dr. G. Kirsten

Download Report

Transcript dr. G. Kirsten

Sveučilišta klinička Bolnica Mostar
Kabinet za ultrazvučnu dijagnostiku
srca
Dr.med. G Kirsten-Sarić, spec. interne
medicine, subspec. kardiolog
Dijagnostika i interventno
zatvaranje ASD-a
“Amplatzer device”
u SKB Mostar
dr. G. Kirsten-Sarić
2012.g
ASD- klasifikacija
ASD zauzima treće
mjesto, sa cca.
7,5% svih
urođenih srčanih
anomalija.
dr. G. Kirsten-Sarić
2012.g
ASD- klasifikacija
-ASD secundum (80%
svih ASD-a,
lokaliziran u fossi
ovalis i njezinoj
okolini)
-ASD primum (15%,
lokaliziran blizu
cruxa, AV- valvule su
tipično malfomirane
sa regurgitacijama
različitog intenziteta)
dr. G. Kirsten-Sarić
2012.g
ASD- klasifikacija
-superiorni sinus venosus defekat (5%,
lokaliziran blizu ušća gornje šuplje vene)
-inferiorni sinus venosus defekat (<1%,
lokaliziran blizu ušća donje šuplje vene)
-nesepariran sinus coronarius (<1%, parcijalni
ili totalni nedostatak separacije sinus
coronariusa od lijevog atrijuma)
dr. G. Kirsten-Sarić
2012.g
ASD- udružene patologije
- Anomalije konekcija pulmonalnih vena
- Persistirana lijeva SVC
- Stenosis valv. pulmonalis
- Prolapsus valv. mitralis
- ASD secundum su moguće i u sklopu sindroma
srca i ruke- “heart- hand- syndroms” (npr. HoltOram-sindrom)
dr. G. Kirsten-Sarić
2012.g
ASD- Patofiziologija
dr. G. Kirsten-Sarić
2012.g
ASD- Patofiziologija
Volumen šanta zavisi od
»komplajensa lijevog i desnog ventrikula
»veličine defekta
»pritiska u lijevom i desnom atrijumu.
Jednostavni ASD dovodi do šanta lijevodesno, zato što je komplajens desnog
ventrikula veći u odnosu na lijevi.
Posljedica je volumensko preopterećenje
desnog ventrikula i pulmonalna
hipercirkulacija.
dr. G. Kirsten-Sarić
2012.g
ASD- Patofiziologija
Redukcija
komplajensa
lijevog ventrikula
i povišeni
pritisak u lijevom
atrijumu
(art.hipertenzija,
ishemijska
bolest srca,
kardiomiopatija,
vitium aortne i
mitralne valvule)
povećanje LR- shunt-a
dr. G. Kirsten-Sarić
2012.g
ASD- Patofiziologija
Redukcija
komplajensa
desnog
ventrikula
(pulm.stenoza,
plućna
hipertenzija,
bolesti desnog
ventrikula),
vitium
trikuspidalne
valvule
smanjivanje
L-R- shunt-a,
eventualno
okretanje ,
što rezultira
cianozom
dr. G. Kirsten-Sarić
2012.g
ASD- klinička slika
Pacijenti su često asimptomatični do
adolescencije, a najveći broj simptoma se
prezentira nakon četvrte dekade života - kao
reducirana fizička sposobnost, dispnoa,
palpitacije (tahiaritmije supraventrikularnog
tipa), rijeđe i plućne infekcije i popuštanje
desnog srca.
dr. G. Kirsten-Sarić
2012.g
ASD- klinička slika
Očekivana dob života je skraćena, ali
preživljavanje je mnogo bolje nego što se do
sada predpostavljalo. Plućni tlak može biti
normalan, ali prosječno se sa godinama života
povećava.
U toku starenja i rasta plućnog tlaka, često se
pojavljuju aritmije, kao što so atrijalne
fibrilacije ili undulacije. Sistemske
embolizacije mogu se dešavati na osnovu
paradoxne embolizacije (rijetko) ili atrijalnih
fibrilacija.
dr. G. Kirsten-Sarić
2012.g
ASD- Diagnostika
-
Auskultacija
Rtg thoraxa
Ekg- snimak
Echokardiografija
» transtorakalna
» transezofagijska
dr. G. Kirsten-Sarić
2012.g
ASD- Echokardiografija
Transtorakalna kao i transezofagijska
echokardiografija su neophodne za egzaktnu
kvantifikaciju, lokalizaciju i otkrivanje
patofzioloških posljedica ASD-a na individualnu
kardijalnu situaciju.
Preopterećenje desnog ventrikula može biti prvi
slučajno nađeni echokardiografski nalaz kod
pacijenta sa, do pregleda , nepoznatim ASD-om.
Ono je ključna patologija i najbolje prikazuje
hemodinamsku relevanciju defekta.
dr. G. Kirsten-Sarić
2012.g
ASD- Echokardiografija
Transezofagijska echokardiografija je
neophodna za otkrivanje defekta sinusa
venosusa kao i za egzaktnu
preintervencionalnu evaluaciju secundum
defekta prije zatvaranja devicima
(amplatzerima), što uključuje mjerenje,
eksploraciju morfologije ostalog septuma,
isključenje dodatnih defekta, mjerenje
rubova, prikaz uredne anatomije pulmonalnih
vena. Osim toga , izmjeri se trikuspidalna
regurgitacija i indirektni plućni tlak.
dr. G. Kirsten-Sarić
2012.g
Amplatzer septal occluder
Kurt Amplatz (rođ.1925)
-austrijski radiolog,
pronalazač Amplatzer
septal occludera
-1958. izveo je jednu od
prvih percutanih
kateterizacija srca
dr. G. Kirsten-Sarić
2012.g
Amplatzer septal occluder
Više od 40 godina dr. Amplatz je bio
voditelj odjela za interventnu radiologiju
Univerziteta u Minnesoti.
Zahvaljujući donaciji njegove kćerke,
Caroline, University of Minnesota
Amplatz Childrens Hospital je počeo
svojom radom u aprilu 2011. god.u
Minneapolisu.
dr. G. Kirsten-Sarić
2012.g
Amplatzer septal occluder- indikacije
dr. G. Kirsten-Sarić
2012.g
Amplatzer septal occluder
dr. G. Kirsten-Sarić
2012.g
Amplatzer septal occluder
dr. G. Kirsten-Sarić
2012.g
Amplatzer septal occluder u SKB Mostar
U echokardiografskom kabinetu odjela za
kardiokirurgiju Svečilišta Kliničke Bolnice u
Mostaru u zadnje tri (3) godine uradili smo
720 pregleda transezofagijske
echokardiografije.
dr. G. Kirsten-Sarić
2012.g
Amplatzer septal occluder u SKB Mostar
Zahvaljujući profesoru Vladimir Ahel i njegovom timu
iz klinike za dječje bolesti KBC-a Rijeka,
implantirano je u 2011.god u SKB Mostar 5
Amplatzer- occludera pod kontrolom TEE.
Četvero od njih su uspješno izlječeni, a kod jednog
dječaka implantacija katetertehnikom tehnčiki nije
bila moguća radi velićine defekta koji bio veći od
38 mm i prekratkih rubova.
Ostali pacijenti su bili otpušteni kući prvi
postinterventionalni dan u dobrom stanju , i bez
komplikacija na narednim kontrolama.
dr. G. Kirsten-Sarić
2012.g
Amplatzer septal occluder u SKB Mostar
dr. G. Kirsten-Sarić
2012.g
Amplatzer septal occluder u SKB Mostar
dr. G. Kirsten-Sarić
2012.g
Amplatzer septal occluder u SKB Mostar
dr. G. Kirsten-Sarić
2012.g
Amplatzer septal occluder u SKB Mostar
dr. G. Kirsten-Sarić
2012.g
Amplatzer septal occluder u SKB Mostar
dr. G. Kirsten-Sarić
2012.g
Amplatzer septal occluder u SKB Mostar
dr. G. Kirsten-Sarić
2012.g
Amplatzer septal occluder u SKB Mostar
dr. G. Kirsten-Sarić
2012.g
Amplatzer septal occluder
Zatvaranje Amplatzer- devicima je
internacionalno postao prvi izbor kod ASD tipa
sekundum, ako je tehnički moguće, što zavisi
od dilatiranog dijametra otvora koji mora biti
< 38 mm i rubovi koji su > 5 mm, posebno u
dijelu prema aorti.
U glavnom, to je moguće izvesti kod cca. 80%
pacijenata.
dr. G. Kirsten-Sarić
2012.g
Amplatzer septal occluder
Seriozne komplikacije nakon implantacije Amplatzera
su vrlo rijetke opisane u literaturi (<= 1%).
- Postintervencionalno intermit. atrijalne fibrilacije
- vrlo rijetke su opisane erozije atrijalne ili aortne
stjenke i trombembolijske komplikacije.
- Potencijalna opasnost od kasnih aritmija zahtijeva
dalje redovne kliničke kontrole.
dr. G. Kirsten-Sarić
2012.g
Amplatzer septal occluder –
preporuke za follow- up
- Postintervencionalna echokardiografija-
TTE/TEE
(detekcija rezidualnih šantova, trikuspidalne
regurgitacije, mjerenje tlaka u pulmonalnoj
arteriji i RV- dijametra)
- Anamneza: aritmije?
- Ekg, p.p. HOLTER- ekg
dr. G. Kirsten-Sarić
2012.g
Amplatzer septal occluder –
preporuke za follow- up
Pacijenti nakon implantacije okludera koji su
mlađi od 25 godina bez relevantnih
postintervencionalnih patologija ne zahtjevaju
redovne kontrole.
Bez obzira na to, trebali bi biti informisani o
mogućnosti kasnih aritmija.
dr. G. Kirsten-Sarić
2012.g
Amplatzer septal occluder –
preporuke za follow- up
Pacijenti sa rezidualnim šant-om, povišenim
plućno- arterijskom tlakom ili
pre/postintervencionalnim aritmijama kao i
ove sa Amplatzer- okluzijom u starijoj životnoj
dobi (posebno >40 god. života) trebaju se
kontrolisati redovno.
Ovisno od individualne situacije, preporučuju se
redovne kontrole kod kardiologa u prve 2
godine nakon intervencije, potom svake 2 - 4
godine.
dr. G. Kirsten-Sarić
2012.g
Amplatzer septal occluder –
preporuke za follow- up
 Medikamentozna terapija:
-Aspirin 100mg/die za 6 mjeseci
-oralna antikoagulacija samo u slučaju atrijalnih
fibrilacija
 Profilaksa bakterijskog endokarditisa se
preporučuje za 6 mjeseci nakon implantacije
okludera samo za intervencije sa najvećim
rizikom: stomatološke intervencije sa
manipulacijom na gingivi ili perforacijom oralne
mukoze.
dr. G. Kirsten-Sarić
2012.g
Amplatzer septal occluder –
preporuke za follow- up
 Ako persistira rezidualni šant na mjestu
implantiranog Amplatzera, preporučuje se
profilaksa bakterijskog endokarditisa
doživotno.
 Za intervencije na respiratornom,
gastrodintestinalnom ili urogenitalnom traktu
kao i za dermatološke ili muskuloskeletne
intervencije, profilaksa bakterijskog
endokarditisa nije potrebna.
dr. G. Kirsten-Sarić
2012.g
Hvala na pažnji
dr. G. Kirsten-Sarić
2012.g