Transcript fiziologija rada new

FIZIOLOGIJA RADA
Krvožilni i dišni sustav
Srčanožilni sustav

Srce+krvne
žile=srčanožilni
sustav
Srce




Teži između 7 i 15 unci
 200 do 425 g
Nešto veće od šake
Za života srce “otkuca”
više od 3,5 milijardi puta
U danu prosječno
“otkuca” 100 000 puta,
pumpajući oko 2 tisuće
galona  7571 l krvi
ANATOMSKI POLOŽAJ I
OVOJNICE
 Smješteno
u sredini prsišta između
plućnih krila, iza i nešto lijevo u odnosu
na prsnu kost
 Perikard obavija srce poput vreće.
Dvoslojna ovojnica, jedan sloj obavija
velike srčane žile, a drugi srčani mišić
 Vanjski sloj ligamentima pričvršćen za
kralješnicu, ošit i okolne strukture
Srčane ovojnice
GRAĐA SRCA
 Ljudsko
se srce sastoji od 4 komore 2 pretklijetke i 2 klijetke
 Dijeli ih mišićni zid zvani septum
 Najjača komora je lijeva klijetka
Građa srca
Zalisci
Trikuspidalni: Regulira protok između DP i
DK
 Pulmonalni: Regulira protok iz DK u plućne
arterije, koje nose krv u pluća da tamo pokupi
kisik
 Mitralni: Omogućuje oksigeniranoj krvi da iz
pluća prođe iz LP u LK
 Aortalni: Omogućuje oksigeniranoj krvi da iz
LK uđe u najveću krvnu žilu ljudskog tijela
AORTU
Srčani zalisci-trikuspidalna valvula
Pulmonalna valvula
Mitralna valvula
Aortalna valvula
SUSTAV PROVOĐENJA
IMPULSA
Električni impulsi iz srčanog mišića uzrokuju
kontrakcije (otkucaje) srca. Signal započinje u
SA čvoru (“prirodnom pacemakeru”), koji se
nalazi na vrhu DA i uzrokuje kontrakciju
pretklijetki.
 Signal potom stiže u AV čvor, koji ga
kontrolira i šalje kroz mišićna vlakna klijetki,
uslijed čega nastupi i njihova kontrakcija. SA
čvor šalje signale u određenom ritmu (puls),
koji se mijenja u naporu, kod stresa,
hormonskih promjena i sl.

Sustav provođenja impulsa
Koronarna cirkulacija
Krvne žile čovjeka

Kada bi ih poredali u
neprekinuti niz,
dobili bi duljinu od
60 000 milja 
 96 500 km (Zemlju
bi opasali više od 2
puta)
Vaskulatura glave
Vaskulatura torza
Vaskulatura ruke
Vaskulatura noge
Srce kao pumpa…


KASNA DIJASTOLA
Pri kraju dijastole otvorene su trikuspidalna i
mitralna valvula, a pulmonalna i aortalna su
zatvorene. Krv šupljim, odnosno pulmonalnim
venama dotiče u srce i puni atrije i ventrikule.
Ventrikuli se rastežu, krv teče sve sporije,
kuspisi se pasivno kreću prema položaju
zatvaranja. Na taj se način u klijetke ubaci
oko 70% krvi
 Kontrakcija (sistola) atrija dodatno ubaci još
nešto krvi u ventrikule.
SISTOLA KLIJETKI
U početku je to izometrička kontrakcija, sve
dok se ne otvori valvula aorte i arterije
pulmonalis. Ova faza traje 0,05 sekundi.
 U trenu kada tlak u LK nadmaši postojeći tlak
u aorti (80 mm Hg), a tlak u DK nadmaši
postojeći tlak u a. pulmonalis (10 mm Hg),
valvula aorte i pulmonalne arterije se otvore i
započinje razdoblje izbacivanja krvi iz klijetki
(ejekcijska faza srčanog ciklusa). U
mirovanju svaka klijetka izbaci 70-90 ml krvi
po sistoli – udarni volumen

Srčana kontrakcija
RANA DIJASTOLA
Kako se krv prazni u velike krvne žile, tlak u
klijetkama polako opada.
 Kada srčani mišić postigne maksimalnu kontrakciju
klijetki, tlak u klijetkama počinje naglo padati, zbog
čega se zatvaraju aortalni i pulmonalni zalistak.
 Ovu fazu zovemo protodijastola, traje 0,04 sekunde
 Kada tlak u klijetkama opadne toliko da je niži od
arterijskog, otvaraju se trikuspidalna i mitralna valvula
i krv počinje pritjecati iz atrija u ventrikle 
izometrička relaksacija klijetki

Srčana relaksacija
Osnovni fiziološki pokazatelji
srčana frekvencija (f)
udarni (UV) i minutni
volumen (MV=UV x f)
arterijski krvni tlak (RR)
Autoregulacija ventrikularne
pumpe počiva na
 Franck-Starlingovu
zakonu :
 “Srce će unutar fizioloških granica
opterećenja ispumpati svu krv koja u
njega stigne, ne dozvoljavajući
značajniju stagnaciju krvi u velikim
venama”.
U tu svrhu srce će:



Povisiti frekvencijuopterećenju - to je
najjednostavniji i najčešće korišten parametar za
procjenu opterećenja
2-3 puta povećati UV (sa 70 ml na i do 200 ml) i
do 8 puta povećati MV
(sa oko 5,5 l/min na do 40 l/min )
Povisiti arterijski tlak, što do gornje fiziološke
granice ( 170 mm Hg) neće imati bitnog učinka
na UV i MV, jer je za njih presudan tlak u desnom
atriju. Fiziološki gledano, iznad ove granice
javljaju se znaci zatajenja srca - u praksi
kontrolirati dijastolu!
Ocjena stanja KV sustava u
opterećenju-ERGOMETRIJA

Parametar koji se
preferira=aerobni
kapacitet (AC)
 ( maksimalni
primitak kisika kod
maksimalnog rada)
Metode mjerenja:



a) direktna - NE u
praksi
b) indirektnaASTRANDOVA
metoda
(očitavanje AC iz tzv.
Astrandovih tablica
pri poznatim
vrijednostima f i
opterećenja)
Dišni sustav
Plućna cirkulacija
Disanje
DIFUZIJSKA KONSTANTA
DIFUZIJSKA KONSTANTA
 Količina
kisika koja prijeđe u minuti
iz pluća u krv pri gradijentu tlakova
od 1 mm Hg (u mirovanju oko 20 ml).
MINUTNA, TOTALNA ILI
GLOBALNA VENTILACIJA
 RV(0,5
l) x frekvencija disanja
(12 x/min) = u mirovanju oko 6 l/min
 Ona uključuje:
 1. ALVEOLARNU VENTILACIJU
 2. VENTILACIJU MRTVOG
PROSTORA
Mrtvi prostor ne sudjeluje u
izmjeni plinova.
 Anatomski
je to konduktivna i
tranzitorna zona pluća,
 a fiziološki je to anatomski mrtvi
prostor + oni dijelovi respiratorne
zone u kojima nema perfuzije ili je
ona manja od ventilacije.
U tijeku rada se:
1. 3-4x poveća difuzijska konstanta
- otvaranjem novih alveola
- otvaranjem novih kapilara (fenomen
neovaskularizacije)
- dilatacijom postojećih kapilara
Uredna krivulja protok-volumen
Blaga opstrukcija
Izražena opstrukcija
Masivna plućna fibroza
Interpretacija spirometrije