Transcript ovdje
ZAJEDNIČKI JEZIK SVIH HRVATA Ime i prezime: Nikol Repić Razred: 7. b Školska godina: 2012./2013. Ime i prezime mentora: Silvija Borovečki, prof. Škola: Osnovna škola Šećerana, Šećerana Datum prezentacije: 10. svibnja 2013. Od druge polovice 18. st. na području Slavonije, Bosne, Like, Dalmacije i Dubrovnika ujednačeni jezik štokavske ikavštine (jekavština). Jedino područje Hrvatske gdje se ostvarivao drugi književnojezični tip bio je KAJKAVSKI sjeverozapad. Najveći dio hrvatskog teritorija OPĆEHRVATSKIM ŠTOKAVSKIM JEZIČNIM ODLIKAMA Hrvatski narodni preporod U prvoj polovici 19.st. doći će do snažnog nacionalnog, političkog i kulturnog pokreta HRVATSKI NARODNI PREPOROD ILI ILIRSKI POKRET Vodeći preporoditelji Uz Gaja, važnu ulogu među preporoditeljima imali su: Dragutin Rakovac Ljudevit Vukotinović Dimitrije Demetar Njihove ideje u Saboru zastupa grof Janko Drašković. Janko Drašković Ciljevi preporoditelja U 18.st. hrvatski književni jezik će se izgrađivati na štokavštini. Pred preporoditelje postavljaju 3 osnove zadaće: 1.) JEZIČNO SJEDINJENJE kajkavskoga sjeverozapada sa štokavskom književno-jezičnom većinom 2.) UJEDNAČENJE GRAFIJE (Svaka regionalna tradicija imala je svoj način slovopisa, što je bila značajna poteškoća u izgrađivanju jednog književnog jezika.) 3.) OSIGURAVANJE HRVATSKOM JEZIKU POLOŽAJ U JAVNIM SLUŽBAMA (državne službe, škole, tisak i sl.) Zapostavljenost hrvatskoga jezika Reč o domovini o hasnovitosti pisanja vu domrodnom jeziku (Proglas domovini o koristi pisanja na narodnome jeziku) Nastaje na kajkavskom jeziku kojim je pisao tada dvadesetogodišnji pisac. U hrvatskim školama uči se samo njemački i latinski, nema novina ni časopisa na narodnome jeziku, niti je on jezik ureda i javnih službi. U Saboru se tada govori latinski. Ljudevit Gaj Knjižica Kratka osnova horvatsko-slavenskoga pravopisanaña (1830.) iznosi razloge nezadovoljstva postojećom slovnom neuređenošću u hrvatskim knjigama i nudi rješenja. Rasprava Pravopisz (otisnuta u Danici 1835.) Gaj odabire konačna slovna rješenja: * ć, č, ž, š, lj, nj- slova koja i danas rabimo * dvoslovi dj, gj (=đ) i tzv. rogato e, nadredni jednoslov ė za stari jat. Gajica Latinično pismo koje je prema potrebama hrvatskog jezika prilagodio Ljudevit Gaj naziva se gajica. U njegovu oblikovanju Gaj se koristio i rješenjima koja su imali drugi slavenski narodi koji su rabili latinicu. Danica Danica (Danicza Horvatzka, Slavonska y Dalmatinzka, kasnije Danica ilirska) glavni književni časopis koji u početku objavljuje štokavske i kajkavske književne tekstove, ubrzo samo štokavske, a od 10. broja prve godine (1835.) objavljuje se novom Gajevom grafijom. U 10. broju je tiskana i Horvatska domovina Antuna Mihanovića. Antun Mihanović Postignuća hrvatskoga narodnoga preporoda Preporoditeljska nastojanja tijekom desetak godina (1835.-1848.) urodila su plodom Preporoditelji su: - ujedinili Hrvate u jednomu književnome jeziku - prihvatili jedinstvenu latiničnu grafiju - uzdigli položaj hrvatskoga jezika Hrvatski jezik postaje službeni Ivan Kukuljević Sakcinski je 2. svibnja 1843. u Saboru održao prvi govor hrvatskim jezikom. 1846. na zagrebačkoj Akademiji otvorena je katedra za hrvatski jezik (profesor je vodeći preporoditeljski gramatičar Vjekoslav Babukić) Vjekoslav Babukić 1847. otvoren je Narodni dom (središnja ustanova kulture onoga vremena) 23. listopada 1847. hrvatski jezik postaje službenim u Trojednoj Kraljevini Dalmacije, Hrvatske i Slavonije. Hrvatski jezik je 1847. i uveden u škole i upravu. Postao je ˝diplomatički˝ (službeni) jezik. Književnici hrvatskoga preporoda Velika imena hrvatske književnosti: *Petar Preradović *Stanko Vraz *Ivan Mažuranić Potaknuli su kulturni život Hrvata pa su nicale čitaonice, tiskane novine, utemeljene mnoge kulturne ustanove. Sve je to bitno utjecalo na nacionalnu svijest Hrvata i ostavilo neizbrisive tragove u našoj kulturi, umjetnosti i uopće javnome životu. Jezikoslovci hrvatskoga preporoda Jezikoslovci su oblikovali pravila književnoga jezika u svojim jezičnim priručnicima: rječnicima i gramatikama. Najznačajniji slovničari Zagrebačke filološke škole bili su: Vjekoslav Babukić Antun Mažuranić Najznačajniji rječničar je Bogoslav Šulek Adolfo Veber Tkalčević Izvori znanja: •Lugarić, Z. i Družijanić, E.: Riječi hrvatske 7, Profil, Zagreb, 2007. •www.google.com