jpp u projektima energetske efikasnosti i oie

Download Report

Transcript jpp u projektima energetske efikasnosti i oie

JPP U PROJEKTIMA ENERGETSKE
EFIKASNOSTI I OIE
TRENUTNO STANJE
• Srbija uvozi više od 80% tečnog goriva i više od
85% prirodnog gasa.
• Visoke cene goriva čine da obnovljiva goriva
budu finansijski dostupnija, jer korisnici u potrazi
za najekonomičnijim izvorom enegrije sve više idu
ka OIE.
• Javni subjekti nisu motivisani na korišćenje
jeftinijeg goriva kao što je biomasa, vetar, voda,
sunce, geo-termalna energija...
• Važan ekološki aspekt “zelene energije” i uticaj na
ŽS- zagađenje i smanjenje emisije CO2.
Međunarodni ugovori
• Ugovor o osnivnju Energetske zajednice (2006)
• Direktiva 2009/28/EZ o promociji upotrebe energije iz
obnovljivih izvora i izmeni i delimičnom stavljanju van
snage direktiva 2001/77/EZ i 2003/30/EZ
• Ugovor o stabilizaciji i pridruživanju (2008)
• Podrazumevaju implementaciju propisa Evropske unije iz
oblasti energetike, životne sredine i drugih oblasti
• Nastavlja tekovine Energetske zajednice
• UN FCCC i odgovarajuci Protokoli (1997)
• Kjoto protokol (2007)
• Aarhuska konvencija (2009)
• Ugovor o energetskoj povelji – nije ratifikovan
KJOTO PROTOKOL
• Ratifikovanjem Kjoto Protokola u Parlamentu
Srbije krajem 2007. godine, Vlada Srbije treba da
postavi institucionalni okvir za realizaciju
takozvanih CDM projekata, to jest projekata
čistog razvoja.
• U skladu sa Kjoto protokolom i direktivama
Evropske Unije, a zasnovano na preuzimanju
obaveze povećanja udela obnovljivih izvora
energije u ukupnoj potrošnji energije, Srbija je
preuzela obavezu povećanja korišćenja energije iz
OIE na 27% do 2020. godine.
Zakonodavni okvir korišćenja OIE
• Zakon o energetici («Sl. glasnik RS» br. 57/11, 80/11, 93/12
i 124/12)
• Uredba o uslovima i postupku sticanja statusa povlašćenog
proizvodača električne energije (»Sl. glasnik» br. 8/2013)
• Uredba o merama podsticaja za povlašćene proizvođače
električne energije («Sl. glasnik» 8/2013)
• Uredba o načinu obračuna i načinu raspodele prokupljenih
sredstava po osnovu naknade za podsticaj povlašćenih
proizvođača električne energije (»Sl. glasnik» br. 8/2013)
• Uredba o visini posebne naknade za podsticaj u 2013.
godini (»Sl. glasnik» br. 8/2013)
• Model ugovora o otkupu električne energije
Korišćenje obnovljivih izvora energije
i podsticaji
Ministarstvo energetike, razvoja i zaštite životne sredine je uradilo
vodiče za investitore u obnovljive izvore energije u Republici Srbiji :
• Izgradnja postrojenja i proizvodnja električne/toplotne
energije iz:
• Biomase
• Hidrogeotermalne energije
• Izgradnja postrojenja i proizvodnja električne energije u:
• Malim hidroelektranama
• Vetroelektranama
• Solarnim elektranama
• Izgradnja termosolarnih postrojenja
Status povlašćenog proizvođača i mere
podsticaja
STATUS:
• Pravo prvenstva pri preuzimanju ukupno proizvedene električne energije u
prenosni ili distributivni sistem, osim u slučaju kada je ugrožena sigurnost
rada tih sistema
• Pravo na subvencije (poreske, carinske i druge olakšice)
MERE PODSTICAJA:
• podsticajni period
• preuzimanje balansne odgovornosti
• besplatno očitavanje proizvedene energije
• pravo da nakon prestanka podsticajnog perioda zaključi
ugovor sa javnim snabdevačem po ceni na organizovanom
tržištu
• Feed-in tarife
• privremeni status povlašćenog proizvođača
Podsticajna otkupna cena
Podsticajne cene (c€/kWh) po vrstama elektrana
• Hidroelektrane do 30 MW:
12,40 – 5,9 zavisno od instalisane snage
• Elektrane na biomasu/biogas:
13,26 – 8,22/15,66 – 12,31 zavisno od instalisane snage
• Elektrane na vetar - 9,20
• Solarne elektrane - 20,66 – 16,25 zavisno od instalisane snage
• Geotermalne elektrane - 9,67 – 6,92 zavisno od instalisane snage
• Elektrane sa kombinovanom proizvodnjom na ugalj do 10 MW
-8,04
• Elektrane sa kombinovanom proizvodnjom na prirodni gas do 10
MW - 8,89
JPP i finansiranje projekata EE i OIE u
lokalnim samoupravama
Energetski sektor je sve važniji za opštine jer
promena cena na tržištu energenata direktno utiče
na budžet iz razloga što su:
• opštine veliki potrošači energije,
• ponegde su i proizvođači energije,
• često distribuiraju gas, ili toplotnu energiju i
preko cena vode socijalnu politiku
• ponekad planiraju izgradnju postrojenja i razvoj
energetske mreže na svojoj teritoriji.
• Opštine iz budžeta izdvajaju ogromna sredstva
za potrošenu energiju za:
– Ulično i javno osvetljenje,
– Vrtiće
– Škole
– Domove zdravlja
– Socijalne ustanove
– Objekte kulture i druge ustanove
S obzirom da su budžeti nedovoljni za finansiranje
svih zakonskih i preuzetih obaveza rešenje je
smanjenje troškova kroz finansiranje projekata EE i
upotrebe OIE.
Modeli JPP u finansiranju EE i OIE
Finansiranje projekata energetske efikasnosti od
privatne strane predstavlja javno-privatno
partnerstvo,koje može biti:
1. Nabavka usluge uštede operativnih
troškova za energiju kroz projekte EE,
2. Nabavka dobra izgradnje postrojenja za
korišćenje OIE sa elementima koncesije.
Nabavka usluge uštede operativnih troškova za
energiju kroz projekte EE
Projekti energetske efikasnosti kroz JPP predstavljaju finansiranje mera
unapređenja EE javnih objekata ili tehnoloških procesa javnih
preduzeća pri čemu se uštede koriste za otplatu investicije.
Zajednički su im sledeći elementi:
• Privatni partner investira u mere EE,
• Korisnik energije, lokalna samouprava ili JKP ne ulaže u projekat, a
postaje odmah vlasnik opreme,
• Tehnički i finansijski rizici investicije su na privatnoj strani,
• Ostvarene uštede se koriste za otplatu investicije i poboljšanje
stepena energetske efikasnosti,
• Ugovori bez podele ušteda i ugovori sa podelom ušteda,
• Rizik da korisnik energije ne plaća obaveze se rešava jedino
Ugovorom i generisanjem Zahteva za plaćanje sa preuzetom
obavezom, što nekada investitorima nije dovoljna garancija.
Primeri projekata JPP u EE
•
•
•
•
•
•
Javno osvetljenje, zamena živinih sijalica natrijumovim visokog pritiska, ili LED
osvetljenjem.
Ušteda u operativnim troškovima moguća od 35-70% u odnosu na bazni referentni
period, npr. Beograd godišnje plaća preko 1 mlrd. dinara za javno osvetljenje i
preko 450 miliona za novu opremu i održavanje postojeće.
Upravljanje javnim objektima, zgradama i infrastrukturom, kroz mogućnosti
smanjenja troškova energije i troškova održavanja, kao što su:
smanjenje
gubitaka energije pomoću izolacione tehnologije, povraćaja toplote, korišćenja
sunčeve toplote, toplotnih pumpi, ventilacija,npr. Pilot projekat solarnog kolektora
za zagrevanje školskog bazena u OŠ “ĐORĐE KOSTIĆ”.
Sistem daljinskog grejanja, finansiranje i ugradnja kotlova visokih performansi,
kogeneracija toplotne i električne energije, efikasnija proizvodnja energije (npr.
kombinovano-ciklična i kogeneracija kod električne energije) – npr. toplovodom od
TENT Obrenovac do Beogradskih toplana dopremala bi se topla voda kojom se
rashlađuju tornjevi a koja se ispušta u Savu.
Obnovljivi izvori energije , vetar, sunce, voda, biomasa, geotermal, su pogodni za
sve gradove, posebno za grad Beograd- urađena studija “Katastar geotermalnih
izvorišta na teritoriji grada Beograda”, deponijski gas iz Vinče za proizvodnju
el.energije.
Solarna toplana- srpski izum iz Badnjevca
Solarna toplana- srpski izum iz
Badnjevca
• Rešenje predstavlja veliki prodor na polju energetske efikasnosti i
uspešnog korišćenja obnovljivih izvora energije.
• Visokotemperaturni akumulator, koji je patentno rešenje
dr Vladana Petrovića omogućava da se akumulirana energija iz Sunca
proizvodi po potrebi i u kontinuitetu, 24 časa na dan i 365 dana u godini.
• Zapreminski kapacitet akumulatora iznosi 450 kWh/m3 što ga čini
jedinstvenim u svetu.
• Maksimalna temperatura do koje se zagreva akumulaciona masa iznosi
800 stepeni Celzijusovih. Sistem izolacije jezgra akumulatora je takođe
patentirano rešenje profesora Petrovića, koje omogućava da toplotni
gubici budu manji od 6 odsto na godišnjem nivou.
• Koristio bi se za proizvodnju električne energije i snabdevanje toplotnom
energijom gradova i manjih mesta.
• Prednosti sistema su u kontinuiranoj proizvodnji energije iz akumulirane
sunčeve energije, a kapacitet akumulacije je 4 do 5 puta veći od
postojećih sistema. Nema ograničenja u odabiru lokacije za instalaciju
postrojenja, jer se sistem može primeniti u svim zemljama sveta.
Nabavka dobra izgradnje postrojenja za korišćenje OIE
i davanja koncesije
• Privatna strana vrši izgradnju postrojenja za proizvodnju energije iz
OIE na zemljištu u vlasništvu LS i isporučuje je direktno korisnicima
za njihove potrebe po redovnoj ceni ili distibuteru po povlašćenoj
ceni ukoliko stekne status povlašćenog proizvođača.
• Korisnik energije ili koncesione naknade, lokalna samouprava ili JKP
ne ulaže novac u projekat, ali ne postaje vlasnik postrojenja do
isteka Ugovora.
• LS ima interesa da sa privatnom stranom formira DPN koje će se
baviti proizvodnjom energije iz OIE i imati učešće u prihodima po
posebnoj tarifi za povlašćene proizvođače, naročito za postrojenja
do 1MW.
• Nakon isteka ugovornog perioda postrojenje postaje vlasništvo LS.
• Primer projekta opština Brus: privatna strana finansira izgradnju
magistralnog vodovoda u dužini od 6,5km, za pravo postavljanja
MHE do 1MW.
HVALA NA PAŽNJI!
Centar za JPP, upravljanje projektima i razvoj
akcionarstva
Tel. 011/2659-073
063/305-889, 064/8760-230
E-mail: [email protected]
www.jppcentar.rs
www.kombeg.org.rs