Transcript Primjena HRN EN sustava normi za oblo drvo u šumarskoj i

Primjena HRN EN sustava normi
za oblo drvo u šumarskoj
operativi i drvnoj industriji RH
Dr. sc. Marinko Prka, dipl.ing.šum.
-znanstveni suradnik-
Predavanje iz programa stručnog usavršavanja HKIŠDT
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Zagreb, 1. prosinca 2012.
Struktura izlaganja
Razlike između sustava normi
(standarda) JUS (Hrvatske norme
proizvoda iskorištavanja šuma, 1995)
i HRN EN
 HZN TO 218 Drvo
 Zablude i … problemi
 Moguća rješenja …

Razlike JUS – HRN EN



Svjetsko tržište počiva na sustavu slobodnog i javnog nadmetanja te stoga
prisutnost proizvoda na tržištu zahtijeva prihvaćene međunarodne norme
proizvoda ili nacionalne norme proizvoda usklađene s međunarodnom
regulativom. Sadržaji europskih normi razlikuju se od važećih hrvatskih
normi te će njihovo prihvaćanje uvjetovati promjenu načina rada.
Promjene će se očitovati u radovima prikrajanja, preuzimanja i
evidencije šumskih proizvoda te trgovini drvom (Krpan i Šušnjar
1999).
Partneri suprotnih interesa (šumarstvo i drvna industrija) promjene
propisnosti hrvatskih normi za mjerenje i razvrstavanje neobrađenog drva
dočekuju s nepovjerenjem i zbog „nespretnosti“ pri donošenju kao i primjeni
novih pravilnika, ali ponajprije zbog bojazni od poremećaja u vlastitom
poslovanju. Imajući u vidu da promjene u tržišnim odnosima treba stvarati
slobodno i transparentno tržište, a ne (samo) promjene zakonske regulative,
ta se zabrinutost može shvatiti. Ipak, situacija podsjeća na onu u kojoj se
oba boje prazne puške, a puška je prazna jer ni jedna strana nema
dovoljno informacija kojima bi napravila projekciju budućeg stanja.
Šumarstvo ne raspolaže dovoljno kvalitetnim sortimentnim tablicama, a
drvna industrija nema podataka o mogućem iskorištenju tehničke oblovine
razvrstane prema „novim” hrvatskim normama.


Suštinska razlika između „starog” i „novog” standarda je da
tehničku oblovinu „stare” hrvatske norme (JUS - HRN)
razvrstavaju prema njezinoj namjeni, a „nove” hrvatske
norme (HRN EN) tehničku oblovinu razvrstavaju prema
kakvoći ne prejudicirajući njezinu buduću namjenu.
Imajući navedeno u vidu, uz dugogodišnji razvoj domaće drvne
industrije zasnovan na „starim” normama, nije teško zaključiti
da nedostatak (ili potpuni izostanak) tržišta šumskih drvnih
sortimenata u Republici Hrvatskoj predstavlja glavnu prepreku
„prihvaćanju” međunarodnih normi od strane operativnog
šumarstva i drvne industrije.
Te razlike proizlaze iz samoga načina postanka i razvoja ova dva
sustava normi. Hrvatske norme proizvoda iskorištavanja šuma iz
1995. (kako smo ih mi nazvali) predstavljaju dio JUS-sustava
normi koji je, za vrijeme trajanja bivše države na ovim
prostorima, proistekao iz planske privrede (dogovorne
ekonomije) te tehničku oblovinu razvrstava u velik broj razreda
namjenskih razreda kakvoće. Nove hrvatske (europske) norme
HRN EN nastale su i razvijale se u uvjetima tržišnog
gospodarstva drugih država te oblo drvo razvrstavaju u četiri
razreda kakvoće bez naznaka njihove buduće upotrebe.
Isto tako, greške obloga drva staroga sustava normi obuhvaćene su u samo
jednoj normi (JUS–HRN D.A0.101, 1969 Greške drveta – Terminologija,
definicije i mjerenje), dok sustav europskih normi greške drva obuhvaća u tri
norme (HRN EN 1309-2:1999 Oblo i piljeno drvo – Metoda mjerenja
dimenzija – 2. dio: Oblo drvo, HRN EN 1310:1999 Oblo i piljeno drvo –
Metode mjerenja značajki te HRN EN 1311:1999 Oblo i piljeno drvo –
Metode mjerenja bioloških oštećenja).
Različitosti u normizaciji grešaka obloga drva u ova dva sustava normi očituju
se kroz:
 Broj obuhvaćenih grešaka (jer uspoređene norme ne iskazuju iste greške
obloga drva).
 Različitost mjerenja pojedinih grešaka (neke greške obloga drva se i/ili
ne mjere, već se samo iskazuje njihova prisutnost).
 Različitost iskaza pojedinih grešaka obloga drva.
 Različitost razvrstavanja pojedinih grešaka (unutar same greške drva i
pojedine norme).
 Detaljnost razvrstavanja pojedinih grešaka (unutar same greške drva i
pojedine norme).
HRN EN norme odnosno njihove strane inačice, nisu uvijek obvezne u
primjeni ni u zemljama u kojima su nastale, jer su trgovački odnosi
šumoposjednika (proizvođača, prodavatelja) i drvoprerađivača
(kupca) regulirani ugovorima koji se ne moraju nužno pozivati na
normu. Takvi postupci ugovaranja podrazumijevaju dvije istinski
tržišno zainteresirane strane.
USPOREDBA (JUS - HRN EN) – primjer: obična bukva
Imajući navedeno u vidu
jasno je da usporedba
ova dva sustava (JUS –
HRN EN) normi, u
smislu strukture
šumskih drvnih
sortimenata koje je
njihovom primjenom
moguće ostvariti,
“VRLO TEŠKA”.
To je moguće samo za
najkvalitetnije (F-A) i
najmanje kvalitetne (IIC i III - D) razrede
kakvoće.
U velikom području
primjene ova dva
sustava normi (L
– I – B)
usporedba
moguće
pridobivenih
sortimenata
tehničke oblovine
postaje
“NEMOGUĆA”.
Ako se ovome doda cijeli niz sortimenata tehničke oblovine koji su
sastavni dio JUS sustava normi (pragovska oblovina, tanka
oblovina, rudno drvo, tehnička oblica i sl.), a HRN EN sustav ih ne
sadrži cijela usporedba ova dva sustava normi za oblo drvo
postaje “BESPREDMETNA”.
KAKO “NEŠTO” POSTAJE NORMA? – nacionalno normirno tijelo
Hrvatski zavod za norme – Croatian Standards Institute
Ulica grada Vukovara 78, 10 000 ZAGREB
Tehnički odbor 218 Drvo - HZN TO 218 Drvo
Odgovarajući odbori (“veza sa svijetom”)
-međunarodni:
ISO/TC 218 Timber
-europski:
CEN/TC 175 Round and sawn timber
CEN/TC 38 Durability of wood and derived materials
TO 218 Drvo – osnovan 2002. godine
PODRUČJE RADA:
– priprema norma u području obloga drva i
piljene građe koje obuhvaća:



Trupce, neprofiliranu piljenu građu i drvo u svim vrstama
upotrebe (izuzimaju se konstrukcijski aspekti).
Definicije i mjerenje.
- priprema norma u području svojstava drva koje
obuhvaćaju:









Svojstva prirodne ili postignute otpornosti drva i gradiva od
drva na biološka djelovanja.
Svojstva zaštitnih sredstava.
Postupke postizanja trajnosti.
Postupke ispitivanja mehaničkih svojstava drva.
Utvrđivanje razreda rizika.
Metode ispitivanja i tumačenje rezultata (zaštitna sredstva).
Specifikaciju zaštitnih sredstava za drvo i zaštićeno drvo po
razredima rizika uključujući postupke.
Metode provjere kakvoće.
Nazivlje.
Ustrojstvo HZN TO 218 Drvo
PODODBORI:
TO
TO
TO
TO
218/PO 1. Drvo:
218/PO 2. Drvo:
218/PO 3. Drvo:
218/PO 4. Drvo:
Oblo drvo
Piljeno drvo
Flooring
Trajnost drva i proizvoda od drva
RADNE SKUPINE:
TO 218/RS 1. Drvo: Nazivlje
Predsjednik TO 218: dr. sc. Marinko Prka
Kontakt osoba - Tehnički tajnik: mr. sc. Martina Broketa
Hrvatski zavod za norme
Ulica grada Vukovara 78
10000 Zagreb
tel: 01/610 61 56, fax: 01/610 93 21
e-mail: [email protected]
www.hzn.hr



Od približno 130 usvojenih normi iz područja rada
TO 218 Drvo nešto više od 20 njih neposredno se
odnose na oblo drvo (tehničku oblovinu - trupce)
odnosno na šumarsku operativu.
U tom (trgovačkom) smislu ove norme imaju utjecaj i
na drvnu industriju.
HRN EN sustav normi usvojen je i važeći i za
šumarstvo i za drvoprerađivački sektor i za sve ostale,
ali njegova primjena nije obvezujuća jer se
trgovačkim ugovorima (načinima prodaje) mogu
ugovoriti drugačiji „načini trgovine“ (izmjere,
obračuna, jedinica mjere, razvrstavanja ili
nerazvrstavanja po razredima kakvoće i dr.) šumskim
drvnim sortimentima. Ugovori sklopljeni između
prodavatelja i kupca su ti koji su obvezujući.
HRN EN 844-1:1999 Oblo i piljeno drvo -- Nazivlje -- 1. dio: Opći nazivi
zajednički za oblo i piljeno drvo (EN 844-1:1995)
Round and sawn timber -- Terminology -- Part 1: General terms common to
round timber and sawn timber (EN 844-1:1995)
HRN EN 844-2:1999 Oblo i piljeno drvo -- Nazivlje -- 2. dio: Opći nazivi
povezani s oblim drvom (EN 844-2:1997)
Round and sawn timber -- Terminology -- Part 2: General terms relating to
round timber (EN 844-2:1997)
HRN EN 844-5:1999 Oblo i piljeno drvo -- Nazivlje -- 5. dio: Nazivi povezani s
dimenzijama obloga drva (EN 844-5:1997)
Round and sawn timber -- Terminology -- Part 5: Terms relating to
dimensions of round timber (EN 844-5:1997)
HRN EN 844-7:1999 Oblo i piljeno drvo -- Nazivlje -- 7. dio: Nazivi povezani s
anatomskom strukturom drva (EN 844-7:1997)
Round and sawn timber -- Terminology -- Part 7: Terms relating to
anatomical structure of timber (EN 844-7:1997)
HRN EN 844-8:1999 Oblo i piljeno drvo -- Nazivlje -- 8. dio: Nazivi povezani sa
značajkama obloga drva (EN 844-8:1997)
Round and sawn timber -- Terminology -- Part 8: Terms relating to features
of round timber (EN 844-8:1997)
HRN EN 844-10:1999 Oblo i piljeno drvo -- Nazivlje -- 10. dio: Nazivi povezani s
promjenom boje i napadom gljiva (EN 844-10:1998)
Round and sawn timber -- Terminology -- Part 10: Terms relating to stain
and fungal attack (EN 844-10:1998)
HRN EN 844-11:1999 Oblo i piljeno drvo -- Nazivlje -- 11. dio: Nazivi povezani s
oštećenjem drva od insekata (EN 844-11:1998)
Round and sawn timber -- Terminology -- Part 11: Terms relating to degrade
by insects (EN 844-11:1998)
HRN EN 844-12:2001 Oblo i piljeno drvo -- Nazivlje -- 12. dio: Dodatni nazivi i
kazalo (EN 844-12:2000)
Round and sawn timber -- Terminology -- Part 12: Additional terms and
general index (EN 844-12:2000)
HRN EN 1309-2:2010 Oblo i piljeno drvo -- Metoda mjerenja dimenzija -- 2.
dio: Oblo drvo -- Zahtjevi za pravila proračuna mjera i volumena (EN 13092:2006)
Round and sawn timber -- Method of measurement of dimensions -- Part 2:
Round timber -- Requirements for measurement and volume calculation
rules (EN 1309-2:2006)
HRN EN 1310:1999 Oblo i piljeno drvo -- Metoda mjerenja svojstava (EN
1310:1997)
Round and sawn timber -- Method of measurement of features (EN
1310:1997)
HRN EN 1311:1999 Oblo i piljeno drvo -- Metoda mjerenja bioloških oštećenja (EN
1311:1997)
Round and sawn timber -- Method of measurement of biological degrade (EN
1311:1997)
HRN EN 1315:2010 Razredba dimenzija oblog drva (EN 1315:2010)
Dimensional classification of round timber (EN 1315:2010).
HRN EN 1316-1:1999 Oblo drvo listača -- Razvrstavanje po kakvoći -- 1.dio: Hrast i
bukva (EN 1316-1:1997)
Hardwood round timber -- Qualitative classification -- Part 1: Oak and beech (EN
1316-1:1997)
HRN EN 1316-2:1999 Oblo drvo listača -- Razvrstavanje po kakvoći -- 2. dio: Topola (EN
1316-2:1997)
Hardwood round timber -- Qualitative classification -- Part 2: Poplar (EN 13162:1997)
HRN EN 1316-3:1999 Oblo drvo listača -- Razvrstavanje po kakvoći -- 3. dio: Jasen i
javori (EN 1316-3:1997)
Hardwood round timber -- Qualitative classification -- Part 3: Ash and maples and
sycamore (EN 1316-3:1997)
HRN EN 1438:1999 Simboli za drvo i drvne proizvode (EN 1438:1998)
Symbols for timber and wood-based products (EN 1438:1998)
HRN EN 1927-1:2008 Qualitative classification of softwood round timber -- Part 1:
Spruces and firs (EN 1927-1:2008)
HRN EN 1927-2:2008 Qualitative classification of softwood round timber -- Part 2: Pines
(EN 1927-2:2008)
HRN EN 1927-2:2008/Ispr.1:2009 Kvalitativna razredba oblog drva četinjača -2. dio: Borovi (EN 1927-2:2008/AC:2009)
Qualitative classification of softwood round timber -- Part 2: Pines (EN 19272:2008/AC:2009)
HRN EN 1927-3:2008 Qualitative classification of softwood round timber -- Part
3: Larches and Douglas fir (EN 1927-3:2008)
HRN EN 13556:2008 Round and sawn timber -- Nomenclature of timbers used
in Europe (EN 13556:2003)
Sve JUS norme povučene su (zadnje 2008.
godine) te više nisu važeće u RH.
Stari sustav „Hrvatskih normi proizvoda
iskorištavanja šuma (1995) HRN“, koji je
proistekao iz JUS-a, više nema nikakav
formalno-pravni status u RH (ne postoji) i na
njega se više nije moguće pozivati u smislu
normativnih akata u RH.
Zablude (samo neke) i ….

“Baš nas briga! Mi ćemo i dalje primjenjivati
JUS (HRN 1995) kao standard s obaveznom
primjenom na cijelom području RH.” – NE!
Stari sustav „Hrvatskih normi proizvoda iskorištavanja šuma (1995) HRN“, koji
je proistekao iz JUS-a, više nema nikakav formalno-pravni status u RH (ne
postoji) i na njega se više nije moguće pozivati u smislu normativnih akata
u RH.

“Proglasiti ćemo JUS (HRN 1995) nacionalnim
sustavom normi i problem je riješen.” – NE!
Sve su JUS norme povučene 2008. godine nakon čega one više nisu važeće
hrvatske norme nego se prihvaćaju europske (EN) norme. Obveza je RH
putem HZN-a prihvaćenje svih europskih norma kao hrvatskih norma a
time i povlačenje svih proturječnih norma. Postupak donošenja novih i
povlačenja starih normi može se provoditi samo kroz nacionalno normirno
tijelo. U RH to je Hrvatski zavod za norme.

“Trgovina šumskim drvnim sortimentima (oblim
drvom) prema odredbama starog sustava normi
JUS (HRN 1995) više nije moguća.” – NE!
Mogući način primjene odredbi starog (JUS) sustava normi pri trgovini glavnim šumskim
proizvodima, nakon srpnja 2013. godine, biti će detaljno opisivanje značajki svakog
razreda kakvoće glavnog šumskog proizvoda koji je predmet trgovine (prepisivanjem
odredbi svih starih normi koje ga određuju, bez pozivanja na norme, jer one više ne
postoje - npr. Trupci za furnir, hrast HRN D.B4.031, 1979.) i njihovo unošenje u
ugovore o prodaji tih drvnih sortimenata. Za neke “manje važne vrste” (grab, joha,
lipa, bagrem i dr.) to će biti nužno učiniti jer HRN EN norme za njih za sada ne
postoje.

“Nove norme za oblo drvo iz HRN EN sustava
normi obavezne su u primjeni za sve na
području RH i trgovina šumskim drvnim
sortimentima bez njihove primjene je
zabranjena.” – NE!
Ova je “glupost” (uz još neke) srušila početak primjene HRN EN sustava normi početkom
prošlog desetljeća. HRN EN norme odnosno njihove strane inačice, nisu uvijek
obvezne u primjeni ni u zemljama u kojima su nastale, jer su trgovački odnosi
šumoposjednika (proizvođača, prodavatelja) i drvoprerađivača (kupca) regulirani
ugovorima koji se ne moraju nužno pozivati na normu. Takvi postupci ugovaranja
podrazumijevaju dvije istinski tržišno zainteresirane strane, odnosno stvarno
postojanje tržišta šumskih drvnih sortimenata.

“SUPER! Primjena novog HRN EN sustava normi
omogućuje nam pridobivanje većih količina
tehničke oblovine što znači i veće ostvarene
Istina zbog „manje strogih”
prodajne cijene.” – NE!
zahtjeva prema trupcima D
razreda kakvoće raste ukupni
udio tehničke oblovine. To,
samo po sebi, ne znači i veću
iskoristivost tehničke oblovine
stabla u smislu njene buduće
prerade, jer je namjena
najmanje kvalitetnih
sortimenata tehničke oblovine
kod slobodnog tržišta drvnih
sortimenata predmet
trgovačkih dogovora
(ugovora).
Prodaja i upotreba (preradba) obloga drva stvar je poslovnih odluka, a cijene drvnih
sortimenata određuje tržište (ili bi trebalo). To nam se već događa (III klasa bukva,
hrast, II klasa grab). Promjene na tržištu (cijene) u pravilu su znatno dinamičnije (brže i
češće) od mogućnosti za kvalitetnu promjenu sustava normi, koji uz to imaju tendenciju
obuhvatiti što je moguće veći prostor (broj država) u cilju olakšavanja trgovine.
… problemi (samo neki)

Vezani uz rad HZN TO 218 – HZN ima svoja pravila





Dostupnost normi – nije zadovoljavajuća – kupovina
normi (primjer ?)
Članstvo u HZN - sudjelovanje u radu tehničkih odbora –
mala motiviranost – (članstvo i zastupljenost HKIŠDT?)
Jezik normi (engleski, francuski, njemački) – TO 218
prevodi samo naslove (i to od nedavno) – HZN nema resursa
za prevođenje svih normi te se prevode (uz lekturu članova
TO) samo neke (cca jedna godišnje)
Mogućnost utjecanja na promjene normi – postoji, ali
je (u smislu “nametanja” svojih normi EU) za RH više
“teoretske naravi”
Stalne promjene – ništa neobično – značajka svih sustava
normi – norme i sustavi normi (standardi) “evoluiraju” pod
utjecajima brojnih čimbenika (promjena društvenih odnosa,
tržište, novi proizvodi, nove spoznaje i sl.) – periodičko
preispitivanje normi svakih 5 godina (primjer HRN EN 1316-1
i HRN 1316-2).

Vezani uz šumarsku i drvoprerađivačku operativu






Edukacija i operativno prihvaćanje normi – zahtijeva
vrijeme i resurse, priručnici – imaju ih druge zemlje
Promjene u šumarskoj operativi - radovi prikrajanja,
preuzimanja, evidencije, planiranje proizvodnje sortimentne tablice ne postoje, pravilnici i dr.
Vrste i sortimenti koji nisu obuhvaćeni HRN EN –
prema tome se treba odrediti kako u proizvodnom, tako i u
trgovačkom smislu
Promjene u trgovini šumskim drvnim sortimentima –
slobodno tržište, tržno formiranje cijena, načini ugovaranja,
prodaja bez prethodnog sklapanja ugovora (maloprodaja,
SIZ), nepostojanje UZANCI u šumarstvu i DI RH
Promjene u drvnoj industriji – tko će štititi “zaštićene” –
konkurentnost, poticanje izvoza – treba izaći iz odnosa
šumarstva i drvne industrije – RH
Rokovi – ako je ”ciljani termin” srpanj 2013. – pregaženi
smo – možemo donijeti “formalne odluke”, no u
operativnom smislu možemo samo žaliti za proteklih 10-ak
godina kada je cijeli proces isprva započeo, a zatim (zbog
počinjenih grešaka, interesa, komocije?) prekinut
Moguća rješenja …




Dio mogućih rješenja pojedinih problema već je
izložen tijekom prezentacije, ali …
Od ovoga više ne možemo bježati niti to “gurati
pod tepih” kao što smo činili zadnjih 10-ak godina.
Zbog specifičnosti šumarstva (malo ali cca 80%
državnih šuma) i drvne industrije (privatna, dio u
stranom vlasništvu, velik izvoz, nizak tehnološki nivo i
stupanj preradbe, konkurentnost?, pad zaposlenosti i
dr.) ovaj problem izlazi iz ovlasti i okvira HKIŠDT.
Rješavanje problematike normi (standarda) zasniva se
na konsenzusu. Konsenzusom smo prihvatili EU
propisnost. “Konsenzus” – uzmi ili ostavi?


Na strateškoj razini “Veliki se moraju snažnije
uključiti” (Ministarstva – regulativa - zakonski i
podzakonski akti, HŠ d.o.o. – predvodi operativnu
primjenu, druga ministarstva, HGK, HZN, HKIŠDT,
najveći drvoprerađivači i dr.) Nedostatak jasne
strategije i “lutanja” su nas i doveli u ovu situaciju.
Na taktičkoj razini “veliki” prvenstveno šumari (HŠ
d.o.o., HKIŠDT i dr.) moraju pristupiti izradi priručnika
(uputa) na hrvatskom jeziku, novih sortimentnih
tablica, softvera i drugih “alata” potrebnih terenskom
osoblju i postići konsenzus sa vlastitim poslovnim
okruženjem. Jasno je da promjene u velikoj mjeri
obuhvaćaju i načine prodaje drvnih sortimenata te da
će u tom smislu zahtijevati i veće komercijalne napore
od šumoposjednika ili onih koji gospodare šumama.


Na operativnoj razini nužno je obnoviti proces
edukacije (započet krajem 90-tih pa prekinut) na svim
razinama (voditelji šumoposjeda – šumarski tehničari)
o primjeni HRN EN sustava normi jer su se neke stvari
zaboravile, neki ljudi su otišli, a neke norme su se
promijenile.
Na (svako)dnevnoj razini – primjeni na terenu (pod
uvjetom da je sve ovdje izloženo i provedeno) neće
biti velikih problema (HRN EN sustav normi
jednostavniji je za primjenu i zahtjeva manje stručno
predznanje), ali je jasno da će postojati stalna potreba
za “korekcijama” i rješavanjem problema koje sada
nije moguće predvidjeti.
Ovim izlaganjem obuhvaćena je problematika
primjene HRN EN sustava normi za oblo drvo
(tehničku oblovinu – trupce).
Tehnička oblovina (trupci) nisu jedini “glavni”
šumski proizvod.
Što je sa ostalim šumskim drvnim sortimentima
(prostornim drvom, “novim proizvodima” –
šumskom biomasom, drvnom sječkom …)?
O tome više od predsjednika
HZN TO 238 – Čvrsta biogoriva
prof. dr. sc. Željka Zečića
HVALA VAM NA PAŽNJI