Transcript Metode na nastavi

METODE u NASTAVI
Sabine Pawischitz
12.05.2010.
Podgorica
DOBRO DOŠLI!
ŠTO JE TO METODA?
Razni koncepti...
način postupka, koji je orijentiran prema cilju
 metoda kao most ili posrednik
 metoda kao primjenjeni princip učenja
 metoda kao uzor za ponašanje učitelja
 metoda kao mustra raznih situacija djelovanja

(po: Peter Baumgartner: Unterrichtsmethoden als
Handlungsmuster. Vorarbeiten zu einer didaktischen Taxonomie
für E-Learning. Forschungsprojekt „CampusContent“)
ZAKLJUČAK

Koper, R. :An Introduction to Learning Design. In:
Learning-Design – A Handbook on Modelling and
Delivering Networked Education and Training.
Berlin, Springer Verlag, 2005, str. 3-20.)
teorija
 najbolja praksa
 najbolji uzori iz najbolje prakse.

SCENARIO
PROŠLOST
-nacrt, plan, dizajn,
skripta
-Metoda “u jednini”;
objektivno
-Idealna kopija,
teoretski model
-Uzor u smislu
šablona, mustra,...
SCENA
-Izvedba
-Situacija
-Subjektivna strana
situacije
-Kombinacija raznih
metodi
-“Performance”
-Situacija kao
kristalizacija
primjenjenih uzora
ponašanja
- Uzori ponašanja
kao konfiguracija
raznih elemenata
ponašanja
KAKO BISTE VI DEFINISALI POJAM
“METODA”?
ZBIRKA METODI

-
-
Frontalna nastava
Ideja metode i upotreba: na sadržaj fokusirana
nastava
1.faza – predstavljanje
2.faza – konstruktivni rad
3.faza – ponavljanje vježbanjem
4.faza – koristiti novu spoznaju i riješiti
probleme
1. FRONTALNA NASTAVA

Vremenski okvir
1.faza: maksimalno 20 minuta predstaviti novu
temu
 2.faza: individualno
 3.faza: 10-15min - ne predugo se zadržati na ovoj
temi, jer je jako zamorno
 4.faza: bez vremenskog okvira

VARIJACIJE I MIŠLJENJA

Referat, riješiti neki problem, priča (iz novina, lično
iskustvo...)

Negativno: Metoda se koncentrira nastavnika

pojam «frontalna nastava» iz 1954. godine. Nema
podataka da li pozitivno ili negativno utječe na
kvalitet nastave.
2. KOOPERATIVNO UČENJE
Ideja metode i upotreba

Rad u timu, partnerski rad, rad u grupama,...

Vremenski okvir: 30-90min.

Osnivatelj ove metode je Norm Green iz Kanade.
PRINCIPI

1. Prvo individualna obrada nove teme

2. Razmjena u paru; nadopuniti nedostatke
drugoga, kontrola kroz drugog učenika/studenta

3. Razmjena u grupi od četvero učenika/studenta

4. Korak pred publiku – diskutirati pred svima,
demonstrirati nastavniku rezultate
3. GRUPNA SLAGALICA – JIGSAWMETODA

Učenici/studenti samostalno proučavaju jednu temu
pod upućivanjem nastavnika

Vremenski efektivna metoda

Mora se jako konkretno definirati što se treba raditi i
tko će što raditi

Dobro za razvijanje socijalnih kompetencija
5 RADNIH FAZA

samoučenje (upoznati se s temom)

diskusija u krugu stručnjaka

diskusija u krugu jigsaw-grupe (faza posredovanja)

ponovna diskusija u krugu stručnjaka (faza
prerađivanja)

predstaviti temu velikoj grupi i diskusija
RASPORED U UČIONICI
4. RAD NA STANICAMA
Ideja metode i upotreba

Jedna se tema podijeli na više aspekata

Studenti na raznim stanicama vježbaju jednu te istu
temu pomoću različitih vježbi

Cilj: školovanje modernih ključnih kvalifikacija,
odnosno radnih tehnika
FAZE

uvod u temu

posjetiti svaku stanicu i objasniti što se može raditi
na kojem mjestu

radna faza

završni razgovor – prezentacija rezultata
OSIM TOGA PAZITI NA...

zadaće jasno formulirati

strukturirana podjela učionice

svako mora imati dovoljno mjesta za rad

atmosfera mora biti ugodna
PUNO POSLA...

obavezne zadaće, izborne zadaće i dodatne
zadaće

Pored materijala koji leži na svakoj stanici & radni
list za svakog učenika/studenta.

Razvijaju se suradnja kao što i samostalan rad

Sredinom 1980-ih godina se ova metoda raširila u
osnovnim školama i koristila se interdisciplinarno.
5. IGRA U ULOGAMA
 studenti
se moraju informirati o sceni
koju će trebati prikazati, o sadržaju
igre, o razvitku igre, o tome tko će
igrati koju ulogu i o težištima koje će
trebati promatrati
 faza
glume se ograniči na max. 10
minuta
VARIJACIJE



Uloge su točno definirane. Situacija je točno
opisana. Primjer: Porodica B., nedjelja, za stolom.
Uloge su definirane, ali nisu svima poznate.
Situacija je zatvorena. Jedino što neki sudionici
imaju sve informacije
Uloge su definirane i svima poznate. Situacija je
otvorena. Primjer: šef nije zadovoljan sa svojim
suradnikom. Pozove ga u svoj ured i razgovara s
njim o položaju.
IMA JOŠ...

Uloge nisu definirane; situacija je zatvorena.
Primjer: dva muškarca se prijave za stan, no
vlasnik ih odbija. U igri u ulogama se može
konkretizirati o kakvim muškarcima je riječ i o
razlozima zašto su odbijeni.

Uloge nisu definirane; situacija je otvorena. Primjer:
O čemu se svađa najviše u porodici?
6. PROJEKTNA METODA
Ideja i upotreba

studenti i nastavnici se odluče za jednu temu, ideju
ili problem

identificiraju problem, razvijaju plan za obradu teme
i realiziraju ga
OSNOVNA PRAVILA

učiti kroz praksu

važnost za praksu

organizirati samostalno

kooperativno učenje

planirati orijentirano prema cilju
PLAN RADNOG TOKA

braistorming

nacrt projekta

plan

izvedba: nastavnik=savjetnik.

mjesto za razmjenu informacija, za kontrolu, ...

reflektiranje o radu sudionika

završetak: predstaviti svoj produkt
PRIMJER: NA TERENU

Prednosti: samostalnost se razvija, podržava se
organizacija u team-u.

mana: zahtjeva jako puno organizatorskog
angažmana, kao što i vremenskog. Ne mora se
uvijek uspješno završiti.
7. SUGESTOPEDIJA - SUPERLEARNING
Prije početka kursa:

nastavnik informira o metodi i odgovara na pitanja

učenici izaberu novo ime, novo porijeklo (na nastavi
stranog jezika npr.). Igraju se igre upoznavanja

grupa razgovara o što moguće konkretnijim
ciljevima kursa
TEKST TREBA BITI

zabavan, smiješan i jasan

tekst dozvoljava da se studenti identificiraju s
uspjesima, znatiželjom, idejama glavnog junaka

tekst ima čudne, smiješne, neobične trenutke

ponavlja se najvažnija informacija

tekst je organiziran prikladno za čitanje
ZA DISKUSIJU

Što je zanimljiva nastava?

Što čini predavanje uspješnim?

Kako biste uključili metodu «eksperiment» u
nastavu? Kako biste planirali jedinice s
eksperimentom?

Kako se može samoučenje uključiti u nastavni
proces? Što se podrazumijeva pod stručnim
izrazom «samoučenje»?
PRIMJER IZ PRAKSE
Posebni metodi za nastavu iz oblasti političkog
obrazovanja – planska igra

"Cilj planske igre je da se transparentnim i
preglednim učine uzročno-posledične veze i procesi
kompleksne političke i/ili društvene stvarnosti".
[Peter Massing, Planspiele und Entscheidungsspiele; in:
Methodentraining für den Politikunterricht. Themen und
Materialien, Bundeszentrale für politische Bildung, Bonn 2004, S.
165]

realnost se simulira u nastavi ili tokom seminara

zastupa se neka institucija ili određena pozicija u
vezi sa nekim političkim problemom (apstraktno)

talkshow, konflikt u razredu, sjednice u skupštini i
sl.

kontroverzan društveni problem, više aktera sa
različitim interesima

donošenje ozbiljne odluke čija bi djelotvornost
mogla da se isproba u stvarnosti
LINKOVI

http://croaticum.hrstud.hr/index.php?option=com_c
ontent&task=view&id=2574&Itemid=103

http://www.dadalos.org/methoden_sr/grundkurs_4/p
lanspiel.htm