Transcript SIROMAŠTVO

Siromaštvo,
socijalna isključenost
i uključenost
Projekat:
Smanjenje socijalne isključenosti
kroz jačanje sistema socijalne zaštite
Implementator:
NVO Svjetionik
Projekat finansira
Evropska unija
Page 1
SIROMAŠTVO
► Smatra se da ljudi žive u siromaštvu ako su njihovi prihodi
(dohodak) i resursi nedovoljni u tolikoj mjeri da ih sprečavaju da
postignu standard življenja koji se smatra prihvatljivim u društvu u
kojem žive. Zbog svog siromaštva mogu biti višestruko uskraćeni
kroz zapošljavanje, nizak dohodak, loše uslove stanovanja,
neadekvatnu zdravstvenu zaštitu i prepreke cjeloživotnom učenju,
kulturi, sportu i rekreaciji. Često su ljudi isključeni i marginalizirani i
u smislu sudjelovanja u aktivnostima (ekonomskim, socijalnim i
kulturnim) koje za druge ljude predstavljaju pravilo, a može biti
ograničen i njihov pristup temeljnim pravima.
►Siromaštvo glavni svjetski problem.
► Cijela područja izložena masovnom siromaštvu, pa je u brojnim
zemljama ogromna većina stanovništva po svim mjerilima siromašna
(smrt od gladi, masovne bolesti, visoka smrtnost dojenčadi).
► Značajan dio stanovništva u razvijenim zemljama živi u siromaštvu
– nemaju odgovarajuću prehranu i stanuju u lošim uslovima, a
životni vijek im je niži od ostalog stanovništva.
► Razlikuje se apsolutno siromaštvo i relativno siromaštvo. U novije
vrijeme pojavio se koncept socijalne isključenosti.
Page 2
KONCEPTI I LINIJE SIROMAŠTVA
Koncepti siromaštva
1.APSOLUTNO SIROMAŠTVO
(“siromaštvo na rubu opstanka”)
►Nemogućnost zadovoljenja osnovnih potreba (imati manje
od objektivno definiranog minimuma), tj. nepostojanje
osnovnih uslova za održanje egzistencije – hrana, odjeća i
sklonište (ideja preživljavanja).
► Određuje se na temelju procjene temeljnih ljudskih
potreba i sredstava potrebnih za održanje zdravlja i
tjelesnih sposobnosti – utvrđivanje količine i kakvoće
hrane, odjeće i stana koji se smatraju nužnim za zdrav
život.
► Naziva se i siromaštvo na rubu opstanka i mjeri se tako da
se odredi cijena osnovnih potrepština za život, te se
pomoću te cijene povlači granica (crta) siromaštva:
siromašni su oni čiji su prihodi ispod te crte.
Page 3
Koncepti siromaštva
2. RELATIVNO SIROMAŠTVO
(“siromaštvo uslijed nejednakosti”)
►Nemogućnost zadovoljenja potreba ili učestvovanja u
aktivnostima koje čine dio prihvatljivog (pristojnog)
životnog standarda (imati manje od drugih u društvu)
► Ideja o visini dohotka prilagođena promjenjivim normama i
očekivanjima u različitim društvima.
► Relativno siromaštvo znači definisanje i mjerenje siromaštva
u skladu sa standardima specifičnim za određeno mjesto u
određeno vrijeme.
► Nije isto u različitim regijama i zemljama, a mijenja se u
zavisnosti od potreba i zahtjeva jednog promjenjivog
društva.
► Što je nekad bio luksuz s rastom standarda postalo je nužna
potreba. Proizvodi i usluge poput tople i hladne tekuće
vode, frižidera i mašine za pranje, ljekarske pomoći,
redovnog školovanja nisu više luksuz, postali su prvo
osnovne, zatim nužne potrebe.
Page 4
Koncept apsolutnog siromaštva
Prednosti:
■ transparentnost i razumljivost
■ odražava bazične potrebe
■ jednostavna evaluacija programa
Nedostaci:
■ arbitrarno definiranje osnovnih potreba i
koncepta opstanka
■ zanemaruju se potrošačke navike, običaji,
klimatski uvjeti, regionalne razlike, stupanj
urbanizacije
Page 5
Koncept relativnog siromaštva
Prednosti:
■ posmatra ljudske potrebe kao socijalno
konstruisane
■ standardi za mjerenje siromaštva mijenjaju se
tokom vremena
■ omogućava upoređivanje siromaštva među
industrijskim zemljama
Nedostaci:
■ teško je doći do norme o pristojnom životnom
standardu koja bi vrijedila za cijelo društvo
■ opasnost “miješanja” siromaštva i nejednakosti
■ stope siromaštva vrlo osjetljive ako se koristi
samo jedna linija siromaštva
Page 6
“NOVO” SIROMAŠTVO
Procesi povezani s pojavom novog siromaštva:
■ erodiranje sistema socijalne sigurnosti
■ masovna nezaposlenost i nestabilno zaposlenje
■ finansijska nesigurnost i zaduženost
■ ranjivi tipovi porodica
Pristupi novom siromaštvu:
■ siromaštvo kao nemogućnost zadovoljenja
“postmaterijalističkih” potreba
■ siromaštvo kao posljedica krize industrijskog sistema
Definicija:
■ Novo siromaštvo označava situacije u kojima porodice
nisu u stanju održati dosadašnji nivo životnog standarda,
odnosno kada prelaze iz relativno sigurnog života u
neizvjesnost, s kojom se do sada nisu susretale.
Page 7
LINIJE SIROMAŠNIH
Definicija:
►razina dohotka/potrošnje ispod koje pojedince
smatramo siromašnima
Vrste linija siromaštva:
►linije određene na temelju košarice dobara
(budžetska metoda)
► statističko-relativne linije
► subjektivne linije
► službene ili pravno-političke linije
► linije utemeljene na indeksima deprivacije
Page 8
Rizične grupe
■ Dugotrajnije nezaposleni
■ Oni koji rade djelomično radno vrijeme ili na
nesigurnim poslovima
■ Osobe bez obrazovanja
■ Stariji ljudi i penzioneri
■ Bolesni i invalidi
■ Članovi brojnijih porodica i porodica sa samo
jednim roditeljem (najčešće žena), kao i samci
►Na dnu su beskućnici.
►Neke zemlje imaju službenu crtu siromaštva,
koja se obično određuje kao prihod u visini
socijalne pomoći ili niži od njega.
Page 9
Beskućnici
►U širem smislu, uključuju i one koji hoće vlastiti dom, a žive s
drugima i one koji žive u svratištima sa spavanjem i doručkom, a
u užem smislu, samo one koji žive na ulici u apsolutnom
siromaštvu i nemaju ni krov nad glavom.
► Najčešće pojedinci iz niže radničke klase bez kvalifikacija i s
niskim prihodom.
► Glavni uzroci:
■ dugotrajna nezaposlenost,
■ razaranje porodičnih ili drugih partnerskih odnosa,
■ problemi u porodici zbog kojih mladi odlaze bez novca za život,
■ niz uzastopnih katastrofa (razvod s gubitkom doma i posla),
■ alkoholizam i narkomanija.
► Dio spava na otvorenom (na ulici). Prema knjizi Nesigurne
ulice (1999) četiri od pet takvih beskućnika bile su žrtve zločina,
polovica je bila napadnuta, a samo petina prijavljuje zločin.
Page 10
Objašnjenje siromaštva
2 grupe teorija:
1. Siromašni su sami odgovorni za svoje stanje - siromašni
imaju niske sposobnosti ili pogrešne moralne ili kulturne
vrijednosti; kultura siromaštva (fatalizam, ovisnost).
2. Siromaštvo proizvode i reprodukuju društvene strukture i
mehanizmi - siromaštvo uslovljavaju društveni procesi
koji stvaraju uslove koje pojedinci teško svladavaju;
klasa, rod, etnička pripadnost, profesija, obrazovni stepen
oblikuju način raspodjele resursa. Nedostatak ambicije
među siromašnima nije uzrok nego posljedica teške
situacije.
2 tipa rješenja:
1. neoliberalna i neokonzervativna politika (tržište,
disciplina),
2. socijalna država.
Page 11
GLOBALIZACIJA I NEJEDNAKOSTI
►Globalizacija kao složen fenomen.
► Dvije temeljne promjene:
1. na Zapadu prelaz u postindustrijsku ekonomiju – uslužne
djelatnosti i informacijske tehnologije,
2. velika pokretljivost kapitala, slabljenje klasičnih
kompetencija države, opasnost bijega kapitala i
smanjivanje troškova rada, nezaposlenost.
► Neke su zemlje napredovale (Kina, jugoistočna Azija), a
mnoge zaostajale.
► Globalizacija stvara pobjednike i gubitnike.
► Udio najsiromašnije petine svjetskog stanovništva u
svjetskim prihodima u 10 god. opao s 2,3% na 1,4%.
Udio najbogatije petine je porastao. U Africi južno od
Sahare, 20 zemalja ima niže prihode nego što su imale
prije 20 godina.
Page 12
GLOBALNE NEJEDNAKOSTI
►Razlike u pojedinačnom bogatstvu:
■ 1% najbogatijih ljudi u svijetu posjeduje bogatstvo
jednako bogatstvu 57% najsiromašnijih,
■ udruženo bogatstvo 225 najbogatijih ljudi u svijetu
jednako je godišnjem dohotku siromašne polovice
svjetskog stanovništva.
► 20% svjetskog stanovništva koje živi u najbogatijim
zemljama potroši 16 puta više po osobi od 20% onih koji
žive u najsiromašnijim zemljama.
► Nejednakosti najmanje u hrani: najbogatije
stanovništvo troši 7 puta više ribe i 11 puta više mesa od
najsiromašnijeg; 17 puta više energije i 80 puta više
papira.
Page 13
BDP PO STANOVNIKU
Bruto domaći proizvod po stanovniku (BDP) - vrijednost svih
dobara i usluga proizvedenih u nekoj zemlji u jednoj godini
podijeljeno s brojem stanovnika.
3 grupe zemalja:
1. Visoki BDP po st. – visokoindustrijalizirane zemlje, 56 zemalja
Sjeverne Amerike, Europe, Japan, Singapur, Australija i Novi
Zeland, “porezne oaze” (Bermuda, Kajmanski Otoci,
Djevičanski Otoci) te proizvođači nafte (Ujedinjeni Arapski
Emirati, Katar, Kuvajt, Saudijska Arabija)
2. Srednji BDP po st. – djelomično industrijalizovane zemlje, bivše
evropske socijalističke zemlje (Poljska, Rumunija, Hrvatska,
Slovačka, BiH, itd.), proizvođači nafte (Iran, Oman), zemlje
Latinske Amerike (Brazil, Argentina) i sjeverne Afrike (Alžir)
3. Niski BDP po st. – pretežno agrarne zemlje sa slabom
industrijom, treći svijet
Page 14
SOCIJALNA STRATIFIKACIJA U BiH
4 osnovne klase s više slojeva
1. Gornja ili viša klasa:
a) politička nomenklatura,
b) preduzetnici,
c) vodeći menadžeri u velikim preduzećima (menadžerski ugovori).
2. Srednja klasa (slojevi):
a) mali preduzetnici i obrtnici,
b) srednji i niži menadžeri,
c) viši profesionalci (suci, odvjetnici, univerzitetski nastavnici,
naučnici, ljekari),
d) niži profesionalci (nastavnici, inženjeri, ekonomisti, pravnici),
e) niža srednja klasa (rutinski službenici).
3. Donja ili niža klasa (slojevi):
a) radnička klasa,
b) poljoprivrednici,
c) većina penzionera.
4. Potklasa:
a) dio penzionera,
b) nezaposleni i prosjaci,
c) skitnice i beskućnici.
Page 15
KORISNICI SOCIJALNE ZAŠTITE U BIH
Maloljetni korisnici socijalne zaštite
1. Ugroženi obiteljskom situacijom: djeca bez oba roditelja, djeca
nepoznatih roditelja, djeca napuštena od roditelja, djeca roditelja
spriječenih da obavljaju roditeljsku dužnost, djeca lišena roditeljskih
prava, djeca koja nemaju dovoljno prihoda, djeca roditelja koji
zanemaruju ili zlostavljaju djecu, djeca čiji je razvoj ometen u
porodičnim prilikama, odgojno zanemarena i zapuštena djeca.
2. Lica sa smetnjama u fizičkom i psihičkom razvoju: s oštećenjem
vida, sluha, poremećaja u glasu i govoru, fizički invalidna lica,
mentalno zaostala lica, s poremećajima u ponašanju ličnosti i s
kombinovanim smetnjama.
3. Lica društveno neprihvatljivog ponašanja: sklona skitnji,
prosjačenju, prostituciji, vršenju krivičnih djela, alkoholičari,
narkomani.
4. Psihički bolesna lica sklona raznim psihičkim oboljenjima
5. U stanju različitih socijalnih potreba: u teškim stambenim
prilikama, vratili se s izdržavanja kazne, stradala u elementarnim
nepogodama, civilne žrtve rata, članovi porodica civilnih žrtava rata.
Page 16
KORISNICI SOCIJALNE ZAŠTITE U BIH
Punoljetni korisnici socijalne zaštite
1. Korisnici subvencioniranih troškova stanarina, grijanja, sahrane.
2. Lica sa smetnjama u psihičkom i fizičkom razvoju: oštećenje vida,
sluha s poremećajem u glasu i govoru, fizički invalidne osobe,
mentalno nedovoljno razvijene osobe, s poremećajima u ponašanju i
ličnosti.
3. Lica društveno neprihvatljivog ponašanja: sklona skitnji i
prosjačenju, prostituciji, alkoholičari, narkomani.
4. Psihički bolesna lica.
5. Lica koja nemaju dovoljno prihoda za uzdržavanje: materijalno
nesigurna i za rad nesposobna lica, stara lica bez porodičnog staranja,
hronično bolesna lica kojima je zbog posebnih okolnosti potrebna
socijalna zaštita, ostale osobe u stanju socijalne potrebe, korisnici
humanitarne pomoći.
6. Osobe u stanju različitih zaštitnih potreba: u teškim stambenim
prilikama, osobe koje su se vratile s izdržavanja kazne, osobe stradale
u elementarnim nepogodama, civilne žrtve rata, članovi porodica
civilnih žrtava rata.
Page 17
Siromaštvo, socijalna isključenost i posljedice sistemskih
nepovezanosti i slabosti predstavljaju tri glavna i
međusobno povezana izazova na koje treba odgovoriti
kako bi se osiguralo ispunjavanje dječjih prava i
pružanje socijalnih usluga u Bosni i Hercegovini.
640.000 ili 18,56% stanovništva u Bosni i Hercegovini živi
u apsolutnom siromaštvu.
Page 18
Glavni instrumenti politike prema
siromaštvu
►ekonomski rast i zapošljavanje
► razvoj ljudskog kapitala
► progresivni poreski sistem
► dohodovni podsticaj (socijalni transferi)
Page 19
Socijalna politika kao instrument
borbe protiv siromaštva
► Borba protiv siromaštva mora se voditi organizovano i koordinirano sa nivoa
države sve do najnižih stepena vlasti. Da bi se vodila ta borba, potrebno je imati
instrumente, a glavni instrument je socijalna politika.
► Uopšteno pod socijalnom politikom se podrazumijevaju sljedeća glavna područja:
penziono osiguranje, zdravstveno osiguranje, socijalna zaštita, politika stanovanja
i obrazovanje.
► Socijalna politika se realizuje preko mehanizama politike preraspodjele dohotka, a
tu spadaju sistemi oporezivanja, sistemi javnih rashoda i zapošljavanja.
► Socijalna politika je integralni dio razvojne politike.
► U praksi i u politici često dolazi do zamjene između socijalne zaštite i socijalne
politike. Socijalna zaštita je integralni dio socijalne politike.
► Kakva će biti socijalna politika, zavisi i od toga koliko je država bogata i koji je
postotak osoba u stanju potrebe.
► Postoji razlika između blagostanja zajednice i blagostanja pojedinca. Prvo zavisi od
bogatstva države, a drugo od raspodjele bogatstva.
► U razvijenim koncepcijama, ključni cilj socijalne politike je blagostanje i podizanje
kvaliteta života ljudi. Razvojni tip socijalne politike je usmjeren prema socijalnim
inovacijama, promjenama i usmjeravanju socijalnog razvoja.
Page 20
SOCIJALNA ISKLJUČENOST
►Termin nastao u Francuskoj 1970-tih
►Termin “isključeni” (les exclus) pripisuje se R. Lenoir-u
► To je potpuna ili djelomična izbačenost iz bilo kojeg socijalnog,
ekonomskog, političkog i kulturnog sistema koji određuje socijalnu
integraciju neke osobe u društvo.
► Socijalna isključenost predstavlja proces kojim se određeni pojedinci
"odguruju" na marginu društva, sprječavani da u cjelosti učestvuju,
zbog njihovog siromaštva, neposjedovanja osnovnih vještina i znanja,
te nemogućnosti cjeloživotnog učenja, ili zbog diskriminacije.
(Ovo ih udaljava od mogućnosti zapošljavanja, stvaranja dohotka i
obrazovanja, kao i od socijalnih i mreža koje postoje unutar zajednice.
Tako oni imaju malo mogućnosti pristupa moći i tijelima zaduženim za
odlučivanje, te se često osjećaju nemoćnim i u nemogućnosti da na
bilo koji način utiču na odluke koje se direktno tiču njihovog
svakodnevnog života.)
► Socijalna isključenost je proces u kojem su određene grupe sistematski
obespravljene jer su diskrimisane na osnovu njihovog etiniciteta, rase,
religije , seksualne orijentacije , kaste, porijekla, spola, dobi,
onesposobljenja, HIV statusa, migracijskog statusa ili mjesta življenja.
► Termin socijalne isključenosti prihvatile su zemlje EU.
► EU donijela nekoliko rezolucija radi borbe protiv socijalne isključenosti i utvrdila
Page 21
indikatore za mjerenje socijalne isključenosti.
Laekenski indikatori (2001.)
Dimenzije
Indikatori
1.
Finansijsko
Siromaštvo
Tržište rada
(nezaposlenost)
Zdravlje
Obrazovanje
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
Stopa rizika od siromaštva (prema starosti, spolu,
ekonomskoj aktivnosti, tipu domaćinstva, stambenom
statusu)
Nejednakost distribucije dohotka (odnos kvintila S80/S20)
Rizik od trajnog siromaštva prema spolu (60% medijana)
Relativni jaz siromaštva
Disperzija oko praga rizika od siromaštva
Stopa rizika od siromaštva u jednoj vremenskoj tački
Stopa rizika od siromaštva prije socijalnih transfera
Nejednakost distribucije dohotka – Gini koeficijent
Stopa rizika od trajnog siromaštva prema spolu (50%
medijana)
Regionalna kohezija (disperzija regionalnih stopa
zaposlenosti)
Stopa dugotrajne nezaposlenosti
Osobe koje žive u domaćinstvima gdje nitko ne radi
Udio dugotrajno nezaposlenih osoba
Stopa vrlo duge nezaposlenosti
15.
16.
Očekivano trajanje života pri rođenju
Zdravstveni status kako ga osoba sama definiše, prema
visini dohotka
17.
18.
Osobe koje rano napuštaju školu
Osobe s niskom školskom spremom
Page 22
Uzroci socijalne isključenosti
► nejednakosti
► siromaštvo (besperspektivna, slabo razvijena geografska
područja)
► životne okolnosti i razvojne životne faze
► dinamika društvenih promjena
Operacionalizacija socijalne isključenosti (I)
“Začarani krug” socijalne isključenosti
Socijalna
izolacija
Siromaštvo
Nezaposlenost
Napomena: Strelice s punim linijama ukazuju na čvršću prirodu veze, dok
strelice s isprekidanim linijama označavaju slabije i varijabilne veze.
Page 23
Operacionalizacija socijalne isključenosti (II)
►Isključenost kao kombinacija materijalnih i nematerijalnih
dimenzija
■ Materijalne dimenzije
1. Objektivno siromaštvo
2. Subjektivna percepcija siromaštva
3. Stambeni uslovi i potrošna dobra
■ Nematerijalne dimenzije
4. Socijalne veze
Ad1- Objektivno siromašni su oni čiji je mjesečni ekvivalentni
dohodak manji od 60% medijana nacionalnog ekvivalentnog
dohotka.
Ad2- Subjektivno siromašni su oni koji su izjavili da “stalno” ili
“uglavnom” žive u siromaštvu.
Ad3-Među deprivirane ulaze svi oni pojedinci čiji su ukupni
deprivacijski bodovi u ovom području životnog standarda
manji od 80% medijana bodovne distribucije.
Ad4-Deprivirane osobe su one koje ne sudjeluju ni u
sekundarnoj ni u tercijarnoj društvenosti
Page 24
Razlozi socijalne isključenosti BiH
1. Sposobnost/Onesposobljenost
Procjena 10% populacije onesposobljeno.
Isključenost po osnovu razloga onesposobljenosti
2. Dob
Romska djeca i bez rodnog lista
Ozbiljan razlog obrazovni sistem
Starije osobe jedna od najisključenijih grupa
3. Etnicitet ,Izbjeglice , IRL
Od 1991 oko 50% BiH populacije promjenilo mjesto boravka
Posebna zanemarenost Roma
Religija bitan faktor isključenosti
4. Spol i siromaštvo žena
Nezaposlenost i manja primanja
Oko 58% preko 65 god. žene
Enticitet i socijalna pripadnost
5. HIV/AIDS
Relativno niska prevalencija 2002 (51 osoba)
Uopšteno javno saznanje o HIV nisko
6. Prostorna Isključenost
BiH neusklađenost u primanju socijalnih usluga
Lošiji položaj ruralnog stanovništva
7. Nezaposlenost
Bitan razlog za socijalnu isključenost
Page 25
Socijalna isključenost i EU
•
•
•
•
•
•
•
•
Socijalna isključenost vodi do neostvarenja ili kršenja prava
( ljudskih, ekonomskih i socijalnih), što vodi ka produbljenju
siromaštva i socijalne isključenosti
Socijalna isključenost vodi do smanjenja produktivnosti
društva u cjelini
Siromaštvo je i uzrok i posljedica socijalne isključenosti
Regija Zapadnog Balkana teži EU integracijama
Kopenhagen kriterij za pridruženje u EU zahtjeva
garantovanje ljudskih prava i poštivanje manjina
Lisabonski Sastanak Europskog Vijeca
Otvoreni Metod Koordinacije
Pridruženje EU ovisi i od smanjenja siromaštva i socijalne
isključenosti
Page 26
Elliot Currie - 5 glavnih veza između porasta
zločina i isključenosti
1. promjene na tržištu rada, politika minimalnih plata i poreska
politika iznimno su povećali siromaštvo,
2. raste isključenost u lokalnim zajednicama koje trpe zbog
gubitka stabilnosti, stalnog useljavanja i iseljavanja
stanovnika, rastućih troškova stanovanja i slabljenja
društvene kohezije,
3. to utiče na porodični život – odrasli moraju raditi više poslova,
odsustvuju iz kuće, socijalizacija slabi, nema pomoći u
rješavanju problema i oslonca,
4. ukidanje državnih programa onemogućuje ponovno
uključivanje isključenih,
5. standarde ekonomskog položaja i potrošnje koji se podstiču u
društvu, isključeni ne mogu podstaći na zakonit način.
Page 27
* Borba protiv socijalnog isključivanja znači:
►osnaživati ugrožene i jačati njihove kapacitete,
► uspostavljati prioritete u korist siromašnih i
ugroženih,
► njegovati organizacije koje rade u interesu
siromašnih,
► ohrabrivati efikasne programe smanjivanja
siromaštva (MDG, PRSP),
► imati lične stavove temeljene na suosjećanju,
solidarnosti i osjećaju za pravdu,
► boriti se protiv svih vrsta nasilja prema ženama.
*Dr René Holenstein - SDC
Page 28
Zaključno o socijalnoj isključenosti
►iskustva isključenosti ograničena na uske skupine ljudi
►uzročnici siromaštva, višestruke deprivacije i isključenosti su
slični
►ključna uloga radno-tržišnog i obrazovnog sustava
Page 29
SOCIJALNA UKLJUČENOST
Socijalna uključenost predstavlja proces kojim se
osigurava da oni koji su u riziku od siromaštva i
socijalne isključenosti dobiju mogućnosti i resurse
potrebne kako bi u cijelosti učestvovali u
ekonomskom, društvenom i kulturnom životu, i
uživaju životni standard i blagostanje koji se
smatraju normalnim u društvu u kojem žive.
Njime se osigurava da potpunije učestvuju u
procesu donošenja odluka koje se direktno tiču
njihovih života i pristupa temeljnim pravima.
Page 30
MODEL OTVORENE KOORDINACIJE- OMC
(pet elemenata modela otvorene koordinacije)
1.
Zajednički ciljevi u području siromaštva i socijalne isključenosti
- dogovoreni na samitu u Nici u decembru 2000. Ti ciljevi
definišu politiku unutar koje se zemlje članice obavezuju da će
“preduzeti korake kako bi učinile odlučan napor prema
iskorjenjivanju siromaštva” do 2010. godine.
2.
EU pokazatelji socijalne uključenosti - za vrijeme belgijskog
predsjedanja EU u drugoj polovini 2001. iniciran je proces
stvaranja pokazatelja siromaštva i socijalne isključenosti.
Poznati su kao laekenski pokazatelji jer su prvobitno odobreni
na samitu Evropskog savjeta u Leakenu u decembru 2001.
Dogovoreno je da obuhvaćaju tri razine: (1) deset primarnih
pokazatelja finansijskog siromaštva i materijalne deprivacije,
zaposlenosti,
zdravlja
i
obrazovanja;
(2)
sekundarni
pokazatelje, koji dopunjuju primarne, ali ih i detaljnije
razrađuju; (3) pokazatelji što ih zemlje same odluče dodati u
svoje nacionalne akcijske planove, a koji im pomažu u
tumačenju primarnih i sekundarnih pokazatelja i/ili osvjetljavaju
specifičnosti pojedinog područja.
Page 31
Pet elemenata modela otvorene koordinacije-nastavak
3.
Zajednički memorandumi o socijalnoj uključenosti (Joint
Inclusion Memorandum - JIM) – prethode procesu izrade
nacionalnih akcijskih planova, a oslikavaju situaciju i
političke prioritete vezane za siromaštvo i socijalnu
isključenost
u
novim
članicama
prije
njihovog
punopravnog članstva. Proces izrade JIM-a ostaje na
snazi za sve zemlje koje se pridružuju EU.
4.
Nacionalni akcioni planovi protiv siromaštva i socijalne
isključenosti - glavni kanali putem kojih države članice
preciziraju svoj odgovor na zajednički dogovorene ciljeve.
Nacionalni akcioni planovi slijede dogovorenu strukturu i
pokrivaju dvogodišnje razdoblje. Prve je planove 15
članica EU donijelo u maju 2001, a druge u maju 2003.
godine, itd.
Page 32
Pet elemenata modela otvorene
koordinacije-nastavak
5.
Zajednički izvještaj o socijalnoj uključenosti - odgovor
različitih tijela EU na nacionalne akcione planove. Prvi
je takav izvještaj podnesen na laekenskom Evropskom
vijeću u decembru 2001, a drugo, mnogo detaljnije,
usvojeno je u martu 2004. godine. Osim toga, stručno
osoblje Komisije objavilo je u maju 2004. godine radni
dokument o socijalnoj uključenosti u novim članicama,
što je konsolidirani sintetički odgovor na 10 JIMs-ova.
Dokument je također osvijetlio najvažnije probleme u
budućem razvoju politike socijalne uključenosti EU kao
cjeline.
Page 33
►
Socijalna uključenost svih kategorija stanovništva i
njihovo aktivno učešće u kreiranju društvenog okruženja predstavlja
jednu od osnovnih pretpostavki svakog zdravog demokratskog društva.
► Socijalna uključenost je jedan od šest definisanih ciljeva Strategije
razvoja BiH.
► Sam koncept socijalnog uključivanja predstavlja osnovu
svih socijalnih politika Evropske Unije.
► Kao poseban strateški dokumenat Strategija socijalne uključenosti BiH
je definisala strateške ciljeve, te prioritete i mjere koje ih podržavaju.
Ciljevi koji su određeni za naredni period su:
•
•
•
•
•
•
Socijalna zaštita u funkciji zapošljavanja,
Poboljšati položaj porodica sa djecom,
Poboljšati obrazovanje,
Poboljšati zdravstvenu zaštitu,
Poboljšati penzioni sistem,
Poboljšati položaj osoba sa invaliditetom.
Aktivnosti kojime će se postići prioriteti, odnosno mjere iz Strategije
socijalne uključenosti BiH, te odgovornosti za implementaciju potrebnih
aktivnosti sa predviđenim rokovima implementacije su definisane kroz
akcione planove na nivou države, entiteta i Brčko Distrikta.
Page 34
Politike socijalnog uključivanja
–
–
–
–
Inkluzivne politike
• Strategije, mjere
Inkluzivni zakoni
• Zakon o osnovama sistema obrazovanja i
vaspitanja
• Zakon o predškolskom vaspitanju i obrazovanju
• Zakon o finansijskoj podršci porodicama sa djecom
• Nacrt Zakona o socijalnoj zaštiti
• Zakon o zdravstvenoj zaštiti
• .....
Implementacija
• Resorna ministarstva, Vlada
Koordinacija i praćenje
• Na centralnom nivou – Tim, RG za SU
• Nedostatak međuresorne saradnje na centralnom i
lokalnom nivou
• Interresrone komisije - na lokalnom nivou
Page 35
Izgradnja što inkluzivnije Evrope
od ključnog je značaja za realizaciju ciljeva
Evropske unije – održivi ekonomski rast,
otvaranje novih i kvalitetnijih poslova i
veća socijalna kohezija.
Page 36
Hvala!
Page 37