Transcript metode-2014
Metodologija istraživanja u psihologiji roda i spola: Pregled skala
Podjela skala
• Stavovi prema rodnim ulogama i seksizam • Samoprocjene rodnih uloga • Skale za djecu i adolescente/ice • Stavovi prema gejevima i lezbijkama
• • • • •
Stavovi prema rodnim ulogama i seksizam
Skala stavova prema ženama
Attitudes toward Women Scale
1972) (AWS; Spence i Helmreich,
Skala jednakosti spolnih uloga
Sex Role Egalitarianism Scale
King, 1984) (SRES, Beere, King, Beere i
Moderni i staromodni seksizam
Modern Sexism & Old-Fashioned Sexism
Hunter, 1995) (Swim, Aikin, Hall i
Inventar ambivalentnog seksizma
Ambivalent Sexism Inventory
(ASI, Glick i Fiske, 1996)
Inventar ambivalentnosti prema muškarcima
Ambivalence toward Men Inventory
(AMI, Glick i Fiske, 1999)
Skala stavova prema ženama
Attitudes toward Women Scale (AWS; Spence i Helmreich, 1972) • AWS je najpopularniji instrument za ispitivanje stavova o rodnim ulogama u području psihologije (Spence i Hahn, 1997) • Namjera autora/ice => ispitati očekivanja o odgovornostima, privilegijama i ponašanjima u različitim sferama koje su tradicionalno bile podijeljene između žena i muškaraca, a koje bi muškarci i žene mogli ravnopravno dijeliti • AWS => mjera stavova prema pravima žena u odnosu na odgovornosti i prava muškaraca, više nego mjera stavova prema
pravima žena ženama
tj. odgovornostima i (Spence i Hahn, 1997) • Verzije: originalna od 55 tvrdnji, dvije kraće od po 25 i 15 tvrdnji (najčešće korištena)
Skala stavova prema ženama
• Pouzdanost zadovoljavajuća ( .80) od 1970.-ih do 2000.-ih u SAD, Filipinima, Hrvatskoj i Sloveniji • Valjanost Kraće verzije - jednofaktorska struktura (Loo i Logan, 1977; Smith i Bradley, 1980; Whatley, 2008) Divergentna valjanost potvrđena => niska korelacija s mjerom općih stavova prema ženama (Bailey i Less, 1992) Zastarjelost sadržaja tvrdnji? sve liberalniji stavovi od 1970.-ih do 1990.-ih, posebno kod žena kritike AWS zbog sve više negativno asimetričnih distribucija rezultata (Spence i Helmreich, 1997; Loo i Thorpe, 1998) => mogući efekt plafona je li AWS zastarjela skala koja više ne odgovara zahtjevima suvremenog društva?
koliko je opravdano korištenje AWS-a za ispitivanje na studentskoj populaciji?
Skala stavova prema ženama
Prema Spence i Hahn (1997, str. 23)
Skala jednakosti spolnih uloga
Sex-Role Egalitarianism Scale (SRES, Beere, King, Beere i King, 1984) • • SRES ispituje stavove o podržavanju jednakosti (egalitarnosti) rodnih uloga žena i muškaraca Egalitaran stav => drugih osoba bez obzira na njihov spol tendencija pojedinca da procjenjuje društvene uloge vjeruje da sposobnosti, prava, obveze i mogućnosti pojedinca ne bi trebale ovisiti o spolu ne uzima u obzir samo prosudbe o muškaraca ponašanju i ulogama žena, već i ne diskriminira žene u netradicionalnim ulogama, no također ne diskriminira niti muškarce u netradicionalnim ulogama • Sadržaj => pet područja života odraslih osoba u kojima se egalitarni stavovi o rodnim ulogama mogu manifestirati bračna, roditeljska, profesionalna, obrazovna te socijalno interpersonalno-heteroseksualna uloga nisu neovisni aspekti života => ne očekuje se da čine odvojene ortogonalne faktore, već su te kategorije definirane kako bi povećale sadržajnu valjanost SRES-a 2 duže (95 tvrdnji: 5x19) i 2 kraće paralelne verzije (25 tvrdnji)
Skala jednakosti spolnih uloga
• Pouzdanost zadovoljavajuća ( Njemačkoj i Hrvatskoj .70, često .90) u SAD u, Grčkoj, • Valjanost FA => jednofaktorska struktura obje kraće verzije i dvofaktorska za obje duže verzije (King i King, 1990) Konvergentna valjanost => potvrđena visokim korelacijama s AWS-om (Jaffa, 1985) Divergentna valjanost => potvrđena niskim korelacijama s BSRI i PAQ (King i King, 1990; King i sur., 1994) Kriterijska valjanost potvrđena SRES je dobar prediktor bračnog zadovoljstva i prilagodbe braku (Sparks, 1995; Li i Caldwell, 1987); osobe egalitarnog stava prema rodnim ulogama se ponašaju egalitarnije unutar svoje partnerske i roditeljske uloge, zadovoljniji su svojim sudjelovanjem u raspodjeli financijskih izdataka te doživljavaju partnerski odnos nešto pravednijim (Bartolac, Kamenov i Petrak, 2011)
Moderni i staromodni seksizam
Modern Sexism
&
Old-Fashioned Sexism
(Swim, Aikin, Hall i Hunter, 1995) • • • • Teorijska osnova: važno je razlikovati staromodni i moderni seksizam
Staromodni seksizam
: prihvaćanje tradicionalnih RU, različitog tretmana žena i muškaraca, i stereotipa o manjoj kompetentnosti žena Uvjerenja u podlozi modernog rasizma i
modernog seksizma
su slična Nijekanje da se diskriminacija još uvijek događa Antagonizam prema Afro Amerikancima/ženama koji imaju političke i ekonomske zahtjeve Negodovanje/ogorčenost zbog posebne pomoći/pristranosti u korist Afro Amerikanca/žena (npr. javne politike koje im pomažu u obrazovanju i poslu) Sadržaj: Moderni seksizam 8 tvrdnji; Staromodni seksizam 5 tvrdnji Pouzdanost => zadovoljavajuća ( = .75 za MS; = .65 za SS) Valjanost FA: 2 faktora: Moderni seksizam i Staromodni seksizam Kriterijska valjanost => moderni seksizam je bolji prediktor preferencije muškog kandidata za senatora nego ženskog od staromodnog seksizma Osobe visoke na modernom s. više smatraju da su biološke razlike uzrok rodnih razlika na tržištu rada, a manje da se te rodne razlike objašnjavaju diskriminacijom, socijalizacijom i rodnim predrasudama
Inventar ambivalentnog seksizma
Ambivalent Sexism Inventory
(ASI, Glick i Fiske, 1996) • Teorijska osnova: seksizam je posebna vrsta predrasude koju karakterizira ambivalentnost, a ne samo antipatija prema ženama => seksizam je višedimenzionalan
Hostilni seksizam
=> odgovara Allportovoj (1954) klasičnoj definiciji predrasude : “antipatija temeljena na pogrešnoj i nefleksibilnoj generalizaciji”
Benevolentni seksizam
no stavovi su => skup međusobno povezanih stavova prema ženama koji su seksistički u smislu stereotipne percepcije žena i smatranja da žene trebaju biti u ograničenim ulogama subjektivno pozitivni (za procjenjivača) i imaju tendenciju izazvati ponašanja koja se smatraju prosocijalnima (npr. pomaganje) ili koje karakterizira traženje intimnosti (npr. samo-otkrivanje) HS i BS bi se trebali sastojati od 3 komponente: Paternalizam, Rodne razlike i Heteroseksualnost
•
Inventar ambivalentnog seksizma
Paternalizam BS: Zaštitnički paternalizam – žene su “slabiji spol” pa ih muškarci trebaju zaštiti i privređivati za njih/obitelj HS: Dominacijski paternalizam – opravdava patrijarhalnost tako što se za žene smatra da nisu u potpunosti kompetentne odrasle osobe te da muškarac treba biti nadređen, moćniji • Rodne razlike BS: Komplementarno rodno razlikovanje – stereotipne osobine muškaraca i žena (koje proizlaze iz tradicionalnih podjele društvenih uloga m i ž) su komplementarne, nadopunjuju se HS: Kompetitivno rodno razlikovanje – predstavlja društveno opravdanje za strukturalnu moć muškaraca – “samo muškarci imaju osobine potrebne za vođenje važnih društvenih institucija” • Heteroseksualnost BS: Heteroseksualna intimnost – heteroseksualne veze su jedan od najvećih izvora sreće – želja za psihološkom bliskošću sa ženama HS: Heteroseksualna hostilnost – uvjerenje da žene žele dominirati nad muškarcima kroz pristup seksu, da su manipulativne vezano uz seks
Inventar ambivalentnog seksizma
• Sadržaj: 22 tvrdnje u 2 subskale (HS 11 tvrdnji i BS 11 tvrdnji) • Pouzdanost - zadovoljavajuća za HS od .80 do .92; za BS od .73 do .85
• Valjanost FA: 3 faktora Benevolentnog seksizma (Zaštitnički paternalizam, Komplementarne rodne razlike i Heteroseksualna intimnost); 1 faktor Hostilnog seksizma Konvergentna/divergentna valjanost => visoke korelacije HS (i niske korelacije BS) s AWS-om, Modernim i Staromodnim seksizmom Kriterijska valjanost => hostilni seksizam objašnjava negativne stavove i stereotipe prema ženama
Inventar ambivalenosti prema muškarcima
Ambivalence toward Men Inventory
(AMI, Glick i Fiske, 1999) • Teorijska osnova: postoji ambivalentnost žena prema muškarcima Benevolentnost prema muškarcima Maternalizam => pretpostavlja slabost muškarca (npr. žena se treba brinuti o muškarcu kod kuće jer je on nesposoban za to) – no također opravdava ženinu uslužnost muškarcu Komplementarno rodno razlikovanje => divljenje višem statusu muškaraca (povezano s osjećajem manje kompetentnosti žena) Heteroseksualna privlačnost => uvjerenje da muškarac nije potpun bez žene (i obratno) Hostilnost prema muškarcima Ljutnja na paternalizam => hostilna kompeticija s muškarcima (način suočavanja s negativnim socijalnim identitetom) Kompenzacijsko rodno razlikovanje negativni stereotipi o muškarcima (“arogantni su”, “kao djeca su kada su bolesni”) => omogućava ženama da se na pozitivan način razlikuju od muškaraca (unatoč nižem statusu) Heteroseksualna hostilnost => ljutnja na muškarce zbog njihove seksualne agresivnosti ili zbog paternalizma u bliskim odnosima (npr. muškarci dominiraju u razgovorima) (ž. osjećaju prijetnju)
•
Inventar ambivalenosti prema muškarcima
Sadržaj: 20 tvrdnji u 2 subskale (HM 10 tvrdnji i BM 10 tvrdnji) • Pouzdanost zadovoljavajuća za HM od .81 do .96; za BM od .79 do .83
• Valjanost Konstruktna valjanost potvrđena pomoću konfirmatorne FA Konvergentna i divergentna valjanost potvrđene pozitivnim korelacijama HM i BM sa skalama Stavova prema muškarcima MB pozitivno povezana s HS i BS – seksisti su benevolentni prema muškarcima HM nije povezana s HS i BS (nakon što se kontrolira korelacija s BM) – hostilnost prema muškarcima nije povezana sa seksizmom • Rodne razlike Žene imaju viši rezultat na Hostilnosti prema muškarcima i niži rezultat na Benevolentnosti prema muškarcima nego muškarci Razumljivo iz pozicije teorije o međugrupnim odnosima prema kojoj postoji (negativna) pristranost (žena) prema članovima vanjske grupe i (pozitivna) pristranost (muškaraca) prema članovima vlastite grupe
Samoprocjene rodnih uloga
• •
Rodne uloge kao osobine ličnosti
Bem inventar spolnih uloga
Bem Sex Role Inventory
(BSRI; Bem, 1974)
Upitnik osobnih karakteristika
Personal Attributes Questionnaire
Helmreich i Stapp, 1975) (PAQ; Spence, •
Rodne uloge kao ponašanja
Skala spolnih uloga kao ponašanja
Sex-Role Behavior Scale
Cohen, 1982) (SRBS; Orlofsky, Ramsden i
Bem inventar spolnih uloga
Bem Sex Role Inventory
(BSRI; Bem, 1974) • BSRI - najčešće korištena mjera u svim područjima istraživanja povezanim s rodom • Teorijska osnova: maskulinost i femininost su odvojene i neovisne osobine, a ne suprotni krajevima jednog kontinuuma Bem ne smatra da je jedino rodno tipizirano ponašanje zdravo za osobu, već da tradicionalne rodne uloge ograničavaju potencijale pojedinca
Psihološka androginost
zasebni opći tip ličnosti povezan s rodom koji se temelji na ravnoteži maskulinosti i femininosti • Postupak konstrukcije - 400 osobina koliko je svaka poželjna za muškarca/ženu u američkom društvu • Sadržaj => 3 skale: femininost, maskulinost, rodno neutralne tvrdnje (društveno poželjne za oba spola) Verzije: duža (60 tvrdnji), kraća (30 tvrdnji) Izražavanje rezultata: (1) ukupni bodovi na subskalama i (2) dijeljenje uzorka u četiri kategorije s obzirom na medijane na M i F skalama
• • •
Bem inventar spolnih uloga
Pouzdanost zadovoljavajuća .80 u SAD-u, Australiji i Hrvatskoj, .70 u Kini i Tajvanu Valjanost U većini istraživanja ekstrahirano od 2 do 4 faktora, a maskulini faktori imaju kompleksniju faktorsku strukturu (Choi i Fuqua, 2003) maskulinost i femininost nisu adekvatno operacionalizirane => skala ne mjeri M i F već uže koncepte: instrumentalnost i ekspresivnost Zastarjelost?
– procjena tvrdnji u suvremenom kontekstu (Holt i Ellis, 1998; Auster i Ohm, 2000; Konrad i Harris, 2002) Nekonzistentni rezultati – no na nekim osobinama se pokazalo odstupanje od rezultata istraživanja koje je provela Bem (1974) Kritike (Pedhazur i Tetenbaum, 1979) Nisu unaprijed definirane domene maskulinosti i femininosti => ugrožena konstruktna valjanost ( odabran empirijski pristup) Podjela uzorka na temelju medijana različite kategorije, i obratno je loš način formiranja tipologije rizik da će osobe sličnih rezultata na skalama biti svrstane u svrstavanje u kategoriju ovisi o uzorku istraživanja (problem s nereprezentativnim uzorcima – studenti) teorijski nejasno što znači “nediferenciran”
Upitnik osobnih karakteristika
Personal Attributes Questionnaire
(PAQ; Spence, Helmreich i Stapp, 1975) • PAQ - nakon BSRI druga najčešće korištena skala rodnih uloga • Teorijska osnova: maskulinost i femininost su odvojene osobine koje su poželjne kod muškaraca i žena, ali više tipične za jedan nego drugi spol (a ne suprotni krajevi jednog kontinuuma) • Postupak konstrukcije koliko je svaka tvrdnja karakteristična za tipičnog muškarca, a koliko za tipičnu ženu, te koliko je karakteristična za idealnog muškarca, a koliko za idealnu ženu skala maskulinosti => osobine poželjne za oba spola, ali više tipične za muškarce skala femininosti => osobine poželjnima za oba spola, ali više tipične za žene subskala maskulinosti femininosti => osobine koje su više poželjne i tipične za jedan spol nego drugi
Upitnik osobnih karakteristika
• Verzije: duža (55 tvrdnji) i kraća (24 tvrdnje) • Sadržaj skale i tvrdnji: M skala => instrumentalne osobine i orijentiranost cilju; F skala => ekspresivne osobine odnosno usmjerenost na druge ljude; M F skala => različit sadržaj • Pouzdanost - zadovoljavajuća .75 u SAD u za M i F skale, a niže za M-F skalu • Valjanost FA => nekonzistentni rez. (2 do 4 faktora) Konvergentna valjanost => potvrđena visokim korelacijama subskala PAQ-a sa subskalama BSRI-a Divergentna valjanost => potvrđena niskim korelacijama subskala PAQ-a s AWS-om
Skala spolnih uloga kao ponašanja
Sex-Role Behavior Scale
(SRBS; Orlofsky, Ramsden i Cohen, 1982) • Upitnik samoprocjene koji mjeri koliko se ljudi ponašaju na rodno tipiziran način • Teorijska osnova: maskulinost i femininost su odvojeni konstrukti => u skladu s Bem (1974) te Spence, Helmreich i Strapp (1975); no za razliku od njih je fokus na bihevioralnom aspektu rodnih uloga, a ne osobinama • Postupak konstrukcije - po uzoru na PAQ • Sadržaj 3 subskale => ‘Muški vrednovana ponašanja’ (MV), ‘Ženski vrednovana ponašanja’ (FV) i ‘Spolno specifična ponašanja’ (SS) ponašanja iz četiri područja: rekreacijskih aktivnosti, profesionalnih interesa, socijalnih interakcija te bračnih odnosa Verzije: duža (240 tvrdnji) i kraća (96 tvrdnji) Izražavanje rezultata => ukupni bodovi na 3 subskale i na 12 subskala
Skala spolnih uloga kao ponašanja
• Pouzdanost zadovoljavajuća za duže i kraće verzije • Valjanost CFA nije potvrdila očekivanu faktorsku strukturu (3 faktora višeg i 12 faktora nižeg reda) (McCreary, Rhodes i Saucier, 2002) glavni razlog => visoka korelacija odnosno manjak distinktivnosti između skala MV i SS => upućuje na nezadovoljavajuću konstruktnu valjanost skale Divergentna valjanost skale potvrđena je niskim i umjerenim korelacijama s PAQ-om i AWS-om (Orlofsky, Cohen i Ramsden, 1985) • Nedostatak skale izostanak određenog ponašanja ne upućuje nužno na izostanak femininosti ili maskulinosti => već na to da se ispitanici nisu imali prilike ponašati na određeni način (npr. biti osnovnoškolska učiteljica, preuzimati na sebe potpunu odgovornost za zarađivanje za obitelj)
Skale za djecu i adolescente/ice
• Upitnik osobnih karakteristika za djecu
Children's Personal Attributes Questionnaire (CPAQ, Hall i Halberstadt, 1980)
• Skala stavova prema ženama za adolescente/ice
Attitudes toward Women Scale for Adolescents
(AWSA, Galambos, Petersen, Richards i Gitelson, 1985) • Skala rodnih uloga u adolescenciji
(Jugović i Kamenov, 2008, 2010)
Skala stavova prema ženama za adolescente/ice
Attitudes toward Women Scale for Adolescents
(AWSA, Galambos i sur., 1985) • Svrha AWSA => mjerenje stavova adolescenata/ica prema pravima i ulogama žena • Teorijska osnova: nije jasno određeno što sve čini sadržaj stavova prema RU na adolescentskoj populaciji opisuju se da stavovi prema ženama odnosno pravima žena mogu biti povezani s važnim životnim odlukama adolescenata, kao što su odabir zanimanja ili zasnivanje obitelji stavovi prema RU su konceptualno različiti od orijentacije vezane uz rodne uloge ili identiteta • Konstruirana na temelju kraće verzije Skale stavova prema ženama • Sadržaj: 12 tvrdnji => 2/3 ispituje stavove o pravima i ulogama djevojaka i mladića u obrazovanju, sportu i izlascima ( "Psovanje je gore za djevojke nego za mladiće“ "Na spoju bi mladići trebali platiti sve račune"
dating
"U redu je da djevojka pozove mladića van na spoj“ ), a ostale o ulogama odraslih žena vezanim uz roditeljstvo i kućanske poslove
Skala stavova prema ženama za adolescente/ice
• Pouzdanost umjerena do zadovoljavajuća => od .62 do .86
• Valjanost FA nije potvrdila jednofaktorsku strukturu (kao kod AWS) (Gibbons, Stiles i Shkodriani, 1991) => 3 faktora: (1) Tradicionalne uloge u obitelji i poslu (2) Osobna sloboda (3) Djevojke iniciraju izlazak (
date
) Divergentna valjanost => potvrđena niskim korelacijama sa subkalama femininosti i maskulinosti BSRI-a (Galambos, Almeida i Petersen, 1990)
Upitnik osobnih karakteristika za djecu
Children's Personal Attributes Questionnaire (CPAQ, Hall i Halberstadt, 1980)
• Teorijska osnova: femininost i maskulinost odvojene unipolarne dimenzijama Namijenjen ispitivanju rodno tipiziranih osobina ličnosti kod djece, a razvijen je promjenom i prilagodbom tvrdnji iz PAQ-a za odrasle • Verzije duža - 51 tvrdnja: M subskala (20 osobine), F subskala (18 osobina), M-F subskala (13 osobina), kraća - 21 tvrdnja: 8 tvrdnji u M i F subskalama, 5 tvrdnji u F-M skali • Primjeri tvrdnji: M skala: „Moji osjećaji se teško mogu povrijediti.“ F skala: “Moji umjetnički radovi i ideje su kreativni i originalni.
M F skala: „Teško mi je donijeti odluku.“
Upitnik osobnih karakteristika za djecu
• Pouzdanost Problematična => .53 za F-M skalu od .40 do .70 za M i F skale, a od .08 do • Valjanost FA nisu potvrdile očekivanu faktorsku strukturu (M i F) => 3 faktora: Interpersonalna orijentacija, Vodstvo i Emocionalnost (Absi Semaan, Crombie i Freeman, 1993) Interpersonalni faktor, Faktor vodstva i Faktor neovisnosti (Thomson i Zand, 2005) Konvergentna valjanost => potvrđena visokim korelacijama s PAQ-om Divergentna valjanost => potvrđena je niskim korelacijama s mjerama inteligencije i samopoimanja (Hall i Halberstadt, 1980)
Skala rodnih uloga u adolescenciji
(Jugović i Kamenov, 2008, 2010)
• Teorijska osnova:
• Definicija RU u adolescenciji = društvena očekivanja o osobinama, ponašanjima i interesima koja su različita za adolescente i adolescentice • RU obuhvaća ponašanja, osobine i interese, a ne samo osobine (BSRI i PAQ) ili ponašanja (SRBS) • Maskulinost i femininost slabo povezane – u skladu s Bem (1974) te Spence i sur. (1975) • Različita područja RU: obitelj, škola, slobodno vrijeme, odnos prema izgledu i intimni odnosi
• Razvoj Skale rodnih uloga u adolescenciji
• temeljiti je na jasnom teorijskom konceptu • smjestiti u suvremeni hrvatski društveni kontekst • specifičnosti adolescencije - razviti na srednjoškolskom uzorku
Skala rodnih uloga u adolescenciji
• Postupak konstrukcije skale • Predistraživanje: fokus grupe i kvantitativno istraživanje • Što okolina/hrvatsko društvo očekuje od mladića/djevojke?
• Glavno istraživanje • Koliko se svako od sljedećih ponašanja i osobina odnosi na tebe (koliko je karakteristično za tebe)? (1=uopće ne, 5=u potpunosti da) • Sadržaj skale => dvije subskale • Femininost (16 tvrdnji, • Maskulinost (16 tvrdnji, =,874) • obavljanje tradicionalno ženskih kućanskih poslova, interes za modu i kozmetiku, briga o izgledu i uljepšavanje, bavljenje tipično ženskim sportskim aktivnostima poput aerobika i pilatesa, te romantičnost, osjećajnost i pomaganje drugima dominacijom =,839) • obavljanje tradicionalno muških kućanskih poslova, interes za bavljenje (timskim) sportom i za automobile, sportski izgled, hvaljenje ljubavnim postignućima i iniciranje zajedničkog izlaska, potreba za natjecanjem, pobjedom i
Stavovi prema gejevima i lezbijkama
•
Skala stavova prema lezbijkama i gej muškarcima
The Attitudes Toward Lesbians and Gay Men Scale
(ATLG; Herek, 1988) •
Skala stavova prema lezbijkama i gej muškarcima
(Parmač, 2005) •
Multidimenzionalna skala stavova prema lezbijkama i gej muškarcima
Multidimensional Scale of Attitudes Toward Lesbians and Gay Men
(Gato, Fontaine i Carneiro, 2012)
Skala stavova prema lezbijkama i gej muškarcima
The Attitudes Toward Lesbians and Gay Men Scale
(ATLG; Herek, 1988) • ATLG – kratka mjera stavova heteroseksualnih osoba prema gej muškarcima i lezbijkama Sastoji se od dvije subskale – polovica se odnosi na stavove prema gej muškarcima (ATG), a polovica prema lezbijkama (ATL) Duža verzija ima 10 tvrdnji po subskali, a kraća koja se danas češće koristi po 5 tvrdnji • Visoka pouzdanost > .85 na studentskim uzorcima te > .80 na nestudentskim uzorcima odraslih osoba • Valjanost Potvrđena faktorska struktura pomoću CFA (Stoever i Morera, 2007). • Korelacije s drugim konceptima Viši rezultati na ATLG su povezani s višom religioznošću, neimanjem osobnog kontakta s gej muškarcem ili lezbijkom, prihvaćanjem tradicionalnim stavovima prema rodnim ulogama, uvjerenjima o ideologiji tradicionalne obitelji i odobravanjem javnih politika koje diskriminiraju seksualne manjine
Skala stavova prema lezbijkama i gej muškarcima
(Parmač, 2005) • ATLG – kratka mjera stavova heteroseksualnih osoba prema gej muškarcima i lezbijkama Sastoji se od dvije subskale od kojih jedna ispituje stavove prema gej muškarcima, a druga prema lezbijkama - svaka ima po 28 tvrdnji • Visoka pouzdanost =.96
• Valjanost Potvrđena jednodimenzionalna faktorska struktura svake subskale • Rodne razlike Žene imaju pozitivnije stavove prema lezbijkama i gej muškarcima nego muškarci Muškarci općenito imaju pozitivnije stavove prema lezbijkama nego prema gej muškarcima, dok žene imaju podjednake stavove prema lezbijkama i gej muškarcima
Multidimenzionalna skala stavova prema lezbijkama i gej muškarcima
Multidimensional Scale of Attitudes Toward Lesbians and Gay Men
(Gato, i sur., 2012) • • MSAT-L/G – stavovi prema gej muškarcima i lezbijkama su kompleksni i višedimenzionalni Sadržaj => 27 tvrdnji podijeljenih u 4 subskale: Odbijanje bliskosti – “Gej osobe me čine nervoznim/om.” Potpora – “Lezbijke i gejevi još uvijek moraju prosvjedovati za jednaka prava.” Moderni heteroseksizam osnovne temelje društva.” – “Legalizacija istospolnih brakova će srušiti Patologiziranje homoseksualnosti – “Homoseksualnost je psihička bolest.” • Pouzdanost između .79 i .91
• Valjanost Potvrđena 4-dimenzionalna faktorska struktura instrumenta • Povezanost s drugim konceptima Žene i osobe koje imaju prijatelje/ice lezbijke/gejeve imaju viši rezultat na skali Potpore te niži rezultat na skalama Odbijanja bliskosti, Modernog heteroseksizma i Patologiziranja homoseksualnosti u odnosu na muškarce i osobe koje nemaju prijatelje/ice lezbijke/gejeve (Gato i sur., 2012) Desničarski autoritarizam je najbolji prediktor stavova prema lezbijkama i gejevima (Ćrpić i Tomić, 2013)