OTKOPNI ČEKIĆ (RUČNI)

• mehanizirani alat po principu rada sličan ručnom načinu s čekićem i dlijetom: -

čekić je zamijenjen klipom pogonjenim komprimiranim zrakom (zračni tj. pneumatski otkopni čekić) ili uljem pod pritiskom (hidraulični otkopni čekić)

• električnim i diesel pogon otk. ček. – rijeđa primjena u praksi • zračni otkopni čekić (ručni).

Iskop u urbanim sredinama Usitnjavanje vangabaritnih blokova Iskop asfalta Primjena otkopnog čekića Rušenje zidova Obrada kamena

New TEX 140PS - TEX 280PE series

1 7 2 10 6 8 5 9 3 4

1 -Rukohvat s prekidačem, upusnim ventilom i oprugama za absorpciju vibracija 2 - Priključak za dovod komprimiranog zraka 3 - Kučište cilindričnog oblika (cilindar) 4 - Klip 5 - Radni alat (dlijeto, špica, klin ili lopata) 6 - Usadnik s mogućnošću brze izmjene alata 7 - Razvodni ventil 8 - Zračni “jastuci”

(sprečavaju udaranje klipa u kučište uslijed čega je i rad čekića tiši)

9 - Spremnik za ulje za automatsko podmazivanje čekića 10 - Prigušnik buke

Osnovni dijelovi otkopnog čekića

Vrste radnog alata

3

Princip rada otkopnog čekića

5 7 8 4 6 1 2 9

1 2 3 4 5, 6 - Uzdužni i poprečni kanali za dovod-odvod 7 komprimiranog zraka Klip 8 9 Rukohvat s polugom upusnog ventila (prekidačem) Priključak za dovod komprimiranog zraka Razvodni ventil Kučište cilindričnog oblika (cilindar) Radni alat (dlijeto) Zaštitni tuljac

A



m



v

2 2

N = A



n

– kinetička energija klipa (J) – snaga čekića (snaga udarca) (W) n – broj udaraca u sekundi

v = a



t 1

– brzina kretanja klipa kod udara (m/s),

Princip rada otkopnog čekića

Tehnički podaci

Masa Potrošnja zraka Dužina Broj udaraca Usadnik

Mase otkopnih čekića:

oko 3-40 kg

lakši čekići (3-12,5 kg)

Potrošnja komprimiranog zraka:

oko 7-33 litara/sek.

Broj udaraca u minuti:

oko 1000-4000

Tablica 1. Tehničke karakteristike otkopnih čekića

Primjena

Rad horizontalno i vertikalno prema gore Teški posao prema dol j e Izrada rupa i kanala u betonu Oblikovanje i završni radovi Čišćenje oplate Hrapavljenje betonskih površina Razrušavanje betona Iskop ugljena i popravljanje profila Iskop u tvrdoj glini Uklanjanje obloga visokih peći Iskop rupa u zidu od cigle Nabijanje Iskop smrznutog tla Iskop u asfaltu Iskop u nekonsolidiranoj stijeni Nabijanje pilota Iskop jaraka

3 5 8 Atlas Copco 11 16/17E 22 32 TEX 42 23E 33E 43E TEX 3 - TEX 11: 3,7 do 12,4 kg TEX 16 - TEX 43: 14,8 do 40 kg Primjena otkopnog čekića s obzirom na tehničke karakteristike

Dodatna oprema

(uljni podmazivači, separatori vlage, uređaji za otprašivanje i sl.)

Uljni podmazivači

TIP

CLG 10 CLG 30 BLG 30

Protok zraka l/s

8-15 15-140 15-140

Količina ulja l

1,3 1,3 1,3

Masa kg

3 3 3

Promjer mm

25 25 25

Separatori

vlage

TIP

VAM 01 WAM 5A

Max. protok zraka Masa Promjer priključka l/s

50 120

kg

0,8 10

mm

20 25

Razlika između otkopnog i bušaćeg čekića

Za razliku od bušaćeg čekića, kod kojeg se dlijeto nakon svakog udarca zakrene za određeni kut (što se ostvaruje pomoću dodatnog uređaja za zakretanje dlijeta), kod otkopnog čekića postoji samo pravocrtno gibanje, bez zakretanja dlijeta. Inače, princip rada im je isti.

Razlika između zračnog i hidrauličkog otkopnog čekića

•zračni otkopni čekić je uglavnom ručni alat, dok je hidraulički otkopni čekić obično montiran na držalici (radnoj "ruci") hidrauličkog bagera •hidraulični čekić se osim mobilno (na bageru) može montirati i za stacionaran rad tj. na usipnim bunkerima na primarnim drobilicama, gdje uveliko sprečava tj. smanjuje zastoje pri radu uslijed zaglavljivanja materijala na rešetci.

•hidraulički čekić se primjenjuje za razbijanje većih komada, blokova, te razaranje objekata •pritisak komprimiranog zraka je obično 6 do 7 at, a pritisak hidrauličkog ulja može biti i do 300 at •izvor komprimiranog zraka je kompresor, a ulja pod pritiskom hidraulički agregat

KOMPRESORI

KOMPRESORI

Komprimirani zrak: Zrak je plinovita materija koja se proizvoljno može tlačiti (komprimirati) sve dok ne pređe u tekuće stanje Nedostaci pneumatskog pogona: mali koeficijent korisnog djelovanja - gubitak toplinske energije zbog zagrijavanja zraka pri njegovoj kompresiji Prednosti pneumatskog pogona (pogona na komrimirani zrak): •bezopasan, elastičan u primjeni, lako se raspoređuje, a pri radovima u tunelima i podzemnim prostorijama obogaćuje zrak neiskorištenim kisikom • lagan, ravnomjeran i mekan rad uređaja • vrlo jednostavna shema uređaja pogona • vrlo siguran rad u uvjetima zimskog vremena • vrlo povoljni eksploatacijski troškovi.

KOMPRESORI   

strojevi za proizvodnju komprimiranog zraka koji se koristi za pogon drugih strojeva i alata primjena kompresora u rudarstvu i zraka 6-7 at građevinarstvu: za pritiske pogonski motor elektromotor za rad kompresora: benzinski, diesel ili

 

Kompresori:

–

pokretni (mobilni) - kompresori manjih kapaciteta (3-11 m 3 stlačenog zraka u minuti) i

–

stabilni - kompresori većih kapaciteta Sustav zrakom hlađenja: s vodom i vodom,

(kod stabilnih kompresora),

kombinirani kružni uljem, ili samo zrakom

(mobilni kompresori)

Pokretni kompresori -

kompresori manjih kapaciteta (koji obično proizvode 3-11 m

3

stlačenog zraka u minuti)

3 1

(a) Stabilni kompresori -

kompresori većih kapaciteta

(b)

KOMPRESORI 

1.

Podijela kompresora komprimiranog zraka: s obzirom na način proizvodnje P otiskujući -

povećanje pritiska postiže se ograničavanjem volumena plina u zatvorenom prostoru, nakon čega se taj volumen smanjuje mehaničkim djelovanjem

1.1. Klipni 1.2. Rotacijski: - rotacijski s lopaticama - spiralni (vijčani) 2.

D inamički -

energije plina (zraka) kontinuiranog strujanja u energiju pritiska.

povećanje pritiska postiže se pretvorbom kinetičke

2.1. Radijalni (centrifugalni) 2.2. Aksijalni

1 2a 2b 3 2 1 3 hladnjak 4

-

(a) (a) (b)

komprimiranje zraka ostvaruje se pomoću kretanja klipa u hermetički zatvorenom cilindru, pri čemu automatski regulator regulira pritisak zraka na 6-7 at (nakon što se postigne taj pritisak, regulator tlaka isključuje pogonski motor) mogu imati jedan ili dva stupnja komprimiranja (jednostupanjski ili dvostupanjski kompresori); dvostupanjski se pogotovo primjenjuju kada je potrebno proizvesti veće pritiske zraka najčešće se primjenjuju u praksi imaju nemiran i bučan rad

Klipni kompresor: jednostupnjeviti (a) i dvostupnjeviti (b)

izlaz komprimiranog (stlačenog) zraka



spremnik za zrak ulaz (usisavanje) zraka tlačenje zraka do 7 at (2. stupanj kompresije) tlačenje zraka do 4 at (1. stupanj kompresije) hladnjak kanali za prolaz polustlačenog zraka (do 4 at)

Klipni kompresor dvostupnjeviti

UČINAK KLIPNIH KOMPRESORA

učinak klipnih kompresora se izražava u m 3 usisanog slobodnog zraka u minuti, a određuje se prema izrazu: Q = 

d

4 2  s  K  n  m  k p , (m 3 /min) 

d

2 4 – s –

površina poprečnog presjeka klipa hod klipa

(m) (m 2 ) K –

broj usisavanja zraka za jedan okret koljenaste osovine u cilindru (za jednoradne kompresore K = 1, za dvoradne K = 2)

n –

broj okretaja osovine kompresora u minuti

m – k p

broj cilindara kompresora

–

koeficijent punjenja cilindra usisanim zrakom (0,65-0,8)

1 – pogonski (diesel) motor 2 – koljenasta osovina kompresora 3 – klip (1. stupanj kompresije) 4 – klip (2. stupanj kompresije) 5 – spremnik za komprimirani zrak

Shema dvostupnjevitog klipnog kompresora (pokretnog)

Rotacijski kompresori

ulaz zraka

Rotacijski kompresori talče zrak pomoću rotora ekscentrično položenog u čelično cilindrično kućište. Rotor ima pomične lamele koje su u rotaciji centrifugalne sile.

izvlače djelovanjem Slijedeći unutarnji plašt valjka sprečevaju prolazak zraka između lamela u kojemu se zbog ekscentričnog položaja rotora smanjuje prostor između lamela gdje se zrak tlači, a time i povećava tlak zraka.

izlaz komprimirano g zraka

Rotacijski kompresori stupnja pretežno rade u dva tlačenja i to u prvom stupnju do 0,4 Mpa, a u drugom stupnju do 0,6-0,7 MPa.

Proizvedena količina tlačenog zraka može se izravno regulirati promjenom broja okretaja.

1 – rotor 2 – pomična lopatica 3 – kućište kompresora A – veći prostor između lopatica B – smanjeni prostor (dodatno tlačenje zraka)

Rotacijski kompresor (s lopaticama)

UČINAK ROTACIJSKIH KOMPRESORA

određuje se prema izrazu: Q = l  (  D – d  z) 

m



n

  30 , (m 3 /min) l –

dužina rotora (m)

D –

promjer prostora za komprimiranje zraka, u kojem se nalazi rotor (m)

d –

debljina lopatice (m)

z –

broj lopatica

m –

ekscentričnost rotora od centra prostora za komprimiranje (m)

n –

broj okretaja rotora u minuti

 -

obodni koeficijent korisnog djelovanja (0,8-0,85)

Rotacijski kompresor (s lopaticama)

ulaz zraka izlaz komprimiranog zraka

Rotacijski kompresor (s lopaticama)

Rotacijski kompresor (s lopaticama)

komprimiranje komprimira zraka postiže se pomoću posebnih spirala helikoidalnog oblika koje zraku daju veliku brzinu, uslijed čega se zrak to su kompresori većeg kapaciteta, zauzimaju relativno malo prostora, i pogotovo su prikladni u slučajevima kada su potrebne veće količine zraka, danas se sve više proizvode zahtijevaju dobro hlađenje i podmazivanje; u tu svrhu se u prostor kompresije ubrizgava ulje koje ima trostruku funkciju: brtvljenje međuprostora spirala i prostora između spirala i stijenki kućišta, hlađenje zraka, te podmazivanje spirala iz komprimiranog zraka potrebno je neprekidno odvajati ubrizgano ulje, a to se postiže pomoću posebnog filtar uređaja za pročišćavanje zraka, ugrađenog u kompresor, dok se hlađenje izdvojenog ulja postiže odvođenjem u hladnjak gdje ulje cirkulira

Spiralni (vijčani) kompresor

1 Dvostupnjevita kompresija 1 – paralelne osovine sa spiralnim (vijčanim) navojem 2a – prvi stupanj kompresije 2b – drugi stupanj kompresije

Spiralni (vijčani) kompresor

2 a 2 b

Spiralni (vijčani) kompresor

Radijalni (centrifugalni) kompresor

    karakteristični su po radijalnom smjeru strujanja zraka rotor radijalnog kompresora, tzv. impeler, obično se sastoji od limene prstenaste ploče na kojoj se s jedne strane nalaze radijalno postavljene zakrivljene lopatice, s vanjske strane povezane obručem zrak ulazi u kompresor u centar impelera koji svojom vrtnjom, djelovanjem centrifugalne sile, ulazni zrak usmjerava radijalno prema svom obodu, a zatim u odvodni spiralni kanal (difuzor) gdje se kinetička energija pretvara u pritisak kompresija zraka se obično postiže u više stupnjeva, što znači da kompresor ima više impelera (prije ulaza u centralni dio svakog slijedećeg impelera, zrak prethodno prolazi kroz difuzor), a stupanj kompresije ovisi o iznosu promjene brzine zraka i gustoći zraka (plina)

Radijalni (centrifugalni) kompresor



Aksijalni kompresori

 karakteristični su po aksijalnom smjeru strujanja zraka (tj. u smjeru uzdužne osi odnosno okomito na ravninu rotacije)  zrak prolazi kroz kompresor u smjeru njegove uzdužne osi kroz naizmjenične redove rotirajućih i nepomičnih lopatice kojima se postiže brzina strujanja a zatim i povećanje pritiska zraka  najprikladniji su u slučajevima kada su potrebne velike i stalne količine zraka (obično > 65 m 3 /s i pritiske sve do 14 at)