Transcript Pregled pravopisa - Osnovna škola Slatine

PREGLED PRAVOPISA
Priredio:
prof. Ante Bičanić
SADRŽAJ
• PRAVOPIS
• GLASOVI I GLASOVNI
SKUPOVI
• GLAS Č
• GLAS Ć
• GLAS DŽ
• GLAS Đ
• VELIKO POČETNO SLOVO
• RIJEČI IZ POČASTI
• VLASTITA IMENA
• JEDNOČLANA VLASTITA
IMENA
• VIŠEČLANA VLASTITA IMENA
• REČENIČNI ZNAKOVI
• PRAVOPISNI ZNAKOVI
• SASTAVLJENO I
RASTAVLJENO PISANJE
• SLOŽENICE
• POLUSLOŽENICE
• RASTAVLJANJU RIJEČI
NA KRAJU RETKA
• KRATICE
• OBIČNE KRATICE
• SASTAVLJENE KRATICE
• ZNAKOVI
PRAVOPIS
Pravopis ili ortografija obuhvaća skup pravila o:
• o slovopisu ili grafiji
• načinu pisanja pojedinih glasova
• pisanju velikoga i maloga početnoga slova
• sastavljenome i rastavljenome pisanju riječi
• uporabi razgodaka (interpunkcijskih znakova) i
pravopisnih znakova.
Uz pravopisna pravila priručnici sadrže i pravopisni
rječnik u kojemu se navode riječi pisanje kojih
predstavlja pravopisnu poteškoću.
GLASOVI I GLASOVNI SKUPOVI
• Ostvarujući jezik u pismu služimo se
slovima, znakovima i bjelinama.
• Slovopis (grafija) skup je znakova kojim
bilježimo pojedine glasove.
• Neki glasovi predstavljaju poteškoću
govornicima u pisanju standardnim jezikom
zbog razlika između govora i pisma, obilježja
samih glasova te glasovnoga sastava riječi i
njihovih oblika.
GLAS Č
1. Javlja se u riječima kojima ne znamo nastanak:
čast, čaša, čekati, čelo, četiri, čovjek, dječak,
ključ, luč, priča, pročelje, račun, veljača ...
2. Javlja se u nastavcima:
-ač, -ič, -ača: plivač, vodič, savijača
-čić, -čica, -čina: kamenčić, grančica, cjevčina
-ečak, -ičak: grmečak, krajičak
-ački, -ički: zagrebački, turistički
GLAS Č
3. Nalazi se u oblicima riječi i izvedenim riječima
prema K u osnovi riječi:
pjesnik > pjesniče, pjesnički
radnik > radniče, radnički
vikati > vičem, viči
jak > jači, gorak > gorči
lijek > liječiti, liječnik, liječništvo
GLAS Č
4. Javlja se u oblicima riječi i izvedenim riječima
prema C u osnovi riječi:
klicati > kličem, kliči
srce > srčan, srčanost
djeca > dječji, ptica > ptičji
srce > srčan, srčanost
sunce > sunčan
GLAS Ć
1. Javlja se u riječima kojima ne znamo nastanak:
ćud, ćuk, domaćin, kći, kuća, nećak, noć, moć,
pomoć, stećak, tisuća, voće, već
2. Javlja se u nastavcima:
-ić, -čić: brodić, balončić
-oća, -aća: čistoća, zadaća
-aći, -eći: domaći, pileći
-ći: ići, reći; pjevajući
GLAS Ć
3. Nalazi se u oblicima riječi i izvedenim riječima
prema T u osnovi riječi:
upornost > upornošću,
ljut > ljući, žut > žući
kretati > krećem, kreći, krećući
pamtiti > pamćenje, list > lišće
brat > braća, gost > gošća
GLAS DŽ
1. Javlja se u riječima kojima ne znamo nastanak:
srdžba, džudo, džip, džep, džus, džamija, pidžama
2. Nalazi se u oblicima riječi i izvedenim riječima
prema Č u osnovi riječi:
jednačiti > jednadžba, svjedočiti > svjedodžba,
predočiti predodžba ...
3. Javlja se u dometku -džija:
šeširdžija, galamdžija, šaljivdžija ...
GLAS Đ
1. Javlja se u riječima kojima ne znamo nastanak:
anđeo, čađa, lađa, leđa, đem, đak, smeđ ...
2. Nalazi se u oblicima riječi i izvedenim riječima
prema D u osnovi riječi:
glad > glađu, mlad > mlađi,
glodati > glođem, glođi
vidjeti > viđen, viđenje, grad > građanin
roditi > rođen, rođenje, rođendan i sl.
VELIKO POČETNO SLOVO
Velikim se početnim slovom pišu:
1. prva riječ u rečenici
2. riječi iz počasti
3. vlastita imena.
Ostale se riječi pišu malim početnim
slovom.
RIJEČI IZ POČASTI
Osim zamjenica Vi, Vaš, Ti, Tvoj i njihovih oblika,
u izravnome pismenom obraćanju velikim slovom
pišemo i riječi kojima se obraćamo državnim i
crkvenim velikodostojnicima:
Vaša Svetosti, Vaša Ekscelencijo ...
Nazive poglavara država kada ih pišemo bez imena
i prezimena (i posvojne pridjeve izvedene od njih):
Predsjednik, Predsjednikov; Papa, Papin.
VLASTITA IMENA
• Imena koja se odnose na samo jedno biće,
pojavu ili stvar.
• Vlastita imena mogu biti jednočlana i višečlana.
JEDNOČLANA VLASTITA IMENA
• imena i prezimena,
nadimci, umanjenice
• Božje ime
• etnici
• posvojni pridjevi od
vl. imenica
• Ana, Šimić, Buco,
Ančica
• Bog, Jahve, Alah,
Spasitelj
• Hrvat, Splićanin,
Slavonac
• Hrvatov, Šimićev,
Marijin
JEDNOČLANA VLASTITA IMENA
•
•
•
•
imena životinja
imena država
imena mjesta
zemljopisna imena
• svemirskih tijela
• imena blagdana
•
•
•
•
Bijelac, Maza, Ćupko
Hrvatska, Italija
Zagreb, Split, Sinj
Sava, Dunav, Dinara,
Sljeme, Triglav, Jadran
• Mars, Mjesec, Sunce
• Božić, Uskrs, Duhovi
VIŠEČLANA VLASTITA IMENA
• imena ljudi, atributi i • Ivan Goran Kovačić,
Ljudevit Posavski
sraslice
• Dvor na Uni, Slavonski
• imena naseljenih
Brod
mjesta
• Republika Hrvatska,
• imena država
Kraljevina Danska
• Sjeverna Amerika
• imena kontinenata
VIŠEČLANA VLASTITA IMENA
• imena ulica, trgova i
dijelova naseljenih
mjesta
• Vukovarska ulica, Ulica grada
Vukovara, Trg kralja
Tomislava, Stari grad,
Donja Dubrava
• imena županija
• Primorsko-goranska županija
Županija požeško-slavonska
• imena svemirskih tijela • Mliječna staza, Kumova slama
• imena blagdana
• Sveta tri kralja, Praznik rada
VIŠEČLANA VLASTITA IMENA
• Zemljopisna imena:
pokrajine, regije,
krajevi, otoci,
poluotoci, doline,
planine, jezera,
mora, rijeke,
prijevoji …
• Hrvatsko zagorje
Dugi otok
Zadarski kanal
Gacko polje
Plitvička jezera
Delnička vrata
Kopački rit
Veliki koraljni greben
…
VIŠEČLANA VLASTITA IMENA
• imena povijesnih
događaja
• imena institucija,
ustanova, poduzeća,
udruga
• imena knjiga,
časopisa, umjetnina
• Krbavska bitka,
Domovinski rat
• Hrvatski sabor,
Elektrostrojarska
tehnička škola,
Zračna luka Zagreb,
Društvo hrvatskih
književnika
• Hrvatski bog Mars,
Hrvatski preporod
REČENIČNI ZNAKOVI
Rečenični znak ili razgodak je onaj znak u
pisanome tekstu kojim se odjeljuju rečenice i
dijelovi rečenice. U pisanome tekstu oni
nadomještaju govorna obilježja (naglasak,
intonacija, pauza) kojima se rastavlja glasovni
niz na smislene cjeline.
To su: točka, upitnik, uskličnik, zarez,
točka sa zarezom, dvotočje, trotočje,
višetočje, crtica, spojnica, navodnici,
polunavodnici, zagrade.
PRAVOPISNI ZNAKOVI
• Pravopisni znak je onaj znak koji određuje
kako što treba pročitati ili razumjeti. Tako
točka iza brojke označuje da je treba čitati
kao redni broj.
• Neki su znakovi i rečenični i pravopisni, a
posebni su pravopisni znakovi:
* zvjezdica, ‘ izostavnik,
< i > znakovi podrijetla,
naglasni znakovi, znak za dužinu i dr.
. TOČKA
• kraj izjavne rečenice
• redni broj i kratica
Danas je vrlo lijep dan.
5. [peti]
itd. [i tako dalje]
? UPITNIK
• kraj upitne rečenice
• u zagradi označuje
upitnost navedenoga
Hoćeš li doći?
Kada?
Na utakmicu je došlo
50.000 (?) ljudi.
! USKLIČNIK • kraj usklične rečenice
(s usklikom, vokativom,
imperativom ili
izrečenom željom)
; TOČKA SA
ZAREZOM
Bravo! Anko!
Slušajte pažljivo!
Živjeli nam, dragi
prijatelji!
• ima vrijednost između Odličan je iz
točke i zareza o čemu
matematike,
pisac sam prosuđuje
fizike, kemije; uz
te je uspjehe i
zapažen sportaš.
, ZAREZ
1. nizanje i
nabrajanje
istovrsnih i
usporednih dijelova
Dolazi ponedjeljkom,
utorkom, petkom i
ponekad nedjeljom.
2. dodavanje i
isticanje
Dolazi kad on hoće, kad
ga ne očekuju, kad god
poželi.
Dani su, činilo im se,
duži.
3. suprotnost –
suprotni dijelovi i
surečenice
Živio je teško, ali časno.
– CRTICA • stanka veća od
one izražene
zarezom
Bila je to – kako su tvrdili
stariji ljudi – jedna od
najoštrijih zima.
• između dvaju
50 – 55 [od 50 do 55]
brojeva ili riječi
Osijek – Vinkovci
zamjenjuje prijedlog
ili pokazuje odnos
• u tiskanome
tekstu zamjenjuje
navodnike i zarez u
upravnome govoru
– Vi ste bili vrlo dobro
opskrbljeni – ustvrdio je
došljak.
: DVOTOČJE
• označuje stanku i
promjenu intonacije
ispred objašnjenja,
nabrajanja i
upravnoga govora
Sve se promijenilo:
i priroda i ljudi.
• označuje omjer i
mjerilo [prema]
Rezultat je utakmice
2 : 2.
mjerilo 1 : 1000
… TROTOČJE • označuje da se
nešto izostavlja ili
prekida
Odlazili su znanci,
prijatelji, rodbina …
(…) […]
ZAGRADE
/ KOSA
CRTA
• odjeljuju dio teksta
kao manje važan ili
objašnjenje
• označuju istoznačne
riječi i oblike ili
raznoznačne
• označuju kako se
što čita ili treba čitati
• uzastopni,
usporedni i
jednakovrijedni
podaci, riječi i oblici
• nizanje stihova u
retku
Bili su to ljudi (uvjerili
smo se) koji nam se
od prve nisu svidjeli.
kad(a), lijepog(a)
(ne)istina
podcrtati [potcrtati]
2006./2007.,
Šenoina 2/III,
kuća/stan, bila/bio
Kad sam bio / tri moja
brata / i ja,
„…” »…«
NAVODNICI
• doslovnost teksta u
navodnicima
• upozorava se na
označeno ili mu se
daje drugo značenje
Gledajući dolinu,
majka izusti: „Ovo
naš kraj.”
To je bio još jedan
od onih
»pametnjakovića«.
- SPOJNICA
• u pisanju
polusloženica
• pri članjenju riječi
• u spojevima
broja i riječi
odgojno-obrazovni
pis-ac, za-ra-di-ti
50-tih, 10-godišnjica
SASTAVLJENO I RASTAVLJENO
PISANJE
• U pisanju se riječi i sveze riječi pišu
odvojeno – razdvojeni bjelinama.
Pri tome se i dijelovi izgovorne cjeline pišu
odvojeno:
izgovor [pisaćemo] – pisanje: pisat ćemo.
• Slaganjem dviju riječi tvori se nova riječ –
složenica, koja se piše sastavljeno.
• Treba razlikovati složenicu od sveze riječi, npr.
Treba vjerovati u istinu. – prijedlog + imenica
To je uistinu važno. – prilog
SLOŽENICE
Složenice su i pišu se sastavljeno:
• riječi kojima se jedan ili oba dijela ne rabe
samostalno: možda, neprestano, tobože,
valjda ...
• riječi u kojima se jedna od sastavnica ne
rabi uz drugu u obliku koji ima u složenici:
oduvijek, napose, pokraj ...
• riječi u kojima se sastavljenim pisanjem
dobije novo značenje: naokolo, usprkos,
odoka, smjesta, zajedno, zapravo ...
POLUSLOŽENICE
• Polusloženice su riječi nastale slaganjem
ravnopravnih sastavnica od kojih svaka
zadržava svoj naglasak, a mijenja se samo
drugi dio. Pišemo ih sa spojnicom, npr.
lovor-vijenac, lovor-vijenca, lovor-vijencu,
pilot-projekt, rok-glazba, pop-kultura ...
• Polusloženicama pripadaju i izrazi koji u
prvome dijelu imaju kakvo slovo ili simbol:
B-mol, C-vitamin, H-bomba, i-sklonidba ...
RASTAVLJANJU RIJEČI NA
KRAJU RETKA
U rastavljanju riječi na kraju retka ne
rastavljamo jednosložne riječi, dvoslove dž, nj, lj,
ne prenosimo u novi redak jedno slovo ili skup
zatvornika, a polusloženice rastavljamo na mjestu
spojnice koju pišemo dva puta:
gleda-ti, gla-san, pidža-ma, izlju-biti
spomen-ploča
KRATICE
Kratice se dijele na stalne i prigodne.
Stalne kratice nastaju po pravopisnim
odredbama, dok prigodne stvara sam pisac.
Stalne se kratice dijele na:
a) obične kratice
b) sastavljene (složene) kratice.
Obične se kratice pišu malim slovima i s
točkom na kraju koja je znak kraćenja riječi.
OBIČNE KRATICE
JEDNOSLOVNE
• g. – godina, gospodin
• t. – točka
• o. g. – ove godine
• r. – razred
VIŠESLOVNE
• kat. – katolički
• gosp. – gospodin
•
•
•
•
•
prof. – profesor
dr. – doktor
i sl. – i slično
itd. – i tako dalje
npr. – na primjer
OBIČNE KRATICE
• Kada skraćujemo osobna imena, pišemo ih s
točkom: A. G. M. – Antun Gustav Matoš.
• Višeslovne kratice međunarodno prihvaćenih
latinskih riječi pišu se izvorno:
dipl. oec. – diplomirani ekonomist
dr. sc. – doctor scientiarum (doktor znanosti).
SASTAVLJENE KRATICE
Sastavljene su od početnih slova svakoga člana
višečlanoga naziva; pišu se bez točke iza pojedinoga
slova i u njima su sva slova velika, npr.
• HAZU – Hrvatska akademija znanosti i
umjetnosti
• MH – Matica hrvatska
• HINA – Hrvatska izvještajna novinska agencija
• RH – Republika Hrvatska
• OŠ – Osnovna škola
SASTAVLJENE KRATICE
Jedne se čitaju kao samostalne riječi [Hazu], a
druge po imenima slova [Erha].
Većina se takvih kratica, koje oblikom
odgovaraju riječima našega jezika, sklanja.
Padežni nastavak odvaja se spojnicom od
kratice i pisan je malim slovom:
SAD, SAD-a, SAD-u, SAD-om …
[Esade, Esadea, Esadeu, Esadeom …]
ZNAKOVI
To su većinom međunarodno prihvaćene
oznake:
• mjernih jedinica
• kemijskih elemenata
• novčanih jedinica
• imena država
• i drugi znakovi
Pišu se bez točke na kraju, a čitaju kao puna
riječ.
m
metar
Ar
argon
HRK hrvatska
kuna
kg
kilogram
As
arsen
EUR euro
s
sekunda
Al
aluminij
A
amper
Ac
aktinij
USD američki
dolar
IT Italija
K
kelvin
B
bor
mol
Br
brom
S
subjekt
kandela
Cu
bakar
P
predikat
mol
cd
CH
Švicarska