Transcript Slide 1 - Institut za osiguranje

POLOŽAJ ŽIVOTNIH OSIGURANJA
U GOSPODARSKOM SUSTAVU
REPUBLIKE HRVATSKE
mr. ŽELJKO JUKIĆ, dipl.oec
Direktor Sektora za životna osiguranja
Croatia osiguranja d.d.
SADRŽAJ:
l
Što je životno osiguranje?
l
Ključni faktori razvoja i rasta životnog osiguranja
l
Pokazatelji razvijenosti tržišta životnih
osiguranja
ŠTO JE ŽIVOTNO OSIGURANJE?
ŽIVOTNO OSIGURANJE - sve vrste dugoročnih ugovora o
osiguranju osoba kod kojih se kumuliraju sredstva štednje ili
sredstva za povećanje rizika u kasnijim godinama osiguranja.
 "Osiguranje života za slučaj smrti i doživljenja (mješovito
osiguranje života) je najraširenije i najkvalitetnije osiguranje koje:

predstavlja idealan oblik štednje te

pruža osigurateljnu zaštitu tijekom cijelog trajanja ugovora.
 Istovremeno ovo osiguranje pokriva rizike smrti i doživljenja što
znači da je to JEDINO OSIGURANJE PO KOJEM UVIJEK SLIJEDI
ISPLATA jer se jedan od ugovorenih osiguranih slučajeva mora
ostvariti.“
 Osnovna svrha životnog osiguranja je financijska zaštita
osiguranika od gubitka prihoda u slučaju prerane smrti.
 Osnovna svrha rentnog osiguranja je zaštita osiguranika od
mogućnosti da osiguranik ostane bez dovoljno prihoda za život u
kasnijoj dobi.
3
 U RAZVIJENIM EKONOMIJAMA KROZ ŽIVOTNO OSIGURANJE VRŠI
SE KOREKCIJA MIROVINSKOG SUSTAVA.
FUNKCIJE OSIGURANJA
 ZAŠTITNA FUNKCIJA
 NEPOSREDNA ZAŠTITA
(preventiva)
 POSREDNA ZAŠTITA
(isplata sredstava: šteta ili doživljenje)
 MOBILIZACIJSKO – ALOKATIVNA
(poticanje na štednju, prikupljanje i ulaganje sredstava)
 SOCIJALNO – POLITIČKA
(doprinos razvoju financijskog sustava, ulaganjem
prikupljenih sredstava osiguranja upravljaju tuđom
štednjom iz čega proizlazi njihova gospodarska,
socijalna i politička odgovornost.)
Osigurateljna djelatnost
–Osigurateljna djelatnost usko je vezana sa razvojem
nacionalnog gospodarstva te je važan čimbenik stabilnosti
financijskog sustava.
Na veličinu i udio premije životnog osiguranja u nacionalnom
gospodarstvu utječu:
dohodak po stanovniku
inflacija
stopa nezaposlenosti
fiskalna politika
novčano tržište
tržište vrijednosnih papira
stopa gospodarskog rasta
mirovinsko osiguranje
kulturološki pristup
Ključni čimbenici rasta i razvoja
životnih osiguranja
1.
Stabilnost makroekonomskih
faktora:
•Stabilan
tečaj
•Dohodak po glavi
stanovnika
•Stopa gospodarskog
rasta
2.
Položaj mirovinskog sustava
3.
Razvoj financijskog tržišta
•Inflacija
•Porezna
politika
2008-2011: KRIZA !!!
XII. 2011:+0,2 %
I. 2012: 19,8%
XII. 2011: -2,5%
I. 2012.: 1,2%
Izvori: DSZ,HGK,Roland Berger, Studija o restrukturiranjuRH 2011. i istraživanje autora
B D P u 2012. godini?
OPORAVAK … ili
…ili nova r e c e s i j a?
(recesija s dvostrukim dnom?)
• Za 2011. BDP je + 0,2%
• 1. kvartal 2011.= - 0,8%.
• 2. kvartal 2011.= + 0,8%
• 3. kvartal 2011.= + 0,7%
• 4. kvartal 2011. = - 0,2
BDP Hrvatske od 1998.- 3. kvartal 2011.
Izvori: Državni zavod za statistiku, Hrvatska narodna banka,
Ministarstvo financija, Zavod za zapošljavanje
2,2
0,2
-1,2
-6,0
2011.
Prosjek godišnjih stopa rasta realnog BDP-a, 2001.
– 2011.
Izvori: Eurostat, DZS, nacionalni statistički uredi
Životno osiguranje i mirovinski sustav
(kako utječe na veličinu i udio premije životnog osiguranja)
SUSTAV MIROVINSKOG OSIGURANJA:
• Nepovoljne promjene u demografskoj strukturi stanovništva
• Kontinuirano starenje stanovništva
• Duži životni vijek
• daljnje nepovoljne promjene u demografskim pokazateljima.
• Deficit mirovinskog sustava:
• Pokrivanje rastućeg deficita mirovinskog fonda predstavlja
značajno financijsko opterećenje za društvo:
• opada broj osiguranika, a raste broj korisnika mirovina
• Smanjenje prava iz mirovinskog sustava
• smanjen je udio prosječne mirovine u prosječnoj plaći (Omjer
zamjene mirovina/plaća iznosi svega oko oko 40%)
Zbog neodrživosti postojećeg mirovinskog sustava postaje
nužno u starosti osigurati dodatne prihode uz mirovinu iz
generacijske solidarnosti što će doprinijeti rastu životnih
osiguranja.

Uloga osiguratelja u cjelokupnoj mirovinskoj štednji je dvojaka.
 u fazi štednje-akumulacije nude proizvode životnog osiguranja,
 usluge upravljanja mirovinskim fondovima ili planovima.
Dugoročna štednja putem životnog osiguranja:
 blagotvorno djeluje na stabilnost financijskog sustava i
 potiče dugoročan razvoj i selekciju kvalitetnih projekata države, lokalne
zajednice i poduzeća.
 ŽIVOTNO OSIGURANJE se ne može pretpostaviti i promatrati samo kao
OSIGURATELJNI PROIZVOD jer je KOMPONENTA ŠTEDNJE I
ULAGANJA koju polica nudi VAŽAN FAKTOR ODABIRA ovog proizvoda.
 Proizvodi životnog osiguranja, ovisno o svojoj vrsti, po svojim
karakteristikama su slični ili istovjetni štednji u dobrovoljnim
mirovinskim fondovima.
 Potrebno je ove proizvode, kao i ostalu dobrovoljnu i individualnu
mirovinsku štednju,
 PREPOZNATI, te zakonski vrednovati jednako sve proizvode
mirovinske štednje i isplate mirovina,
 ujednačiti pravila poslovanja, regulacije i nadzora ovih mirovinskih
proizvoda
 ujednačiti njihovu POTICAJNU POLITIKU.

Pokazatelji razvijenosti
tržišta životnog osiguranja
Prilikom analize razvijenosti osigurateljnog tržišta ključni pokazatelji su:
PENETRACIJA
GUSTOĆA OSIGURANJA
UDJEL PREMIJE ŽIVOTNOG OSIGURANJA u ukupnoj premiji osiguranja.
Penetracija osiguranja predstavlja udio premije osiguranja u BDP-u jedne zemlje.
Gustoća osiguranja izražava odnos premije osiguranja i broja stanovnika te pokazuje potrošnju
na proizvode osiguranja i to na godišnjoj razini.
Prema navedenim pokazateljima :
RAZVIJENE ZEMLJE I RAZVIJENA tržišta osiguranja imaju:
1.
Udjel premije osiguranja života u ukupnoj premiji osiguranja iznad 50%
2.
Udjel premije osiguranja u BDP iznad 8%
3.
Godišnja ulaganja u premiju po stanovniku više od 3.000 $
HRVATSKO TRŽIŠTE OSIGURANJA ŽIVOTA na kraju 2010. ima:
1.
Udjel premije osiguranja života u ukupnoj premiji osiguranja 26,4%
2.
Udjel premije osiguranja u BDP iznad 2,76% (život = 0,73%)
3.
Godišnja ulaganja u premiju po stanovniku: 379 $ (287 EUR, 2.090 kn)
PENETRACIJA životnog i neživotnog osiguranja
u izabranim
državama
- 2010.
Penetracija
osiguranja:
2010. (% BDP)
13
12
NEŽIVOTNA
11
ŽIVOTNA
10
UKUPNO
2,9
9
8,1
8
7,2
7
5,9
3,0
5,4
3,7
1,5
1,4
0,3
0,3
0,3
0,3
2,0
0,7
1,0
1,0
1,6
1,8
1,9
2,5
2,7
3,5
4,0
4,5
K
1,8
2,2
1,4
U
1,1
0,2
1,7
5,8
1,8
Eu
ro
pa
IT
A
LI
JA
1,8
1,3
2,0
2,9
IJ
A
TU
R
C
RN SK
A
A
G
O
R
SR A
R
UM BIJ
A
U
N
JS
B
K
UG
A
AR
S
H
RV KA
AT
SK
A
G
R
Č
M
KA
A
ĐA
R
SK
SL
A
O
VE
N
PO IJA
LJ
PA
SK
N
JO A
LS
K
A
A
US
T
N
JE RIA
M
A
Č
KA
O
N
KE
D
1,5
2,8
3,7
ije
t
2,1
3,0
4,1
3,2
Sv
2,5
3
M
A
2,9
9,5
4
0
6,9
5,9
5
1
7,5
2,3
6
2
12,4
Izvor: Sigma, istraživanje autora
GUSTOĆA OSIGURANJA (Premija osiguranja po stanovniku)
za razdoblje 2000. – 2010. godine (u kn)
5000
2043
4500
4000
1842
1655
3500
3000
2500
1034
1149
2000
1500
1000
500
2184 2125
2090
861
173
941
208
1256
1366
1493
996
1062 1139
259
354
304
1228 1335
427
488
1484 1610 1563 1534
560
574
562
556
0
2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010
Ukupna ZBP po stanovniku
ZBP neživotnih osiguarnja po stanovniku
ZBP životnih osiguarnja po stanovniku
•Gustoća životnog osiguranja u RH = 76 EUR / 100,8 USD po glavi stanovnika.
Izvor: HUO
Niska penetracija i gustoća osiguranja
ukazuju na:
• postojanje značajnog potencijala za razvoj i rast osiguranja u
Hrvatskoj,
• za očekivati da će hrvatska industrija osiguranja u narednim
godinama imati sve veći značaj i odigrati sve veću ulogu u
razvoju financijskog tržišta i sveukupnog gospodarstva RH.
• Nedovoljno je razvijena svijest građana RH o značaju štednje i
osiguranja za kasnu dob,
• U daljnjem razvoju životnih osiguranja, uz faktore kao što su
gospodarsko okružje i zakonska regulativa, ključnu ulogu imat će
OSIGURAVATELJI i FINANCIJSKA PISMENOST OSIGURANIKA.
RH-PREMIJE OSIGURANJA ŽIVOTA I NEŽIVOTA
Treća godina negativnih stopa rasta premija osiguranja
- 1,1%
- 1,2%
- 2,24%
2,5%
Prosječna stopa rasta
PREMIJE osig. života
u razdoblju :
2000.-2010. = 12,87%
2000.-2011. = 11,63%
Izvor: HUO
- 1,9% - 1,1%
2011. / 2010.
- 3,0%
RH-udio neživotnih i životnih osiguranja u ukupnoj ZBP
za razdoblje 2003. – 2011.
XII 2011.
Izvor: HUO
75,41%
24,59%
Visina premije životnih osiguranja u 2010.
SVIJET
EUROPA
Svjetsko tržište ŽO
2010.=> rast premije od 3,2%
Europsko tržište ŽO
2010.=> rast premije 2,8%

•Zapadna europa
•2010.=> rast prem. 2,8%
•Srednja i istočna Europa
•2010.=> RAST premije od 5,7%
NAKON 2 GODINE PADA GLOBALNA INDUSTRIJA OSIGURANJA RASTE
 2,7% - rast ukupne premija na svjetskom osigurateljnom tržištu
 3,2% - rast premije životnih osiguranja
 2,1% - rast premije neživotnih osiguranja
Stvarne stope rasta (Real growth rates)
0%
3,2%
-5%
-0,8%
-0,2%
4,0%
2,9%
-0,2%
3,3%
4,5%
4,3%
5,1%
1,3%
2,9%
4,7%
5%
2,5%
4,3%
5,4%
3,4%
10%
-1,4%
15%
12,4%
13,0%
12,0%
13,5%
20%
5,8%
6,4%
4,2%
4,9%
3,7%
8,0%
5,5%
7,8%
9,6%
21,7%
25%
Neživot
Život
Ukupno
Životna osiguranja doživjela su
najveći PAD u svjetskoj financijskoj
krizi i najveći RAST nakon nje:
- 6,2% (2008.) i
- 0,8% (2009.)
+ 3,2% (2010.)
-7,3%
6,2%
Izvor:Swiss Re, Sigma2/2011.
2010
2008
2006
2004
2002
2000
1998
1996
1994
1992
1990
1988
1986
1984
1982
1980
-10%
0%
ŽIVOT
43,7%
40,4%
46,1%
46,7%
47,8%
47,9%
50,5%
52,0%
53,5%
55,3%
56,3%
59,6%
CIPAR
ČEHOSLOVAČKA
SLOVAČKA
NJEMAČKA
POLJSKA
GRČKA
MAĐARSKA
ŠVICARSKA
NORVEŠKA
UKUPNO
EUROPA
70,0%
ITALIJA
74,4%
69,0%
UK
PORTUGAL
31,3%
68,7%
FRANCUSKA
25,6%
30,0%
31,0%
33,4%
66,6%
BELGIJA
35,5%
64,5%
DANSKA
44,7%
46,5%
48,0%
49,5%
52,1%
52,2%
53,3%
53,9%
54,4%
45,6%
54,9%
65,2%
68,7%
73,4%
ŠPANJOLSKA
34,8%
LITVA
40%
45,1%
31,3%
26,6%
HRVATSKA
74,1%
80,4%
84,4%
84,7%
88,0%
80%
AUSTRIJA
NEŽIVOT
SLOVENIJA
25,9%
NIZOZEMSKA
19,6%
15,6%
TURSKA
20%
RUMINJSKA
15,3%
SRBIJA
BUGARSKA 12,0%
97,8%
60%
RUSIJA2,2%
RAZVIJENA tržišta osiguranja imaju udjel premije osiguranja života u
ukupnoj premiji osiguranja iznad 50%!
STRUKTURA PREMIJE PO SKUPINAMA OSIGURANJA - 2010
100%
Izvor:Swiss RE, Sigma 2/2011
Razvijeno EU-27 tržište ima težište na ŽIVOTNOM OSIGURANJU ,
a na Hrvatskom tržištu 3 puta VIŠE se izdvaja na autoosiguranje!
Prosječni stanovnik Hrvatske
Na osiguranje potroši
Prosječno ≈ 2.100 kn
(379 $)
Prosječni stanovnik EU
Na osiguranje potroši
Prosječno ≈ 10.200 kn
(1.850 $)
Životno
osiguranje
Neživotno
osiguranje
Životno
osiguranje
Neživotno
osiguranje
101 $
( ≈ 556 kn)
278 $
(≈ 1.530 kn)
1.111 $
(≈ 6.120 kn)
740 $
( ≈ 4.077 kn)
60%
40%
25%
75%
Izvor: Sigma 2/2011, obrada autora
Izdvajanja u tehničke pričuve za razdoblje 2000–2010. godine (u tis. kn)
Visina tehničkih pričuva vrlo je važan pokazatelj poslovanja osiguravatelja.
One određuju veličinu njihovih obveza osiguratelja iz poslova osiguranja.
TP uključuju: 1. prijenosne premije
2. pričuve za štete neživotnih osiguranja,
3. matematičku pričuvu osiguranja života i
4. tehničke pričuve OŽ kad ugovaratelj snosi rizik ulaganja
Stabilan i trajan porast tehničkih
pričuva hrvatskih osiguravatelja
jamči ispunjavanje njihove
temeljne uloge:
PODMIRIVANJE PREUZETIH
OBVEZA PREMA OSIGURANICIMA.
Jedan od važnih faktora rasta životnog
osiguranja je fiskalna politika,

Putem poreznih olakšica potrebno je potaknuti ulaganja
što će u konačnici rezultirati koristima, kako za pojedinca
tako i za gospodarstvo u cjelini.
Nužnost poticaja proizlaz, iz uloge i značaja životnog
osiguranja u štednji za starost.
Financijska edukacija stanovništva shvaća se kao nužan
preduvjet:
 održivog mirovinskog sustava,
 razvoja tržišta kapitala i financijskih institucija
 ostvarivanja preduvjeta ukupnog ekonomskog rasta.
 U EU je sredinom prošle godine pokrenuta rasprava putem
Zelenog papira Europske komisije u cilju izrade konkurentnih
prijedloga održivosti i dostatnosti mirovina za buduće generacije.
 Osiguravatelji su, u tom dijelu, u svim zemljama EU prepoznati
 kao partnerske institucije i
 kao jedan od nositelja ovih aktivnosti uvažavajući kretanja a
to su sve manja uloga države u i sve veća uloga pojedinca.
 Osiguravatelji su kroz svoje proizvode životnog i rentnog
osiguranja jedan od važnijiih a sigurno i najstariji pružatelj
ovakvih usluga i rješenja
 Životno osiguranje se ne može promatrati samo kao
osiguravateljni proizvod, štedna komponenta predstavlja
višestruko veći značaj i potencijal rasta.
mr. Željko Jukić, dipl.oec.
direktor Sektora za životna osiguranja,
CROATIA OSIGURANJE d.d.
[email protected]
[email protected]