Transcript ULOGA MEDIJA I RAZVOJ KULTURE TOLERANCIJE

ULOGA MEDIJA
I RAZVOJ KULTURE TOLERANCIJE
Prof. dr. sc. Stjepan Malović
'Nezapamćeni skandal u civiliziranim okvirima: Navijači
vrijeđali svog reprezentativca!'
HUKANJE SAMMIRU
IMA LI
TOLERAN
CIJE?
Nakon ulaska u igru tamnoputog Sammira, porijeklom
Brazilca, dogodio se nezapamćeni skandal u civilizacijskim
okvirima u povijesti nogometa.
Nije zabilježeno nikada i nigdje da bi navijači vlastite
reprezentacije ružnim rasističkim navijanjem vrijeđali svojeg
reprezentativca.
Odmah po Sammirovom ulasku na teren počelo je
skandiranje 'cigane, cigane'. Svaki puta kad bi Sammir primio
loptu uslijedilo je zviždanje i hukanje. Onda opet skandiranje
'cigane, cigane'
Iziritirani ovakvim divljaštvom makedonski su navijači
zviždali (anti)hrvatskim (anti)navijačima zbog rasističkih ispada.
Uslijedio je potom 'hrvatski odgovor': 'jebo vas Sammir', 'jebo
vas Mamić'.
Oštrija kazna za Srbiju
Potpredsjednik Međunarodne nogometne federacije Jim Boyce
traži oštrije kazne za srpsku nogometnu reprezentaciju nakon što
je na utakmici U-21 reprezentacija između Srbije i Engleske na
rasnoj osnovi vrijeđan mladi engleski reprezentativac Danny
Rose.
Ovo nije prvi put da Srbija ima velikih problema i kao netko tko
potpuno osuđuje rasizam u bilo kojem obliku, mislim da bi UEFA
trebala sada djelovati puno strože. Došlo je vrijeme kada novčane
kazne nisu dovoljne. Idioti koji uzrokuju ovakve probleme ne mare za
novac koji trebaju platiti klubovi ili Savezi. Zato se mora poduzeti
ozbiljnija mjera, posebice protiv Srpskog nogometnog saveza, izjavio
je Boyce za BBC Radio.
Srpski navijači rasistički su vrijeđali Rosea na utakmici doigravanja u
Kruševcu, koju je Engleska dobila s 1:0. Rose je isključen jer je
ispucao loptu na kraju utakmice i jedan ga je srpski igrač gurnuo dok
je napuštao teren što je izazvalo tučnjavu u kojoj su sudjelovali i igrači
i članovi stručnog stožera obje reprezentacije.
NI SUSJEDI
NISU BOLJI
PA NI
NAJMOĆ
NIJI
LJUDI
47% glasova manje
Romney o Obaminim pristašama:
Ti ljudi žive na državnim jaslama
Kampanji republikanskog kandidata Mitta Romneyja mogao bi dosta
naštetiti tajno snimljeni govor koji je održao pred donatorima na Floridi
"47% ljudi glasat će za Obamu bez obzira na sve. To su ljudi koji vjeruju
da imaju pravo na hranu, zdravstveno osiguranje, smještaj... da im vlada
treba to dati. To su ljudi koji ne plaćaju poreze" izjavio je Romney.
Dodaje da na njih ne može utjecati i uvjeriti ih da vode brigu o svojim
životima. » Novi list, LA Times
JESMO LI, DAKLE, TOLERANTNI?
 Riječ tolerancija vuče korijene iz grčke riječi
tolerare što znači podnositi, trpjeti, i uvažavati
tuđe mišljenje i uvjerenja.
 Poznavanjem drugih kultura, upoznajemo druge
ljude, njihove nade, želje i vjerovanja, i kroz njih
sagledavamo i svoje nade, želje i vjerovanja.
 Razumijevajući njih razumijevamo sebe i postajemo
tolerantni prema drugačijem te postajemo svjesni
da je raznolikost ljudsko bogatstvo.
UNESCO-va definicija tolerancije
 Tolerancija je poštovanje, prihvaćanje i uvažavanje
bogatstva različitosti u našim svjetskim kulturama,
naša forma izražavanja i način da budemo ljudi.
 Tolerancija nije koncesija, dobrodušnost ili
popustljivost.
 Tolerancija je iznad svega aktivan stav potaknut
priznanjem univerzalnih ljudskih prava i
fundamentalna sloboda drugih.
 Nikako se ne može koristiti kao opravdanje za
kršenje fundamentalnih vrijednosti.
ODGOVORNOST
 Tolerancija je odgovornost koja nosi ljudska prava,
pluralizam (uključujući i kulturni pluralizam),
demokraciju i vladavinu zakona.
 Ona uključuje odbacivanje dogmatizma i
apsolutizma i potvrđuje standarde postavljene u
instrumentima internacionalnih ljudskih
Zoran Daskalović
Odumiranje nacionalnih manjina u Hrvatskoj
I, JESMO LI
TOLERANTNI?
Prema istraživanju o razini socijalne bliskosti prema
nehrvatima koje je koncem prošle godine na uzorku od tisuću
ispitanika proveo GfK Centar za istraživanja
Svaki četvrti punoljetni građanin Hrvatske potjerao bi Srbe
iz zemlje,
Svaki sedmi bi isto učinio sa Crnogorcima i Bošnjacima.
Nešto bolje su prošli Slovenci, njih bi svaki deseti ispitanik
šupirao iz Hrvatske.
Istraživanje je provedeno po Bogardusovoj metodi kojom se
od anketiranih građana tražilo da jednim od sedam stupnjeva (od
najvišeg "blisko srodstvo/bračni drug" do najnižeg "istjerao bih
ga iz zemlje") odrede svoj odnos prema nacionalnim manjinama.
U prosjeku svega deset posto ispitanika ne bi ništa imali
protiv da budu u bliskom srodstvu s nekim od pripadnika
nacionalnih manjina.
Pritom su najpoželjniji Slovenci, jer bi 15 posto ispitanika sa
Slovencima pristalo stupiti u brak.
Prosječna bliskost prema Crnogorcima i Bošnjacima
iskazala se u kvalifikaciji po kojoj bi ih ispitanici najrađe vidjeli
kao "posjetitelje Hrvatske", dok bi svaki deseti Hrvat Srbina
prihvatio kao "osobnog prijatelja", 8 posto kao kolegu s posla, a 4
posto kao susjeda u ulici.
UTJECAJ MEDIJA
Za svakodnevno informiranje
najviše koristim (%):
televiziju
57
internet
19
dnevne novine
10
više raznih medija
8
radio
6
TELEVIZIJA
GLEDANOST PREMA REGIJAMA
Slavonija
79
Lika, Kordun, Banovina
63
Sjeverna Hrvatska
61
Istra, Primorje, G. Kotar
59
Dalmacija
47
Zagreb s okolicom
43
NOVINE
PROSJEČNO IH KORISTI 10 POSTO ZA INFORMIRANJE
DOBNA SKUPINA OD 18 DO 24 GODINE
Istra, Primorje, Gorski 13
Kotar
Dalmacija
18
KORIŠTENJE INTERNETA
58 POSTO GRAĐANA
DVIJE TREĆINE KORISTI GA ZA INFORMIRANJE
JEDNA PETINAGRAĐANA NAJČEŠĆE PRIMA DNEVNE
INFORMACIJE PUTEM INTERNETA
REGIONALNA RASPROSTRANJENOST
Zagreb i Dalmacija
24
Istra, Primorje, G.
Kotar
18
VIŠE RAZLIČITIH IZVORA
Prosječno 8 posto korisnika
Sjeverna Hrvatska
17
Zagreb i okolica
19
Lika, Kordun,
Banovina
15
Žitelji gradova s više od
100.000 stanovnika
11
Slavonija
10
Visoko obrazovani
14
GODINE KORISNIKA
OD 15 DO 17 GODINA
56
OD 18 DO 24 GODINE
47
OD 25 DO 34 GODINE
35
VIŠE OD 65 GODINA
2
STUPANJ OBRAZOVANJA
SSS (GIMNAZIJA
23
VSS
29
ŠTO NAM MEDIJI RADE?
 Promiču li mediji
toleranciju?
 Uvažavaju li UNESCOove stavove?
 Ukazuju li na ljudska
prava, različitosti ili…?
 Je li zadaća medija da
ukazuju na loše? Da, ali
ne i na ružno
KAKO TO VIDI
24 sata
A TO SU:
KOJE KADŠTO
GRIJEŠE, PA
KANDIDAT ZA
GRADONAČELNIKA
POSTAJE SINOM
JE LI VEČERNJAK BOLJI?
MOŽEMO I UMANJIVATI ŠTETU
KOJI PUT SU I MANJINE DOBRE
POLITIKA
POSTIZBORNA CRNA GORA:
KLJUČ U RUKAMA MANJINA
Parlamentarni izbori održani u 14.10. u Crnoj Gori ozbiljno su uzdrmali
koaliciju oko Mila Đukanovića. On je nakon dvije decenije apsolutne
vladavine primoran da dijeli vlast sa strankama manjina.
Ivo Josipović tvrdi:
Hajka protiv mene je maskenbal
Predsjednik je opet komentirao sukob sa šefom Srpskog nacionalnog vijeća. Osvrnuo
se na izjavu Pupovca da Josipović izgleda želi biti vođa srpske manjine
Subota, 18. 8. 2012. u 16:57 Piše: Anamarija Mlačak
RIJEČI
SE
NE BIRAJU
Jurica Galoić/Pixsellembed
playerIvo Josipović
Predsjednik Ivo Josipović je u subotu u Istri opet komentirao
sukob s Miloradom Pupovcem, šefom Srpskog nacionalnog vijeća.
Osvrnuo se na izjavu Pupovca da Josipović izgleda želi biti vođa
srpske manjine.
- Zanimljiva je ta Pupovčeva teza jer on govori kao da postoje
dvije Hrvatske. Jedna u kojoj sam ja predsjednik i druga u kojoj je
on - rekao je Josipović i zaključio da je hajka protiv njega samo
maskenbal.
NOVINARI SE BUNE
 Četrdesetak novinarki i
novinara, predstavnika
većine redakcija
hrvatskih novina, okupilo
se u ponedjeljak, 22.
listopada 2012., u
Ministarstvu kulture
 Problemi karakteristični
za cjelinu medijskog polja
možda su i najviše
izraženi upravo u
tiskanim medijima koji su
bez izuzetka u privatnom
vlasništvu.
 Naklade i prihodi od
oglašavanja se smanjuju,
brojevi stranica stanjuju; ne
nestaju samo profesijski
standardi, teme, žanrovi i
rubrike, nego i cijele novine,
kao i stotine radnih mjesta s
njima.
 Nekad poštovano zanimanje
zamijenio je sve veći radni
teret, stres i strah za ionako
nesiguran honorar i sve nižu
plaću.
ŠTO IH MUČI
Tri skupine problema s kojima se tiskani mediji
suočavaju sada i ovdje:
1. neuspjela primjena zakonodavnih odredbi o
statutima medija i uredničko-novinarskoj
neovisnosti od vlasničkih interesa,
2. zloupotrebe statusa i kršenje radničkih prava
novinara upisanih u registar poreznih obveznika
(RPO)
3. razrada funkcionalnog modela koji bi omogućio
da država intervenira mjerama za spas profesije,
odnosno novinara, umjesto da snižava PDV
nakladnicima, što pak traže vlasnici medija.
IMA LI NADE?
 Mediji ne ispunjavaju svoju ulogu
 Krivci nisu isključivo novinari
 Medijsko okruženje treba drastično mijenjati
 Uloga države je da stvori uvjete za kvalitetno
novinarstvo
 Javnost se mora aktivirati
 Različitosti su na posebnom udaru
 Nitko nije izuzet, pa ni većinske skupine