Transcript Uvod u program

Uvod u baze podataka
© S. Šutalo i D.Grundler, 2009.
Podatak
 Podatak je činjenica koju se može spoznati
opažanjem i sam po sebi nema značenje.
1450
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009
2
Informacija
 Kada se podatku pridjeli značenje on postaje
informacija.
1450
materijal koji
se može
reciklirati
godina kada je
Gutenberg
izumio tiskarski
stroj
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009
opasnost od
radioaktivnosti
3
Baza podataka
 Podaci i informacije se mogu čuvati na razne načine.
Može ih se pamtiti, zapisivati na papir ili pohraniti u
memoriju računala.
 Jedan od načina čuvanja skupa podataka u
računalnoj memoriji je poznat pod nazivom baza
podataka.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009
4
Baza podataka
 U svakodnevnom se životu često rabe baze
podataka. Primjeri za to su evidencije:
 o potrošačima električne energije,
 o telefonskim pretplatnicima,
 o članovima knjižnice i knjigama,
 o sadržaju nekog skladišta i slično.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009
5
Baza podataka
 Baza podataka je skup podataka organiziranih
tako da je u njemu moguće brzo pronaći, izdvojiti,
razvrstati, dodati, obrisati i sl. željene podatke.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009
6
Tablica
 Tablica (engl. table) je temeljni objekt baze podataka.
 U nju se pohranjuju podaci.
 Svaka je tablica sastavljena od redaka i stupaca.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009
7
Zapis
 Jedan redak tablice naziva se zapis (engl. record).
Tablica redovito ima više zapisa (redaka tablice).
 Zapis sadrži podatke o svojstvima svakoga od
članova baze.
 U tablici u koju su pohranjeni podaci o npr.
potrošačima električne energije, svaki potrošač
predstavlja jedan zapis.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009
8
Polje
 Jedan stupac tablice naziva se polje (engl. field).
Tablica redovito ima više polja (stupaca tablice).
 Svako polje sadrži srodne podatke (npr. prezime).
 U tablici u koju su pohranjeni podaci o npr.
potrošačima električne energije polja su: ime, prezime,
grad, ulica, stanje brojila, iznos računa, itd.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009
9
Jednostavne (plošne) baze
 Podaci jednostavne baze podataka mogu se pohraniti
u jednu tablicu. Takva se baza naziva plošna baza.
 S takvom se tablicom
(plošnom bazom) može
upravljati pomoću
programa za tablično
računanje
(npr. Microsoft Excel).
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009
10
Jednostavne (plošne) baze
 Na primjer, u jednoj se tablici mogu čuvati podaci o
knjigama neke knjižnice.
 Zapisi tablice (redci) sadržavat će podatke o svakoj
knjizi (npr. autor, naslov, izdavač i sl.).
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009
11
Podaci o knjigama
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009
12
Jednostavne (plošne) baze
 Što ako osoblje knjižnice želi uz pomoć takve baze
podataka voditi i evidenciju o posuđenim knjigama?
 U tom slučaju tablicu treba proširiti dodavanjem novih
polja koja opisuju korisnike usluga knjižnice.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009
13
Jednostavne (plošne) baze
 Osoblje knjižnice bi pri svakoj posudbi, uz svaku
knjigu, trebalo popuniti prethodno navedena polja.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009
14
Relacijski model baze podataka
 Kad struktura baze postane složenija, javlja se
potreba za boljom organizacijom podataka.
 Bolju organizaciju i lakše rukovanje složenim bazama
podataka omogućuje relacijski model baze podataka.
 Većina suvremenih baza podataka su relacijske
baze podataka.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009
15
Relacijski model baze podataka
 Osnovna zamisao:
a) skupinu podataka rastaviti u manje logički
povezane cjeline
(postupak se naziva normalizacija),
b) podatke svake cjeline pohraniti u zasebnu tablicu,
c) podatke iz različitih tablica povezivati preko polja
koje sadrži identične podatke.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009
16
Primarni ključ
 Tablice se najčešće povezuju preko polja koje se
naziva primarni ključ.
 Primarni ključ je polje koje sadrži vrijednosti
jedinstvene za svaki od zapisa u tablici.
Npr. kod popisa osoba primarni ključ može biti JMBG jer je
različit za svaku osobu.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009
17
Relacijski model baze podataka
 Relacijskim modelom baze podataka, prethodni se
primjer može riješiti tako da se u jednu tablicu unesu
podaci o knjigama, a u drugu podaci o korisnicima
usluga knjižnice.
 Kada korisnik posudi neku od knjiga podaci se
međusobno povežu pa više nema potrebe za
ponovnim unosom podataka.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009
18
Relacijski model baze podataka
Tablica
Knjige
Zajedničko
polje
Tablica
Korisnici
knjižnice
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009
19
Osmišljavanje baze
 Pri stvaranju tablica relacijske baze podataka treba
imati na umu što se želi dobiti kao rezultat, te koji su
podaci dostupni.
 Valja pažljivo osmisliti kako podatke grupirati u manje,
smislene cjeline (normalizacija), kako tablice
međusobno povezati te što birati za primarne ključeve.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009
20
Upravljanje bazom podataka
 Baza podataka je samo spremnik podataka.
 Ono što je korisniku potrebno je mogućnost pristupa
podacima, njihovo uređivanje, pretraživanje,
razvrstavanje, izdvajanje po zadanom uvjetu i slično.
 Bazom podataka se rukuje pomoću prikladnog
programa.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009
21
DBMS
 Baza podataka i program za rukovanje podacima u
bazi nazivaju se zajedničkim imenom: sustav za
upravljanje bazom podataka (engl. data base
management system, DBMS).
 Sustavi za upravljanje bazom podataka su: Access,
MySQL, Clipper, dBase, Oracle, Paradox i dr.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009
22
Microsoft Access
 Jedan od sustava za upravljanje bazom podataka koji
omogućava organiziranje baze podataka i rad s
podacima u njoj je Access tvrtke Microsoft.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009
23
Pokretanje programa
 Program Acess pokreće se kao i svi drugi programi
koji rade s operacijskim sustavom Windows.
 Korisnik će odabrati onaj način koji je njemu
najprihvatljiviji. Birat će:
 Start/All Programs/Microsoft Office/Access
ili
 dvokliknuti na ikonu Access
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009
.
24
Uvod u Microsoft Office Access
 Pokretanjem programa Access prikazuje se stranica
Uvod u Microsoft Office Access.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009
25
Uvod u Microsoft Office Access
 Ova stranica omogućuje:
1. stvaranje nove baze
(pomoću predložaka
ili po vlastitoj zamisli),
1
2
2. otvaranje postojeće
baze.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009
26
Nova prazna baza
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009
27
Nova prazna baza
 Za oblikovanje nove prazne baze podataka treba:
1. Birati Kategorije predložaka/Sa svojstvima.
2. Birati Nova prazna baza podataka.
1
2
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009
28
Nova prazna baza
3. Odabrati mjesto pohrane i upisati naziv baze
podataka.
4. Kliknuti na Stvori.
3
4
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009
29
Nova prazna baza
Vježba 1.
 Otvoriti novu, praznu bazu podataka, pa je pohraniti u
mapu Za baze koja je stvorena na radnoj površini.
 Naziv baze podataka neka je jednak vlastitom
prezimenu.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009
30
Nova baza – pomoću predloška
 Office Access 2007
sadrži niz predložaka
za baze podataka koji
su oblikovani za
različite potrebe.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009
31
Nova baza – pomoću predloška
 Svaki je predložak sustav za upravljanje bazom
podataka za određenu namjenu, s unaprijed zadanim
tablicama, obrascima, izvještajima, upitima i dr.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009
32
Nova baza – pomoću predloška
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009
33
Nova baza – pomoću predloška
 Za oblikovanje nove baze pomoću ponuđenog
predloška potrebno je:
1. Birati željenu kategoriju predloška.
2. Birati željeni predložak.
2
1
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009
34
Nova baza – pomoću predloška
3. Upisati mjesto pohrane i naziv baze podataka.
4. Kliknuti na Stvori.
3
4
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009
35
Nova baza po predlošku
Vježba 2.
 Otvoriti novu bazu podataka po predlošku
Obrazovanje/Učenici pa je pohraniti u mapu Za baze
koja je stvorena na radnoj površini.
 Naziv baze podataka neka je jednak vlastitom imenu.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009
36
Nova baza podataka
 Baza podataka nastala u programu Access 2007 ima
nastavak *.accdb (Access Database).
 Nakon pohrane nastaje ovakva ikona:
Baze podataka starijih inačica Accessa imaju nastavak *.mdb.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009
37
Prozor programa Access
Vježba 3.
 Pomoću upravo stvorene baze podataka upoznati
glavne dijelove prozora programa Access i njihove
funkcije.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009
38
Prozor programa Access
Alatna traka za brzi pristup
Gumb MS
Office
Vrpca
Navigacijsko
okno
Traka stanja
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009
39
Vrpca – glavne kartice
 Vrpca se sastoji od kartica koje su organizirane prema
zadacima kojima su namijenjene.
 Glavne kartice su: Polazno, Stvori, Vanjski podaci,
Alati baze podataka.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009
40
Kartice - grupe
 Svaka se kartica sastoji od nekoliko grupa koje glavni
zadatak rasčlanjuju na podzadatke.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009
41
Naredbeni gumbi
 U svakoj se grupi nalaze naredbeni gumbi koji
pokreću naredbe ili prikazuju izbornike naredbi.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009
42
Naredbeni gumbi
 Za svaku se grupu može, odgovarajućom oznakom,
otvoriti pripadajući dijaloški okvir.
Oznaka za pokretanje
dijaloškog okvira.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009
43
Naredbeni gumbi - pomoć
 Ako korisnik ne zna čemu služi neki od naredbenih
gumba, dovoljno je na njemu zadržati kazalo miša.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009
44
Kontekstne kartice
 Osim standardnih kartica, postoje i kontekstne kartice
koje se pojavljuju samo kada su potrebne za zadatak
koji se trenutno izvodi ili objekt s kojim se trenutno radi.
Kartica – Alati tablice, Podatkovni list
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009
45
Kontekstne kartice
 Odgovarajuće kontekstne kartice se pojave ovisno o
kontekstu (odnosno, o objektu s kojim se radi i onome
što se radi).
 Može se pojaviti jedna ili više kontekstnih kartica.
Kartica – Alati tablice, Dizajn
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009
46
Gumb MS Office
 Gumb MS Office otvara
izbornik koji sadrži
naredbe za rukovanje
datotekama.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009
47
Alatna traka za brzi pristup
 Ova se traka nalazi na vrhu prozora programa i
omogućuje brzi pristup alatima koji se često rabe.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009
48
Alatna traka za brzi pristup
 Alatnu traku za brzi
pristup može se
prilagoditi dodavanjem
naredbi ili uklanjanjem
suvišnih naredbi.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009
49
Minimiziranje prikaza vrpce
 Ovaj izbornik nudi i
mogućnost minimiziranja
prikaza vrpce.
 Iz izbornika alatne trake
za brzi pristup valja birati:
 Minimiziraj vrpcu.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009
50
Minimiziranje prikaza vrpce
 Posljedica:
 Prikaz vrpce se vraća istim postupkom!
 Prikaz vrpce je moguće minimizirati i dvoklikom na
naziv trenutno aktivne kartice.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009
51
Alatna traka za brzi pristup
 U alatnu je traku za brzi pristup moguće dodati nove
naredbovne gumbe.
 Potrebno je pokrenuti izbornik alatne trake za brzi
pristup pa birati:
 Više naredbi...
 a potom naredbu Prilagodba.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009
52
Dodavanje naredbovnog gumba
 Treba birati naredbu
čiji se naredbeni gumb
želi dodati, a zatim
kliknuti na Dodaj.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009
53
Uklanjanje naredbovnog gumba
 Naredbeni gumb se uklanja pozivom kontekstualnog
izbornika (desni klik mišem), a zatim biranjem
naredbe Ukloni s alatne trake za brzi pristup.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009
54
Traka stanja
 Traka stanja prikazuje:
 informacije o aktivnoj bazi podataka,
 gumbe za promjenu prikaza.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009
55
Traka stanja
 U traku stanja se mogu
dodati ili iz nje ukloniti
stavke.
 Potrebno je pozvati
kontekstualni izbornik
na traku stanja (desni
klik) pa birati željeno.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009
56
Navigacijsko okno
 Pojavljuje se po otvaranju baze podataka.
 Navigacijsko okno prikazuje glavne vrste objekata koji
se mogu stvarati unutar baze podataka podijeljene u
kategorije.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009
57
Navigacijsko okno
 Objekti baze podataka
služe za predstavljanje,
izdvajanje, odabir i druge
promjene prikaza
podataka u bazi.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009
58
Navigacijsko okno
 Prikaz kategorija je
moguće skupiti ili
proširiti za to
predviđenim gumbom.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009
59
Izbornik kategorija
 Na vrhu navigacijskog
okna nalazi se izbornik
kategorija.
 Izbornik omogućava
postavljanje ili izmjenu
kategorija po kojima
okno grupira objekte
baze podataka.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009
60
Izbornik kategorija
 Promijenom kategorije
mijenjaju se nazivi grupa.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009
61
Navigacijsko okno
 Prikaz navigacijskog okna moguće
je sakriti.
 Prikaz se vraća na isti način.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009
62
Osnovni objekti
 Osnovni objekti Accessa su:
 tablice (engl. Tables),
 upiti (engl. Queries),
 obrasci (engl. Forms),
 izvještaji (engl. Reports),
 makro naredbe (engl. Macros),
 moduli (engl. Modules).
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009
63
Tablice (engl. Tables)
 Tablice su osnovni elementi relacijske baze podataka,
predviđeni za unos i pohranu podataka.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009
64
Obrasci (engl. Form)
 Obrasci služe kao grafičko sučelje između korisnika i
baze.
 Omogućuju prikaz
pojedinačnih zapisa.
 Prikladni su za unos,
pregled i uređivanje
sadržaja polja.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009
65
Upiti (engl. Queries)
 Upiti su objekti koji
omogućavaju biranje,
razvrstavanje,
izdvajanje i izmjene
podataka iz jedne ili
više tablica.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009
66
Izvještaji (engl. Reports)
 Izvještaji su
obrasci
pripremljeni za
ispis na pisaču.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009
67
Rad s objektima baze
 Objekte baze može se: otvoriti, stvoriti, ukloniti,
preimenovati, sakriti, grupirati i dr.
 Osnovne radnje najjednostavnije je pokrenuti
pozivom kontekstualnog izbornika (desni klik
mišem) na željeni objekt baze.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009
70
Rad s objektima baze
 Npr. objekt baze se
otvara:
 desni klik
 Otvori
ili
 dvoklik mišem.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009
71
Rad s objektima baze
Vježba 4.
 Otvoriti po jedan objekt tablice, obrasca, upita i
izvještaja trenutno otvorene baze podataka.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009
72
Označeni dokumenti - kartice
 Office Access 2007 objekte baze podataka može
prikazati kao dokumente na karticama umjesto u
prozorima koji se preklapaju.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009
73
Označeni dokumenti - postavke
 Prikaz označenih dokumente može se omogućiti ili
onemogućiti.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009
74
Označeni dokumenti - postavke
1
2
1. Gumb Microsoft Office,
2. Mogućnosti Accessa,
3. Javlja se dijaloški okvir
3
4
Mogućnosti programa
Access, birati:
4. Trenutna baza podataka.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009
75
Označeni dokumenti - postavke
5. U odjeljku Mogućnosti
aplikacije birati:
5
6. Označeni dokumenti.
Odabrati ili očistiti
okvir Prikaz oznaka
dokumenta.
6
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009
76
Prikazi objekata
 Access može objekte prikazati na različite načine.
 Razlikuju se prikazi:
 za krajnje korisnike koji rade s podacima u bazi,
 za stvaranje i oblikovanje novih objekata baze,
te izmjenu dizajna postojećih objekata.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009
77
Prikazi objekata
 Za krajnje korisnike koji rade s podacima u bazi
postoje npr. :
 Prikaz podatkovnog lista (tablice i upiti),
 Prikaz obrasca (obrasci),
 Prikaz izvještaja (izvještaji),
 Prikaz pregleda prije ispisa (izvještaji).
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009
78
Prikazi objekata
Prikaz podatkovnog lista
Prikaz
izvještaja
Prikaz
obrasca
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009
79
Prikazi objekata
 Za stvaranje i oblikovanje novih objekata baze, te
izmjenu dizajna postojećih objekata postoje npr.:
 Prikaz izgleda (obrasci, izvještaji),
 Prikaz dizajna (tablice, upiti, obrasci, izvještaji).
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009
80
Prikazi dizajna
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009
81
Promjena prikaza objekata
 Prikaz se može promijeniti na više načina, npr.:
 Desni klik mišem na naziv tablice u navigacijskom
oknu, pa birati prikaz.
 Desni klik mišem na karticu objekta, pa birati
prikaz.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009
82
Promjena prikaza objekata
 Prikaz se može promijeniti i:
 birati gumb željenog prikaza u desnom dijelu
trake stanja:
Prikaz
podatkovnog
lista
Prikaz
dizajna
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009
83
Promjena prikaza objekata
Vježba 5.
 Otvorenim objektima mijenjati prikaze na prethodno
navedene načine.
 Zatvoriti bazu podataka naziva vlastitog imena.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009
84