Transcript Hipoteke u parničnom i ovršnom postupku

HIPOTEKE U PARNIČNOM I
OVRŠNOM POSTUPKU
Pravosudna akademija
1
CILJEVI RADIONICE
• ovladavanje općim i posebnim
pozitivnopravnim režimima pravnog
instituta založnog prava na nekretnini
• u parničnom postupku
• u ovršnom, odnosno postupku osiguranja
• recentna sudska praksa i dvojbena pitanja
2
POJAM ZALOŽNOG PRAVA
• Založno pravo je ograničeno stvarno pravo
na određenoj stvari (zalogu) koje ovlašćuje
svog nositelja (založnog vjerovnika) da
založnu tražbinu, ne bude li mu o
dospijeću ispunjena, namiri iz vrijednosti te
stvari, ma čija ona bila, a njen svagdašnji
vlasnik (založni dužnik) dužan je to trpjeti
(čl. 297/1. ZV).
3
1. OPĆE ODREDBE O HIPOTECI
• Hipoteka je dobrovoljno založno pravo koje se
na stvari osniva bez predaje stvari vjerovniku u
posjed i koje ga ne ovlašćuje da drži zalog u
posjedu (čl. 304/1. ZV).
• Hipoteke na nekretninama, registarske hipoteke
na pokretninama
• Hipotekom se osigurava namirenje iz vrijednosti
nekretnine novčane tražbine ili tražbine kojoj je
vrijednost izražena u novcu (čl. 301/1. ZV)
4
• Može se osigurati postojeća tražbina, ali i
tražbina koja će nastati nakon nekog
vremena ili nakon ispunjenja nekog uvjeta,
ako ispunjava pretpostavke iz čl. 301/1.
ZV (čl. 301/2. ZV).
• Pored glavne tražbine, hipoteka osigurava
i namirenje sporednih tražbina, kamata,
troškova za očuvanje stvari i troškova
naplate tražbine (čl. 301/3. ZV).
5
• Prema čl. 298/1. ZV hipotekom može biti
opterećena pojedinačno određena
nekretnina sposobna za unovčenje, kao i
njezin idealni dio, a ako nije što drugo
određeno, opterećene su i sve pripadnosti
nekretnine (čl. 298/4. ZV).
• Hipoteka se ne može prenijeti s jedne
nekretnine na drugu (čl. 299/2. ZV)
6
• Hipoteka se ne može odvojiti od
nekretnine koju opterećuje, pa tko stekne
nekretninu, stječe je zajedno s hipotekom
kojom je opterećena, izuzev ako zakonom
nije drukčije određeno (čl. 299/1. ZV).
7
• Dok hipoteka traje, namirenje tražbine
osigurava nekretnina kao cjelina, uključivši
sve pripadnosti, ako bi se nekretnina
podijelila, hipoteka nastavlja teretiti ono na
što se podijelila ili što se od nje odvojilo,
ako nekretnina propadne, pa umjesto nje
nastane pravo koje je nadomješćuje (čl.
301/4. ZV).
8
2. VRSTE HIPOTEKA
• Kriterij pravne naravi titulusa
A) Dobrovoljne
• dobrovoljne ugovorne hipoteke
• dobrovoljne sudske i javnobilježničke
hipoteke na temelju sporazuma stranaka
9
B) Nužne
1) prisilne (nedobrovoljne) sudske hipoteke koja se
osnivaju u postupku osiguranja na temelju:
• rješenja suda kojim se određuje mjera
osiguranja prisilnim osnivanjem i uknjižbom
hipoteke, i
• rješenja suda kojim se određuje prethodna
mjera predbilježbom hipoteke
10
2) prisilne (nedobrovoljne) sudske
hipoteke koja se osnivaju u ovršnom
postupku na temelju:
• rješenja kojim se određuje osnivanje
nedobrovoljne hipoteke, i
• rješenja o dosudi kojim se određuje
osnivanje tzv. «surogat hipoteke»
3) zakonske hipoteke
11
OSNIVANJE HIPOTEKE
• 1) Dobrovoljne
• a) Dobrovoljne ugovorne hipoteke osnivaju
se u korist vjerovnika uknjižbom u
zemljišnim knjigama kao teret na
opterećenoj nekretnini (čl. 309/1. ZV), a na
temelju pravnog posla kojem je cilj
osnivanje hipoteke (čl. 306/1. ZV).
12
• b) Sudske i javnobilježničke dobrovoljne
hipoteke uređene su čl. 261. do 272. OZ (čl.
312/3. ZV) i osnivaju se na način koji uređuju
odredbe o ovrsi i osiguranju.
• Sudske-na temelju hipotekarnog sporazuma,
koji u formi sudskog zapisnika o sporazumu
stranaka o osiguranju, stranke sklope pred
sudom u postupku osiguranja novčane tražbine
(čl. 312/1. ZV) i čiji sadržaj i formu (čl. 312/2. ZV)
propisuju odredbe koje uređuju taj postupak.
13
• Javnobilježničke-sporazum koji se po svom
sadržaju podudara sa sporazumom stranaka iz
čl. 263/1. OZ, sklopljen u obliku
javnobilježničkog akta ili solemnizirane privatne
isprave, koji sadrži i izjavu dužnika da je
suglasan da se, radi osiguranja određene
novčane tražbine vjerovnika, na nekretnini
osnuje hipoteka, izjednačen je po svom učinku
sa zapisnikom iz čl. 263/2. OZ.
• V. čl. 101. a/1. OZ
14
• 2) Prisilne (nedobrovoljne)
• čl. 311/1. ZV-zakonske odredbe koje
uređuju sudski postupak osiguranja
novčanih tražbina, određuju pretpostavke
pod kojima sud može osnovati prisilnu
sudsku hipoteku.
• a) U postupku osiguranja:
• 1) osnivaju se uknjižbom (čl. 259/1. OZ)
na temelju odluke-rješenja o osiguranju
15
• Pretpostavke-čl. 258. OZ koji određuje da na
osnovi ovršne isprave kojom je utvrđena
novčana tražbina, predlagatelj osiguranja ima
pravo tražiti osiguranje tražbine osnivanjem
hipoteke na nekretnini protivnika osiguranja
• Pri uknjižbi hipoteke u zemljišnim knjigama
naznačuje se i ovršivost tražbine radi osiguranja
koje je uknjižba određena (čl. 259/2. OZ)
16
• 2) čl. 283. do 291. OZ-prethodne mjere
• čl. 284. 0Z- sud će na temelju: odluke suda ili
upravnog tijela koja nije postala ovršna,
nagodbe zaključene pred sudom ili upravnim
tijelom, ako tražbina koja je u njoj utvrđena još
nije dospjela te javnobilježničke isprave, ako
tražbina koja je u njoj utvrđena još nije dospjela
odrediti prethodnu mjeru ako predlagatelj
osiguranja učini vjerojatnim opasnost da bi se
bez tog osiguranja onemogućilo ili znatno
otežalo ostvarenje tražbine.
17
• b) U ovršnom postupku:
• 1) čl. 97. OZ-nakon što se nekretnina nije
prodala ni na drugom ročištu javne dražbe, sud
pošto obustavi ovrhu, na prijedlog ovrhovoditelja
može odredi osiguranje osnivanjem hipoteke čiji
se prvenstveni red određuje prema
prvenstvenom redu kojeg je za ovrhovoditelja
osiguravala zabilježba ovrhe
• primjenom čl. 257. do 260. OZ.
18
• 2) čl. 37/4. ZZK (čl. 116. OZ)-kada su u postupku ovrhe
na nekretnini prodane samo neke od nekretnina
zajedničke hipoteke (čl. 37/2. ZZK) čijom se prodajom
vjerovnik namirio, a ostali su nenamireni hipotekarni
vjerovnici upisani nakon zajedničke hipoteke, sud je ex
offo dužan upisati (osnovati) u korist tražbina ovih
vjerovnika hipoteku na neprodanim nekretninama.
• na onom mjestu koje je u prvenstvenom redu zauzimala
zajednička hipoteka,
• ne preko iznosa do kojeg bi svaka pojedina nekretnina
odgovarala za zajedničku hipoteku s obzirom na razmjer
njezine vrijednosti prema ukupnoj vrijednosti svih
nekretnina opterećenih zajedničkom hipotekom.
19
• 3) Zakonske hipoteke
• čl. 314/1. ZV-ispunjenjem pretpostavki koje za to
odredi posebni zakon
• Neprave, za razliku od pravih zakonskih
hipoteka koje nastaju ipso jure u trenutku kada
se steknu pretpostavke uz koje posebni zakon
veže osnivanje tih hipoteka, nastaju tek nakon
što na temelju posebnih pretpostavki
predviđenih za njihovo stjecanje (čl. 314/1. ZV),
činom stjecanja-uknjižbom hipoteke u zemljišne
knjige, vjerovnik stekne hipoteku.
20
• Neprave-čl. 382/5. ZV-pravna osoba koja
je obavila hitne popravke na nekretnini u
odnosu na koju je uspostavljeno etažno
vlasništvo ovlaštena je radi osiguranja
naplate nenamirene tražbine (dijela)
tražbine upisati hipoteku na stanu,
odnosno drugom posebnog dijela zgrade
onih suvlasnika koji nisu podmirili troškove
hitnih popravka.
21
• Prave
• čl. 51/2. ZV-razvrgnuće suvlasništva isplatom, ako stvar
pripadne jednom od suvlasnika u cijelosti, ostali
suvlasnici do isplate imaju založno pravo na stvari koja
je pripala tražitelju razvrgnuća u cijelosti
• čl. 143/3 ZN-razvrgnuće naslijedničke zajednice, kada je
na zahtjev sunasljednika koji je živio, odnosno
privređivao u zajednici s ostaviteljem (legatara) sud
odlučio da mu se ostave pojedine stvari (pokretnine,
nekretnine, skupine svari) koje bi pripadale u dio ostalih
sunasljednika. U tom slučaju sunasljednici radi
osiguranja iznosa koje im je taj sunasljednik dužan
platiti, do isplate imaju založno pravo na dijelovima
ostavine dodijeljenima tom sunasljedniku.
22
NAMIRENJE TRAŽBINE-OPĆA
PRAVILA
• Pravo na namirenje ovlašćuje založnog
vjerovnika, ako dužnik zalogom osiguranu
tražbinu ne namiri po dospijeću, da svoju
tražbinu namiri iz vrijednosti zaloga od
svagdašnjega vlasnika založene stvari i da
od svakoga trećega zahtijeva da trpi to
namirenje, ako nije što drugo određeno
zakonom (v. čl. 336/1. i 3. ZV).
23
• Namirenje se može zahtijevati najprije iz
vrijednosti zaloga ili iz imovine dužnika, ili
istodobno i iz jednog i iz drugog (v. čl. 336/4.
ZV), i vjerovniku ta mogućnost pripada i nakon
pokretanja postupka prisilnog namirenja, a sve
dok ne bude u cijelosti namiren (čl. 336/5 ZV)
• Ako se vjerovnik ne uspije u cijelosti namiriti iz
vrijednosti zaloga, dužnik mu ostaje dužan
razliku, u suprotnom višak pripada dužniku
24
• Pravilo je da tražbina osigurana založnim
pravom ima prvenstveni red namirenja iz
vrijednosti zaloga pred tražbinama koje
nisu osigurane založnim pravima, ako
drugačije nije zakonom određeno (čl.
302/1. ZV).
25
• Konkurencija više založnih prava na istom
zalogu ravna se kriterijem prior in tempore,
potiur iure, pa ako je zalog opterećen s više
založnih prava, prednost pri namirenju ima ona
tražbina koja je ispred ostalih u prvenstvenom
redu (čl. 302/2. ZV).
• Mjesto u prvenstvenom redu određuje se prema
trenutku nastanka založnoga prava, ako
zakonom nije drukčije određeno (čl. 302/3. ZV).
26
• Pravo na namirenje vjerovnik ostvaruje putem
suda, po pravilima stvarnoga prava i na način
određen propisima o ovrsi novčanih tražbina,
ako zakon ne određuje drukčije (čl 336/2. ZV).
• Izvansudski način namirenja iz vrijednosti
zaloga, dopušten je, uz postojanje određenih
pretpostavki, samo u slučaju kada je predmet
založnoga prava pokretnina ili pravo koje se ne
smatra nekretninom (čl. 337/1. ZV).
27
OVRŠNO SUDSKO NAMIRENJE
• Prisilno ostvarenje prava na namirenje
hipotekarne tražbine ostvaruje se pokretanjem
jednog od dva sudska ovršna postupka:
• A) ovrhom na nekretnini (prodajom nekretnine i
namirenjem iz kupovnine koji uređuje deseta
glava OZ-a, čl. 74.-125. OZ)
• B) uspostavom privremene uprave nad
nekretninom (ubiranjem i unovčavanjem plodova
i koristi, ako ih je nekretnina sposobna davati, čl.
336/7. ZV).
28
• Za određivanje i provedbu ovrhe potrebno je da
se steknu zakonom propisane pretpostavke.
• Jedna od tih pretpostavki je postojanje perfektne
ovršne isprave u užem smislu, a takva je ovršna
isprava ona koja ima svojstvo ovršnosti (čl. 22.25. OZ) što znači da je hipotekarna tražbina koja
je u njoj utvrđena dospjela i ovršiva, te koja je
podobna za ovrhu.
29
REPERKUSIJE IZOSTANKA
OVRŠNOG NASLOVA
• vjerovnici svih drugih hipoteka, izuzev
dobrovoljnih ugovornih hipoteka, s naslova
titulusa hipoteke raspolažu ispravama koje imaju
značenje ovršnih isprava u smislu čl. 21. OZ.
• čl. 338/1. ZV-u slučaju kada vjerovnik nema
ovršni naslov-treba prethodno u parničnom
postupku ishoditi pravomoćnu presudu kojom će
hipotekarnom dužniku biti naložena dužnost
trpjeti namirenje iz vrijednosti nekretnine ili
tražbinu osobno namiriti.
30
• protiv hipotekarnog dužnika-vjerovnik će
hipotekarnom tužbom zahtijevati da sud donese
presudu kojom će naložiti dužniku da trpi da
vjerovnik tražbinu (čiji se opseg i visina utvrđuju
prema stanju u trenutku zaključenja glavne
rasprave) namiri iz vrijednosti nekretnine.
• protiv osobnog dužnika, ako osobni dužnik
istodobno nije i vlasnik založene nekretninevjerovnik će tražiti donošenje takve presude
kojom će dužniku biti naređeno da podmiri
vjerovnikovu tražbinu (čl. 338/1. ZV).
31
• Dužnik u parnici može isticati sve
prigovore koji se odnose na pravni posao
(dospjelost i postojanje tražbine, prestanak
tražbine i sl.) kao i one vezane uz samu
hipoteku (nevaljalost upisa i sl.), a ako je
riječ o hipotekarnom dužniku, može istaći i
prigovore koje ima iz osobnog odnosa s
vjerovnikom (odricanje od duga, prigovor
prijeboja i sl.).
32
• Od pokretanja parničnog postupka, radi
publiciranja činjenice da je tražbina
dospjela, vjerovnik je ovlašten zatražiti da
se u zemljišnim knjigama zabilježi otkaz
koji je dao hipotekarnom dužniku, pod
uvjetom da ga je dao u obliku javne
isprave (V. čl. 338/1. ZV, čl. 79. ZZK, usp.
77. a. OZ).
33
• Drugi instrument kojim se štiti realizacija
prava namirenja-zabilježba hipotekarne
tužbe (v. čl. 39. ZZK, čl. 70/1. ZZK)
• Vjerovnik je ovlašten prijedlogom za upis
zabilježbe zatražiti da se u zemljišnim
knjigama zabilježi tužba protiv vlasnika
nekretnine, pod pretpostavkom da je
podnio hipotekarnu tužba
34
NAMIRENJE PRODAJOM IZ
VRIJEDNOSTI NEKRETNINE
• Ovršni postupak provodi se ovršnim
radnjama: zabilježbom ovrhe,
utvrđivanjem vrijednosti nekretnine,
prodajom nekretnine i namirenjem
ovrhovoditelja iz iznosa dobivenog
prodajom (čl. 75. OZ).
35
• Hipotekarne tražbine prodajom nekretnine,
u načelu, prestaju, a hipotekarnim
vjerovnicima pripada pravo na namirenje
iz kupovnine.
• Posebni režimi namirenja nedospjelih
hipotekarnih tražbina-hipotekarne tražbine,
iako nisu dospjela do donošenja rješenja o
namirenju, namiruju se, načelno kao da su
dospjele, ali uz određene posebnosti.
36
• Glavnica uz koju su ugovorene kamate,
namiruje se u cijelosti primjenom načela
vremenskog prioriteta u odgovarajućem
isplatnom redu, a kamate obračunate samo do
dana donošenja rješenja o namirenju.
• Ako kamate nisu ugovorene, iznos glavnice
namiruje se umanjen za zakonske kamate od
dana donošenja rješenja o namirenju do dana
dospijeća tražbine (čl. 112. OZ).
37
• Nedospjela povremena primanja osigurana
hipotekom namiruju se na izričiti zahtjev
vjerovnika, a njihov obračun vrši se na isti način
kao i obračun naknade za osobne služnosti
(sporazumom kojim se de facto kapitalizira ta
davanja za određeni period).
• Nije određen rok u kojem treba postaviti zahtjev,
ali bi analog. s čl. 117/3. i 106/2. OZ proizlazilo
da vjerovnik to mora učiniti najkasnije na ročištu
za diobu.
38
• Iznos tražbina osiguranih hipotekom koje su vezane za
odgodni odnosno raskidni uvjet izdvojit će se i staviti u
sudski, odnosno javnobilježnički polog i isplatiti kad se
odgodni uvjet ispuni ili kad bude sigurno da se raskidni
uvjet neće ispuniti.
• Ako se odgodni uvjet ne ispuni ili se ispuni raskidni uvjet,
izdvojeni iznos kupovnine služi za namirenje vjerovnika
čije tražbine nisu potpuno ili nisu uopće namirene, a ako
takvih vjerovnika nema ili cijeli iznos nije iscrpljen
njihovim namirenjem, taj će se iznos, odnosno ostatak
predati ovršeniku (čl. 114. OZ).
39
• Ako je u zemljišnim knjigama upisana
predbilježba hipoteke, a onaj u čiju je
korist predbilježba upisana dokaže da je u
tijeku postupak za njezino opravdanje/da
još nije protekao rok za pokretanje toga
postupka, tražbina na koju se predbilježba
odnosi namiruje se na način na koji se
namiruje tražbina uz odgodni uvjet.
40
• Tražbina za koju je u zemljišnoj knjizi
upisana zabilježba spora radi brisanja
hipoteke ili zabilježba o drugom sporu
namiruje se na način na koji se namiruje
tražbina uz raskidni uvjet (čl. 115. OZ).
41
• Poseban režim, u odnosu na izložena pravila općeg
režima, predviđen je u slučaju ovršne prodaje nekretnine
za koju je upisana hipoteka kao osiguranje za tražbinu
koja je u međuvremenu u cijelosti prestala. U takvom
slučaju, bez obzira na činjenicu što hipoteka nije
izbrisana iz zemljišnih knjiga (pod pretpostavkom da
nekretnina ili hipoteka nije prenesena komu drugomu),
neće se prilikom diobe kupovnine i namirenja vjerovnika
takva hipotekarna tražbina uzimati u obzir (v. čl. 347/4.
ZV), Vlasniku pripada pravo na dio kupovnine samo ako
hipotekom osigurana tražbina još postoji prema trećoj
osobi, ili ako mu pripada naknada za ispunjenje te
tražbine(v. čl. 347/5. ZV).
42
• Prema čl. 348/1. ZV u slučaju brisanja hipoteke
vlasnik može istodobno ishoditi da se u
zemljišnoj knjizi zabilježi da je za upis nove
hipoteke do visine izbrisane hipoteke pridržan
prvenstveni red za vrijeme od tri godine od
odobrenja te zabilježbe.
• Ako se promijeni vlasnik nekretnine ovaj pridržaj
djeluje i u korist novog vlasnika (napominjemo
da novi vlasnik može raspolagati i prvenstvenim
redom neizbrisane hipoteke).
43