
Apsolutne adrese ćelija
 Formula u ćeliji
C2 sadrži ćeliju
apsolutne adrese
$C$9.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
69
Apsolutne adrese ćelija
 Nakon kopiranju
treba
obratiti pozornost na
formule u ćelijama od
C2 do C6.
 Formule su ispravne!
Napomena: formule neće biti prikazane na ovakav način, treba ih
promatrati u Traci formula!
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
70
Apsolutne adrese ćelija
Vježba 27b.
 Zbog preglednijeg prikaza, vrijednosti treba oblikovati
na prikaz s dvije decimalne znamenke uz simbol eura.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
71
Prikaz formula na radnom listu
 Uobičajeni prikaz radnog lista podrazumijeva prikaz
rezultata izračuna formule u pripadajućoj ćeliji i prikaz
formule u traci formule.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
72
Prikaz formula na radnom listu
 Ako se javi potreba za prikazom formula u ćelijama
radnog lista, treba promijeniti prikaz. Treba birati:
 gumb MS Office, naredbeni gumb Mogućnosti
programa Excel, naredba Napredno, cjelina
Prikaz mogućnosti za ovaj radni list.
 Na kraju treba uključiti opciju:
Prikaz formula u ćelijama umjesto rezultata
njihovih izračuna.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
73
Prikaz formula na radnom listu
1
3
4
2
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
74
Prikaz formula na radnom listu
 Prikaz formula u ćelijama radnog lista jednostavnije je
postaviti odabirom:
 kartica Formule, grupa Kontrola formule,
naredbeni gumb Prikaži formule.
1
3
2
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
75
Prikaz formula na radnom listu
Vježba 28.
 Uključiti prikaz formula za radni list četvrti.
 Nakon što se radni list pregleda, prikaz isključiti.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
76
Apsolutne adrese
Vježba 29.
 Otvoriti radnu knjigu Primjeri.xlsx, radni list
Formula2.
 U ćelije D4:D9 i C11:D11 unijeti odgovarajuće formule.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
77
Naredbeni gumb Zbroj
 Ako se želi:
 zbrojiti sadržaj nekog raspona ćelija,
 izračunati prosječna vrijednost,
 prebrojiti koliko ćelija raspon sadrži,
 pronaći najmanja ili najveća vrijednost raspona
može se koristiti naredbeni gumb Zbroj.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
78
Naredbeni gumb Zbroj
 Pri uporabi naredbenog gumba Zbroj bitno je da ćelije
odabranog raspona budu uzastopne!
 Do naredbenog gumba se dolazi odabirom:
 kartica Polazno, grupa Uređivanje, naredbeni
gumb Zbroj.
1
3
2
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
79
Naredbeni gumb Zbroj
 Naredbeni gumb Zbroj nudi
sljedeće mogućnosti:
 Za uporabu je potrebno postaviti kazalo na ćeliju u
kojoj se želi prikazati željeni rezultat, a potom odabrati
potrebnu funkciju. Na kraju, obavezno Enter ili za to
predviđeni gumb iz trake formule
!
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
80
Naredbeni gumb Zbroj
Vježba 30.
 Otvoriti radnu knjigu Primjeri.xlsx, radni list Zbroj.
 Uporabom naredbenog gumba Zbroj riješiti zadatke
koji su navedeni na sljedećim prozirnicama.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
81
Naredbeni gumb Zbroj
 Postaviti kazalo u ćeliju A11, pa zbrojiti sadržaj
raspona ćelija A1:A10.
 Postaviti kazalo u ćeliju C11, pa izračunati aritmetičku
sredinu vrijednosti sadržaja raspona ćelija C1:C10.
 Postaviti kazalo u ćeliju E11, pa pronaći najmanju
vrijednost iz sadržaja raspona ćelija E1:E10.
 Postaviti kazalo u ćeliju F11, pa pronaći najveću
vrijednost iz sadržaja raspona ćelija F1:F10.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
82
Naredbeni gumb Zbroj
 Postaviti kazalo u ćeliju H11, pa prebrojiti koliko se
ćelija nalazi u rasponu ćelija H1:H10.
 Potrebno je zbrojiti i redke i stupce raspona J1:L10.
(Da bi se to učinilo, treba odabrati raspon J1:M11.
Dakle, uz željeni raspon i dodatni stupac desno od
željenog raspona i dodatni redak ispod željenog
raspona, a potom birati Zbroj.)
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
83
Naredbeni gumb Zbroj
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
84
Naredbeni gumb Zbroj
Vježba 31.
 Otvoriti radnu knjigu Primjeri.xlsx, radni list Vježba3.
 U ćelije E8:F107 i D108:F111 upisati odgovarajuće
formule.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
85
Pogreške u formulama
 Ako se tijekom pisanja formule načini pogreška,
program koristeći određena pravila upozorava na to.
 Prilikom pronalaska pogreške, u gornjem lijevom kutu
ćelije pojavljuje se mali zeleni trokuti i ispisuje se koja
je vrsta pogreške nastala.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
86
Pogreške u formulama
 Pogreška se može
pokušati ispraviti
uporabom mogućnosti
koje će se pojaviti
ili ju se može zanemariti.
 Na primjerima koji slijede bit će pokazane neke od
mogućih pogrešaka, te pripadajuća upozorenja koja
ispisuje program.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
87
Pogreške u formulama #DIJ/0!
Vježba 32a:
 Otvoriti novi radni list Pogreške.
 U ćeliju A5 upisati broj 0, a u B5 broj 5.
 U ćeliju A1 upisati formulu =B5/A5.
 Pojavit će se poruka o pogrešci #DIJ! (#DIV/0!)
 Poruka upozorava da se pokušava dijeliti sa nulom.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
88
Pogreške u formulama #DIJ/0!
Vježba 32b:
 U ćeliju B1 upisati formulu =B5/C5.
 Pojavit će se poruka o pogrešci #DIJ! (#DIV/0!)
 Poruka upozorava da se pokušava dijeliti s nulom.
Iz ovog se primjera može zaključiti da je sadržaj
prazne ćelije 0.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
89
Pogreške u formulama #NAZIV?!
Vježba 32c:
 U ćeliju C1 upisati formulu =B5/B.
 Pojavit će se poruka o pogrešci #NAZIV? (#NAME?)
 Poruka upozorava da program “ne razumije” tekst
formule.
(U ovome slučaju neispravno je zapisana adresa
ćelije).
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
90
Pogreške u formulama #VRIJ!
Vježba 32d:
 U ćeliju D5 upisati 4 4 (između znamenaka je znak
razmaka).
 U ćeliju D1 upisati formulu =D5*5.
 Pojavit će se poruka o pogrešci #VRIJ! (#VALUE!)
 Poruka upozorava da se pokušava koristiti pogrešan
tip podatka ili pogrešan operand.
(U ovome slučaju pokušava se množiti tekstualni podatak).
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
91
Pogreške u formulama #REF!
Vježba 32e:
 U ćeliju E5 upisati broj 356.
 U ćeliju E1 upisati formulu =E5*5.
 Obrisati ćeliju E5 (ćeliju, ne njen sadržaj!)
(kontekstualni izbornik, Izbriši, Pomakni ćelije nagore).
 Pojavit će se poruka o pogrešci #REF!
 Poruka upozorava da se u formuli koristi adresa ćelije
koja je neispravna (radnja je nedozvoljena).
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
92
Pogreške u formulama
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
93
Pogreške u formulama - alati
 U ispitivanju uzroka pogrešaka i pronalaženju rješenja
mogu pomoći za to predviđeni alati. To su:
 alat Provjera pogreške,
 alat Nadzorni prozor.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
94
Alat Provjera pogreške
 Ovaj se alat pokreće odabirom:
 kartica Formule, grupa Kontrola formule,
naredbeni gumb Provjera pogreške.
1
3
2
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
95
Alat Provjera pogreške
 Okvir koji se javlja nudi niz mogućnosti koje se
razlikuju za svaku vrstu pogreške.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
96
Alat Nadzorni prozor
 Nadzorni prozor olakšava pregled i nadzor izračuna
formula u zasebnom okviru.
 Formule treba umetnuti u okvir za praćenje.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
97
Alat Nadzorni prozor
 U primjeru su u nadzorni prozor postavljene formule
iz prethodnog primjera (u njima su simulirane
pogreške).
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
98
Strelice praćenja
 Kao pomoć u provjeri formula mogu se koristiti
naredbe:
 Prati prethodnike,
 Prati ovisne
elemente.
 Ove naredbe prikazuju strelice praćenja koje upućuju
na relacije između aktivne ćelije i ćelija s kojima je
aktivna ćelija povezana.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
99
Strelice praćenja
 Strelice Prati prethodnike
pokazuju koje ćelije
utječu na vrijednost
trenutno aktivne ćelije.
 Strelice Prati ovisne
elemente pokazuju koje
su sve ćelije pod
utjecajem vrijednosti
trenutno aktivne ćelije.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
100