Transcript 3.Ucenje - Pedagoski Fakultet u Jagodini
Slide 1
Pedagoška psihologija
Učenje
Prof. Dr Nada Korać
Pedagoški fakultet u Jagodini
Univerztet u Kragujevcu
Slide 2
BIHEJVIORIZAM
UČENJE ključni faktor razvoja → negacija ideje razvoja
Promene nastale isključivo učenjem nisu razvojne, jer:
nisu ireverzibilne (ono što se nauči, može se zaboraviti),
ne moraju biti kumulativne (mogućnost učenja "iz jednog puta“)
ne moraju biti kvalitativne (npr. učenje napamet).
Nema fiksiranog redosleda → NEMA STADIJUMA
Dajte mi tuce zdravih, dobro građenih beba da ih podižem na
način kako ja odredim, pa garantujem da ću od svake od njih,
nasumično, uspeti da stvorim bilo koji tip specijaliste za koji se
opredelim – lekara, advokata, trgovca, direktora a, naravno, čak i
prosjaka ili lopova, nezavisno od talenta, sklonosti, sposobnosti,
poziva ili rase njihovih predaka.
J. Watson, 1924
Slide 3
Oblici učenja
senzitizacija
povećana osetljivost organizma na ponajvljanje intenzivnih i opasnih
draži
habituacija
smanjena osetljivost na ponavljanje nebitnih draži
utiskivanje (imprinting – C. Lorenz)
uslovljavanje
klasično i instrumentalno
opservaciono učenje
po modelu i vikarijsko
učenje uviđanjem
verbalno učenje
Slide 4
Klasično (respondentno) uslovljavanje
Иван Петрович Павлов
Ruski fiziolog, Nobelova nagrada za medicinu 1904
bezuslovna (prirodna) draž
ponavljanje
uslovljavanje
bezuslovna
reakcija
uslovna reakcija
uslovna
draž
neutralna
draž
nema reakcije
Mogućnost USLOVLJAVANJA VIŠEG REDA
uparivanjem uslovne draži s novom neutralnom draži
Slide 5
Emocionalno uslovljavanje
Specijalni slučaj klasičnog uslovljavanja
John B. Watson
Ispitanik: Albert, 9 meseci
ND: beli pacov, zec, majmun, pas, maska s kosom i bez
nje, klupče bele vune
BD: snažan udarac o gong
7 uparivanja tokom 2 nedelje
generalizacija draži
beli zec, pas, beli mantil, grudvica vate, Votsonova seda kosa
posle pauze (31 dan) uslovna reakcija i dalje prisutna
planirano razuslovljavanje nije izvedeno
Implikacije: ΨA tumačenje emocija, etičke dileme
Slide 6
Klasično uslovljavanje: neke praktične implikacije
Mogućnost emocionalnog uslovljavanja iz jednog puta
Sličnost BD i ND olakšava uslovljavanje:
Koga su zmije ujedale, i guštera se plaši
Teže uspostavljanje UR ako se ND nekoliko puta zadaje bez
uparivanja sa BD
strah od lekara, strah od ispitivanja – povratna informacija bez
negativne ocene ...
Gašenje UR je brže ako su BD i UD uvek zadavani zajedno
(v. režime potkrepljenja)
Slide 7
Instrumentalno (operantno) uslovljavanje
E.L. Thorndike
Ispitivanje adaptivnog ponašanja životinja pri rešavanju problema
ponašanje kao instrument za postizanje cilja
zakon vežbe
Ponavljanje UR učvrstiće vezu između S i R
zakon efekta
Radnje se učvršćuju ili eliminišu zavisno od svojih
efekata
postupnost, nema uvida
Slide 8
Potkrepljenje: pojam, vrste i uloga u učenju
B.F. Skinner: oblikovanje ponašanja
nagrađivanje uspešnih aproksimacija željenog ponašanja
(Skinerova kutija)
POTKREPLJENJE
posledica (efekat) koja povećava
verovatnoću pojave nekog ponašanja
Primarno - zadovoljavane primarnih potreba
Sekundarno - uparivanjem s primarnim ili već usvojenim
sekundarnim potkrepljivačima
Socijalno - pažnja, pohvala, osmeh, zagrljaj ...
Potkrepljujuće aktivnosti - pristup igračkama, interesantnim aktivnostima
(v. Premackovo načelo)
Simboličko potkrepljenje – ocene, novac, publicitet ...
Slide 9
Vrste potkrepljenja i kazna
povećava verovatnoću nekog ponašanja jer
dovodi do pozitivnih (prijatnih) posledica
POZITIVNO
namerno i nenamerno (u porodici, u školi, medijima ...)
NEGATIVNO
povećava verovatnoću nekog ponašanja jer
uklanja ili smanjuje neprijatne draži
KAZNA
smanjuje verovatnoću nekog ponašanja
zadavanjem
uskraćivanjem
Pitanje interpetacije potkrepljenja kao nagrade / kazne
Slide 10
Režimi potkrepljenja i otpornost na gašenje
Za ODRŽAVANJE već usvojenog ponašanja:
FIKSIRANI INTERVAL
FIKSIRANI RACIO
VARIJABILNI NTERVAL
VARIJABILNI RACIO
KAZNA
neposredno nakon ponašanja
dosledno
Smanjuje verovanoću nepoželjnog ponašanja ali ne
dovodi do novih poželjnih obilka (samo potkrepljenje)
Slide 11
Potkrepljenje i kazna: primena u školi
DA:
jasna povezanost sa ponašanjem
potkrepljivače birati primereno učenicima
primenjivati dosledno
nagrađivanje zavisno od zainteresovanosti učenika
(v. intrinzička i ekstrinzička motivacija)
imati u vidu moguće interpretacije od strane učenika
NE:
bezrazložna upotreba (i potkrepljenja i kazne)
domaći zadatak kao kazna
primedba na ličnost umesto na ponašanje (v. JA-poruke)
Slide 12
Učenje uviđanjem
Rešavanje problema uviđanjem
Ostvarivanje novine u ponašanju
Otkrivanje novih sredstava za postzanje cilja
naglo
bez ponavljanja grešaka
uviđanje ODNOSA u datoj situaciji
INTELIGENTNO rešavanje problema
Slide 13
Objektivni znaci uviđanja
AHA – DOŽIVLJAJ
usmereno, direktno dolaženje do cilja
bez ponavljanja neuspešnih radnji u
istoj probemskoj situaciji
isti princip rešenja u sličnoj situaciji
(grančica, krpa)
izgrađivanje sredstava (spajanje
štapova, ređanje sanduka)
W. Köhler
majmuni, mačke, zečevi, psi ...
Slide 14
Verbalno učenje i zaboravljanje
Ebbinghaus: asocijacionistička teorija
Zapamćivanje zavisi od vrste i snage asocijacija između novog i starog
znanja
Zaboravljenje je spontano brisanje tragova naučenog u mozgu
Proučavanje čistog učenja i pamćenja (na koje ne deluje postojeće
znanje - besmisleni slogovi)
120%
Faktori uspešnog učenja
100%
glasno ponavljanje
podela na manje celine
serijalni učinak (početak i kraj)
dužina učenja (i plato)
zaboravljenje najbrže
neposredno posle učenja
uloga smislenosti i međusobne
sličnosti gradiva
80%
60%
40%
20%
0%
0
2
4
6
Slide 15
Zaboravljanje različitih vrsta gradiva
Slide 16
Smislenost gradiva i pamćenje / pažnja (1)
kus
riv
mak
kos
ten
mur
pul
feh
bac
lag
nos
mera
kada
rog
lim
ključ
mastan
žaba
volan
mlada
kit
nije
riba
već
morski
sisar
i
najveća
postojeća
životinja
Slide 17
Smislenost gradiva i pamćenje / pažnja (2)
2 4 1 2 8 0
1 1 0 9 0 1
0 1 1 0 3 5
Slide 18
Učenje smislenog materijala: nizovi
serijalno učenje (azbuka, tablica hemijskih elemenata, meseci u godini)
efekat prvenstva
efekat novine
istaknute draži
100%
90%
80%
70%
60%
50%
40%
30%
20%
10%
0%
početak
sredina
kraj
Slide 19
Učenje smislenog materijala:
parovi i slobodno prisećanje
parovi
(strane reči, države i glavni gradovi, datumi istorijskih događaja)
načelo sve ili ništa
upotreba kognitivnih medijatora (posredujućih predstava)
majmun na biciklu, stolica na krovu automobila....
slobodno prisećanje
(nezavisno od redosleda)
(države Balkana, ptice, planine Evrope ... )
kategorijalno grupisanje
(reči koje pripadaju istoj kategoriji spontano se grupišu zajedno)
Slide 20
Faktori verbalnog učenja i zaboravljanja
interferencija (inhibicija, ometanje)
retroaktivna
novo ometa staro
proaktivna
staro ometa novo
transfer
prenošenje znanja iz jednog područja u drugo
kako na interferenciju i transfer deluju:
SLIČNOST gradiva?
STEPEN NAUČENOSTI gradiva?
Slide 21
Socijalno učenje
A.Bandura: OPSERVACIONO UČENJE
Postavke bihejviorističkih teorija učenja +
elementi kognitivnih teorija
učenje po modelu
oponašanje drugih, bez direktnog potkrepljenja
zadržavanje olakšano verbalnim modelovanjem
(mogućnost opisivanja ponašanja rečima)
vikarijsko učenje
oponašanje ponašanja drugih, zavisno od njihovog
nagrađivanja/kažnjavanja
Slide 22
Ishodi opservacinog učenja
nova ponašanja
podsticanje postojećeg ponašanja
usmeravaje pažnje na određene aspekte okoline
menjanje inhibicija (redefinisanje okvira poželjnog)
izazivanje emocija na osnovu opažanja
modela
Slide 23
Delotvornost modela
ključni faktor:
percepcija (potencijalnog) subjekta
sličnost
pol, uzrast ...
kompetentnost
privlačnost, popularnost, status, moć ...
prethodna uspešnost
kombinacije ↑
Slide 24
Učitelj(ica) kao model ponašanja
1. Ponašajte se prema učenicima onakokako želite da
se oni ponašaju
poštovanje
interesovanje i entuzijazam za ono što radite
2. Modelujte veštine i istovremeno ih opisujte
3. Omogućite grupno vežbanje pre individualnog
4. Koristite vikarijsko potkrepljenje sa nekim učenicima
Slide 25
Socijalno-kognitivistička teorija učenja
Bandura (kasnija faza)
Ljudi uče kognitivnim posredovanjem između onoga što opažaju o
odnosu između ponašanja i njegovih posledica
Osnovni konitivni procesi:
Simbolizacija
Socijalna iskustva stvaraju kogntivne modele okoline i usmeravaju
razmišljanje i donošenje odluka
Vikarijsko učenje
Učenje mogućih ponašanja i njihovih posledica
Prethodno razmišljanje
Akumulirano socijalno učenje daje ideje i bazu za procene i
predviđanja
Samoregulacija
Stvaranje standarda moralno i socijalno prihvatljivog
Samorefleksivnost
Posmatranje sopstvenih misli i ponašanja omogućuje zaključivanje o
budućnosti i utiče na lične ciljeve i aspiracije
Slide 26
Modelovanje agresivnog ponašanja: eksperiment
36 devojčica i 36 dečaka 3 -6 godina
E: 8 grupa (po 6 učesnika, M/Ž)
M
Ž
Agr mod M
Agr mod Ž
Neagr mod M
Neagr mod Ž
Agr mod Ž
Agr mod M
Neagr mod Ž
Neagr mod M
K: 1 grupa, 24 učesnika M/Ž - bez modela
žrtva: lutka Bobo
Slide 27
Modelovanje agresivnog ponašanja: rezultati
Izloženost agresivnom modelu značajno povećava:
oponašanje agresivnog ponšanja (fizičkog i verbalnog)
nemodelovanu agresiju
fizičku agresiju kod dečaka, bez razlike u verbalnoj
Deca s nagresivnim modelom ispoljavaju manje agresije
nego u kontrolnoj
Modelovanje kao dozvola za agresiju
Pedagoška psihologija
Učenje
Prof. Dr Nada Korać
Pedagoški fakultet u Jagodini
Univerztet u Kragujevcu
Slide 2
BIHEJVIORIZAM
UČENJE ključni faktor razvoja → negacija ideje razvoja
Promene nastale isključivo učenjem nisu razvojne, jer:
nisu ireverzibilne (ono što se nauči, može se zaboraviti),
ne moraju biti kumulativne (mogućnost učenja "iz jednog puta“)
ne moraju biti kvalitativne (npr. učenje napamet).
Nema fiksiranog redosleda → NEMA STADIJUMA
Dajte mi tuce zdravih, dobro građenih beba da ih podižem na
način kako ja odredim, pa garantujem da ću od svake od njih,
nasumično, uspeti da stvorim bilo koji tip specijaliste za koji se
opredelim – lekara, advokata, trgovca, direktora a, naravno, čak i
prosjaka ili lopova, nezavisno od talenta, sklonosti, sposobnosti,
poziva ili rase njihovih predaka.
J. Watson, 1924
Slide 3
Oblici učenja
senzitizacija
povećana osetljivost organizma na ponajvljanje intenzivnih i opasnih
draži
habituacija
smanjena osetljivost na ponavljanje nebitnih draži
utiskivanje (imprinting – C. Lorenz)
uslovljavanje
klasično i instrumentalno
opservaciono učenje
po modelu i vikarijsko
učenje uviđanjem
verbalno učenje
Slide 4
Klasično (respondentno) uslovljavanje
Иван Петрович Павлов
Ruski fiziolog, Nobelova nagrada za medicinu 1904
bezuslovna (prirodna) draž
ponavljanje
uslovljavanje
bezuslovna
reakcija
uslovna reakcija
uslovna
draž
neutralna
draž
nema reakcije
Mogućnost USLOVLJAVANJA VIŠEG REDA
uparivanjem uslovne draži s novom neutralnom draži
Slide 5
Emocionalno uslovljavanje
Specijalni slučaj klasičnog uslovljavanja
John B. Watson
Ispitanik: Albert, 9 meseci
ND: beli pacov, zec, majmun, pas, maska s kosom i bez
nje, klupče bele vune
BD: snažan udarac o gong
7 uparivanja tokom 2 nedelje
generalizacija draži
beli zec, pas, beli mantil, grudvica vate, Votsonova seda kosa
posle pauze (31 dan) uslovna reakcija i dalje prisutna
planirano razuslovljavanje nije izvedeno
Implikacije: ΨA tumačenje emocija, etičke dileme
Slide 6
Klasično uslovljavanje: neke praktične implikacije
Mogućnost emocionalnog uslovljavanja iz jednog puta
Sličnost BD i ND olakšava uslovljavanje:
Koga su zmije ujedale, i guštera se plaši
Teže uspostavljanje UR ako se ND nekoliko puta zadaje bez
uparivanja sa BD
strah od lekara, strah od ispitivanja – povratna informacija bez
negativne ocene ...
Gašenje UR je brže ako su BD i UD uvek zadavani zajedno
(v. režime potkrepljenja)
Slide 7
Instrumentalno (operantno) uslovljavanje
E.L. Thorndike
Ispitivanje adaptivnog ponašanja životinja pri rešavanju problema
ponašanje kao instrument za postizanje cilja
zakon vežbe
Ponavljanje UR učvrstiće vezu između S i R
zakon efekta
Radnje se učvršćuju ili eliminišu zavisno od svojih
efekata
postupnost, nema uvida
Slide 8
Potkrepljenje: pojam, vrste i uloga u učenju
B.F. Skinner: oblikovanje ponašanja
nagrađivanje uspešnih aproksimacija željenog ponašanja
(Skinerova kutija)
POTKREPLJENJE
posledica (efekat) koja povećava
verovatnoću pojave nekog ponašanja
Primarno - zadovoljavane primarnih potreba
Sekundarno - uparivanjem s primarnim ili već usvojenim
sekundarnim potkrepljivačima
Socijalno - pažnja, pohvala, osmeh, zagrljaj ...
Potkrepljujuće aktivnosti - pristup igračkama, interesantnim aktivnostima
(v. Premackovo načelo)
Simboličko potkrepljenje – ocene, novac, publicitet ...
Slide 9
Vrste potkrepljenja i kazna
povećava verovatnoću nekog ponašanja jer
dovodi do pozitivnih (prijatnih) posledica
POZITIVNO
namerno i nenamerno (u porodici, u školi, medijima ...)
NEGATIVNO
povećava verovatnoću nekog ponašanja jer
uklanja ili smanjuje neprijatne draži
KAZNA
smanjuje verovatnoću nekog ponašanja
zadavanjem
uskraćivanjem
Pitanje interpetacije potkrepljenja kao nagrade / kazne
Slide 10
Režimi potkrepljenja i otpornost na gašenje
Za ODRŽAVANJE već usvojenog ponašanja:
FIKSIRANI INTERVAL
FIKSIRANI RACIO
VARIJABILNI NTERVAL
VARIJABILNI RACIO
KAZNA
neposredno nakon ponašanja
dosledno
Smanjuje verovanoću nepoželjnog ponašanja ali ne
dovodi do novih poželjnih obilka (samo potkrepljenje)
Slide 11
Potkrepljenje i kazna: primena u školi
DA:
jasna povezanost sa ponašanjem
potkrepljivače birati primereno učenicima
primenjivati dosledno
nagrađivanje zavisno od zainteresovanosti učenika
(v. intrinzička i ekstrinzička motivacija)
imati u vidu moguće interpretacije od strane učenika
NE:
bezrazložna upotreba (i potkrepljenja i kazne)
domaći zadatak kao kazna
primedba na ličnost umesto na ponašanje (v. JA-poruke)
Slide 12
Učenje uviđanjem
Rešavanje problema uviđanjem
Ostvarivanje novine u ponašanju
Otkrivanje novih sredstava za postzanje cilja
naglo
bez ponavljanja grešaka
uviđanje ODNOSA u datoj situaciji
INTELIGENTNO rešavanje problema
Slide 13
Objektivni znaci uviđanja
AHA – DOŽIVLJAJ
usmereno, direktno dolaženje do cilja
bez ponavljanja neuspešnih radnji u
istoj probemskoj situaciji
isti princip rešenja u sličnoj situaciji
(grančica, krpa)
izgrađivanje sredstava (spajanje
štapova, ređanje sanduka)
W. Köhler
majmuni, mačke, zečevi, psi ...
Slide 14
Verbalno učenje i zaboravljanje
Ebbinghaus: asocijacionistička teorija
Zapamćivanje zavisi od vrste i snage asocijacija između novog i starog
znanja
Zaboravljenje je spontano brisanje tragova naučenog u mozgu
Proučavanje čistog učenja i pamćenja (na koje ne deluje postojeće
znanje - besmisleni slogovi)
120%
Faktori uspešnog učenja
100%
glasno ponavljanje
podela na manje celine
serijalni učinak (početak i kraj)
dužina učenja (i plato)
zaboravljenje najbrže
neposredno posle učenja
uloga smislenosti i međusobne
sličnosti gradiva
80%
60%
40%
20%
0%
0
2
4
6
Slide 15
Zaboravljanje različitih vrsta gradiva
Slide 16
Smislenost gradiva i pamćenje / pažnja (1)
kus
riv
mak
kos
ten
mur
pul
feh
bac
lag
nos
mera
kada
rog
lim
ključ
mastan
žaba
volan
mlada
kit
nije
riba
već
morski
sisar
i
najveća
postojeća
životinja
Slide 17
Smislenost gradiva i pamćenje / pažnja (2)
2 4 1 2 8 0
1 1 0 9 0 1
0 1 1 0 3 5
Slide 18
Učenje smislenog materijala: nizovi
serijalno učenje (azbuka, tablica hemijskih elemenata, meseci u godini)
efekat prvenstva
efekat novine
istaknute draži
100%
90%
80%
70%
60%
50%
40%
30%
20%
10%
0%
početak
sredina
kraj
Slide 19
Učenje smislenog materijala:
parovi i slobodno prisećanje
parovi
(strane reči, države i glavni gradovi, datumi istorijskih događaja)
načelo sve ili ništa
upotreba kognitivnih medijatora (posredujućih predstava)
majmun na biciklu, stolica na krovu automobila....
slobodno prisećanje
(nezavisno od redosleda)
(države Balkana, ptice, planine Evrope ... )
kategorijalno grupisanje
(reči koje pripadaju istoj kategoriji spontano se grupišu zajedno)
Slide 20
Faktori verbalnog učenja i zaboravljanja
interferencija (inhibicija, ometanje)
retroaktivna
novo ometa staro
proaktivna
staro ometa novo
transfer
prenošenje znanja iz jednog područja u drugo
kako na interferenciju i transfer deluju:
SLIČNOST gradiva?
STEPEN NAUČENOSTI gradiva?
Slide 21
Socijalno učenje
A.Bandura: OPSERVACIONO UČENJE
Postavke bihejviorističkih teorija učenja +
elementi kognitivnih teorija
učenje po modelu
oponašanje drugih, bez direktnog potkrepljenja
zadržavanje olakšano verbalnim modelovanjem
(mogućnost opisivanja ponašanja rečima)
vikarijsko učenje
oponašanje ponašanja drugih, zavisno od njihovog
nagrađivanja/kažnjavanja
Slide 22
Ishodi opservacinog učenja
nova ponašanja
podsticanje postojećeg ponašanja
usmeravaje pažnje na određene aspekte okoline
menjanje inhibicija (redefinisanje okvira poželjnog)
izazivanje emocija na osnovu opažanja
modela
Slide 23
Delotvornost modela
ključni faktor:
percepcija (potencijalnog) subjekta
sličnost
pol, uzrast ...
kompetentnost
privlačnost, popularnost, status, moć ...
prethodna uspešnost
kombinacije ↑
Slide 24
Učitelj(ica) kao model ponašanja
1. Ponašajte se prema učenicima onakokako želite da
se oni ponašaju
poštovanje
interesovanje i entuzijazam za ono što radite
2. Modelujte veštine i istovremeno ih opisujte
3. Omogućite grupno vežbanje pre individualnog
4. Koristite vikarijsko potkrepljenje sa nekim učenicima
Slide 25
Socijalno-kognitivistička teorija učenja
Bandura (kasnija faza)
Ljudi uče kognitivnim posredovanjem između onoga što opažaju o
odnosu između ponašanja i njegovih posledica
Osnovni konitivni procesi:
Simbolizacija
Socijalna iskustva stvaraju kogntivne modele okoline i usmeravaju
razmišljanje i donošenje odluka
Vikarijsko učenje
Učenje mogućih ponašanja i njihovih posledica
Prethodno razmišljanje
Akumulirano socijalno učenje daje ideje i bazu za procene i
predviđanja
Samoregulacija
Stvaranje standarda moralno i socijalno prihvatljivog
Samorefleksivnost
Posmatranje sopstvenih misli i ponašanja omogućuje zaključivanje o
budućnosti i utiče na lične ciljeve i aspiracije
Slide 26
Modelovanje agresivnog ponašanja: eksperiment
36 devojčica i 36 dečaka 3 -6 godina
E: 8 grupa (po 6 učesnika, M/Ž)
M
Ž
Agr mod M
Agr mod Ž
Neagr mod M
Neagr mod Ž
Agr mod Ž
Agr mod M
Neagr mod Ž
Neagr mod M
K: 1 grupa, 24 učesnika M/Ž - bez modela
žrtva: lutka Bobo
Slide 27
Modelovanje agresivnog ponašanja: rezultati
Izloženost agresivnom modelu značajno povećava:
oponašanje agresivnog ponšanja (fizičkog i verbalnog)
nemodelovanu agresiju
fizičku agresiju kod dečaka, bez razlike u verbalnoj
Deca s nagresivnim modelom ispoljavaju manje agresije
nego u kontrolnoj
Modelovanje kao dozvola za agresiju