Transcript Fizicka.geologija.10
SNIJEG I LED
Ledenjak Pasterze, ispod Grossglocknera; snimila: Dialma Fažo
SNIJEG - FIRN LEDENJAČKI LED
- voda kristalizira u heksagonskom sustavu -
SNIJEG
je male gustoće - reducira se međuprostor - deformacije i istiskivanje zraka - kompakcija - rekristalizacija snijega - srastanje i formiranje grudica 2-5 mm FIRN - nastavlja se rekristalizacija - kristali se spajaju i nastaje LEDENJAČKI LED (kristali od nekoliko dm 3 ) preuzeto iz: Wicander, R. & Monroe, J.S. (1999): Essentials of Geology pretvaranje “svježe napadalog” snijega u firn i ledenjački led - za ovaj proces potrebno je vrijeme (kompakcija - dani, firn - godine)
neke karakteristike leda:
- led je
krt
samo pri atmosferskom tlaku; pri povećanju tlaka postaje
plastičan
kad dostigne kritičnu debljinu (od 18 m) led počinje gravitacijski klizati i postaje ledenjak
plastično tečenje
- uzrokuje stalne deformacije - odgovor na pritisak primarni način kretanja
zona krtog leda zona plastičnog leda
tečenje klizanje kretanje ledenjaka kombinacijom plastičnog tečenja i klizanja preuzeto iz: Wicander, R. & Monroe, J.S. (1999): Essentials of Geology
Područja koja su danas (zadnjih 10.000 godina) prekrivena ledom
10% sveukupnog kopna je pod ledom preuzeto iz: Wicander, R. & Monroe, J.S. (1999): Essentials of Geology ukupni volumen danas prisutnog leda na Zemlji: 28 - 35 mil. km 3
POJAVNI OBLICI LEDA NA ZEMLJI
LEDENJACI
(DOLINSKI, PLANINSKI, CIRKNI, VISEĆI…)
LEDENI POKROVI
(Antarktik/a i Grenland)
LEDENI ŠELFOVI
(oko Antarktika, stvara se od ledenjaka)
LEDENE KAPE
(polarne, subpolarne)
LEDENE SANTE
(pokrivaju Arktički ocean) sante - smrznuta morska voda ledene ploče 0.5 - 2(3)m
LEDENI BREGOVI
1/9 vani - veliki blokovi leda - nakon otkidanja rotiraju za 180 0 i nastavljaju putovanje morem; na površini ne nose stijene, jer nakon rotacije one padaju u more
LEDENJACI TIPOVI LEDENJAKA
razlikuju se dva osnovna tipa: DOLINSKE LEDENJAKE i LEDENE POKROVE (kontinentalni ledenjaci)
DOLINSKI LEDENJACI
smješteni u dolinama između planina, često kao povezani sustav planinskih dolina pokreću se, klize s većih prema manjim visinama - relativno su mali u odnosu na ledene pokrove (npr. Beringov ledenjak, Aljaska 200 km dug; Salmonov ledenjak, Kanada 500 m debljine) preuzeto iz: Wicander, R. & Monroe, J.S. (1999): Essentials of Geology veliki dolinski ledenjak, Aljaska vidljiv sustav od nekoliko manjih ledenjaka u pozadini (kao “pritoke”)
LEDENI POKROVI (Inland Eis)
(kontinentalni ledenjaci) pokrivaju velika područja (do 50.000 km 2 ) i nisu ograničeni topografijom kao dolinski ledenjaci kreću se u svim smjerovima od središta akumulacije prisutni su na dva područja - Antarktik i Grenland, debljina leda iznosi i do 3.000 m u središnjem dijelu preuzeto iz: Wicander, R. & Monroe, J.S. (1999): Essentials of Geology Antarktik
www.crystalinks.com/antarctica.html
ledeni pokrov Antarktika
polarni ledeni pokrovi ledene sante
prekrivaju Arktički ocean
www.crystalinks.com/antarctica.html
ANTARKTIK/A Arktik - led 1979
earthobservatory.nasa.gov/Newsroom/NewImages/...
Arktik - led 2003
LEDENE KAPE
ledenjačke doline i ledeni pokrovi razlikuju se po veličini i smještaju, a varijeteti između njih nazivaju se LEDENE KAPE slični ledenim pokrovima, ali su manjih dimenzija, površine (npr. Penny ledena kapa na otoku Baffin, Kanada - 6.000 km 2 ) neke ledene kape su nastale rastom ledenjačkih dolina, a mogu biti gotovo ravni (ravni tereni - neki otoci Kanadskog Arktika i Island)
www.bouletfermat.com/.../canada_circa_1900/
Baffin Island, Kanadski Arktik
L E D E NJ A C I
“ponašanje ledenjaka”
- odnos nakupljanja (akumulacije) i otapanja (otjecanja) leda - gornji dio ledenjaka zona akumulacije površina trajno pokrivena ledom - donji dio zona otapanja (otjecanja) - dolazi do gubitaka uslijed otapanja, isparavanja - na kraju zime - ledenjak pokriven s akumulacijom sezonskog snijega proljeće i ljeto - otapanje visina do koje doseže otapanje snijega i leda granica firna (FIRN LIMIT) - definira zonu akumulacije i zonu otapanja; varira preuzeto iz: Plummer, Ch.C., McGeary, D. (1993): Physical Geology ispod granice snijega, led i snijeg se gube tijekom sezone otapanja, a u zoni akumulacije iznad te granice dodan je novi firn ledenjaku tijekom zime (padanjem snijega)
preuzeto iz: Wicander, R. & Monroe, J.S. (1999): Essentials of Geology a) gubitak u zoni otapanja podjednak prinosu u zoni akumulacije ledenjak miruje (stalan, nepomičan) b) prinos nadmašuje gubitak - ledenjak napreduje c) gubitak nadmašuje prinos - ledenjak se povlači iako se “tečenje”, kretanje nastavlja
KRETANJE (“tečenje”) LEDENJAKA
- kretanje ledenjaka -
uslijed gravitacije, težine
- nekoliko mm/dan do 15 m/dan - gornji dio ledenjaka veći volumen leda, strmija padina - brže kretanje od donjeg dijela led iz viših dijelova nadopunjuje led “izgubljen” otapanjem u nižim dijelovima kretanje leda ovisi i o temperaturi (godišnja doba, klima) otapanja brže kretanje!
temperatura blizu točke
brzina kretanja varira horizontalno i vertikalno
središtu
;
brzina je najveća na površini ledenjaka u njegovom (duljina strelica je proporcionalna brzini) preuzeto iz: Wicander, R. & Monroe, J.S. (1999): Essentials of Geology
brzina kretanja varira unutar samog ledenjaka
središnji dio se kreće brže od bokova (kao kod tekućica!) površina se kreće brže od baznog dijela dvije bušotine u ledu s pokretljivim cijevima - promjena oblika i položaja cijevi mjerena je periodički rezultat: u bazi cijev se pokreće baznim klizanjem (ledenjak klizi po podlozi, stijenama - pritiskom ledenjaka o podlogu stvara se tanki film vode (otopljenog leda) - otpor klizanju - donji dio cijevi se naginje ukazuje na veliki pritisak mase ledenjaka iznad čega je brzina kretanja veća - ova pojava uzrokovana plastičnim tečenjem leda (plastičnom prirodom leda) - zona krutog leda (pri vrhu) led se kreće pasivno (na plastičnom tečenju leda ispod) - cijev se ne savija preuzeto iz: Plummer, Ch.C., McGeary, D. (1993): Physical Geology
pukotine, raspukline u ledu
ledenjak se kreće različitom brzinom duž svoje duljine - ovisi o promjeni nagiba (ustrmljenost terena) niz “stepenica” prijelaz preko strmine je brži - gornja zona krutog leda ne pokazuje mogućnost “istezanja” kao niži dijelovi koji teku plastično - kruti led puca uslijed napetosti i nastaju pukotine (“crevasses”) pukotine nastaju i kada ledenjak povija oko prepreke (teče brže na vanjskim stranama zavoja kao tekućice!) preuzeto iz: Plummer, Ch.C., McGeary, D. (1993): Physical Geology pukotine na vanjskoj strani zavoja pukotine zatvaranje pukotina na ravnom dijelu usporava, sile kompresije zatvaraju pukotine
pukotine preuzeto iz: Plummer, Ch.C., McGeary, D. & Carlston, D.H. (2001): Physical Geology Mount Logan, Youkon Territory, Kanada teoretski ne mogu biti dublje od 40 m (najveća debljina zone krutog leda)
- vrlo duga, strma padina bez usporavanja - led se kala u komade šiljastog oblika i blokove, nastaju kaotične pukotine -
urušavanje leda/ledenjaka (ICE FALL)
preuzeto iz: Wicander, R. & Monroe, J.S. (1999): Essentials of Geology pukotine i urušavanje ledenjaka, Aljaska preuzeto iz: Plummer, Ch.C., McGeary, D. (1993):Physical Geology urušavanje leda u peruanskim Andama
KRETANJE LEDENIH POKROVA
kao dolinski ledenjaci, ali kreću se od središnjeg povišenog područja na niže prema rubu ledenog pokrova snijeg planine izviruju iznad površine leda ledeni brijeg kretanje leda čvrsta stijena/kopno preuzeto iz: Plummer, Ch.C., McGeary, D. (1993):Physical Geology - gotovo sav ledeni pokrov Antarktika je zona akumulacije otapanje zauzima malo područje led leži preko niskog kopna s nekoliko planinskih lanaca - dolinski ledenjaci!
kretanje Antarktičkog ledenog pokrova većinom plastično tečenje iako je prisutno i bazno klizanje, zona krutog leda gotovo je zanemariva led ni u središtu ledenog pokrova nije deblji od 2.700 m preuzeto iz: Plummer, Ch.C., McGeary, D. & Carlston, D.H. (2001): Physical Geology Južni pol - kretanje ledenog pokrova nosi sa sobom oznaku pola udaljujući je od pravog Južnog pola do kojeg su ljudi stigli 1956. g.
LEDENJAČKA (GLACIJALNA)
EROZIJA
led/ledenjaci svojim kretanjem, tečenjem svojom masom i brzinom razara stjenovitu podlogu - bazno kretanje pri dnu ledenjaka abradira stijene, otopljeni led/voda ulazi u pukotine smrzavanje usitnjavanje stijena kidanje i uklapanje fragmenata u ledenjak koji se kreće - fragmenti se vučenjem mrve, drobe (deblji ledenjak veći pritisak na stijene); zaobljavanje , poliranje na dnu nekadašnjih ledenjačkih dolina uglačane/polirane površine mogu se pronaći: - uslijed dugotrajnog pritiska ledenjaka u pokretu na podlogu ledenjačke brazde/strije - struganjem materijala koji ledenjak vuče po dnu komčići (mutonirane stijene) - otporniji dijelovi stijena koje preostaju nakon erozije odroni masovno trošenje - ledeni klinovi lome stjenovite hrptove i klifove
stijene su vučene uz dno ledenjaka voda ulazi u pukotine, smrzava se i fragmenti stijena se kidaju uslijed kretanja ledenjaka preuzeto iz: Plummer, Ch.C., McGeary, D. & Carlston, D.H. (2001): Physical Geology strije i polirane stijene u južnoj Australiji uzrokovane glacijacijom (oledbom) u gornjem paleozoiku preuzeto iz: Plummer, Ch.C., McGeary, D. & Carlston, D.H. (2001): Physical Geology
preuzeto iz: Wicander, R. & Monroe, J.S. (1999): Essentials of Geology polirani kvarcit, Michigen, SAD strije na bazaltu, Devil’s Postpile National Monument, Kalifornija, SAD
LAVINE
masovni gravitacijski tokovi snijega, ponekad mješavine snijega i leda, a ponekad i stijena.
nastaju na preopterećenim strmim padinama - na stari snijega nataloži se desetak centimetara novog snijega, ali mogu nastati i odlamanjem gromade razlomljenog leda pokreću se niz padinu klizne ploča novog snijega ispod koje se nalazi film vode (otapanjem starog snijega) snježna ploča se raspada u masu rahlog snijega mjehurići zraka zaostalog u snijegu naglo ekspandiraju podržava lavinu u kretanju, smanjuje trenje s podlogom lavina , Mount Logan, Yukon Territory, Kanada preuzeto iz: Plummer, Ch.C., McGeary, D. (1993):Physical Geology
LEDENJAČKI RELJEFNI OBLICI
erozijski i taložni EROZIJSKI RELJEFNI OBLICI
LEDENJAČKE DOLINE
- prepoznatljivog oblika - slovo
U
(doline s tekućicama - slovo V) (udoline) preuzeto iz: Wicander, R. & Monroe, J.S. (1999): Essentials of Geology ledenjačka dolina oblika slova U, Beartooth Mountains, Wyoming-Montana, SAD
ledenjačka dolina u obliku slova U, Bohinjsko jezero, Slovenija snimio: M. Juračić
VISEĆE DOLINE
nalaze se uz glavnu dolinu (kao pritoka!), na višem je nivou (visini), imaju strmu stepenicu preuzeto iz: Plummer, Ch.C., McGeary, D. & Carlston, D.H. (2001): Physical Geology viseća dolina, Yosemite National Park, California, SAD, snimio: C.C. Plummer preuzeto iz: Wicander, R. & Monroe, J.S. (1999): Essentials of Geology
Glacier National Park. Flathead County, Montana
www.bonusround.com/book4-6/book4-6part3.html
viseća dolina, Milford Sound
CIRK
ili
KRNICA
- obrubljeno udubljenje, urezano u planinama; mjesto gdje se nalazi početak ledenjaka (“glava” ledenjaka) “polukružna stepenica” u kojoj su smješteni snježnici (više manje trajne nakupine snijega i leda) mjesta sa siparištima preuzeto iz: Wicander, R. & Monroe, J.S. (1999): Essentials of Geology cirk, Mt. Whitney, California, SAD preuzeto iz: Plummer, Ch.C., McGeary, D. & Carlston, D.H. (2001): Physical Geology cirk s malim ledenjakom, Canadian Rocky Mt.; snimio: C.C. Plummer
hopeeternal.wordpress.com/.../ home.att.net/~stacy.bender/Thumbnails_WY.html
Wyoming, SAD cirk Cirque de Navacelles, Francuska
HORN (TRN)
nastaje erozijskim procesima koji proširuju cirk oblikujući oštar vrh karakterističan za ledenjački planinski reljef oštar vrh nastao prilikom urezivanja cirka u planinu Matterhorn (4.478 m) u Švicarskoj - dobro poznati “horn”
GREBEN
(AR ÊTE) oštri grebeni koji odjeljuju susjedne glacijalne doline - nastali urezivanjem ledenjaka preuzeto iz: Wicander, R. & Monroe, J.S. (1999): Essentials of Geology SLIKA 12.22
greben, peruanske Ande; odvajaju dva ledenjaka (vide se u donjem dijelu slike); snimio: C.C. Plummer preuzeto iz: Plummer, Ch.C., McGeary, D. (1993):Physical Geology greben sličan nožu između ledenjaka - areta, California, SAD
viseća dolina horn (trn) greben cirk odrezane uzvisine U ledenjačka dolina preuzeto iz: Wicander, R. & Monroe, J.S. (1999): Essentials of Geology erozijski ledenjački oblici a) prije oledbe b) tijekom maksimuma oledbe c) nakon oledbe
FJORD
ledenjaci mogu dospjeti mnogo dalje od točke taljenja leda - led svojom masom hladi okoliš u koji dolazi - mogu doći do morske razine produbljuje i stvara svoju dolinu i ispod razine mora - otapanjem leda voda potapa dolinu FJORDOVI (Skandinavija - dubine do 700 m) preuzeto iz: Wicander, R. & Monroe, J.S. (1999): Essentials of Geology Geirangerfjorden, fjord u Norveškoj
TALOŽNI RELJEFNI OBLICI
- erozijom leda i ledenjaka - uglati fragmenti stijena (relativno kratak transport), nesortirani, različitih dimenzija (od sitnih do velikih blokova) “
debris” (kršje)
nesortirani i neuslojeni materijal transportira i taloži ledenjak -
TILL (tilit)
(stijena koja nastaje taloženjem nakon otapanja leda iz morene) blokovi preuzeto iz: Plummer, Ch.C., McGeary, D. (1993):Physical Geology nesortirani debris (kršje), till, Peru; pogled niz ledenjak; jezero uz krajnju morenu koja predstavlja branu
središnja morena
MORENA
“tijelo” / oblik kojim se till (tilit) transportira kao i oblik koji nastaje nakon topljenja ledenjaka razlikuju se: BOČNA MORENA središnjih morena - na bokovima ledenjaka - till koji izgleda kao greben, a nalazi se duž bočnih strana ledenjaka SREDIŠNJA MORENA nastaje pri spajanju više ledenjaka (“pritoke”) kao izdužen greben; kada se spaja više ledenjaka - više bočna morena bočna morena središnja morena podinska morena materijal transportiran i taložen duž rubova dolinskog ledenjaka je bočna morena; kad se spoje dvije lateralne morene nastaje središnja morena preuzeto iz: Wicander, R. & Monroe, J.S. (1999): Essentials of Geology
preuzeto iz: Plummer, Ch.C., McGeary, D. & Carlston, D.H. (2001): Physical Geology središnje morene u ledenjačkoj dolini, Yukon Territory, Kanada
ČEONA MORENA na kraju, čelu ledenjaka; kad ledenjak miruje “greben” na kraju ledenjaka, kad se pokrene, pokrene i čeonu morenu (“guraju”) bočna morena može biti: krajnja - najdalje je stigla; recesijska (
recessional
) nastala pri uzmicanju (otapanju) ledenjaka središnja morena čeone morene PODINSKA MORENA - nastala pri topljenju leda kada se istaloži na dno nošeni debris - tanki izduženi slojevi tilita kraj ledenjaka recesijska morena podinska morena preuzeto iz: Plummer, Ch.C., McGeary, D. (1993):Physical Geology krajnja morena
krajnja morena podinska morena a) postanak čeone morene b) ledenjak se povlači (otapa), krajnja morena se stabilizira u novom položaju, a nova se taloži c) čeone morene opisane kao krajnje i recesijske morene ovisno o njihovom relativnom položaju u odnosu na ledenjak koji ih stvara postanak čeone morene podinska morena krajnja morena podinska morena recesijska morena preuzeto iz: Wicander, R. & Monroe, J.S. (1999): Essentials of Geology
preuzeto iz: Plummer, Ch.C., McGeary, D. (1993):Physical Geology čeone morene, bočne morene na stani jezera Wallowa, Oregon, SAD; jezero je uz branu koja predstavlja jednu od niza recesijskih morena; snimio: D.A. Rahm (Rahm memorial Collection, Western Washington University)
ERATIČKI BLOKOVI
ledom transportirani blokovi, “doneseni i ostavljeni” ako im se ne može pronaći u blizini stijena kojoj pripadaju ledenjak!
- ukazuju na smjer kretanja ledenjaka preuzeto iz: Plummer, Ch.C., McGeary, D. (1993):Physical Geology eratički blok, Montana, SAD
www.colby.edu/geology/ PineoRidge.html
Pineo Ridge, Washington County (eastern Maine),
DRUMLINI
- relativno malih dimenzija, mogu biti u velikom broju, strmih strana, orijentirani u smjeru ledenjaka uglavnom nakupine šljunka - vjerojatno nastali kad novi ledenjak preoblikuje i preuredi tilit ostavljen pri prethodnom povlačenju ledenjaka preuzeto iz: Wicander, R. & Monroe, J.S. (1999): Essentials of Geology izduženi brežuljci - drumlini, Antrim County, Michigan, SAD; snimio: B.M.C. Pope preuzeto iz: Plummer, Ch.C., McGeary, D. (1993):Physical Geology drumlini, Washington, SAD
www.geol.umd.edu/~jmerck/geol100/lectures/36.html
drumlin, Plymouth, Massachusetts
ESKERI
- nastaju u zoni otapanja izdužena, niska tijela neobičnog oblika - povijaju - dobro sortirani sediment, kosa slojevitost taložen u “prolazima” unutar ili ispod ledenjaka gdje dolazi do miješanja sedimenta i vode (otopljenog leda) teče ispod i izvan leda preuzeto iz: Plummer, Ch.C., McGeary, D. (1993):Physical Geology esker, Washington, SAD; snimio: D.A. Rahm
KAME
površinske morene - humci stijena koji zaostaju povlačenjem ledenjaka preuzeto iz: Plummer, Ch.C., McGeary, D. (1993):Physical Geology kame, Grenland
KOTLIĆI
(KETTLE) voda (otopljeni led) oblikuje sedimente duž strana i na kraju ledenjaka koji se povlači blokovi leda koji zaostaju povlačenjem leda mogu biti okružene sedimentima - led se otapa - nastaje jezero (kettle lakes) česti na srednjem zapadu SAD preuzeto iz: Plummer, Ch.C., McGeary, D. (1993):Physical Geology kotlić, Yukon Territory, Kanada
čeona morena sedimentom ispunjene depresije tijekom oledbe nakon oledbe kame čeona morena zona otapanja esker blokovi zaostali povlačenjem ledenjaka preuzeto iz: Wicander, R. & Monroe, J.S. (1999): Essentials of Geology drumlini kotlići (kettle)
LEDENJAČKA JEZERA
oblikuju se u depresijama nastalim ledenjačkom erozijom ledenjački sedimenti - brana - jezero nastaje između ledenjaka koji se povlači (otapa) i morene (brana) - varve karakteristične za ledenjačka jezera
www.digg.com/travel_places/Beautiful_Lake_in_...
Canadian Rockies preuzeto iz: Plummer, Ch.C., McGeary, D. & Carlston, D.H. (2001): Physical Geology varve iz glacijalnih jezera; svaki par (tamni i svijetli sloj) - jedna godina
procesi vezani uz kretanje leda na zemlji oblikovali su reljef, istaložili sedimente i stvorili sedimentna tijela značaj se očituje i u činjenici da je tijekom geološke prošlosti na Zemlji led bio mnogo rasprostranjeniji no što je danas - pleistocen - ledenjaci su pokrivali velike dijelove kontinenata sjeverne hemisfere
flowerslove.110mb.com/index.php?l=Last_Glacia...
www.hi.is/~oi/quaternary_geology.htm
preuzeto iz: Wicander, R. & Monroe, J.S. (1999): Essentials of Geology četiri stadija postanka Velikih jezera (Great Lakes) koji su prvotno nastali kao ledenjačka jezera: pri povlačenju ledenjaka/leda prema sjeveru, jezerski bazeni su se punili vodom (otopljenim ledom) točkasta (tanka) linija pokazuje današnju obalnu liniju jezera
UZROCI OLEDBI
- oledbe ovise o klimatskim promjenama
cikličnost
ledeno međuledeno doba (glacijal - interglacijal) periodi oledbe prepoznati u geološkim zapisima - prva oledba zabilježena u donjem proterozoiku, krajem proterozoika, ordovicij, karbon-perm, kvartar dugotrajne klimatske promjene vjerojatno povezane s aktivnošću
tektonike ploča
pomicanjem ploča kontinenti dolaze prema višim geografskim širinama gdje egzistiraju ledenjaci kolizija ploča dovodi do izdizanja uzvisina iznad morske razine promjene strujanja u atmosferi i oceanima - klimatske promjene!
- ciklusi tisuće - desetci tisuća god.
MILANKOVIĆEVA TEORIJA
tri parametra Zemljine orbite: 1. orbitalna ekscentričnost - odstupanje Zemljine orbite oko Sunca od gotovo kružnog oblika pa do eliptičnog - oko 100.000 god. - to odgovara 20 klimatskih ciklusa toplo - hladno koji su se dogodili u pleistocenu 2. kut između Zemljine osi i pravca okomitog na ravninu ekliptike od svoje prave vrijednosti 23.5
0 tijekom 41.000 god.
pomiče se za 1.5
0 3. precesija ekvinocija uzrokuje položaj ekvinocija (ravnodnevica) i solsticija (suncostaja) - pomicanje oko Zemljine orbitalne ekliptike u ciklusu od 23.000 god.
kontinuirane promjene ova tri parametra rezultiraju količinom Sunčeve energije koja dolazi na bilo koju geogr. širinu koja varira tijekom vremena Milanković je predložio, a mnogi prihvatili da je međusobno djelovanje ova tri parametra pokretački mehanizam za ledena - međuledena doba (glacijal interglacijal) u pleistocenu
a) Zemljina orbita varira od gotovo kružnog oblika prema elipsi i opet natrag u otprilike 100.000 god.
b) Zemlja se okreće oko svoje osi koja je nagnuta prema ravnini ekliptike za 23.5
0 ; Zemljina os se polako kreće oblikujući konusnu stazu prema Svemiru c) današnja Zemlja je najbliža Suncu u siječnju (zima na sjevernoj hemisferi) d) uvjeti za otprilike 11.000 god., kao rezultat precesije, Zemlja će biti bliže Suncu u srpnju (danas ljeto u sjevernoj hemisferi) preuzeto iz: Wicander, R. & Monroe, J.S. (1999): Essentials of Geology