Transcript Što je klima? - MeteoAdriatic.net

Što je klima?
Ivan Toman, Crometeo
[email protected]
Vrijeme i klima
• Da bi odgovorili na pitanje što je klima, prvo
trebamo definirati pojam VREMENA
• Vrijeme je trenutačno stanje atmosfere nad
nekim područjem, tj. skup svih meteoroloških
elemenata i pojava u nekom trenutku
• Meteorološki elementi su promjenjivi pa je i
vrijeme promjenjivo
Vrijeme i klima
• Postoje određeni obrasci rjeđeg ili češćeg
ponavljanja određenog tipa vremena na
nekom području
• Npr. ljeti je na Jadranu uglavnom sunčano,
stabilno vrijeme, dnevne temperature su
pretežno između 25 i 30 Celzijevih stupnjeva,
a količina oborine je vrlo mala; najčešći vjetar
je maestral, vidljivost je dobra itd...
Vrijeme i klima
• Uobičajene vremenske prilike koje smo opisali
na predhodnom slajdu su "normalne" za ljetne
mjesece na Jadranu i takav skup
meteoroloških elemenata nazivamo ljetnom
KLIMOM Jadrana.
• Što bi onda bila definicija klime?
Vrijeme i klima
• Postoji preko 50 poznatih definicija klime
• Klima je prosječno stanje vremena na nekom
području u određenom razdoblju, uzimajući u
obzir prosječna i ekstremna odstupanja
• Dok je vrijeme promjenjivo, klima je, uvjetno
rečeno, nepromjenjiva karakteristika neke
geografske regije
Vrijeme i klima
• Kako se određuje tip klime na nekom
području?
Vrijeme i klima
1. Mjerenje i praćenje meteoroloških elemenata
tijekom duljeg razdoblja (tipično 30 godina)
2. Statistička analiza učestalosti pojava,
prosječnih vrijednosti, odstupanja od
prosjeka i ekstremnih vrijednosti
Klimatski elementi i modifikatori
• Klimatski elementi su statistički obrađeni
meteorološki elementi koji se mjere ili motre
kroz dulje razdoblje na nekom mjestu
• Klimatski modifikatori su brojni čimbenici koji
utječu na to da klima nekog mjesta ili područja
bude baš takva kakva je
Klimatski elementi
Klimatski elementi
• Izmjereni podaci sa meteo postaja = temelj za
proučavanje klime
• Osnovni klimatski elementi su:
– Sunčevo zračenje (kratkovalno i dugovalno),
trajanje osunčavanja, temperatura zraka, tla i
mora, tlak zraka, smjer i brzina vjetra, količina
oborine, naoblaka i visina oblaka, vidljivost, ...
Klimatski modifikatori
Klimatski modifikatori
• Svi oni čimbenici koji utječu na klimu nekog
mjesta nazivaju se klimatskim modifikatorima
• Klimatski modifikatori se mogu podlijeliti u tri
osnovne grupe:
– Astronomski faktori
– Geografski faktori
– Meteorološki faktori
Klimatski modifikatori
• Moguća je raščlamba modifikatora i na druge
načine, npr:
– Makroklimatski (modifikatori prvog reda)
• to su astronomski faktori, utjecaj oceana i kontinenata,
položaji zračnih masa i opće cirkulacije atmosfere, reljef
– Mikroklimatski (modifikatori drugog reda)
• ovo su mikroreljef, vrsta podloge, vegetacija, tip
zemljišta, urbanizacija i drugi
Astronomski faktori
• Pojam "klima" je grčkog porijekla i u izvornom
smislu znači nagib, odnosno upadni kut
Sunčevih zraka na Zemljinu površinu
• Intenzitet zračenja/zagrijanost zraka
prvenstveno zavise o upadnom kutu Sunčeva
zračenja na podlogu
• Upadni se kut mijenja tokom dana i godine
zbog Zemljine rotacije i kruženja oko Sunca te
nagnutosti osi rotacije u odnosu na putanju
oko Sunca
Astronomski faktori
• Upadni kut je još zavisan i o zemljopisnoj širini
mjesta, pa tako generalno vrijedi:
– Područja na Zemlji koja se nalaze u tropskom
pojasu = veliki upadni kut = mnogo toplinske
energije
– Područja koja su u polarnom pojasu = vrlo mali
upadni kut = vrlo malo toplinske energije
Geografski faktori
• Položaj mjesta u odnosu na oceane i
kontinente, te opći reljef kao što su npr. blizina
velikih planinskih masiva poput Alpa itd.
• Utjecaj oceana i drugih velikih vodenih
površina kao što je Sredozemno more se
očituje na više načina; u prvom redu
modifikacijom temperature i količine vlage u
zraku
Geografski faktori
• Planinski masivi modificiraju klimu nekog
područja na način da zaustavljaju ili
usporavaju kretanja velikih zračnih masa
• Nadmorska visina je jedan od najvažnijih
modifikatora klime. Generalno, viša područja
imaju nižu temperaturu zraka, jače vjetrove i
sl.
Meteorološki faktori
• Globalna cirkulacija atmosfere utječe na
uobičajeno pritjecanje zračnih masa iz
određene regije
• Blizina planetarnih fronti određuje učestalost
ciklonalne aktivnosti
• Blizina akcijskih centara atmosfere (npr.
Azorska anticiklona) također znatno utječe na
klimatska obilježja nekoga kraja
Klasifikacija klime
Klasifikacija prema temperaturi
• Tropska klima (između obratnica)
– najhladniji mjesec > 18°C
• Umjerena klima (između obratnica i polarnica)
• Polarna klima (sjeverno odnosno južno od
polarnice)
– najtopliji mjesec < 10°C
Klasifikacija prema kontinentalnosti
• Godišnja amplituda srednje temperature
mjeseca (A)
– Ekvatorska (A < 2,5°C)
– Oceanska (2,5°C < A < 10°C)
– Prijelazna maritimna (10°C < A < 25°C)
– Kontinentska (25°C < A < 40°C)
– Ekstremno kontinentska (A > 40°C)
Koppenova klasifikacija klime
• Danas najprihvaćenija klasifikacije je ona od
Wladimira Petera Koppena, koji je klasificirao
klimu prema dva prevladavajuća elementa;
temperaturi zraka i oborinama
• 5 klimatskih razreda (A-E) i njihove podskupine
Koppenova klasifikacija klime
• A = Tropske kišne klime
Koppenova klasifikacija klime
• A = Tropske kišne klime
– nema hladnog perioda godine; cijela godina je
topla/vruća
– oborine mogu znatno varirati tijekom godine i
prostorno
– ekvatorsko područje širine 20-40 stupnjeva
Koppenova klasifikacija klime
• A = Tropske kišne klime
– Af = Tropska prašumska klima
– Am = Tropska monsunska klima
– Aw = Tropska savanska klima
Koppenova klasifikacija klime
• A = Tropske kišne klime
Koppenova klasifikacija klime
• B = Suhe klime
Koppenova klasifikacija klime
• B = Suhe klime
– nedostatak vode tijekom cijele godine ili većeg
dijela godine jer je isparavanje veće od količine
oborine – aridna klima
– suptropski pojas visokog tlaka i područja uz hladne
morske struje te područja iznimno udaljena od
mora
Koppenova klasifikacija klime
• B = Suhe klime
– Bw = Pustinjske klime
– Bs = Stepske klime
Koppenova klasifikacija klime
• B = Suhe klime
Koppenova klasifikacija klime
• C = Umjereno tople kišne klime
Koppenova klasifikacija klime
• C = Umjereno tople kišne klime
– Pravilni ritam godišnjih doba
– Ljeta topla i vruća, zime blage s rijetkim vrlo
hladnim valovima
– Pretežno se nalaze u umjerenim zemljopisnim
širinama ali nije pravilo
Koppenova klasifikacija klime
• C = Umjereno tople kišne klime
– Cf = Umjereno tople vlažne klime
– Cs = Sredozemne klime
– Cw = Tople klime sa suhom zimom
Koppenova klasifikacija klime
• C = Umjereno tople kišne klime
Koppenova klasifikacija klime
• D = Borealne (snježno-šumske) klime
Koppenova klasifikacija klime
• D = Borealne (snježno-šumske) klime
– Duge i hladne zime, a ljeta mogu biti topla pa čak i
vruća ali su uglavnom kratka
– Izrazita smjena godišnjih doba i velike amplitude
temperature
– Postoje samo na sjevernoj hemisferi jer na južnoj
nema kopna u visokim širinama
– "Kontinentske klime"
Koppenova klasifikacija klime
• D = Borealne (snježno-šumske) klime
– Df = Vlažne borealne klime
– Dw = Suhe borealne klime
Koppenova klasifikacija klime
• D = Borealne (snježno-šumske) klime
Koppenova klasifikacija klime
• E = Polarne klime
Koppenova klasifikacija klime
• E = Polarne klime
– manje godišnje amplitude temperature, "vječna"
zima
– polarni krajevi, Arktik, Antarktika, vječni snijeg i
led
– polarni dan/polarna noć
– u nižim zemljopisnim širinama ovakva klima je
moguća na vrlo visokim planinskim vrhovima
Koppenova klasifikacija klime
• E = Polarne klime
– Et = Klima tundre
– Ef = Klima vječnog mraza
Koppenova klasifikacija klime
• E = Polarne klime
• Hvala!
• Pitanja?