Transcript 1-5

Obnavljanje - testovi
Kolokvijum 15-16. april
Ne treba tekući studenti
da se prijavljuju
Ako zemlja izvozi trostruko
više nego što uvozi





Ta.
b.
c.
d.
indeks je :
1.00
0.67
0.50
0.25
1-1
Porast dinarske vrednosti strane valute
(apresijacija dinara):





a. Loša je za uvoznike
b. Loša je za izvoznike
c. Dobra je i za jedne i za druge
d. loša je i za jedne i za druge
1-2
2 Šta nije istinito u vezi međunarodne
ekonomije?
a. To je relativno nova oblast
b. To je relativno stara oblast
c. Najveći broj osnivača su bili
ekonomisti
d. Ništa od toga nije istina
1-5
5.
a.
b.
c.
d.
Gruba mera međuzavisnosti u
razmeni je:
Broj stanovnika
Udeo stanovnika u BDP
Udeo izvoza i uvoza u BDP
Sve zajedno: to je kompozitni indeks
Upišite ime zemlje –
japan, belgija, sad, holandija - srbija
2-1
1. Merkantilisti su zastupali:
a. Sve navedeno
b. Izvozne podsticaje
c. Uvozne restrikcije
d. Akumulaciju zlata
2-2
2. Prema Polu Krugmanu, međunarodna
razmena bazirana je na:
a. Apsolutnim prednostima
b. Komparativnim prednostima
c. I apsolutnim i komparativnim
prednostima i ...
d. Ni na apsolutnim ni na komparativnim
prednostima
2-3
3. Koji se deo razmene bazira na
apsolutnim prednostima?
a. Čitava razmena
b. Veći deo
c. Manji deo
d. Nema toga više u savremenom svetu
2-4
4. Roba u kojoj zemlja ima najveće
zaostajanje je roba u kojoj zemlja
ima:
a. Apsolutnu prednost
b. Apsolutnu slabost
c. Komparativnu slabost
d. Komparativnu prednost
2-5
5. Ako imamo dve zemlje (A i B), dve
robe- (X i Y), onda će zemlja A imati
komparativnu prednost u robi X, onda
zemlja 2 ima
a. Apsolutnu prednost u robi Y
b. Apsolutnu slabost u robi Y
c. Komparativnu slabost u robi Y
d. Komparativnu prednost u robi Y
Ako advokat kuca dvostruko
brže od svoje sekretarice, a
razlika u satnici je 1:5




A) on dobija tako što sam radi njen
posao jer štedi jedan sat
B) za svaki sat prekucavanja on gubi
3/5 svoje satnice
c) za svaki sat prekucavanja on gubi
1/5 svoje satnice
D) sve navedeno je tačno
3-1
1. Proizvodni blok je konkavan u odnosu
na koordinatni početak i pokazuje da
u zemlji vladaju rastući oportunitetni
troškovi u proizvodnji robe x:
a. tačno
b. Nedostaje roba Y
c. Troškovi su konstantni, kao i prinosi
3-2
2. Granična stopa transformacije je:
a. Količina Y koje se zemlja mora odreći
da bi proizvela dodatnu jedinicu X
b. Oportunitetni trošak X
c. Apsolutna vrednost nagiba u tački
proizvodnje
d. Sve navedeno

Dobici od razmene (AT) i
dobici od specijalizacije (TE)
Dobit
od razmene (AT)
uvek je:
a. Veća od TE
b. Manja od TE
c. Ista kao TE
d. Ne možemo reći bez
dotatnih informacija
AT - od razmene
TE – od specijalizacije
3-4
4. Društvene krive indiferencije:
a. Su negativnog nagiba
b. Su konveksne prema koordinatnom
početku
c. Ne smeju da se seku
d. Sve je ovo tačno
marginalna stopa
supstitucije X za Y je:
Količina X koje se zemlja mora odreći radi dodatne
jedinice Y i da se spusti na nižu krivu indiferencije
b. Količina Y koje se zemlja mora odreći da bi dobila
dodatnu jedinicu X a da ostane na istoj krivoj
indiferencije
c. Količina X koje se zemlja mora odreći radi dodatne
jedinice Y a da pređe na višu krivu indiferencije
d. Količina Y koje se zemlja mora odreći radi dodatne
jedinice X a da pređe na višu krivu indiferencije
a.
4-2





Kriva izvozne ponude pokazuje:
a. Izvoznu ponudu
b. Uvoznu tražnju
c. Uvoznu tražnju i izvoznu ponudu
partnera
d. Izvoznu ponudu zemlje 1 i uvoznu
ponudu zemlje 2 za nekim proizvodom
4-3





4. Kriva izvozne ponude nagnuta je ka
osi koja meri
a. Uvoznu robu
B. Izvoznu robu
c. Obe robe
d. Nerazmenljivo dobro





1. H-O model proširuje klasični model
tako što :
a. Objašnjava osnove nastanaka
komparativnih prednosti
b. Ispituje efekte razmene na
faktorske cene
c. a. i b.
d. Ništa od ovoga nije tačno

2. Šta nije
pretpostavka H-O
modela




a. Ista tehnologija u
obe zemlje
b. Konstantni prinosi
c. Potpuna
specijalizacija
d. Jednaki ukusi





3. Uz istu
tehnologiju, zemlje će
imati isti K/R ako su:
a. Faktorske cene
iste
b. Ukusi isti
c. Proizvodne
funkcije iste
d. Sve navedeno je
tačno
4. Kažemo da je roba Y K-intenzivna
u odnosu na robu X kada:




a. više K koristimo u proizvodnji Y nego u
proizvodnji X
b. Manje L koristimo u proizvodnji Y nego u
proizvodnji X
c. Manja R/K se koristi u proizvodnji Y nego
u proizvodnji X
d. Veća K/R se koristi u proizvodnji X nego u
proizvodnji Y
5. kada w/r pada, R/K




a.
b.
c.
d.
Pada u oba sektora
Raste u oba sektora
Može rasti ili padati
Nema uticaja na R/K
Definicija HOS



b) najpre se koristi šira, a kasnije uža
definicija obilnosti faktora
C) u knjizi se uvek koristi ista definicija
HOS teoreme
d) u knjizi se najpre koristi uža, a
kasnije šira definicija obilnosti
6. Kaže se da zemlja ima relativno
obilje kapitala ako ima :




a.
b.
c.
d.
Veću apsolutnu količinu K
Manju apsolutnu količinu L
Veću stopu L/K
Nižu stopu r/w
7. razlika između relativnih robnih cena
može se zasnivati na razlikama u:




a.
b.
c.
d.
tehnologiji
Faktorskoj raspoloživosti
Ukusima
Svemu navedenom
8. U H-O modelu, međunarodna
razmena se zasniva na razlikama u:




a.
b.
c.
d.
Tehnologiji
Faktorskoj intenzivnosti
Ekonomiji obima
Ukusima
Faktorskoj raspoloživosti!!!





9. Prema H-O modelu, razmena
izjednačava, odnosno smanjuje razlike u:
a. Relativnim, ali ne i apsolutnim faktorskim
cenama
b. Apsolutnim, ali ne i relativnim faktorskim
cenama
c. I u relativnim i u apsolutnim faktorskim
cenama
d. Ništa od ovoga nije tačno
10. Prema H-O modelu, međunarodna
razmena će:
 a. Smanjiti međunarodne razlike u per
capita dohotku
 b. Povećati međunarodne razlike u per
capita dohotku
c. Može povećati ili smanjiti razlike u per
capita dohotku
d. Vodi potpunoj specijalizaciji

Čak i kada bi realne nadnice bile izjednačene u
različitim zemljama, njihovi per capita dohoci
mogli bi da ostanu bitno različiti.




Odnos udela kvalifikovane i
nekvalifikovane radne snage,
stopa participacije radno sposobnog
stanovništva,
stopa izdržavanog stanovništva,
Odanost poslu
Japan
Stopa participacije Više ljudi radi
Kv/nkv
Više valifikovanih
radnika
Rezultat
Veći broj zarada
Veći broj
Visokih zarada
Stopa izdržavanog Manje izdržavanog Veći broj zarada
stanovništva
stanovništva
Odanost poslu
Veća efikasnost
Ovo je posebno





11. H-O model spada u modele opšte
ravnoteže jer:
a. Uključuje obe zemlje
b. Posmatra potrošnju u obe zemlje
c. Posmatra razmenu u obe zemlje
d. Sve ovo je tačno





13. Paradoks Leontijeva odnosi se na
empirijski nalaz prema kome su u SAD
a. Uvozni supstituti K-intenzivniji od
izvoza
b. Uvoz je K-intenzivniji od izvoza
c. Izvoz je L –intenzivniji od uvoza
d. Izvoz je K-intenzivniji od uvoznih
supstituta





14. Iz empirijskih nalaza zaključujemo
da H-O teorema:
a. Mora da se odbaci
b. Mora da se prihvati bez rezerve
c. Može biti prihvaćena samo nakon
dopune
d. Dobro objašnjava celokupnu
međunarodnu razmenu





15. Da bi se pojavila reverzibilnost
faktorske intenzivnosti, robe se moraju
proizvoditi sa
a. Dovoljno različitom elastičnošću
supstitucije
b. Istom K/R
c. Fiksnim proporcijama
d. Istom elastičnošću supstitucije
15.Pokretljive grane su one
gde proizvod
a.
b.
c.
d.
U preradi dobija na težini
U preradi gubi na težini
I jedno i drugo
Ni jedno ni drugo
Sa istom tehnologijom, dve zemlje će
imati isti odnos K/L ako su:
a. Faktorske cene iste
b. Ukusi isti
c. Proizvodne funkcije iste
d. Ako je sve isto
Ako poraste tražnja za
uvoznim dobrom
a. Kriva izvozne ponude rotira se ka uvoznom dobru
b. Kriva našeg partnera rotira se ka uvoznom dobru
c. Kriva našeg partnera rotira se ka izvoznom dobru
d. Kriva izvozne ponude rotira se ka izvoznom
dobru





1. H-O model proširuje klasični model
tako što :
a. Objašnjava osnove nastanaka
komparativnih prednost.
b. Ispituje efekte razmene na
faktorske cene
c. a. i b.
d. Ništa od ovoga nije tačno





2. Šta nije
pretpostavka H-O
modela
a. Ista tehnologija u
obe zemlje
b. Konstantni prinosi
c. Potpuna
specijalizacija
d. Jednaki ukusi





3. Uz istu tehnologiju, zemlje će imate
isti K/R ako su:
a. Faktorske cene iste
b. Ukusi isti
c. Proizvodne funkcije iste
d. Sve navedeno je tačno





4. Kažemo da je roba Y is K-intenzivna u
odnosu na robu X kada:
a. više K koristimo u proizvodnji Y nego u
proizvodnji X
b. Manje L koristimo u proizvodnji Y nego u
proizvodnji X
c. Manja R/K se koristi u proizvodnji Y nego
u proizvodnji X
d. Veća K/R se koristi u proizvodnji X nego u
proizvodnji Y





6. Kaže se da zemlja ima relativno
obilje kapitala ako ima :
a. Veću apsolutnu količinu K
b. Manju apsolutnu količinu L
c. Veću stopu L/K
d. Nižu stopu r/w





7. razlika između relativnih robnih
cena može se zasnivati na razlikama
u:
a. tehnologiji
b. Faktorskoj raspoloživosti
c. Ukusima
d. Svemu navedenom





8. U H-O modelu, međunarodna
razmena se zasniva na razlikama u:
a. Tehnologiji
b. Faktorskoj raspoloživosti
c. Ekonomiji obima
d. ukusima





9. Prema H-O modelu, razmena smanjuje
razlike u:
a. Relativnim, ali ne i apsolutnim faktorskim
cenama
b. Apsolutnim, ali ne i relativnim faktorskim
cenama
c. I u relativnim i u apsolutnim faktorskim
cenama
d. Ništa od ovoga nije tačno
10. Prema H-O modelu, međunarodna
razmena će:
 a. Smanjiti međunarodne razlike u per
capita dohotku
 b. Povećati međunarodne razlike u per
capita dohotku
c. Može povećati ili smanjiti razlike u per
capita dohotku
d. Vodi potpunoj specijalizaciji

Japan
Stopa participacije Više ljudi radi
Kv/nkv
Više valifikovanih
radnika
Rezultat
Veći broj zarada
Veći broj
Visokih zarada
Stopa izdržavanog Manje izdržavanog Veći broj zarada
stanovništva
stanovništva
Odanost poslu
Veća efikasnost
Ovo je posebno





11. H-O model spada u modele opšte
ravnoteže jer:
a. Uključuje obe zemlje
b. Posmatra potrošnju u obe zemlje
c. Posmatra razmenu u obe zemlje
d. Sve ovo je tačno




12. H-O model je simplifikacija pravog
mogela opšte ravnoteže jer posmatra
a. Samo dve zemlje
b. Samo dve robe
c. Samo dva proizvodna faktora
d. Sve ovo je tačno





13. Paradoks Leontijeva odnosi se na
empirijski nalaz prema kome su u SAD
a. Uvozni supstituti K-intenzivniji od
izvoza
b. Uvoz je K-intenzivniji od izvoza
c. Izvoz je L –intenzivniji od uvoza
d. Izvoz je K-intenzivniji od uvoznih
supstituta





14. Iz empirijskih nalaza zaključujemo
da H-O teorema:
a. Mora da se odbaci
b. Mora da se prihvati bez rezerve
c. Može biti prihvaćena samo nakon
dopune
d. Dobro objašnjava celokupnu
međunarodnu razmenu





15. Da bi se reverzibilnost faktorske
intenzivnosti, robe se moraju
proizvoditi sa
a. Dovoljno različitom elastičnošću
supstitucije
b. Istom K/R
c. Fiksnim proporcijama
d. Istom elastičnošću supstitucije