Transcript Predavanja

3. Neoklasične firme na
savršeno konkurentnim
tržištima
1



A. Prikaz poglavlja i ciljevi izučavanja
B. Teorija proizvodnje: I
C. Teorija proizvodnje: II
…




D. Troškovi proizvodnje
E. Savršeno konkurentna tržišta
F. Firma na savršeno konkurentnom tržištu
G. Sažetak poglavlja i ključne ideje
Ključne riječi
2
A. Prikaz poglavlja i ciljevi izučavanja

Pronalazak silikonskog čipa, supstitucija
živog rada (zaposlenih) tehnikom,
kombinacija inputa, cijene inputa,
konkurencija, izbor proizvodnih tehnologija,
firma kao proizvodna funkcija (neoklasični
pristup) ...
3
Nakon ovog poglavlja moći ćete da:






razumijete šta ekonomisti podrazumijevaju pod proizvodnom funkcijom
u dugom i kratkom roku;
razumijete intuitivnu prirodu pravila preko kojeg se određuje optimalni
nivo korišćenja varijabilnih inputa proizvodnje – a posebno, da znate da
objasnite zašto kriva tražnje za radnom snagom zakrivljuje nadolje i
čime se firme rukovode kada razmatraju međusobnu supstituciju inputa,
u slučajevima kada se cijena nekog inputa mijenja;
identifikujete razne načine za mjerenje troškova koje pruža ekonomska
analiza;
povežete relaciju jediničnog troška i autputa sa proizvodnim procesom
iz kojeg nastaju;
razumijete kako funkcioniše mehanizam onoga što ekonomisti zovu
savršeno konkurentnim tržištima;
prihvatite postavke neoklasične teorije, da bismo objasnili ponašanje
firme na savršeno konkurentnim tržištima.
4
B. Teorija proizvodnje: I


Proizvodne funkcije:
- Definicija: autputi i inputi
- Prinosi na obim
- Vremenski okvir
- Prinosi na faktor
- Zakon opadajućih graničnih prinosa
Korišćenje jednog varijabilnog inputa
- Tražnja za varijabilnim inputom
5
Proizvodna funkcija



y = f (x , x x ....xn)
1
2
Q = f (K, L)
Q = T (K, L),
3
T- proizvodna tehnologija
6
Teorija proizvodnje I
- proizvodnja u kratkoročnom periodu, zakon o
opadajućim graničnim prinosima (na faktor) Kratkoročna proizvodna
funkcija – s jednim varijabilnim
inputom
Kriva ukupnog proizvoda
pokazuje rast autputa uz različite
količine inputa rada. Input rada
uslovljava rast ukupnog proizvoda
do tačke L=4. Posle ove tačke,
dodatni input daje sve manje
autputa. Za L > 8, nivo autputa
opada.
7
Teorija proizvodnje I
- proizvodnja u kratkoročnom periodu, zakon o
opadajućim graničnim prinosima (na faktor) 


Porast rada uzrokuje porast proizvodnje
Sve dok se ne dostigne maksimalni obim
proizvodnje od 86 obroka hrane, a nakon toga
počinje pad proizvodnje
Proizvodnja sa više od 8 radnika ekonomski je
neracionalna, odnosno upotreba dodatnih količina
inputa, koja daje niži obim proizvodnje nije isplativa
8
Teorija proizvodnje I
- proizvodnja u kratkoročnom periodu, zakon o
opadajućim graničnim prinosima (na faktor) 
Zakon o opadajućim graničnim prinosima kaže
da će se sa svakim dodatnim jediničnim povećanjem
nekog inputa (dok su ostali inputi fiksni) dostići tačka
nakon koje će se dodatni autput početi smanjivati

Može se zaključiti: ako su dodati jednaki iznosi
varijabilnog inputa, a svi ostali inputi ostaju
fiksni, rezultirajući rast autputa će na kraju
postati opadajući.
9
Teorija proizvodnje I
- proizvodnja u kratkoročnom periodu, zakon o
opadajućim graničnim prinosima (na faktor) 
Tomas Maltus


“zakon o opadajućim prinosima podrazumijeva
bijedu za ljudsku rasu”
Neizbježan rezultat je, kako je Maltus vidio,
da će povećanje populacije dovesti prosječnu
potrošnju hrane do nivoa gladovanja.
Medjutim, to se mijenja sa tehnološkim
progresom - veći prinosi, ali i ispošćavanje
zemlje
10
Teorija proizvodnje I
- proizvodnja u kratkoročnom periodu, zakon o
opadajućim graničnim prinosima (na faktor) Da li su, po vašem mišljenju, tačne sljedeće tvrdnje:


Bez obzira na to koliko je napredna naša tehnologija,
jasno da bi bilo nemoguće proizvesti dovoljno hrane
na jednom zemljištu da bi se nahranili svi ljudi na
planeti
Ako bi populacija nastavila da raste, samo je pitanje
vremena kada će se čak i bogatije nacije suočitio sa
nedostatkom hrane
11
Proizvodnja u kratkoročnom periodu, zakon o
opadajućim graničnim prinosima (na faktor) i uticaj
tehnologije na proizvodnu funkciju
Efekti tehnološkog progresa u
proizvodnji hrane
F1 repezentuje proizvodnu
funkciju za hranu u 1802.godini, a
F2 korespondira funkciji u
2002.god. Efekte tehnološkog
progresa u proizvodnji hrane
ilustruje F2 , linija koja leži iznad
F1, zahvaljujući dodatnom
ulaganju radne snage i
tehnološkim dostignućima.
12
Proizvodnja u kratkoročnom periodu, zakon o
opadajućim graničnim prinosima (na faktor) i uticaj
tehnologije na proizvodnu funkciju

Na primjer, krive označene kao F1 i F2 su korišćene
da označe poljoprivrednu proizvodnu funkciju 1802.
i 2002. god.

Zakon o opadajućim graničnim prinosima važi za
obje krive, a porast proizvodnje hrane je održao
korak sa povećanjem inputa radne snage i
tehnološkog progresa u toku prikazanog perioda
13
Ukupna, marginalna i prosječna proizvodnja i
njihova međuzavinost
Ukupna, marginalna i prosječna proizvodnja

Kratkoročne proizvodne funkcije, prikazane do sada, odnose se
na krive ukupne proizvodnje.
 One povezuju ukupni iznos autputa sa količinom varijabilnog
inputa.

Takođe je za mnoge primjere bitna (kriva) marginalna
proizvodnja varijabilnog inputa
 Promjena ukupne proizvodnje koja slijedi kao odgovor na
promjenu jedinice varijabilnog inputa (svi drugi inputi ostaju fiksni)
 Marginalni fizički proizvod (MP) pokazuje odnos promjene u
ukupnom autputu i promjene u ukupnom varijabilnom inputu
MPL=ΔQ / ΔL
14
Ukupna, marginalna i prosječna proizvodnja i
njihova međuzavisnost


Poslovni menadžer pokušava da odluči da li da zaposli ili da
otpusti još nekog radnika, gdje postoji očigledan interes,
znajući šta je zapravo marginalni proizvod rada
Preciznije, ako ΔL označava malu promjenu varijabilnog inputa, i
ΔQ označava rezultirajuću promjenu u autputu, onda granični
(marginalni) proizvod od dodatne L-a, označen kao MPL,
definišemo kao:
granični proizvod rada=promj. autputa / promj. Inputa rada
MPL=ΔQ / ΔL
15
Marginalna proizvodnja sa
varijabilnim inputom
U svakoj tački marginalni proizvod
rada MPL je nagib krive ukupnog
proizvoda. U početniom tačkama
(gornji panel), za pokazanu
proizvodnu funkciju, kriva
marginalnog proizvoda (donji dio
panela) raste, kao što raste i input
rada. Posle toga, kada je L = 4,
marginalni proizvod rada opada
kako input rada raste. Za L > 8
kriva ukupnog proizvoda opada sa
dodavanjem L, što znači da je
marginalni proizvod rada
negativan u ovom intervalu.
16
Ukupna, marginalna i prosječna proizvodnja i
njihova međuzavisnost

Geometrijski, marginalni proizvod je tangens ugla tangente (sin/cos) i u
našem slučaju je to prikazano u gornjem dijelu na prethodnoj slici

Na primjer, marginalni proizvod rada (kada je L=2) je MPL=2 = 12. Isto tako,
MPL=4 = 16 i MPL=7 = 6

MPL negativan za vrijednosti L veće od 8

Kriva marginalnog proizvoda (u donjem dijelu slike)


raste na početku, povećava se do maksimuma kod L = 4, i onda opada
na kraju postaje negativna za vrijednosti L veće od 8

Na slici se vidi da maksimalna tačka na krivoj marginalne proizvodnje
odgovara promjeni intenziteta (prirode) rasta krive ukupne proizvodnje
(drugi izvod Q=0)

Kriva marginalne poizvodnje dostiže nultu vrijednost za vrijednosti L
gdje tačka ukupne proizvodnje dostiže maksimum.
17
Ukupna, marginalna i prosječna proizvodnja i
njihova međuzavisnost

Važnost koncepta marginalne proizvodnje ogleda se
prilikom donošenja na pr. Sljedećih odluka:



Da li da zaposlimo još jednog inženjera ili računovođu?
Da li da smanjimo osoblje koje radi na održavanju?
Da li da iznajmimo još jedan kamion za isporuku?
Da bismo odgovorili na ova pitanja, moramo uporediti dobit
koju donosi odredjena promjena i troškove koje ta
promjena iziskuje, odnosno marginalni profit i marginalni
trošak (što ćemo uraditi kasnije, a sad nastavljamo sa
razmatranjem proizvodnje - pojmom prosječnog
proizvoda)
18
Ukupna, marginalna i prosječna proizvodnja i
njihova međuzavisnost

Prosječan proizvod rada kod varijabilnog inputa je
definisan kao ukupna proizvodnja (Q) podijeljena sa
količinom tog inputa (L)

Ako prosječni proizvod rada označimo kao APL, dobijamo
sljedeću relaciju:
prosječan proizvod rada=autput / input rada
APL=Q / L
Kada je varijabilni input rad, prosječna proizvodnja se naziva
produktivnost rada.
19
Ukupni, marginalni i prosječni
proizvod – krive
Za krivu ukupnog proizvoda (gornji
pano) prosječni proizvod APL u svakoj
tački raste sve do L = 6, a posle opada.
Pri L = 6, MPL = APL, a za svaku
vrijednost L > 6, MPL < APL.
20
Ukupan, prosječan i graničan proizvod
(rezimiranje)

Ukupan proizvod (Q)

Ukupna proizvodnja ostvarena sa K i L


Prosječan proizvod (AP)

Odnos između ukupnog proizvoda i ukupnih ulaganja nekog faktora (inputa)


Q = f(K,L)
APL = Q/L ili APK = Q/K
Marginalan (graničan) proizvod (MP)

Odnos između prirasta proizvoda i povećanja inputa (prirast proizvoda po
dodatnoj jedinici inputa)

MPL = ΔQ / Δ L

MPL = Qn – Qn-1/ Ln – Ln-1
21
Praktični značaj prosječne i marginalne
proizvodnje

Razlika između prosječne i marginalne proizvodnje
je izuzetno značajna za svakog ko mora da podijeli
deficitarna sredstva između jedne ili više
proizvodnih aktivnosti (dva ili više proizvoda)

Specifično pitanje je kako raspodijeliti sredstva da bi
se ukupni autput (iz svih proizvodnih aktivnosti)
maksimalno povećao
22
Praktični značaj prosječne i marginalne
proizvodnje

Pretpostavimo da posjedujete dva poljoprivredna dobra, z koja
imate dati broj priključnih mašina za obradu zemljišta, i da
možete poslati vaše mašine u kom broju želite na poljoprivredno
imanje u Bjelopavlićima i u Zeti

Po vašoj dosadašnjoj evidenciji, ostvarili ste prinos žita u
Bjelopavlićima od 1.000 mtc, a u Zeti 1.200 mtc žita

Prinos žita je neizvjestan iz godine u godinu, kao i dosadašnji
profit (zarada), koji se ne može definitivno održavati na
dostignutom nivou

Da li ćete promijeniti dosadašnji raspored mašina i ljudi na
postojećim zemljištima?
23
Praktični značaj prosječne i marginalne
proizvodnje
Prosječna proizvodnja (AP), ukupna proizvodnja (TP) i marginalna
proizvodnja (MP) za dva poljoprivredna dobra, Bjelopavlici i Zeta
Prosječan prinos u Bjelopavlićima iznosi 1.000 mtc po poljoprivrednoj mašini (konstantno).
Prosječan prinos u Zeti po poljoprivrednoj mašini pokazuje opadajuću funkciju.
24
Praktični značaj prosječne i marginalne
proizvodnje

U ovakvim slučajevima inputi se
usmjeravaju u one proizvodne aktivnosti
kod kojih je marginalna produktivnost
(naj)veća
25
C. Teorija proizvodnje: II

Više od jednog inputa
- Izokvante proizvodnje
- Ograničeni slučajevi izokvanti
- MRTSLK

Mjerenje korišćenja inputa
- Definicija
- Alternativni nivoi troškova
- Promjene troškova jednog inputa

Minimiziranje troškova
- Grafičko objašnjenje
- Intuitivno objašnjenje
26
Teorija proizvodnje II
- proizvodnja u dugom periodu - izokvante 


U dosadašnjoj analizi smo proizvodnju analizirali sa stanovišta
konstantnosti bar jednog inputa (u našem slučaju, K)
U dužem vremenskom periodu svi inputi proizvodnje su varijabilni,
odnosno promjenljivi
U kratkoročnom vremenskom periodu imali smo proizvodnu funkciju
u obliku: Q = F(K, L),
koju smo prikazali u dvodimenzionalnom dijagramu.
Ali, pri promjeni (varijabilnosti) dva inputa trebaju nam tri
dimenzije, a u slučaju da imamo više inputa koji su
varijabilni, treba nam više dimenzija.
27
Proizvodnja u dugom periodu – izokvante
Dio mape izokvanti za
funkciju proizvodnje Q = 2KL
Izokvanta je skup svih (L, K)
parova koji daju određeni nivo
autputa. Na primjer, svaki par
(L, K) na krivoj
označen sa Q = 32, daje 32 jedinice
autputa. Izokvantna mapa opisuje
osobine proizvodnog procesa.
28
Proizvodnja u dugom periodu – izokvante
Def: Krive izokvante - sve moguće kombinacije varijabilnih inputa
koji proizvode dati (jednaki) nivo autputa.
 Na primjer, izokvanta Q1 prikazuje sve kombinacije rada i kapitala
koje zajedno omogućavaju obim proizvodnje od 16 obroka hrane
nedeljno.
 U tački A, 2 jedinice rada i 4 jedinice kapitala, na osnovu funkcije
proizvodnje Q = 2KL, omogućava obim proizvodnje od 16 obroka
hrane nedeljno.
 A u tački B isti se obim proizvodnje postiže, uz 8 jedinice rada i 1
jedinicu kapitala.
 Izokvanta Q2 prikazuje sve kombinacije rada i kapitala kojom se
postiže obim proizvodnje od 32 obroka hrane nedeljno (4 jedinice
rada i 4 jedinice kapitala).
 Izokvanta Q2 se nalazi iznad udesno od Q1, jer se viši nivo
proizvodnje može postići samo uz ulaganje i više kapitala i više
rada, što važi i za izokvante Q3 i Q4.
29
Proizvodnja u dugom periodu – izokvante



Kada je na jednoj slici prikazano više
izokvanti, kao što je to slučaj na prethodnoj
slici, takav grafički prikaz nazivamo mapom
izokvanti.
Mapa izokvanti je samo drugi način za
opisivanje funkcije proizvodnje
Svaka izokvanta odgovara različitom obimu
proizvodnje, a obim proizvodnje raste kako
se pomjeramo prema desno i gore.
30
Proizvodnja u dugom periodu – izokvante




Pomjeranja gore udesno na mapi odgovaraju
povećanjima nivoa autputa.
Svaka tačka na odredjenoj krivoj predstavlja veći
obim autputa u odnosu na sve tačke na nižoj krivoj.
Svaka kombinacija inputa na višoj izokvanti
proizvodi više autputa nego svaka kombinacija
inputa ispod te izokvante, i manje autputa nego bilo
koja kombinacija inputa koje leže iznad nje.
Kombinacija faktora koja daje autput C, na
prethodnoj slici, proizvodi više autputa od onog
prikazanom tačkom A, ali manje nego u tačkama D
i E.
31
Granična stopa tehničke supstitucije – MRTS




Granična stopa tehničke supstitucije (Marginal Rate of Technical
Substitution - MRTS)
To je iznos u kojem dodatna jedinica jednog inputa može biti
zamijenjena drugim, bez izmjene maksimalnog nivoa autputa
Na sljedećoj slici MRTS je definisana kao apsolutna vrijednost
opadajuće izokvante A (ΔK / ΔL), odnosno B (ΔK / ΔL).
MRTS uvijek mjeri pozitivne veličine, i može se (radi lakšeg
pamćenja) prikazati ovako:
MRTS = promjena inputa kapitala / promjena inputa rada =
ΔK / ΔL
32
Granična stopa tehničke supstitucije – MRTS
Granična stopa tehničke
supstitucije
Jedan input može biti
zamijenjen drugim bez
mijenjanja konačnog autputa.
MRTS u svakoj tački je
apsolutna vrijednost nagiba
izokvante koja prolazi kroz tu
tačku. Ako se ΔK jedinica
(kapitala) pomjeri u tačku A,
odnosno B, dodaju se ΔL
jedinice rada i autput ostaje
nepromijenjen.
33
Funkcija proizvodnje – dva specijalna
slučaja


Dva ekstremna slučaja funkcije proizvodnje
prikazuje moguće raspone supstitucije inputa u
procesu proizvodnje.
Benzin, kao input, prodaje se kao Jugopetrol i
Beopetrol. Obje vrste predstavljaju savršene
zamjene jedan drugom – savršeni supstituti.



Možemo mijenjati 50 l benzina Jugopetrola za 50 l benzina
Beopetrola i opet proizvesti isti broj putovanja.
MRTS između Jugopetrola i Beopetrola ostaje konstantna i
u slučaju da se pomjeramo ka dolje duž bilo koje izokvante.
Dakle, stopa supstitucije inputa je jednaka bez obzira
na količinu upotrebljivih inputa.
34
Funkcija proizvodnje – dva specijalna
slučaja

U ovom procesu inputi su savršeni komplementi
 Ovdje su inputi najefektnije kombinovani u fiksiranim
proporcijama.
 Uzevši više od jednog daktilografa za jednu mašinu, ili
obrnuto, ne povećava se produkcija knjiga, pisama.
 U ovom slučaju nikakva supstitucija inputa nije
moguća.

Svaki obim proizvodnje ili usluga traži određenu
kombinaciju inputa. Ne može se postići dodatna
proizvodnja ako se kapital i rad ne dodaju u tačno
određenim proporcijama.
 Posljedica toga je da izokvante imaju oblik slova L, kao i
kod krivih indiferentnosti kada su dva dobra savršeni
komplementi.
35
Računari
Mape izokvanti za: (a) savršene supstitute inputa i (b)savršeno komplementarne inpute (inputi
sa fiksnom proporcijom)
Savršeni supstituti (panel a) ilustrovani su izokvantama u obliku ravnih linija, MRTS je konstantna.
Ovdje je stopa supstitucije inputa jednaka bez obzira na količinu upotrebljivih inputa.
Savršeno komplementarni inputi (panel b) prikazani izokvantama u obliku slova L podrazumijevaju
tačno određenu kombinaciju inputa (programeri i kompjuteri), kako bi se postigao isti obim usluga ili
proizvodnje. Dodavanjem samo jednog inputa ne može se povećati obim proizvodnje ili usluga. 36
Prikaz prinosa pomoću izokvanti u odnosu
na obim proizvodnje





Dosadašnja analiza je pokazala što se dešava u proizvodnom
pocesu kada firma zamjenjuje jedan input drugim, uz zadržavanje
konstantnog obima proizvodnje (duž iste izokvante)
Međutim, u dugoročnom periodu svi inputi su varijabilni, pa firma
mora pokušati sa povećanjem obima proizvodnje tako što će
proporcionalno (jednakim %) povećavati sve proizvodne
inputa (preći na višu izokvantu)
Na ovom osnovu moguća su tri slučaja: rastući, konstantni i
opadajući prinosi na obim
Prinos na obim nam govori što se dešava sa autputom kada se
svi inputi povećavaju za isti procenat (intenzitet), na pr. još
jedan, dva, tri ista pogona, ili uvećanje svih inputa za na pr. 30%
Pošto se promjena prinosa na obim odnosi na situaciju kad su svi
inputi varijabilni, ovaj koncept prinosa se odnosi na dugoročni
,,long-run“ koncept.
37
Rastući prinosi na obim
38
Konstantni prinosi na obim
39
Opadajući prinosi na obim
40
Proizvodna funkcija (dva inputa, rastući,
konstantni i opadajući prinosi na obim)
41