Transcript okoloiš, otpad, održivi razvoj

Problematika i moguća rješenja
u gospodarenju ambalažnim
otpadom u okviru nove okvirne
Direktive o otpadu
Donji Kraljevac, 14.06.2013.
Viktor Simončič, VIKOS
[email protected]
NOVA OKVIRNA DIREKTIVA
• Postojeće zakonodavstvo o otpadu u
većini država regije se još uvijek bazira na
direktivi (2006/12/EC)
• Nova okvirna direktiva o otpadu
(2008/98/EU) donosi velike novine
USPOREDBA
•
•
“Stara direktiva”
•
"otpad" - znači sve tvari ili predmete
koje vlasnik odlaže, namjerava odložiti
ili se traži njihovo odlaganje sukladno
jednom od kategorija otpada
navedenoj u listi otpada i utvrđenoj
u provedbenom propisu
•
Nova Direktiva nadopunjuje definiciju
otpada sa:
•End-of-waste (EoW): sadrži precizan
kriterij, kako bi se utvrdilo kada
određeni otpad prestaje biti otpad.
Uključuje kriterije učinkovitosti
reciklaže ili oporabe/recovery.
Precizira kada se obrađeni otpada
može smatrati (sekundarni)
proizvodom .
Nus-proizvod je definiran kao tvar ili
predmet koji izravno proizlaze iz
proizvodnog procesa, iako to nije bila
svrha, a nužni je dio procesa
proizvodnje. Nus-produkt se smatra
da nije otpada ako se može osigurati
okolinski prihvatljivo iskorištavanje i
ako se može koristiti izravno, bez
daljnje obrade ili prerade.
Nova Dierktiva
PREVENCIJA
KORIŠTENJE OTPADA
RECIKLIRANJE i
KOMPOSTIRANJE
DRUGI NAČIN
ISKORIŠTAVANJA
ODLAGANJE
PONOVNO KORIŠTENJE i
ISKORIŠTAVANJE OTPADA
•
Ponovno koristiti - bilo koja operacija kojom se proizvodi proizvod ili komponente koje
nisu otpad, a ponovo se koriste. To može biti i za istu svrhu za koju su koncipiran.
•
Priprema za ponovno korištenje" uključuje provjeravanje, čišćenje ili popravak proizvoda
ili proizvodnih komponenti kako bi ih ponovno koristili bez daljnje pre-obrade.
•
Recikliranje je bilo koja operacija kojom se otpadni materijala preradi u proizvode.
Recikliranje uključuje kompostiranje (preradu organskih materijala). To ne uključuje
energetsku oporabu niti preradu u materijale koji će se koristiti kao gorivo ili za prekrivanje.
•
Oporavak/Recovery obuhvaća sve operacije kod kojih je glavni rezultat da otpad posluži
korisnoj svrsi zamjenjujući druge materijale koji bi se inače koristili kako bi udovoljili
pojedine funkcije.Ova definicija omogućava klasifikaciju spalionica kao “recovery”, ako
ispunjavaju određene kriterije učinkovitosti definirane ovom Direktivom.
•
Zbrinjavanje znači svaku radnju koja nije oporavak/recovery, npr. odlaganje u ili na
zemljište (npr. odlagalište, itd.), trajno skladištenje (npr. smještanje u rudnike, itd.),
spaljivanje, itd.
Zašto je u EU materijalno ispred
energetskog?
Viktor Simončič, Sisak
6
Izvori strateških sirovina....
7
ODRŽIVO POSTUPANJE
S OTPADOM –
ZELENA EKONOMIJA
Ako bi se EU zakonodavstvo na otpadu
dosljedno provodilo onda bi uštedjeli:
• 72 milijarde EUR godišnje
• za 42 milijarde EUR povećao bi se godišnji
promet EU sektora za postupanje s otpadom
i recikliranjem
• do 2020 nastalo bi 400 000 radnih mjesta.
ZAKON O ODRŽIVOM GOSPODARENJU
OTPADOM - NACRT PRIJEDLOGA
• Članak 20.
• (1) Najveća dopuštena masa biorazgradivog
komunalnog otpada koji se godišnje smije odložiti
na odlagališta u Republici Hrvatskoj u odnosu na
masu biorazgradivog komunalnog otpada
proizvedenog u 1997. godini iznosi:
• 75 % odnosno 567.131 tona do 31. prosinca 2013.
• 50 % odnosno 378.088 tona do 31. prosinca 2016.
• 35 % odnosno 264.661 tona do 31. prosinca 2020.
10.4.2015.
Viktor Simončič, Sisak
12
• (2) Najveća dopuštena masa otpada koji se
godišnje odlaže na neusklađena odlagališta u
• Republici Hrvatskoj iznosi:
• 1.710.000 tona do 31. prosinca 2013.
• 1.410.000 tona do 31. prosinca 2014.
• 1.210.000 tona do 31. prosinca 2015.
• 1.010.000 tona do 31. prosinca 2016.
• 800.000 tona do 31. prosinca 2017.
Viktor Simončič, Sisak
13
Količine proizvedenog
komunalnog otpada
Viktor Simončič, Sisak
14
U Izvješću o komunalnom
otpadu za 2011.
• Udio odvojeno sakupljenog biorazgradivog
otpada u ukupno proizvedenom otpadu (1 017
519 t) iznosio je na razini Hrvatske, 9.3%, a udio
koji je upućen na oporabu 6.2 %.
• 7 kompostana je zaprimilo je oko 24 000 t
biorazgradivog komunalnog otpada
• odloženo je 937 375 t, količina je veća za oko
370 000 t u odnosu na zadani cilj (567 131 t)
iz Direktive o odlaganju otpada, kojeg treba
ispuniti do kraja 2013.godine
Viktor Simončič, Sisak
15
Hrvatska i „slični”
Viktor Simončič, Sisak
16
Prijedlog iz izmjena Zakona o
otpadu
•
Članak 49.
• (1) Do 1. siječnja 2020. Republika Hrvatska će osigurati pripremu za
ponovnu uporabu i recikliranje sljedećih otpadnih materijala: papir,
metal, plastika i staklo iz kućanstva, a po mogućnosti i iz drugih
izvora ako su ti tokovi otpada slični otpadu iz kućanstva, u
minimalnom udjelu od 50 % mase otpada.
• (2) Do 1. siječnja 2020. Republika Hrvatska će osigurati pripremu za
ponovnu uporabu, recikliranje i druge načine materijalne oporabe,
uključujući postupke zatrpavanja i nasipavanja, u kojima se otpad
koristi kao zamjena za druge materijale, neopasnog građevnog
otpada, isključujući materijal iz prirode utvrđen ključnim brojem 17
05 04 - zemlja i kamenje koji nisu navedeni pod 17 05 03, u
10.4.2015.
minimalnom udjelu od 70 % mase otpada.
U Izvješću o komunalnom
otpadu za 2011
• Udio odvojeno sakupljenih vrsta komunalnog
otpada iznosio je 16% što je za 2 % više u
odnosu na 2010. godinu.
• Od ukupne količine odvojeno sakupljenih vrsta
komunalnog otpada, koja je iznosila 268 053 t,
tek polovica je direktno upućena na oporabu.
• Gradska/općinska reciklažna dvorišta
prijavila su ukupno 13 027 t sakupljenog
komunalnog otpada. Prijavu je izvršilo 31
reciklažno dvorište iz 22 općine/grada.
Viktor Simončič, Sisak
18
Otpadna ambalaža
Članak 57.
•
•
•
•
•
•
•
•
•
(1) Cilj sustava sakupljanja i obrade određenog ambalažnog otpada je
osiguravanje:
1. sakupljanje na cjelokupnom teritoriju Republike Hrvatske,
2. oporaba najmanje 60 % ambalažnog otpada u odnosu na ukupnu masu
ambalaže godišnje stavljene na tržište Republike Hrvatske,
3. recikliranje ambalažnog otpada u količini od najmanje 55 % do najviše 80
% mase ambalažnog otpada od količine sakupljenog ambalažnog otpada
namijenjenog materijalnoj oporabi.
(2) Najmanji udjeli određenih materijala koje je potrebno reciklirati iz ukupne
mase ambalažnog otpada su:60 % mase za staklo
60 % mase za papir i karton
50 % mase za metal
22,5 % mase za plastiku koja iz koje se reciklažom dobiva plastika
15 % mase za drvo.
Viktor Simončič, Sisak
19
FOND - ambalaža
• 50 kg/stanovnik (vjerojatno je 50% više 75 kg/stanovnik)
• Povrat veći za 20 – 30% nego što je
prijavljeno
• Prije pravilnika prikupljano nekih 60 000 t
• Sustav stoji 44 kn/stanovnik
• Materijalno – povrat 25%, količine 40% 2012 – 90% s vrati
Viktor Simončič, Sisak
20
Koristi od povrata ambalaže
• 3.200 novih radnih mjesta
• 10 % manje otpada se odlaže
• 30 000 tona CO2 –smanjenje
Viktor Simončič, Sisak
21
Zagreb 2011.
• Stupanj recikliranja pojedinih komponenti,
prema GOGZ u Zagrebu – što ostvari
Čistoća - je:
• papira: 6,05 %, (60)
• staklo: 48,9 %
• plastike: 6,4 % (22.5)
• metali: 21,1 % (50)
• Drvo: ????
(15)
Viktor Simončič, Sisak
22
• NAREDNIH NEKOLIKO SLAJDOVA
PREUZEO IZ JEDNE PREZENTACIJE
predstvanika „SNAGA” Ljubljana
Viktor Simončič, Sisak
23
Količina ukupno nastalog otpada u
nekim državama Europe kg/stanovnik
kkkg/kg/stanovnik
Vir: http://epp.eurostat.ec.europa.eu/, 25.2.2013
Količina ukupno nastalog i obrađenog otpada u
nekim državama Europe u kg/stanovnik
Vir: http://epp.eurostat.ec.europa.eu/, 25.2.2013
Količina odloženog otpada u nekim državama
Europe u kg/stanovnik
Vir: http://epp.eurostat.ec.europa.eu/, 25.2.2013
Količina otpada koji se energetski izkoristi u nekim
država Europe u kg/stanovnik
Vir: http://epp.eurostat.ec.europa.eu/, 25.2.2013
Količina recikliranog otpada u nekim državama Europe
kg/stanovnik
Vir: http://epp.eurostat.ec.europa.eu/, 25.2.2013
Količina prerađenog bio-otpada u neki državama Europe
kg/stanovnik
Vir: http://epp.eurostat.ec.europa.eu/, 25.2.2013
Udio prerađene otpadne ambalaže kg/stanovnik
Vir: http://epp.eurostat.ec.europa.eu/, 18.2.2013
Udio RECIKLIRANJA otpadne ambalaže
Vir: http://epp.eurostat.ec.europa.eu/, 18.2.2013
Prerađena otpadna staklena ambalaža
Vir: http://epp.eurostat.ec.europa.eu/, 18.2.2013
Dio prerađene otpadne plastične ambalaže
Vir: http://epp.eurostat.ec.europa.eu/, 18.2.2013
Dio prerađene otpadne papirne i kartonske ambalaže
Vir: http://epp.eurostat.ec.europa.eu/, 18.2.2013
Udio prerađene otpadne metalne ambalaže
Vir: http://epp.eurostat.ec.europa.eu/, 18.2.2013
Udio prerađene otpadne drvene ambalaže
Vir: http://epp.eurostat.ec.europa.eu/, 18.2.2013
Udio prerađene druge otpadne ambalaže
Vir: http://epp.eurostat.ec.europa.eu/, 18.2.2013
Gdje smo?
• Definitivno u problemima!
• Koje je najprihvatljivije rješenje?
Viktor Simončič, Sisak
38
Možemo li jednostavno kopirati najbolje?
• Zašto jednostavno ne recikliramo 50%,
zašto odmah ne uvedemo „zero waste”, ne
izgradimo okolišno održive deponije,
uređaje za pročišćavanje otpadnih voda,
smanjimo zagađivanje iz automobila,
uredimo vodotoke, stavimo filtre na sve
tvornice ….. i riješimo probleme
zagađivanja okoliša - odmah?
39
Koga bi trebali slijediti, i da li uopće?
% GDP za okoliš u EU (po izvorima prihoda)
Ulaganja u zaštitu okoliša US$ pc
GDP i sposobnost ulaganja u zaštitu okoliša
Norveška 3 % (1.800)
Njemačka 3 % (1350)
Slovenija 3 % (700)
Hrvatska 3 % (420)
BiH 3 % % (100)
GDP pc (US$) 2010 (MMF)
BiH:
100 $ pc
4 mil. stanovnika
Izdvajanja
450 mil US $ =
tromjesečni fond
penzija BiH
Tako rade i drugi…
EU Direktive kažu
KOJE CILJEVE treba postići,
ali ne kaže KAKO ih postići!
Zbog NIZA POTENCIJALNIH barijera u zemljama EU
implementirani su različiti sistemi, sa različitim
troškovima implementacije
Važno je razumjeti da različit GDP
dozvoljavaju različite pristupe
EU Direktive kažu
KOJE CILJEVE treba postići,
ali ne kaže se KAKO ih postići!
Zbog NIZA POTENCIJALNIH barijera u zemljama EU
implementirani su različiti sistemi, sa različitim
troškovima implementacije i različitim rezultatima
Generiranodpadki /odloženim odpadkom v kg na prebivalca
Nastanak i količina odloženog otpada u Europi
800
700
600
500
400
300
200
100
0
Postignuto u EU na reciklaži
Reciklaža i iskorištavanje
50 – Španjolska, UK i Portugal
94 – Danska
Samo reciklaža
36 – Portugal
70 – Belgija
Staklo
34 – UK
93 – Belgija
Papir
35 – Irska
88 – Njemačka
Metal
10 – Grčka
86 – Belgija
Plastika
3 – Grčka
49 – Njemačka
Izbor najboljeg za sve!
Pitanja okoliša
Tehnički
Održive
Tehnike
Globalna
Lokalna
Trenutna ekonomska održivost
Dodatni
troškovi
kontrole
zagađenja
Financijski
status
Komercijal.
pritisci
Regiona
lna
Željeni rezultat za okoliš
Ekonomski održiv rezultat
NAJBOLJE RASPOLOŽIVE TEHNIKE
Uzeti u obzir
troškove i
prednosti
Put do cilja moguć dijalogom!
PROBLEM
Interesne grupe:
Privreda, NGO,..
DOGOVORI, PREGOVORI,
PROBLEM
TRAŽENJE KOMPROMISA
RJEŠENJE
PRIHVATLJIVO
“ZA SVE”
Vlada
i
Parlament
/ 19
Nadležnosti u gospodarenju otpadom
Članak 19.
• (1) Gospodarenje otpadom je od interesa za Republiku Hrvatsku.
• (4) Jedinica
lokalne i područne (regionalne)
samouprave dužna je na svom području
osigurati uvjete i provedbu propisanih mjera
gospodarenja otpadom.
• (5) Više jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave mogu sporazumno
osigurati zajedničku provedbu mjera i
gradnju građevina za gospodarenje otpadom
Viktor Simončič, Sisak
49
REGIONALNI –ŽUPANIJSKI CENTRI
• Imaju li smisla? Bilo ih 22, pa se
govorilo o 11!
• Zašto 11? Jer je 22 djeljiv s dva bez
ostatka!
• Koju „logiku” naći za neki novi broj
centara?
Viktor Simončič, Sisak
50
Članak 20.
• (3) Zabranjeno je odlaganje otpada na
neusklađenom odlagalištu u Republici
Hrvatskoj nakon 31. prosinca 2017.
• Kako „uskladiti” odlagališta! Koristiti –
sanirajući!
Viktor Simončič, Sisak
51
Izdvajanje na izvoru!
• To je svakako prioritet
• Kako? Eko –otoci, reciklažna dvorišta,
različite vreće, izdvajanje iz miješanog
otpada…
• Kažu da nije važno koje je boje mačka
samo ako hvata miševe!
Viktor Simončič, Sisak
52
Prikupljanja na „eko – otocima“? Uspjeh na Krku
daje pravo građanstva ovakvom sistemu!
Posljedično: u miješanim komunalnim otpacima preteže ambalaža
ŽUTA VREĆA MOGUĆA ALTERNATIVA NADOPUNA EKO-OTOCIMA
55
© 2011 All Rights
Reserved. Dynamis
KAKO GOD IZDVOJILI MATERIJALE
UVIJEK SE MORAJU SORTIRATI
Sortiranje je najučinkovitije kada je
ručno
Strojno ne daje dovoljno čiste
frakcije
Procjena
troškovna
sistema žutih vreća:
40 vreća/dom.
godišnje*0,09€ = (3,60 €)
Što čišće frakcija viša cijena
– ali samo kada postoji tržište!
2007/9 – Euro/tona
•Metal miješani 75
•Aluminij 1 000 - 350
•Olovo 20
•Bakar 2 500
•Papir 85 – 17 - 87
•Staklo 12 – 30?
(ambalažno 5)
• Miješana plastika 50
• Folija 450/200 – 200/80
– 200/150
• PHD 450 - 75
• PET 250 – 300 - 150
• PP 400 - 75
• Sastavljena ambalaža 25
Za uvođenje sustava odvojenog izdvajanja
na izvoru je potrebno vrijeme - primjer Beč
Viktor Simončič, Sisak
58
EKONOMSKI / ECONOMY
TEHNIČKI / TECHNICAL
DRUŠTVENI / SOCIETAL
TRŽIŠNI / MARKET
BARIJERE
BARRIERS
POTENCIJALI
POTENTIALS
Napravljen je i korak naprijed u
„sakupljanju na izvoru”!
• Razvijena je tehnologija SORTIRANJA
koja omogućuje izdvajanje korisnog dijela
otpada iz mješovito sakupljenog otpada, a
može poslužiti i kao sortirnica za na izvoru
odvojeno prikupljeni otpad
• Sistem u funkciji u Regiji
Viktor Simončič, Sisak
60
Viktor Simončič, Sisak
61
Viktor Simončič, Sisak
62
Viktor Simončič, Sisak
63
Viktor Simončič, Sisak
64
Viktor Simončič, Sisak
65
Sistem je komforman s EU (?)
Viktor Simončič, Sisak
66
Članak 48.
• (1) Otpad koji je određen da se smatra
posebnom kategorijom otpada mora se
odvajati na mjestu nastanka, odvojeno
sakupljati i skladištiti u skladu s načinom
propisanim propisom koji uređuje
gospodarenje posebnom kategorijom
otpada.
• PRILAGODITI REALNOSTI!
Viktor Simončič, Sisak
67
Tržište ne može samo urediti
stvari
• Problematiku otpada (ali i druge važne dijelove
društvenih aktivnsoti) ne može se urediti (uvijek
– samo) na čistim tržišnim principima
• I tamo gdje kažu da je to tako uvijek je (barem
na početku) glavnu ulogu igrala država
• A i danas u “otpadu” ništa bez “države”! Ona
stvara preduvjete: prihvatljive standarde i
one financijske!
FINANCIJSKI MEHANIZMI
KAKO FINANCIJSKI STIMULIRATI npr.
POJEDINE POSTUPKE RECIKLAŽE,....
to je “ključ uspjeha” i “neuspjeha”
(Slijedeća dva slajda napravljena po ideji prof. dr A.
Kneževića)
EKONOMIČNOST ZAVISNO OD VRSTE SIROVINA
ekonomičnost
+
-
sirovina
A
0
B
C
D
Jedino je sirovina A
ekonomična
za poduzeće
Za neke sirovine reciklaža je neekonomična na nivou poduzeća
Sirovine A, B i C
ekonomične
za poduzeće
ekonomičnost
+
-
sirovina
A
B
C
0
državna
intervencija
D
Imajući na umu društvenu korist,
intervencijom države povećava se broj sirovina
za koje je reciklaža ekonomičina
Tko plaća?
Često se čuje: Nema problema - “zagađivač plaća”?
OPREZ: S obzirom da proizvod i uslugu plaća kupac/
korisnik, princip „zagađivač plaća“ u stvari uvijek znači
„potrošač – korisnik – stanovnik plaća“.
Zbog toga
• Troškove treba držati što je niže moguće, jer i preneseni
trošak na korisnika, ako ne stvara novu vrijednost, predstavlja
trošak za cijelu društvenu ekonomiju.
• Preplaćeni trošak za neku uslugu znači gubitak za
društvo (manja dobit, manje plaćeni porez, manje izdvajanje za
školstvo, zdravstvo) i eventualno samo dobit za neki pojedinačni
privredni ili javni subjekt.
• U EU se o tome vodi računa, jer…
NOVAC ĆE DATI EU! Ma nemoj?
• Istina, EU pomaže dijelom u financiranju
infrastrukturnih projekata
• No, ako je projekt recimo „dvostruko”
preplaćen, kao što su čini mi se neki
Županijski centri, a EU da 70%, te ako
strane tvrtke „iskoriste 80% sredstava”,
znači da su oni i s našim novcima
financirali svoje gospodarstvo,zar ne?
• Uplatili u svoj zdravstveni, mirovinski,….
Viktor Simončič, Sisak
74
Naši „ekonomisti” bi trebali znati:
• Mjere koje treba provoditi u okolišu investicijski su interesantnije i
društveno-ekonomski važnije od gradnje autocesta.
• U pročišćavanje otpadnih voda i postupanje s otpadom morat ćemo
uložiti nekoliko milijardi eura. Izgradit ćemo na stotine objekata i
naprava. Gdje su te investicije u ekonomskim strategijama? Nigdje!
Gdje je Hrvatska gospodarska komora da to razumije? Nema je.
• Koliki je doprinos jednog uređaja za obradu otpada na rast bruto
nacionalnog dohotka ako ga izgradimo na domaćoj pameti i opremi,
a koliki kada sve uvezemo?
• Koliko je to kada se to odnosi na 100 ili čak 200 uređaja?
• Postaviosam nedavno pitanje Fondu: „Koliki je bio doprinos
financiranja projekata od strane fonda na porats BND (GDP) u
Hrvatskoj?“
• Nisam dobio odgovor! Što bi oni imali s tim?
Viktor Simončič, Sisak
75
Znamo li dovoljno?
76
Očito neki znaju, a neki ne. Ministarstvo i Vlada
moraju promijeniti pristup – sve staviti naglavačke!
ŠTO I KAKO „NAGLAVAČKE”?
• Da se kod nas nešto napravi 5 – 10 puta
brže nego u Beču, Švedskoj i Finskoj,
sigurno se mora mijenjati pristup
• S postojećim pristupom nema NITI
MINIMALNE ŠANSE DA SE ČAK I
IZDALEKE PRIBLIŽI ONOME ŠTO SMO
POTPISALI U PRISTUPNOM UGOVORU
EU – vrijedi za sva područja: bio,
ambalažu, korisni dio,……, sanaciju,…
Viktor Simončič, Sisak
78
• Zadržati odvojeno sakupljanje na izvoru –
gdje postoji – i hitno pristupiti izdvajanju
komponenti iz miješanog otpada
• Sanirati postojeća odlagališta KORIŠTENJEM
• Na taj način bi se ciljnim vrijednostima
mogli približiti
• SREĆA JE DA POSTOJI RAZVIJENA
TEHNOLOGIJA – koja je u primjeni
Viktor Simončič, Sisak
79
Da lije TEHNIX najbolji?
• Ne znam! Možda?
• Osobno, ne poznajem nikog boljeg, čak nikog
tko ima tehnologiju kvalitetnog izdvajanja
pojedinih vrsta otpada, kao što ima TEHNIX
• Ako netko postoji, onda neka se javi na natječaj,
ali takav koji će biti napisan za realne
mogućnosti, a ne kao kod županijskih centara,
gdje je raspisana tehnologija KOJA NIGDJE NE
POSTOJI!
• ODGOVORNO, kako bi rekli političari, ponavljam: U
TAKVOJ CJELOVITOSTI N POSTOJI NIGDJE!
Viktor Simončič, Sisak
80
Alica u Zemlji čuda
• Na jednom raskršću zalutala Alica pita Zeca:
• “Kojim putem da krenem?”
• “Kamo ideš?” upita Zec.
• “Ne znam” odgovori Alica.
• “Onda ti je svaki put dobar”, odgovori Zec.
Neki su znali su da je znanja
manjkavo za točna predviđanja...
Predviđati je vrlo teško,
pogotovo budućnost.
Prediction is very difficult,
especially of the Future.
Niles Bohr, danski fizičar (1885 – 1962)
82
Neki nisu vidjeli što dolazi....
• Mislim da postoji svjetsko tržište za
možda pet kompjutera
• I think there is a world market for
maybe five computers.
Thomas John
Watson – President of IBM
•
(1874 - 1956)
83
Neki nisu vidjeli što dolazi....
• Nema niti najmanjih indicija da će
(nuklearna) energija ikada biti
dostupna
• There is not the slightest indication
that [nuclear] energy will ever be
obtainable
•
Albert
Einstein (1930s)
84
Neki nisu vidjeli što dolazi....
• Nijedna žena za mog vremena neće
biti prmijer
• No woman in my time will be prime
minister
•
•
Margaret Thatcher
(in 1969s)
85
DRUŠTVO
MOGUĆNOSTI
OPREZ!
NEREALNE
ŽELJE
Sanacija starih odlagališta.....
• sanaciju odlagališta bi gdje je god to moguće (a moguće
je gotovo u svim slučajevim) trebalo bazirati na trajnom
otklanjanju negativnih utjecaja i ponovnom privođenju
prostora nekoj drugoj namjeni.
• Treba znati da sanirano odlagalište samo na principu
prekrivanja i dalje “godinama” predstavlja potencijalnu
opasnost za okoliš i “zauvijek” ostaje neiskorišten
prostor, koji zadržava naziv smetlišta
• u starom otpadu postoji niz materijala koji se mogu
iskoristiti ili kao sekundarne sirovine ili u sanaciji i
gradnji odlagališta (otpadni građevinski materijal).
• kvalitetno sanirano odlagalište, najbolji je promotor za
ublažavanje otpora javnosti prema sličnim zahvatima
(NIMBY efekt).
Koliko stvarno “GUBIMO” prostora za gradnju komunalne
infrastrukture?
ODLAGALIŠTE
50.000 m2
(5 ha)
785.000 m2
(78 ha)
3.140.000 m2
( 314 ha)
Primjer prerade starog otpada
• U sklopu priprema za sanaciju i dogradnju lokalnog
odlagališta u Poreču je u velikom mjerilu izvršena je
probna prerada starog otpada.
• Prerađen preko 10 000 tona starog otpada
• : Prikaz vanjskog dijela odlagališta prije
početka radova
BILANCA MATERIJALA
• Otkopano i prerađeno 10 500 m3 (1 m3=1 t)
REDUKCIJA volumena 72% - bez kompaktiranja fine
frakcij
• TEHNIX razvio opremu koja sve operacije sanacije
odlagališta obavlja odjednom – u kontinuiranom
procesu
Kompost
4800 m3
Fina frakcija
2500 m3
Glomazni
otpad
200 m3
Gruba
frakcija
600 m3
„Puno - to je svaki dan po malo. Mi bi
htjeli sve i odjednom i onda ne
napravimo ništa.“
(Duško Radović, “Beograde dobro jutro”)
97
Teški odgovori na laka pitanja
(D.Radović)
• Na pitanje kako oslabiti, postoji jedan
jedini odgovor, treba manje jesti.
• I na drugo pitanje kako doći do novca,
odgovor je cinično jednostavan: treba
raditi.
• Ovako logični i jednostavni odgovori nisu
popularni.
• Njih daju oni koji se prave da nisu
razumjeli pitanje.
1. EKO-smotra - 2010
98
• Jer pravi smisao tih pitanja glasi: Kako
oslabiti a ne odricati se jela, i kako
doći do para ne radeći, i kako položiti
razred ne učeći i kako postići nešto u
životu ne trudeći se? To se traži.
• Bilo bi dobro da tu postoji neki štos,
neka duhovita caka i rješenje.
• Prokleta neka pamet koja na laka
pitanja daje tako teške, nemoguće
odgovore.
1. EKO-smotra - 2010
99
ODGOVORNI: „MISLIM DA
ZNAMO PRAVI ODGOVOR NA
TEŠKA PITANJA”!
100