Transcript Power point prezentacija gradiva predmeta Crkva Kristova

Crkva Kristova
Pregled tema obrađenih u
ljetnom semestru 2010.
1
1.Značenje pojma Crkva
Riječ Crkva: gr. Ecclesia ( ekkaleo= pozivam, sazivam) - zbor, skup
građana
LXX (Septuaginta) tom riječju prevodi sz pojam: qahal Jahve (skup
izraelskog naroda kao religijske i kultne zajednice)
NZ: novi Mesijanski narod, Crkva za razliku od Sinagoge: Izraz
susrećemo: Mt 2x (16,18; 18,17); Dj 23x Pavlove poslanice 65x,
zatim u Ot…
Današnja upotreba: 1) od Ecclesia – romanski jezici 2) od
Kyriakos(= Gospodinova skupština, zajednica, kuća) u germanskim i
slavenskim jezicima
Tri značenjska sloja u riječi Crkva: svaki skup vjernika na bogoštovni
čin (osobito slavlje euharistije); zajednica vjernika u jednom mjestu
(župna zajednica) ili jednom gradu (mjesna Crkva); sveukupnost
vjernika cijelog svijeta ( i svih vremena)- Opća Crkva
2
2. Posebnost Crkve
Pokušaj opisa:
U Kristu kao sakrament – znak i sredstvo najprisnijeg sjedinjenja ljudi s
Bogom i jedinstva ljudi međusobno (LG 1);
Novi (mesijanski) narod Božji (LG 2.pogl.);
(otajstveno) tijelo Kristovo: Pavao, Mystici corporis Christi, II. Vatikanski
Zajedništvo – (ikona) odraz trojstvenog zajedništva u Bogu (LG 4. narod
skupljen u jedinstvu Oca i Sina i Duha Svetoga);
Skup ljudi povezan ispovijedanjem iste kršćanske vjere, zajedništvom istih
sakramenata, pod upravom pojedinih zakonitih poglavara i poglavito
Rimskog pape kao Kristova namjesnika na Zemlji (R. Bellarmin)
Božansko-ljudska stvarnost posebne vrste
Nije interesna zajednica, nije puka naravna zajednica; zato je pravo
spoznatljiva smo onima koji su u njoj.
3
3.Današnji kontekst nauka o Crkvi
Društveni kontekst govora o Crkvi: moderno društvo
(pluralizam, individualizacija, globalizacija: slabljenje
crkvenosti, porast autonomnog davanja smisla, visoki
stupanj religijske nedorečenosti, sinkretizam
svjetonazorskih elemenata).
Ekumenski kontekst sagledavanja Crkve: nepovratna
(koncilska) zauzetost za ekumenizam i za nastojanja oko
krš. jedinstva (II. vatikanski i postkoncilski dokumenti).
Njegovanje međureligijskog dijaloga: fenomen
religijskog pluralizma, otvorenost prema drugim
religijama
4
4. Postupak u obradi gradiva
Tumačenje Crkve vodi se četirima pitanjima: što
je Crkva, kako je nastala, koja je njezina
struktura, u čemu se sastoji njezino poslanje.
Nakon pregleda nastajanja prve Crkve i
pregleda razvoja glavnih elemenata nauka o
Crkvi kroz povijest izlažemo nauk o Crkvi na
temelju konstitucije Lumen Gentium II.
vatikanskog sabora (I.-7. pogl.).
Taj kostur gradiva upotpunjujemo: dodajući i
proširujući neka ekleziološka pitanja.
5
I. Stupnjevito nastajanje Crkve
Isusovo krštenje na Jordanu: početak javnog
djelovanja; Isus mesijanski nositelj Duha;
Isus svojim riječima i djelima uprisutnjuje
Kraljevstvo Božje (značajke kraljevstva Božjega);
Isus okuplja zajednicu svojih učenika: uži krug
(=Dvanaestorica), uloga Petra
Posljednja večera: spomengozba Novoga saveza
(središnji Isusov čin)
Isusova smrt i uskrsnuće (ukazanja, novi način
prisutnosti, poslanje)
Duhovi – očitovanje Crkve
6
II.Razvitak ekleziologije
1.
2.
3.
4.
5.
Pracrkva: male gorljive zajednice;
Prihvaćajući kršćansku vjeru narodi unose elemente
svoje kulture i mentaliteta u Crkvu:
Izraelski narod: SZ (Božja objava, proroci, savez,
obećanja, B.D.Marija, Isus po tijelu, učenici…)
Sirijci: christianoi, prva zajednica židova i pogana…
Grci: tumači Evanđelja (jezik, filozofija, prvi sabori,
sučeljavanje s krivovjerjima, izričaji vjere)
Rimljani: kultura, shvaćanje države, rimsko pravo…
Hrvati: predziđe kršćanstva,živi jezik u liturgiji…
7
Od Konstantina do ranog srednjeg vijeka: Crkva u
slobodi, ulazak ceremonijala u kult, uloga careva u Crkvi,
propast Zapadnog rimskog carstva 476., pape u Rimu
preuzimaju elemente političke vlasti, otuđenje Rima i
Carigrada, raskol 1054.
Od ranog Srednjeg vijeka do reformacije: početak
reforme iz Clynija, borba za investituru; pojava novih
redova (duhovnog buđenja), pojava shizmatičkih
pokreta, prvi traktat o Crkvi: De regimine christiano,
značajna djela o Crkvi: De ecclesia (J. Stojković)
Reformacija (1517): Raskol u zapadnom kršćanstvu,
katolička obnova
8
Obnova ekleziologije: Tübingenska škola
I. vatikanski sabor (1869./70.): Pastor
aeternus, neoskolastika
Crkva se budi u dušama (Guardini 1921.)
Vrijeme pokreta: liturgijski, ekumenski,
biblijski…
Enciklika Mystici corporis Christi (1943.)
Drugi vatikanski sabor (1962.-1965.)
9
III. Shvaćanje Crkve na II.
vatikanskom – Lumen gentium
Vrsta dokumenta: pregled tema i poglavlja u
konstituciji LG
2. Otajstvo Crkve (LG 1-8):
1.
-
Crkva je u Kristu kao sakrament
Očeva sveopća nakana spasenja (porijeklo Crkve)
Poslanje Sina: osniva Božje kraljevstvo - Crkva kao
sredstvo ostvarivanja kraljevstva
Silazak Duha na prvu zajednicu: Crkva se rađa
(očituje se konkretnom stvarnošću ljudskog i
božanskog).
10
-
-
Crkva je zajedništvo (communio) – “puk skupljen u
jedinstvu Oca i Sina i Duha Svetoga”
Crkva – klica i početak kraljevstva Božjega na Zemlji
Pralikovi Crkve: složenost Crkve kao ustanove ne
može se izraziti samo jednom slikom. Četiri tipa slika i
pralikova za Crkvu: iz pastirskog života, iz
poljodjelstva, iz građevinarstva, iz obiteljskog života.
Crkva – (otajstveno) tijelo Kristovo ( 1 Kor 12; Rim
12,4-8); Glava i udovi Crkve u međusobnom odnosu.
Sastavljenost Crkve: vidljiva i duhovna stvarnost.
Kristova Crkva se ostvaruje u Katoličkoj Crkvi. (LG 8).
11
3. Crkva kao Božji narod (9-17)
3.1. Novi savez i novi Narod: kako se konstituira novi narod
i koje su njegove značajke?
Svećenički narod (1Pt 2,9): opće i ministerijalno
svećeništvo
Cjelina vjernika ima nadnaravni “osjećaj vjere” (sensus
fidei) pobuđen i podržavan od duha Svetoga. Karizme:
milosti koje osposobljavaju za djela i službe na
izgradnju zajednice.
12
Svi ljudi (cijelo čovječanstvo ) čine jedan ljudski rod i
pozvani su u jedan Božji narod (univerzalnost Crkve):
Evanđelje u susretu s kulturama: pročišćava,
oplemenjuje i uzdiže.
3.2.Nužnost Crkve za spasenje:
Stupnjevita pripadnost Crkvi (vjera, sakramenti,
zajedništvo; pripadnost “tijelom” i pripadnost “srcem”.
3.3.Odnos Katoličke crkve prema drugim kršćanima:
Pojam ekumenizma, važne etape u ekum. pokretu,
Kat. Crkva prihvaća ekumenizam na II. Vatikanskom.
-
13
Ekumensko usmjerenje ( promjena modela jedinstva),
ekumenska načela (otklanjanje krivih predodžaba;
teološki dijalog, obnova zajednica).
Postojeće veze jedinstva: Sv. pismo, vjera, sakramenti,
molitva i dobra djela, darovi Duha…
Ekumenske geste i djelatnosti.
3.4.Crkva i nekršćani
Koncilski dokument Nostra aetate: usmjerenost nek.
Religija prema Božjem narodu: Židovi, muslimani,
tražitelji Boga, nevjernici “dobre volje”. Zašto misije?
-
14
4. Hijerarhijsko ustrojstvo Crkve (LG 18-29)
Crkvena služba (vezana uz vlast) i karizme
4.1. Biblijski temelj izbora Dvanaestorice (trajan zbor,
utemeljen o Krista, sudjelovanje u njegovoj vlasti,
konstituirani na Duhove, univerzalno poslanje)
4.2. Apostolski zbor traje u zboru biskupa, Petrova služba u
službi Rimskog biskupa)
4.3. Sakramentalnost biskupskog reda: izljev Duha
polaganjem ruku, potpuno svećeništvo, trostruka
služba (naviještanja, posvećivanja i upravljanja)
-
15
4.4. Kolegij biskupa i njegova glava: (Postojanje zbora):
nastavak ap. Zbora, svijest trajne povezanosti biskupa,
sinodalne djelatnosti, ekumenski sabori, ređenje novih
izabranika: - Zbor biskupa postoji samo zajedno s
glavom, subjekt vrhovne vlasti u Crkvi, vršenje ove vlasti
mora biti kolegijalan čin.
4.5.Odnos biskupa u biskupskom kolegiju: biskup je
počelo jedinstva u biskupiji, Papa u cijeloj Crkvi; Odnos
opće i partikularne Crkve; odgovornost biskupa za opću
Crkvu: obrana vjere, jačanje ljubavi prema potrebnima,
briga za vlastitu biskupiju, misije, međusobno
potpomaganje.
16
5. Papin primat i nezabludivost
5.1. Biblijski temelj primata; pojam primat; obećanje
primata: Mt 16,16-19 i par. mjesta; podjeljivanje
primata Iv 21,15-17.
Petar na čelu Dvanaestorice; mučenička smrt u Rimu;
Svijest rimskih biskupa o odgovornosti za Crkvu (Gdje
je Petar, ondje je Crkva).
5.2. Definicija primata na I. vat. “Pastor aeternus”: a) Petar
je imao primat vlasti (jurisdikcije); b) ustanovljeno u
Petru stalno traje u Crkvi; c) tko naslijedi Petra…
17
5.3.Nezabludivost: (Pastor aeternus, DH 3065);
konkretizacija nezabludivosti Crkve; ex cathedra;
nauk o vjeri i ćudoređu; neopozive definicije; povijesne
konkretizacije jedne i završene objave; zadaća
proučavanja vjere Crkve (LG 25).
5.4. Trostruka zadaća biskupa: a) naviještanje Ev.:
biskupi – aut. učitelji vjere; religiozni posluh; b) zadaća
posvećivanja: biskup - vrhovni upravitelj svetih čina,
djelitelj sakramenata; c) služba upravljanja: savjetom,
uvjeravanjem, primjerom, svetom vlašću; izravna i
neposredna vlast, zakonodavac; vlast kao služenje.
18
5.5. Svećenik: prema Kristu, biskupima, subraći i
kršćanskom narodu:
5.6. Obnova stalnog đakonata: a) povijesno: Dj 6,4-6.
b) zadaće: liturgijska, karitativna, pastoralna; c)
obnova stalnog đakonata na II, vatikanskom: LG 29;
Sacrum diaconatus ordinem (1967.); d) zadaće
đakona; viri probati (oženjeni đakoni); e) đakoni s
punim radnim vremenom i đakoni s civilnim zvanjem.
19
6. Vjernici laici (LG 30-38)
-
-
-
Poglavlje o Božjem narodu (2.) govori o svim
kršćanima, 4. pogl. govori o položaju i zadaći laika.
Značenje riječi laik: a) (obični govor) – nestručnjak,
neupućen; b) (teol. govor, - laikos): pripadnik Božjeg
naroda, kršćanski vjernik; c)redovnik koji nije svećenik
Definicija kršćanskog vjernika: krštenjem se združuje s
Kristom (1), postaje njegovim narodom (2), dionik
Kristove službe (3), sudjeluje u poslanju cijele Crkve.
Svjetovna narav laičkog poslanja: prožimati svijet ev.
Duhom baveći se “vremenitim stvarima”, slika kvasca.
20
- Temeljna jednakost u dostojanstvu – različitost službi
(“Straši me ono što sam Vama, tješi me ono što sam s
vama.”).
- Apostolat laika: a) sudjelovanje u poslanju Crkve
(uprisutniti Crkvu u svijetu… = opći apostolat); b)
posebni apostolat: obnašanje crkvenih službi.
- Svećenička služba laika: prinose Bogu sva svoja djela i
pothvate; proročka služba: glasnici vjere, svjedoci Krista
(osobito u baku i obiteljskom životu); kraljevska služba
laika: što bolje poznavati ovaj svijet, prožimati ga
Kristovim duhom (kompetentnost u profan. strukama i
praktična vjera), prožimanje kulture, voditi se
kršćanskom savješću, autonomija svjetovnih područja.
21
-
Laici i hijerarhija: iznijeti pastirima potrebe i želje,
reći mišljenje o stvarima koje se odnose na Crkvu;
pastiri neka poštuju dostojanstvo i odgovornost laika.
Duša u tijelu – laik u svijetu.
7. Poziv na svetost - redovnici (LG 39-47)
-
Crkveni staleži: tradicionalni i novi pristup
Poziv svih kršćana na svetost, potom karizma
redovničkog poziva; kršćanin se ne mora gubiti u
svjetovnim stvarima;
22
7.1.Opći poziv na svetost u Crkvi (39- 42)
- Svetost: udioništvo u svetosti Crkve (trajno sveta): Opći
poziv: Budite savršeni kao…; primljena svetost i zadana
svetost - punina života i savršena ljubav (slava Božja i
služba bližnjemu).
- Mnogostruki oblici svetosti: raznoliki izrazi jedne
kršćanske svetosti; ne polazi se od uzora svetosti u
redovničkom životu, nego: slušati glas Duha,
nasljedovanje poniznog Krista, živa vjera koja se očituje
u ljubavi.
23
- Put svetosti kroz konkretne životne dužnosti i zadaće:
biskup, svećenik, đakon, bračni drugovi i roditelji
(neoženjeni), siromašni (potrebni i rubni).
- Sredstva svetosti: prvi nužni dar je ljubav – ostati u
dijalogu ljubavi koja je znak pravoga Kristova učenika;
neki izvanredni načini svjedočenja ljubavi (mučeništvo,
djevičanstvo i celibat, život po evanđeoskim savjetima),
svaki vjernik u vlastitom staležu.
7.2. Redovnici (LG 43-47)
- (Dekret o obnovi red. Života; Posvećeni život i njegova
uloga u Crkvi (1994., 9. red. sinoda)
24
- Redovništvo: ( ne treći stalež nego) karizmatska
dimenzija (struktura) Crkve; specifičan način života: u
čistoći…; program: tražiti kraljevstvo Božje…
- Evanđeoski savjeti: utemeljeni u Gospodinovu primjeru i
riječi, Crkva ih tumači i upravlja njihovom praksom
(potpuno darivanje Bogu,povezanost s Crkvom,
znakovitost).
- Redovništvo i hijerarhija: hijerarhija odobrava pravila
(izuzeće od juris. mj.. biskupa; nezamjenjive vrednote
posv. života; dragovoljno prihvaćeni savjeti – dragocjeno
dobro Crkve).
25
IV.Dogmatske oznake Crkve
Oznake - znakovi prepoznavanja prave
Kristove Crkve
1. Jedinstvo Crkve – Crkva je jedna
1.1. NZ: jedna Crkva u različitim mjesnim Crkvama - jedna
opća Crkva: narod Božji, hram Božji, Tijelo Kristovo,
zaručnica Kristova: djelo jednoga Boga u jednoj
ekonomiji spasenja.
1.2. Communio ecclesiarum (umreženost mjesnih Crkava
oko euh. zajedništva i biskupa); razvoj crkvenih
središta (patrijarhata). Primus među patrirjarsima.
26
1.3. Istok: ostaju patrijarhati, razvijaju se autokefalne
Crkve; Zapad: papinstvo znak jedinstva (naglasak na
jednoj Crkvi); crkveni raskoli.
1.4. II. Vat.: prihvaća se ideja zajedništva Crkava;
“Kristova Crkva se ostvaruje u K.Crkvi” (LG 8)
1.5. Elementi pune crkvenosti: krštenje i vjera,
priznanje ostalih sakramenata, hijerarhijsko
zajedništvo (apostolska sukcesija, papina služba)
27
2. Crvka je sveta - svetost Crkve
2.1.Crkva se naziva svetom: Ef 5,25-27 i dr.
2.2. Krist - glava svoga tijela (Crkve),
Zaručnik svoje zaručnice od kojega
prima svetost da bude valjano sredstvo
spasenja. “Nevjerna zaručnica”: grijesi
Crkve ne mogu dokinuti darovanu svetost (ali
je mogu umanjiti).
2.3. II. Vat. (LG 8): Crvka - sveta i uvijek potrebna
čišćenja
28
2.4. Svetost Crkve: Krist se za nju predao da je očisti i
posveti; vjerničko svjedočenje Krista – odraz svetosti.
2.5. Svetost se odražava: ponajprije u svetosti
najboljih sinova i kćeri Crkve
2.6. Pojam svetosti: (1) pripada Bogu, (2) u
obrednom smislu (izuzeto od profanog); (3) u
ćudorednom smislu (moralno napredovanje);
“općinstvo svetih”
29
3. Katolička – katolicitet Crkve
3.1.Izraz sveopći (katolički).
Sadržan je u govoru u sveopćoj Božjoj nakani da spasi ljude. Crkva
- nastavlja to Kristovo djelo.
3.2.U SZ: ta je univerzalnost naznačena:
kao priprema sveopćeg saveza Boga s ljudima.
3.3. Kristovo poslanje, nalog propovijedanja Ev..
Mt 28; Dj 1,8; apostolima i njihovim se nasljednicima
povjerava upravljanje i posredovanje spasenjskog djela
do svršetka svijeta.
3.4. Duhovi: očitovanje općenitosti Kristova djela:
otvaranje poganima.
30
3.5. Značenje pojma katolički: a) potpunost i
cjelovitost Crkve u jedinstvu s Kristom;
b)Ignacije
Ant.: “Ondje gdje je prisutan Isus Krist, tu je
katolička Crkva”; Nicejsko-carigradsko
vjerovanje; c) po tom se katolicitetu Crkva
razlikuje od sekte ili shizmatika: punina (i
proširenost) nauka, sredstava spasenja
(sak.), institucija (apostl. sukcesija, Papina
služba).
31
4. Apostolicitet Crkve
4.1. Apostolicitet: jedinstvo sadašnje Crkve s izvornom
apostolskom Crkvom. Na temelju aposoliciteta Crkva
ima svoj identitet.
4.2. Pojam apostoliciteta: Crkva se nastavlja kao
apostolska (1 Tim 1,3-5; 2 Tim 1,13 itd): vjerno čuva i
prenosi “nauk i službe”, Apostoli – stupovi i temelj vjere.
4.3. Apostolicitet kao kriterij istinske Crkve: (Irenej,
Tertulijan); Nicejsko-Carigradsko vjerovanje
32
4.4. II. Vat.: LG 20 – povezanost apostolske sukcesije i
crkvene službe; DV 7-8;
- Crkva u svom naučavanju, životu i bogoštovlju
postojano čuva i prenosi…
- Apostoli/biskupi – jamci da se evanđeoska poruka
neiskvareno i živo čuva i prenosi…
4.5. Apostolicitet se očituje u spektru struktura i
čina: navještaju, sakramentima, službi, liturgijskom
slavlju, svjedočanstvu kršćana.
33