Transcript Pridjevi

Pridjevi
MARIJA RUŠEV, PROF.
POLJOPRIVREDNA, PREHRAMBENA I
VETERINARSKA ŠKOLA STANKA OŽANIĆA, ZADAR
Pridjevi su:
 riječi kojima izričemo svojstvo predmeta, pojava, bića
 promjenjiva vrsta riječi prema padežu, broju i rodu
 pridijevamo ih imenicama kako bismo ih pobliže
označili
 slažu se s imenicama u padežu, rodu i broju
 mogu biti određeni i neodređeni
 mogu se stupnjevati
Po značenju pridjevi mogu biti:
1) Opisni ili kvalitativni
Odgovaraju na pitanje: kakav?
Malen, šarena, dobro
2) Posvojni ili posesivni
Odgovaraju na pitanje: čiji?
Bratov, gradska, djetetovo
3) Gradivni ili materijalni
Odgovaraju na pitanje: od čega?
Drveni, kamena, zlatno
ZADATAK:
Imenici sat pridodaj opisni, posvojni i gradivni pridjev!
Određeni i neodređeni pridjevi
 Opisni i gradivni pridjevi mogu biti u neodređenom i
određenom obliku.
 ODREĐENI pridjevi odgovaraju na pitanje: koji?
Maleni, dobri, crveni, plastični, drveni
 Njima se pojam identificira
 Završavaju na –i.
 Pogledaj ovaj žuti cvijet!
Moj kaput je onaj zeleni.
To je taj visoki bor.
Određeni pridjevi (nastavak)
Karlo Veliki
 Određeni oblik imaju pridjevi kad su:
 dio vlastite imenice: Karlo Veliki, Pipin Mali
 dio naziva: bijeli luk, sivi sokol
 stoje uz pokaznu zamjenicu (ovaj, taj, onaj, ovakav):
taj crveni cvijet, ovakav dugi šal
 dio stručne riječi: pravokutni trokut, naglašeni slog
 Samo određeni oblik imaju :
 pridjevi na -ski (-ški, -čki,-ćki), -ji, -nji, -šnji: lanjski,
otočki, pasji, današnji,
 svi komparativi i superlativi: bolji, najbolji
Neodređeni pridjevi
 NEODREĐENI pridjevi utvrđuju osobine, svojstva;
odgovaraju na pitanje : kakav?
Malen, dobar, izvrstan, plastičan, drven
 Cvijet je žut. Moj kaput je zelen. Bor je visok.
 Neodređeni oblik ima pridjev:
 kad je dio predikata: Cvijet je crven.
 uz imenicu u atributivnom skupu:
To je čovjek crvena lica.
 Samo neodređen oblik imaju pridjevi
na: -ov, -ev, -in: Igorov, prijateljev, Lukin
Sklonidba pridjeva
Određeni pridjevi (koji?)
Neodređeni pridjevi (kakav?)
N crveni
N crven
cvijet
G crvenog, -a
cvijeta
D crvenom, -e, -u
cvijetu
G crvena
cvijeta
D crvenu
cvijetu
A crveni cvijet (neživo)
crvenog, -a pijetla (živo)
A crven
V crveni
V -----
cvijet
L o crvenom, -e, -u
I s crvenim
cvijetu
cvijetom
cvijet
cvijet
L o crvenu
I s crvenim
cvijetu
cvijetom
ZADATAK: Odredi određene i neodređene pridjeve u rečenicama:
Kupio sam jedan šešir crn i jedan siv. Crni sam šešir izgubio, a sivi nosim i danas.
Stupnjevanje pridjeva
Uspoređivanje pridjeva prema nekom zajedničkom svojstvu
zovemo komparacija ili stupnjevanje. Postoje 3 stupnja; to su:
1. stupanj POZITIV
2. stupanj KOMPARATIV
3. stupanj SUPERLATIV
jak
jači
najjači
zelen
zeleniji
najzeleniji
crn
crnji
najcrnji
lijep
ljepši
najljepši
težak
teži
najteži
gladak
glađi
najglađi
Stupnjevanje se provodi samo kod opisnih pridjeva:
U matematici je bolji od mene.
Tvorba komparativa
Komparativ se tvori od pozitiva i nastavaka –ji, -iji, -ši.
Nastavak Primjeri
Napomene
-ji
lud+ji>luđi; suh+ji>suši;
blag+ji>blaži; jak+ji>jači
U komparativu dolazi do jotacije:
nenepčanik+j = nepčanik
grub+l+ji>grublji;
živ+l+ji>življi
U skupinama bj, pj, vj umeće se glas l
(epentetsko l)
bijel+ji>bjelji;
tijesan+ji>tješnji
Pridjevi koji u pozitivu imaju ije, u
komparativu ga krate u je
krat(ak) +ji>kraći;
dal(ek)+ji>dalji;
vis(ok)+ji>viši;
deb(el/eo) >deblji
Pridjevi koji u pozitivu imaju:
-ak,-ek,-ok, -el(-eo), gube ove nastavke
u komparativu
Tvorba komparativa (nastavak)
Nastavak Primjeri
-iji
Napomene
plav+iji>plaviji; siv+iji>siviji; Nastavkom –iji tvori se većina
tuđ+iji>tuđiji; čist+iji>čistiji pridjeva
sitan+iji>sitniji;
vedar+iji>vedriji
U komparativu gube nepostojano a
-ši
lijep - ljepši;
mek - mekši;
lak - lakši
Samo 3 pridjeva tvore se
nastavkom –ši
Mimo
pravila
dobar – bolji
zao – gori
malen – manji
velik - veći
Ova 4 pridjeva tvore se mimo pravila.
(To se zove supletivna osnova)
Tvorba superlativa
 Superlativ se tvori od komparativa i prefiksa naj-: naj
+ komparativ = superlativ
 Bolji - najbolji; lakši - najlakši ; bjelji - najbjelji;
jednostavniji – najjednostavniji; jači-najjači
=> u superlativu ostaju oba glasa j
 Postoji i opisna ili analitička komparacija
pomoću priloga manje, više, jače:
 manje uspješan, najviše zainteresiran, jače povezan
 Emil je manje predan učenju nego sportu.
 Najviše napredno dijete u razredu je Emil.
Poimeničeni pridjevi
 To su pridjevi koji su dobili funkciju imenice
 Dekliniraju se kao pridjevi
 Mogu stajati samostalno (dok pridjevi ne mogu).
Pridjev (kakav?)
Poimeničeni pridjev / imenica (tko/što)
Ona je mlada.
Mlada je izašla pred svatove.
Ovo jelo je slano.
Posjetio sam Slano prošlog ljeta.
To je hrvatska himna.
I Hrvatska je dio Europske unije.
Jelo je dobro.
Dijelimo dobro i zlo.
Nismo više gladni, siti smo.
Sit gladnu ne vjeruje.
Pravopisna pravila
 Posvojni pridjevi na –ov, -ev, -ljev, -in izvedeni od
vlastitih imena pišu se velikim slovom: Markov,
Hrvojev, Čehovljev, Petrin.
 Pridjevi na –ski, -ški, -čki, -ćki izvedeni od vlastitih
imena pišu se malim slovom:
Zadar – zadarski; Pag – paški;
Čakovec – čakovečki; Gospić – gospićki
 Pridjevi od stranih osobnih imena pišu se izgovorno:
šekspirovski, bodlerovski
 Pridjevi od stranih zemljopisnih imena mogu se
pisati izvorno i izgovorno: newyorški i njujorški.
Vježba
 Zadatak:
U tekstu pronađi opisne, posvojne i gradivne pridjeve!
 U starom djedovom masliniku dočekuju me drvene, savijene
i zgrčene masline. Jedna mi maslina sliči na pogrbljenog
patuljka, druga je nalik na uzdignute staričine ruke.
Volim vas masline! Vi ste kao ljudi iz mog zavičaja. Žuljevite
kao radne ruke dobrog istarskog seljaka, postojane kao
primorske stijene, blage kao majčin pogled. Okružuje vas
kamena ograda. U vama je duša bračkoga čovjeka.
Rješenje
Vrste pridjeva
Opisni (kakav)
Posvojni (čiji)
Gradivni (od čega)
starom
savijene
zgrčene
pogrbljenog
uzdignute
žuljevite
radne
dobrog
postojane
blage
djedovom
staričine
istarskog
primorske
bračkoga
drvene
kamena