Dr Vjekoslav Sajfert ELEKTROTEHNIKA SA ELEKTRONIKOM E+ E E_ x r l +q -q l Univerzitet u Novom Sadu Tehnički Fakultet "Mihajlo Pupin", Zrenjanin Zrenjanin, 2007 Instinkt je nešto iznad znanja.

Download Report

Transcript Dr Vjekoslav Sajfert ELEKTROTEHNIKA SA ELEKTRONIKOM E+ E E_ x r l +q -q l Univerzitet u Novom Sadu Tehnički Fakultet "Mihajlo Pupin", Zrenjanin Zrenjanin, 2007 Instinkt je nešto iznad znanja.

Slide 1

Dr Vjekoslav Sajfert
ELEKTROTEHNIKA SA ELEKTRONIKOM
E+

E

E_

x

r
l
2

+q

-q
l

Univerzitet u Novom Sadu
Tehnički Fakultet "Mihajlo Pupin", Zrenjanin
Zrenjanin, 2007

Instinkt je nešto iznad znanja. Nema
sumnje da mi imamo u mozgu neka fina
nervna vlakna koja nam omugućavaju da
osetimo istinu kada logično zaključivanje
ili nekakav moždani napor, učinjen našom
voljom, ne dovodi do uspeha.
Nikola Tesla

Literatura




Dr Vjekoslav Sajfert, Elektrotehnika,
TFZR
Dr Borislav Odadžić, dr Vjekoslav
Sajfert, mr Vojin Kerleta, Zbirka
zadataka iz elektrotehnike sa
elektronikom, TFZR

Instinkt je nešto iznad znanja. Nema
sumnje da mi imamo u mozgu neka fina
nervna vlakna koja nam omugućavaju da
osetimo istinu kada logično zaključivanje
ili nekakav moždani napor, učinjen našom
voljom, ne dovodi do uspeha.
Nikola Tesla

Sadržaj













Uvod
Elektrostatika
Vremenski konstantne električne struje
Kretanje naelektrisane čestice u elektrostatičkom
polju u vakuumu
Naeletrisane čestice u magnetnom polju
Elektromagnetna indukcija
Vremenski promenljive električne struje. Redna RLC
veza
Paralelna veza elemenata u kolu
Višefazni sistemi
Elektronika

1. Uvod
1.1 Fizičke veličine i jedinice, SI
sistem jedinica


Fizičke veličine opisuju pojave,
procese i svojstva fizičkih tela. Izmeriti

neku fizičku veličinu znači uporediti je
sa odgovarajućom veličinom iste vrste,
koja je izabrana za jednicu mere. Otuda
se rezultat merenja izražava brojnom
vrednošću i jednicom mere:
x  ({ x }  { x })[ x ]

Dogovorom je izabrano sedam
fizičkih veličina za osnovne - osnovne
jedinice. Jedinice koje se dobijaju preko
osnovnih - izvedene jedinice.


Skup osnovnih i izvedenih jedinica se
naziva sistem jedinica. Na
međunarodnoj konferenciji 1960.
godine usvojen je međunarodni sistem
jedinica (SI). Na tom skupu za osnovne
fizičke veličine uvedene su jedinice koje
su date u tabeli 1.3.1.





Osim osnovnih jedinica SI sistema
postoje i izvedene jedinice. Razmotrimo
neke od njih.
Jedinica za brzinu se može dobiti iz
poznate definicije brzine:
[v ] 

[s]
[t ]



m
s

ms

1

Jedinicu za ubrzanje ćemo dobiti iz
definicije ubrzanja:
m
[v ]

m
2
s
[a ] 


ms
2
[t ]
s
s


Jedinica za silu se može dobiti iz
čuvenog drugog Njutnovog zakona:

[ F ]  [ m ]  [ a ]  kg

m
s

2

 kg m s

2

 1N

1.2 Skalarne i vektorske fizičke
veličine. Osnovne operacije sa
vektorima.






Skalarne fizičke veličine se mogu izraziti

potpuno samo brojnom vrednošću i odogovarajućom
jedinicom merenja - npr. masa, vreme, zapremina,
gustina i dr.
Vektorske fizičke veličine karakteriše pravac,
smer i intenzitet (brojna vrednost). Takve veličine su
npr. brzina, ubrzanje, sila, itd.
Tenzorske fizičke veličine okarakterisane su sa
devet karakteristika. To su npr. tenzor inercije,
permitivnosti, tenzor permeabilnosti i sl.

Skalarne fizičke veličine se sabiraju,
množe, oduzimaju itd. algebarski, tj. ako
imamo dve skalarne fizičke veličine a i b,
onda je zbir a+b, razlika a-b, proizvod,
količnik a (b0).
b


Dva vektora su jednaka ako su im
jednaki intenziteti, pravci i smerovi.

Vektorske fizičke veličine i (vidi sliku
1.5.1) možemo sabrati, metodom
paralelograma, što je prikazano na slici
1.5.2.
 Dovedemo oba vektora u zajedničku
napadnu tačku. Obrazujemo
paralelogram.
a1

a
a1

a2







Vektor
vektor.

 

a  a1  a 2

a2

predstavlja rezultujući

Sabiranje pomenutih vektora metodom
poligona, prikazano na slici 1.5.3.

a

a1



a2



Slika 1.5.3

Intenzitet vektora se dobija primenom
kosinusne teoreme. Sa slike 1.5.4,
možemo pisati na osnovu kosinusne
teoreme:
B

a

A



a1
 - 
C

a2

Slika 1.5.4
a

2

 a 1  a 2  2 a 1 a 2 cos (  -  )
2

2

Trigonometrijski krug
y
rr
si n

cos

x

r =1
y
r

rr


cos (  -  ) = -cos 

cos(    cos

r =1

x

Konačno napisati izraz koji ćemo koristiti
za nalaženje rezultujućeg vektora:
a


2



2
a1



2
a2

 2 a 1 a 2 cos 

Na slici 1.5.5 je prikazan slučaj
oduzimanja vektora





a '  a1  a 2  a1  (  a 2 )

a'



-a 2



Slika 1.5.5

a1

Na slici 1.5.6 je prikazan slučaj
oduzimanja vektora


-a 1

a2

a ''






a  a 2  a1

U slučaju da treba da saberemo ili
oduzmemo više vektora mnogo je efikasnije
raditi metodom poligona. Razmotrimo sledeći
primer. Na slici 1.5.7 data su tri vektora i treba
naći rezultujući vektor:
 


R  a1  a 2  a 3
a2

a1

a3



Slika 1.5.7

-a 3
R

a 1+ a 2

a1

a2

T

a1

a2

T1

a3

Komponente vektora su vektorske veličine, i
one se često koriste zbog elegantnijeg i
efikasnijeg rada, posebno u koordinatnim
sistemima. U x, y koordinatnom sistemu obično
vektor razlažemo na dve uzajamno normalne
komponente, vidi sliku 1.5.9 i 1.5.10:
y




a  ax  ay




b  bx  by

y

by
b

a
ay





ax



Slika 1.5.9

x

bx

Slika 1.5.19

x

Odgovarajući intenziteti vektora, prema
Pitagorinoj teoremi:

a

2

 ax  ay
2

2

b

2

 bx  by
2

2

Projekcije vektora su skalarne
veličine. One mogu biti pozitivne i
negativne.
y

y

ay

b

a



by



ax

x

a x  a  cos   0
a y  a  sin   0

bx

b x  b  cos   0
b y  b  sin   0

x


a

Proizvod vektora
i skalara p daje vektor čiji
je pravac i smer isti kao i pravac i smer vektora,
dok je intenzitet veći p puta(p>0) (slika 1.5.13).
p.a

a


Slika 1.5.13

Ort – jedinični vektor


Svaki vektor se može prikazati kao
proizvod svog intenziteta i jedničnog
vektora - orta:


a  a a 0



a  a ; a0  1

U slučaju dve dimenzije, x i y, imamo ortove osa i , j vidi sliku 1.5.14,
ili u slučaju tri dimenzije , i ,j,k vidi sliku 1.5.15.

y

z

j

j

i

k
x

i

y

x



Slika 1.5.14

Slika 1.5.15

Pomenimo dalje još dve mogućnosti
množenja vektora.
Skalarni proizvod dva vektora daje
skalar. Po definiciji skalarni proizvod
vektora je:

 
 
c  a  b  a  b  cos   a  b  cos 


Skalarni proizvod takođe možemo
izraziti na sledeći način, preko projekcije
jednog vektora na drugi:

b

ab


ba

a

c  a b  b  a ba

Vektorski proizvod dva vektora je
vektor :
  
c  a b




Čita se a krst b
ili

c  a  b  sin 


Pravac vektora je normalan i na jedan i na
drugi vektor, a smer određujemo pravilom
desnog zavrtnja i očigledno je da važi:

c

b


a

 

b a   c
b


a
-c

Možemo dakle zaključiti da za
vektorski proizvod ne važi zakon
komutacije, tj.:
 
 
a  b   b a


Ukoliko je ugao između vektora 90,
tada je intenzitet vektora jednak:
c  a b

Primer Dokaži da su vektori e i f
uzajamno normalni. Vektori i sa dati sa:
  
e ab



  
f ab

Vektori i imaju iste intenzitete i
predstavljeni su na slici 1.5.18.
a
b



Slika 1.5.18

Rešenje Po definiciji skalarnog proizvoda
imamo:
 
 
 
       
2
2
e  f  a b  a b  a a ab b a b b  a b  0



 



cos   0    90

0

Primer Dati su vektori a i b, čiji su


intenziteti a  2 i b  3 . Ugao između
njih   45
0






Odredi:


a.
ab
b.


 

a  b  a  2b



 



 
a  b  2  3  cos 45   6

2

3 2

2

 

2
2
a  b  a  2 b  a  2 ab  ab  2 b  4  12  6  18   8



 



Dodatak 1




Elementi trigonometrije
Pravougli trougao
a i b katete; c hipotenuza

c





sin  

suprotna

kateta



hipotenuza

a
cos  

nalegla

c

kateta



hipotenuza

b

tg   tan  

  90 
ctg   cot  

suprotna

a

b
c

kateta



a

nalegla

kateta

b

nalegla

kateta

b

suprotna

kateta



a

c





a

sin  

suprotna

hipotenuza
nalegla kateta

cos  



tg   tan  

suprotna
nalegla

ctg   cot  

nalegla
suprotna

kateta



kateta

a
c



kateta

kateta

b
c

hipotenuza

b
  90 

kateta

b
a



a
b

Odrediti vrednosti sin, cos, tan
i cot za uglove:
  30 
  45 
  60 

Uzimamo jednakostranični
trougao
a

a

a

Delimo trougao na dva
jednaka dela
a

a

a

Sada imamo sledeću situaciju:
a
1
sin 30   2 
a
2

a
60 

a

a

30  30 

h
. .

a

2

a 3
cos 30  

60 

a

2
a



2

a

2
tg 30   tan 30  

2



a 3

h

2

a

2

a
 
2

3

1



3
3

3

2

2

a 3
h

a 3
2

ctg 30   cot 30  

2
a
2



3
1



3

U slučaju ugla od



  45 

Uzimamo kvadrat i delimo ga po dijagonali.
Koristimo Pitagorinu teoremu

h

  45 

  45

.

a

h

h

2

a

2

2

 2a

a
ha 2

 a
2

2

 
ai b

Primer. Sabrati vektore


( a  5 , b  4 ), koji su dati na slici
b
a

30 

b
by

a

30 

bx
by

bx 

b 3

by 

2

1

b
b

2
2

c  a  b x   b
2

2

2
y

c 

c

2


b 3
b
  
 a 


2
2



41  20 3

2


Slide 2

Dr Vjekoslav Sajfert
ELEKTROTEHNIKA SA ELEKTRONIKOM
E+

E

E_

x

r
l
2

+q

-q
l

Univerzitet u Novom Sadu
Tehnički Fakultet "Mihajlo Pupin", Zrenjanin
Zrenjanin, 2007

Instinkt je nešto iznad znanja. Nema
sumnje da mi imamo u mozgu neka fina
nervna vlakna koja nam omugućavaju da
osetimo istinu kada logično zaključivanje
ili nekakav moždani napor, učinjen našom
voljom, ne dovodi do uspeha.
Nikola Tesla

Literatura




Dr Vjekoslav Sajfert, Elektrotehnika,
TFZR
Dr Borislav Odadžić, dr Vjekoslav
Sajfert, mr Vojin Kerleta, Zbirka
zadataka iz elektrotehnike sa
elektronikom, TFZR

Instinkt je nešto iznad znanja. Nema
sumnje da mi imamo u mozgu neka fina
nervna vlakna koja nam omugućavaju da
osetimo istinu kada logično zaključivanje
ili nekakav moždani napor, učinjen našom
voljom, ne dovodi do uspeha.
Nikola Tesla

Sadržaj













Uvod
Elektrostatika
Vremenski konstantne električne struje
Kretanje naelektrisane čestice u elektrostatičkom
polju u vakuumu
Naeletrisane čestice u magnetnom polju
Elektromagnetna indukcija
Vremenski promenljive električne struje. Redna RLC
veza
Paralelna veza elemenata u kolu
Višefazni sistemi
Elektronika

1. Uvod
1.1 Fizičke veličine i jedinice, SI
sistem jedinica


Fizičke veličine opisuju pojave,
procese i svojstva fizičkih tela. Izmeriti

neku fizičku veličinu znači uporediti je
sa odgovarajućom veličinom iste vrste,
koja je izabrana za jednicu mere. Otuda
se rezultat merenja izražava brojnom
vrednošću i jednicom mere:
x  ({ x }  { x })[ x ]

Dogovorom je izabrano sedam
fizičkih veličina za osnovne - osnovne
jedinice. Jedinice koje se dobijaju preko
osnovnih - izvedene jedinice.


Skup osnovnih i izvedenih jedinica se
naziva sistem jedinica. Na
međunarodnoj konferenciji 1960.
godine usvojen je međunarodni sistem
jedinica (SI). Na tom skupu za osnovne
fizičke veličine uvedene su jedinice koje
su date u tabeli 1.3.1.





Osim osnovnih jedinica SI sistema
postoje i izvedene jedinice. Razmotrimo
neke od njih.
Jedinica za brzinu se može dobiti iz
poznate definicije brzine:
[v ] 

[s]
[t ]



m
s

ms

1

Jedinicu za ubrzanje ćemo dobiti iz
definicije ubrzanja:
m
[v ]

m
2
s
[a ] 


ms
2
[t ]
s
s


Jedinica za silu se može dobiti iz
čuvenog drugog Njutnovog zakona:

[ F ]  [ m ]  [ a ]  kg

m
s

2

 kg m s

2

 1N

1.2 Skalarne i vektorske fizičke
veličine. Osnovne operacije sa
vektorima.






Skalarne fizičke veličine se mogu izraziti

potpuno samo brojnom vrednošću i odogovarajućom
jedinicom merenja - npr. masa, vreme, zapremina,
gustina i dr.
Vektorske fizičke veličine karakteriše pravac,
smer i intenzitet (brojna vrednost). Takve veličine su
npr. brzina, ubrzanje, sila, itd.
Tenzorske fizičke veličine okarakterisane su sa
devet karakteristika. To su npr. tenzor inercije,
permitivnosti, tenzor permeabilnosti i sl.

Skalarne fizičke veličine se sabiraju,
množe, oduzimaju itd. algebarski, tj. ako
imamo dve skalarne fizičke veličine a i b,
onda je zbir a+b, razlika a-b, proizvod,
količnik a (b0).
b


Dva vektora su jednaka ako su im
jednaki intenziteti, pravci i smerovi.

Vektorske fizičke veličine i (vidi sliku
1.5.1) možemo sabrati, metodom
paralelograma, što je prikazano na slici
1.5.2.
 Dovedemo oba vektora u zajedničku
napadnu tačku. Obrazujemo
paralelogram.
a1

a
a1

a2







Vektor
vektor.

 

a  a1  a 2

a2

predstavlja rezultujući

Sabiranje pomenutih vektora metodom
poligona, prikazano na slici 1.5.3.

a

a1



a2



Slika 1.5.3

Intenzitet vektora se dobija primenom
kosinusne teoreme. Sa slike 1.5.4,
možemo pisati na osnovu kosinusne
teoreme:
B

a

A



a1
 - 
C

a2

Slika 1.5.4
a

2

 a 1  a 2  2 a 1 a 2 cos (  -  )
2

2

Trigonometrijski krug
y
rr
si n

cos

x

r =1
y
r

rr


cos (  -  ) = -cos 

cos(    cos

r =1

x

Konačno napisati izraz koji ćemo koristiti
za nalaženje rezultujućeg vektora:
a


2



2
a1



2
a2

 2 a 1 a 2 cos 

Na slici 1.5.5 je prikazan slučaj
oduzimanja vektora





a '  a1  a 2  a1  (  a 2 )

a'



-a 2



Slika 1.5.5

a1

Na slici 1.5.6 je prikazan slučaj
oduzimanja vektora


-a 1

a2

a ''






a  a 2  a1

U slučaju da treba da saberemo ili
oduzmemo više vektora mnogo je efikasnije
raditi metodom poligona. Razmotrimo sledeći
primer. Na slici 1.5.7 data su tri vektora i treba
naći rezultujući vektor:
 


R  a1  a 2  a 3
a2

a1

a3



Slika 1.5.7

-a 3
R

a 1+ a 2

a1

a2

T

a1

a2

T1

a3

Komponente vektora su vektorske veličine, i
one se često koriste zbog elegantnijeg i
efikasnijeg rada, posebno u koordinatnim
sistemima. U x, y koordinatnom sistemu obično
vektor razlažemo na dve uzajamno normalne
komponente, vidi sliku 1.5.9 i 1.5.10:
y




a  ax  ay




b  bx  by

y

by
b

a
ay





ax



Slika 1.5.9

x

bx

Slika 1.5.19

x

Odgovarajući intenziteti vektora, prema
Pitagorinoj teoremi:

a

2

 ax  ay
2

2

b

2

 bx  by
2

2

Projekcije vektora su skalarne
veličine. One mogu biti pozitivne i
negativne.
y

y

ay

b

a



by



ax

x

a x  a  cos   0
a y  a  sin   0

bx

b x  b  cos   0
b y  b  sin   0

x


a

Proizvod vektora
i skalara p daje vektor čiji
je pravac i smer isti kao i pravac i smer vektora,
dok je intenzitet veći p puta(p>0) (slika 1.5.13).
p.a

a


Slika 1.5.13

Ort – jedinični vektor


Svaki vektor se može prikazati kao
proizvod svog intenziteta i jedničnog
vektora - orta:


a  a a 0



a  a ; a0  1

U slučaju dve dimenzije, x i y, imamo ortove osa i , j vidi sliku 1.5.14,
ili u slučaju tri dimenzije , i ,j,k vidi sliku 1.5.15.

y

z

j

j

i

k
x

i

y

x



Slika 1.5.14

Slika 1.5.15

Pomenimo dalje još dve mogućnosti
množenja vektora.
Skalarni proizvod dva vektora daje
skalar. Po definiciji skalarni proizvod
vektora je:

 
 
c  a  b  a  b  cos   a  b  cos 


Skalarni proizvod takođe možemo
izraziti na sledeći način, preko projekcije
jednog vektora na drugi:

b

ab


ba

a

c  a b  b  a ba

Vektorski proizvod dva vektora je
vektor :
  
c  a b




Čita se a krst b
ili

c  a  b  sin 


Pravac vektora je normalan i na jedan i na
drugi vektor, a smer određujemo pravilom
desnog zavrtnja i očigledno je da važi:

c

b


a

 

b a   c
b


a
-c

Možemo dakle zaključiti da za
vektorski proizvod ne važi zakon
komutacije, tj.:
 
 
a  b   b a


Ukoliko je ugao između vektora 90,
tada je intenzitet vektora jednak:
c  a b

Primer Dokaži da su vektori e i f
uzajamno normalni. Vektori i sa dati sa:
  
e ab



  
f ab

Vektori i imaju iste intenzitete i
predstavljeni su na slici 1.5.18.
a
b



Slika 1.5.18

Rešenje Po definiciji skalarnog proizvoda
imamo:
 
 
 
       
2
2
e  f  a b  a b  a a ab b a b b  a b  0



 



cos   0    90

0

Primer Dati su vektori a i b, čiji su


intenziteti a  2 i b  3 . Ugao između
njih   45
0






Odredi:


a.
ab
b.


 

a  b  a  2b



 



 
a  b  2  3  cos 45   6

2

3 2

2

 

2
2
a  b  a  2 b  a  2 ab  ab  2 b  4  12  6  18   8



 



Dodatak 1




Elementi trigonometrije
Pravougli trougao
a i b katete; c hipotenuza

c





sin  

suprotna

kateta



hipotenuza

a
cos  

nalegla

c

kateta



hipotenuza

b

tg   tan  

  90 
ctg   cot  

suprotna

a

b
c

kateta



a

nalegla

kateta

b

nalegla

kateta

b

suprotna

kateta



a

c





a

sin  

suprotna

hipotenuza
nalegla kateta

cos  



tg   tan  

suprotna
nalegla

ctg   cot  

nalegla
suprotna

kateta



kateta

a
c



kateta

kateta

b
c

hipotenuza

b
  90 

kateta

b
a



a
b

Odrediti vrednosti sin, cos, tan
i cot za uglove:
  30 
  45 
  60 

Uzimamo jednakostranični
trougao
a

a

a

Delimo trougao na dva
jednaka dela
a

a

a

Sada imamo sledeću situaciju:
a
1
sin 30   2 
a
2

a
60 

a

a

30  30 

h
. .

a

2

a 3
cos 30  

60 

a

2
a



2

a

2
tg 30   tan 30  

2



a 3

h

2

a

2

a
 
2

3

1



3
3

3

2

2

a 3
h

a 3
2

ctg 30   cot 30  

2
a
2



3
1



3

U slučaju ugla od



  45 

Uzimamo kvadrat i delimo ga po dijagonali.
Koristimo Pitagorinu teoremu

h

  45 

  45

.

a

h

h

2

a

2

2

 2a

a
ha 2

 a
2

2

 
ai b

Primer. Sabrati vektore


( a  5 , b  4 ), koji su dati na slici
b
a

30 

b
by

a

30 

bx
by

bx 

b 3

by 

2

1

b
b

2
2

c  a  b x   b
2

2

2
y

c 

c

2


b 3
b
  
 a 


2
2



41  20 3

2


Slide 3

Dr Vjekoslav Sajfert
ELEKTROTEHNIKA SA ELEKTRONIKOM
E+

E

E_

x

r
l
2

+q

-q
l

Univerzitet u Novom Sadu
Tehnički Fakultet "Mihajlo Pupin", Zrenjanin
Zrenjanin, 2007

Instinkt je nešto iznad znanja. Nema
sumnje da mi imamo u mozgu neka fina
nervna vlakna koja nam omugućavaju da
osetimo istinu kada logično zaključivanje
ili nekakav moždani napor, učinjen našom
voljom, ne dovodi do uspeha.
Nikola Tesla

Literatura




Dr Vjekoslav Sajfert, Elektrotehnika,
TFZR
Dr Borislav Odadžić, dr Vjekoslav
Sajfert, mr Vojin Kerleta, Zbirka
zadataka iz elektrotehnike sa
elektronikom, TFZR

Instinkt je nešto iznad znanja. Nema
sumnje da mi imamo u mozgu neka fina
nervna vlakna koja nam omugućavaju da
osetimo istinu kada logično zaključivanje
ili nekakav moždani napor, učinjen našom
voljom, ne dovodi do uspeha.
Nikola Tesla

Sadržaj













Uvod
Elektrostatika
Vremenski konstantne električne struje
Kretanje naelektrisane čestice u elektrostatičkom
polju u vakuumu
Naeletrisane čestice u magnetnom polju
Elektromagnetna indukcija
Vremenski promenljive električne struje. Redna RLC
veza
Paralelna veza elemenata u kolu
Višefazni sistemi
Elektronika

1. Uvod
1.1 Fizičke veličine i jedinice, SI
sistem jedinica


Fizičke veličine opisuju pojave,
procese i svojstva fizičkih tela. Izmeriti

neku fizičku veličinu znači uporediti je
sa odgovarajućom veličinom iste vrste,
koja je izabrana za jednicu mere. Otuda
se rezultat merenja izražava brojnom
vrednošću i jednicom mere:
x  ({ x }  { x })[ x ]

Dogovorom je izabrano sedam
fizičkih veličina za osnovne - osnovne
jedinice. Jedinice koje se dobijaju preko
osnovnih - izvedene jedinice.


Skup osnovnih i izvedenih jedinica se
naziva sistem jedinica. Na
međunarodnoj konferenciji 1960.
godine usvojen je međunarodni sistem
jedinica (SI). Na tom skupu za osnovne
fizičke veličine uvedene su jedinice koje
su date u tabeli 1.3.1.





Osim osnovnih jedinica SI sistema
postoje i izvedene jedinice. Razmotrimo
neke od njih.
Jedinica za brzinu se može dobiti iz
poznate definicije brzine:
[v ] 

[s]
[t ]



m
s

ms

1

Jedinicu za ubrzanje ćemo dobiti iz
definicije ubrzanja:
m
[v ]

m
2
s
[a ] 


ms
2
[t ]
s
s


Jedinica za silu se može dobiti iz
čuvenog drugog Njutnovog zakona:

[ F ]  [ m ]  [ a ]  kg

m
s

2

 kg m s

2

 1N

1.2 Skalarne i vektorske fizičke
veličine. Osnovne operacije sa
vektorima.






Skalarne fizičke veličine se mogu izraziti

potpuno samo brojnom vrednošću i odogovarajućom
jedinicom merenja - npr. masa, vreme, zapremina,
gustina i dr.
Vektorske fizičke veličine karakteriše pravac,
smer i intenzitet (brojna vrednost). Takve veličine su
npr. brzina, ubrzanje, sila, itd.
Tenzorske fizičke veličine okarakterisane su sa
devet karakteristika. To su npr. tenzor inercije,
permitivnosti, tenzor permeabilnosti i sl.

Skalarne fizičke veličine se sabiraju,
množe, oduzimaju itd. algebarski, tj. ako
imamo dve skalarne fizičke veličine a i b,
onda je zbir a+b, razlika a-b, proizvod,
količnik a (b0).
b


Dva vektora su jednaka ako su im
jednaki intenziteti, pravci i smerovi.

Vektorske fizičke veličine i (vidi sliku
1.5.1) možemo sabrati, metodom
paralelograma, što je prikazano na slici
1.5.2.
 Dovedemo oba vektora u zajedničku
napadnu tačku. Obrazujemo
paralelogram.
a1

a
a1

a2







Vektor
vektor.

 

a  a1  a 2

a2

predstavlja rezultujući

Sabiranje pomenutih vektora metodom
poligona, prikazano na slici 1.5.3.

a

a1



a2



Slika 1.5.3

Intenzitet vektora se dobija primenom
kosinusne teoreme. Sa slike 1.5.4,
možemo pisati na osnovu kosinusne
teoreme:
B

a

A



a1
 - 
C

a2

Slika 1.5.4
a

2

 a 1  a 2  2 a 1 a 2 cos (  -  )
2

2

Trigonometrijski krug
y
rr
si n

cos

x

r =1
y
r

rr


cos (  -  ) = -cos 

cos(    cos

r =1

x

Konačno napisati izraz koji ćemo koristiti
za nalaženje rezultujućeg vektora:
a


2



2
a1



2
a2

 2 a 1 a 2 cos 

Na slici 1.5.5 je prikazan slučaj
oduzimanja vektora





a '  a1  a 2  a1  (  a 2 )

a'



-a 2



Slika 1.5.5

a1

Na slici 1.5.6 je prikazan slučaj
oduzimanja vektora


-a 1

a2

a ''






a  a 2  a1

U slučaju da treba da saberemo ili
oduzmemo više vektora mnogo je efikasnije
raditi metodom poligona. Razmotrimo sledeći
primer. Na slici 1.5.7 data su tri vektora i treba
naći rezultujući vektor:
 


R  a1  a 2  a 3
a2

a1

a3



Slika 1.5.7

-a 3
R

a 1+ a 2

a1

a2

T

a1

a2

T1

a3

Komponente vektora su vektorske veličine, i
one se često koriste zbog elegantnijeg i
efikasnijeg rada, posebno u koordinatnim
sistemima. U x, y koordinatnom sistemu obično
vektor razlažemo na dve uzajamno normalne
komponente, vidi sliku 1.5.9 i 1.5.10:
y




a  ax  ay




b  bx  by

y

by
b

a
ay





ax



Slika 1.5.9

x

bx

Slika 1.5.19

x

Odgovarajući intenziteti vektora, prema
Pitagorinoj teoremi:

a

2

 ax  ay
2

2

b

2

 bx  by
2

2

Projekcije vektora su skalarne
veličine. One mogu biti pozitivne i
negativne.
y

y

ay

b

a



by



ax

x

a x  a  cos   0
a y  a  sin   0

bx

b x  b  cos   0
b y  b  sin   0

x


a

Proizvod vektora
i skalara p daje vektor čiji
je pravac i smer isti kao i pravac i smer vektora,
dok je intenzitet veći p puta(p>0) (slika 1.5.13).
p.a

a


Slika 1.5.13

Ort – jedinični vektor


Svaki vektor se može prikazati kao
proizvod svog intenziteta i jedničnog
vektora - orta:


a  a a 0



a  a ; a0  1

U slučaju dve dimenzije, x i y, imamo ortove osa i , j vidi sliku 1.5.14,
ili u slučaju tri dimenzije , i ,j,k vidi sliku 1.5.15.

y

z

j

j

i

k
x

i

y

x



Slika 1.5.14

Slika 1.5.15

Pomenimo dalje još dve mogućnosti
množenja vektora.
Skalarni proizvod dva vektora daje
skalar. Po definiciji skalarni proizvod
vektora je:

 
 
c  a  b  a  b  cos   a  b  cos 


Skalarni proizvod takođe možemo
izraziti na sledeći način, preko projekcije
jednog vektora na drugi:

b

ab


ba

a

c  a b  b  a ba

Vektorski proizvod dva vektora je
vektor :
  
c  a b




Čita se a krst b
ili

c  a  b  sin 


Pravac vektora je normalan i na jedan i na
drugi vektor, a smer određujemo pravilom
desnog zavrtnja i očigledno je da važi:

c

b


a

 

b a   c
b


a
-c

Možemo dakle zaključiti da za
vektorski proizvod ne važi zakon
komutacije, tj.:
 
 
a  b   b a


Ukoliko je ugao između vektora 90,
tada je intenzitet vektora jednak:
c  a b

Primer Dokaži da su vektori e i f
uzajamno normalni. Vektori i sa dati sa:
  
e ab



  
f ab

Vektori i imaju iste intenzitete i
predstavljeni su na slici 1.5.18.
a
b



Slika 1.5.18

Rešenje Po definiciji skalarnog proizvoda
imamo:
 
 
 
       
2
2
e  f  a b  a b  a a ab b a b b  a b  0



 



cos   0    90

0

Primer Dati su vektori a i b, čiji su


intenziteti a  2 i b  3 . Ugao između
njih   45
0






Odredi:


a.
ab
b.


 

a  b  a  2b



 



 
a  b  2  3  cos 45   6

2

3 2

2

 

2
2
a  b  a  2 b  a  2 ab  ab  2 b  4  12  6  18   8



 



Dodatak 1




Elementi trigonometrije
Pravougli trougao
a i b katete; c hipotenuza

c





sin  

suprotna

kateta



hipotenuza

a
cos  

nalegla

c

kateta



hipotenuza

b

tg   tan  

  90 
ctg   cot  

suprotna

a

b
c

kateta



a

nalegla

kateta

b

nalegla

kateta

b

suprotna

kateta



a

c





a

sin  

suprotna

hipotenuza
nalegla kateta

cos  



tg   tan  

suprotna
nalegla

ctg   cot  

nalegla
suprotna

kateta



kateta

a
c



kateta

kateta

b
c

hipotenuza

b
  90 

kateta

b
a



a
b

Odrediti vrednosti sin, cos, tan
i cot za uglove:
  30 
  45 
  60 

Uzimamo jednakostranični
trougao
a

a

a

Delimo trougao na dva
jednaka dela
a

a

a

Sada imamo sledeću situaciju:
a
1
sin 30   2 
a
2

a
60 

a

a

30  30 

h
. .

a

2

a 3
cos 30  

60 

a

2
a



2

a

2
tg 30   tan 30  

2



a 3

h

2

a

2

a
 
2

3

1



3
3

3

2

2

a 3
h

a 3
2

ctg 30   cot 30  

2
a
2



3
1



3

U slučaju ugla od



  45 

Uzimamo kvadrat i delimo ga po dijagonali.
Koristimo Pitagorinu teoremu

h

  45 

  45

.

a

h

h

2

a

2

2

 2a

a
ha 2

 a
2

2

 
ai b

Primer. Sabrati vektore


( a  5 , b  4 ), koji su dati na slici
b
a

30 

b
by

a

30 

bx
by

bx 

b 3

by 

2

1

b
b

2
2

c  a  b x   b
2

2

2
y

c 

c

2


b 3
b
  
 a 


2
2



41  20 3

2


Slide 4

Dr Vjekoslav Sajfert
ELEKTROTEHNIKA SA ELEKTRONIKOM
E+

E

E_

x

r
l
2

+q

-q
l

Univerzitet u Novom Sadu
Tehnički Fakultet "Mihajlo Pupin", Zrenjanin
Zrenjanin, 2007

Instinkt je nešto iznad znanja. Nema
sumnje da mi imamo u mozgu neka fina
nervna vlakna koja nam omugućavaju da
osetimo istinu kada logično zaključivanje
ili nekakav moždani napor, učinjen našom
voljom, ne dovodi do uspeha.
Nikola Tesla

Literatura




Dr Vjekoslav Sajfert, Elektrotehnika,
TFZR
Dr Borislav Odadžić, dr Vjekoslav
Sajfert, mr Vojin Kerleta, Zbirka
zadataka iz elektrotehnike sa
elektronikom, TFZR

Instinkt je nešto iznad znanja. Nema
sumnje da mi imamo u mozgu neka fina
nervna vlakna koja nam omugućavaju da
osetimo istinu kada logično zaključivanje
ili nekakav moždani napor, učinjen našom
voljom, ne dovodi do uspeha.
Nikola Tesla

Sadržaj













Uvod
Elektrostatika
Vremenski konstantne električne struje
Kretanje naelektrisane čestice u elektrostatičkom
polju u vakuumu
Naeletrisane čestice u magnetnom polju
Elektromagnetna indukcija
Vremenski promenljive električne struje. Redna RLC
veza
Paralelna veza elemenata u kolu
Višefazni sistemi
Elektronika

1. Uvod
1.1 Fizičke veličine i jedinice, SI
sistem jedinica


Fizičke veličine opisuju pojave,
procese i svojstva fizičkih tela. Izmeriti

neku fizičku veličinu znači uporediti je
sa odgovarajućom veličinom iste vrste,
koja je izabrana za jednicu mere. Otuda
se rezultat merenja izražava brojnom
vrednošću i jednicom mere:
x  ({ x }  { x })[ x ]

Dogovorom je izabrano sedam
fizičkih veličina za osnovne - osnovne
jedinice. Jedinice koje se dobijaju preko
osnovnih - izvedene jedinice.


Skup osnovnih i izvedenih jedinica se
naziva sistem jedinica. Na
međunarodnoj konferenciji 1960.
godine usvojen je međunarodni sistem
jedinica (SI). Na tom skupu za osnovne
fizičke veličine uvedene su jedinice koje
su date u tabeli 1.3.1.





Osim osnovnih jedinica SI sistema
postoje i izvedene jedinice. Razmotrimo
neke od njih.
Jedinica za brzinu se može dobiti iz
poznate definicije brzine:
[v ] 

[s]
[t ]



m
s

ms

1

Jedinicu za ubrzanje ćemo dobiti iz
definicije ubrzanja:
m
[v ]

m
2
s
[a ] 


ms
2
[t ]
s
s


Jedinica za silu se može dobiti iz
čuvenog drugog Njutnovog zakona:

[ F ]  [ m ]  [ a ]  kg

m
s

2

 kg m s

2

 1N

1.2 Skalarne i vektorske fizičke
veličine. Osnovne operacije sa
vektorima.






Skalarne fizičke veličine se mogu izraziti

potpuno samo brojnom vrednošću i odogovarajućom
jedinicom merenja - npr. masa, vreme, zapremina,
gustina i dr.
Vektorske fizičke veličine karakteriše pravac,
smer i intenzitet (brojna vrednost). Takve veličine su
npr. brzina, ubrzanje, sila, itd.
Tenzorske fizičke veličine okarakterisane su sa
devet karakteristika. To su npr. tenzor inercije,
permitivnosti, tenzor permeabilnosti i sl.

Skalarne fizičke veličine se sabiraju,
množe, oduzimaju itd. algebarski, tj. ako
imamo dve skalarne fizičke veličine a i b,
onda je zbir a+b, razlika a-b, proizvod,
količnik a (b0).
b


Dva vektora su jednaka ako su im
jednaki intenziteti, pravci i smerovi.

Vektorske fizičke veličine i (vidi sliku
1.5.1) možemo sabrati, metodom
paralelograma, što je prikazano na slici
1.5.2.
 Dovedemo oba vektora u zajedničku
napadnu tačku. Obrazujemo
paralelogram.
a1

a
a1

a2







Vektor
vektor.

 

a  a1  a 2

a2

predstavlja rezultujući

Sabiranje pomenutih vektora metodom
poligona, prikazano na slici 1.5.3.

a

a1



a2



Slika 1.5.3

Intenzitet vektora se dobija primenom
kosinusne teoreme. Sa slike 1.5.4,
možemo pisati na osnovu kosinusne
teoreme:
B

a

A



a1
 - 
C

a2

Slika 1.5.4
a

2

 a 1  a 2  2 a 1 a 2 cos (  -  )
2

2

Trigonometrijski krug
y
rr
si n

cos

x

r =1
y
r

rr


cos (  -  ) = -cos 

cos(    cos

r =1

x

Konačno napisati izraz koji ćemo koristiti
za nalaženje rezultujućeg vektora:
a


2



2
a1



2
a2

 2 a 1 a 2 cos 

Na slici 1.5.5 je prikazan slučaj
oduzimanja vektora





a '  a1  a 2  a1  (  a 2 )

a'



-a 2



Slika 1.5.5

a1

Na slici 1.5.6 je prikazan slučaj
oduzimanja vektora


-a 1

a2

a ''






a  a 2  a1

U slučaju da treba da saberemo ili
oduzmemo više vektora mnogo je efikasnije
raditi metodom poligona. Razmotrimo sledeći
primer. Na slici 1.5.7 data su tri vektora i treba
naći rezultujući vektor:
 


R  a1  a 2  a 3
a2

a1

a3



Slika 1.5.7

-a 3
R

a 1+ a 2

a1

a2

T

a1

a2

T1

a3

Komponente vektora su vektorske veličine, i
one se često koriste zbog elegantnijeg i
efikasnijeg rada, posebno u koordinatnim
sistemima. U x, y koordinatnom sistemu obično
vektor razlažemo na dve uzajamno normalne
komponente, vidi sliku 1.5.9 i 1.5.10:
y




a  ax  ay




b  bx  by

y

by
b

a
ay





ax



Slika 1.5.9

x

bx

Slika 1.5.19

x

Odgovarajući intenziteti vektora, prema
Pitagorinoj teoremi:

a

2

 ax  ay
2

2

b

2

 bx  by
2

2

Projekcije vektora su skalarne
veličine. One mogu biti pozitivne i
negativne.
y

y

ay

b

a



by



ax

x

a x  a  cos   0
a y  a  sin   0

bx

b x  b  cos   0
b y  b  sin   0

x


a

Proizvod vektora
i skalara p daje vektor čiji
je pravac i smer isti kao i pravac i smer vektora,
dok je intenzitet veći p puta(p>0) (slika 1.5.13).
p.a

a


Slika 1.5.13

Ort – jedinični vektor


Svaki vektor se može prikazati kao
proizvod svog intenziteta i jedničnog
vektora - orta:


a  a a 0



a  a ; a0  1

U slučaju dve dimenzije, x i y, imamo ortove osa i , j vidi sliku 1.5.14,
ili u slučaju tri dimenzije , i ,j,k vidi sliku 1.5.15.

y

z

j

j

i

k
x

i

y

x



Slika 1.5.14

Slika 1.5.15

Pomenimo dalje još dve mogućnosti
množenja vektora.
Skalarni proizvod dva vektora daje
skalar. Po definiciji skalarni proizvod
vektora je:

 
 
c  a  b  a  b  cos   a  b  cos 


Skalarni proizvod takođe možemo
izraziti na sledeći način, preko projekcije
jednog vektora na drugi:

b

ab


ba

a

c  a b  b  a ba

Vektorski proizvod dva vektora je
vektor :
  
c  a b




Čita se a krst b
ili

c  a  b  sin 


Pravac vektora je normalan i na jedan i na
drugi vektor, a smer određujemo pravilom
desnog zavrtnja i očigledno je da važi:

c

b


a

 

b a   c
b


a
-c

Možemo dakle zaključiti da za
vektorski proizvod ne važi zakon
komutacije, tj.:
 
 
a  b   b a


Ukoliko je ugao između vektora 90,
tada je intenzitet vektora jednak:
c  a b

Primer Dokaži da su vektori e i f
uzajamno normalni. Vektori i sa dati sa:
  
e ab



  
f ab

Vektori i imaju iste intenzitete i
predstavljeni su na slici 1.5.18.
a
b



Slika 1.5.18

Rešenje Po definiciji skalarnog proizvoda
imamo:
 
 
 
       
2
2
e  f  a b  a b  a a ab b a b b  a b  0



 



cos   0    90

0

Primer Dati su vektori a i b, čiji su


intenziteti a  2 i b  3 . Ugao između
njih   45
0






Odredi:


a.
ab
b.


 

a  b  a  2b



 



 
a  b  2  3  cos 45   6

2

3 2

2

 

2
2
a  b  a  2 b  a  2 ab  ab  2 b  4  12  6  18   8



 



Dodatak 1




Elementi trigonometrije
Pravougli trougao
a i b katete; c hipotenuza

c





sin  

suprotna

kateta



hipotenuza

a
cos  

nalegla

c

kateta



hipotenuza

b

tg   tan  

  90 
ctg   cot  

suprotna

a

b
c

kateta



a

nalegla

kateta

b

nalegla

kateta

b

suprotna

kateta



a

c





a

sin  

suprotna

hipotenuza
nalegla kateta

cos  



tg   tan  

suprotna
nalegla

ctg   cot  

nalegla
suprotna

kateta



kateta

a
c



kateta

kateta

b
c

hipotenuza

b
  90 

kateta

b
a



a
b

Odrediti vrednosti sin, cos, tan
i cot za uglove:
  30 
  45 
  60 

Uzimamo jednakostranični
trougao
a

a

a

Delimo trougao na dva
jednaka dela
a

a

a

Sada imamo sledeću situaciju:
a
1
sin 30   2 
a
2

a
60 

a

a

30  30 

h
. .

a

2

a 3
cos 30  

60 

a

2
a



2

a

2
tg 30   tan 30  

2



a 3

h

2

a

2

a
 
2

3

1



3
3

3

2

2

a 3
h

a 3
2

ctg 30   cot 30  

2
a
2



3
1



3

U slučaju ugla od



  45 

Uzimamo kvadrat i delimo ga po dijagonali.
Koristimo Pitagorinu teoremu

h

  45 

  45

.

a

h

h

2

a

2

2

 2a

a
ha 2

 a
2

2

 
ai b

Primer. Sabrati vektore


( a  5 , b  4 ), koji su dati na slici
b
a

30 

b
by

a

30 

bx
by

bx 

b 3

by 

2

1

b
b

2
2

c  a  b x   b
2

2

2
y

c 

c

2


b 3
b
  
 a 


2
2



41  20 3

2


Slide 5

Dr Vjekoslav Sajfert
ELEKTROTEHNIKA SA ELEKTRONIKOM
E+

E

E_

x

r
l
2

+q

-q
l

Univerzitet u Novom Sadu
Tehnički Fakultet "Mihajlo Pupin", Zrenjanin
Zrenjanin, 2007

Instinkt je nešto iznad znanja. Nema
sumnje da mi imamo u mozgu neka fina
nervna vlakna koja nam omugućavaju da
osetimo istinu kada logično zaključivanje
ili nekakav moždani napor, učinjen našom
voljom, ne dovodi do uspeha.
Nikola Tesla

Literatura




Dr Vjekoslav Sajfert, Elektrotehnika,
TFZR
Dr Borislav Odadžić, dr Vjekoslav
Sajfert, mr Vojin Kerleta, Zbirka
zadataka iz elektrotehnike sa
elektronikom, TFZR

Instinkt je nešto iznad znanja. Nema
sumnje da mi imamo u mozgu neka fina
nervna vlakna koja nam omugućavaju da
osetimo istinu kada logično zaključivanje
ili nekakav moždani napor, učinjen našom
voljom, ne dovodi do uspeha.
Nikola Tesla

Sadržaj













Uvod
Elektrostatika
Vremenski konstantne električne struje
Kretanje naelektrisane čestice u elektrostatičkom
polju u vakuumu
Naeletrisane čestice u magnetnom polju
Elektromagnetna indukcija
Vremenski promenljive električne struje. Redna RLC
veza
Paralelna veza elemenata u kolu
Višefazni sistemi
Elektronika

1. Uvod
1.1 Fizičke veličine i jedinice, SI
sistem jedinica


Fizičke veličine opisuju pojave,
procese i svojstva fizičkih tela. Izmeriti

neku fizičku veličinu znači uporediti je
sa odgovarajućom veličinom iste vrste,
koja je izabrana za jednicu mere. Otuda
se rezultat merenja izražava brojnom
vrednošću i jednicom mere:
x  ({ x }  { x })[ x ]

Dogovorom je izabrano sedam
fizičkih veličina za osnovne - osnovne
jedinice. Jedinice koje se dobijaju preko
osnovnih - izvedene jedinice.


Skup osnovnih i izvedenih jedinica se
naziva sistem jedinica. Na
međunarodnoj konferenciji 1960.
godine usvojen je međunarodni sistem
jedinica (SI). Na tom skupu za osnovne
fizičke veličine uvedene su jedinice koje
su date u tabeli 1.3.1.





Osim osnovnih jedinica SI sistema
postoje i izvedene jedinice. Razmotrimo
neke od njih.
Jedinica za brzinu se može dobiti iz
poznate definicije brzine:
[v ] 

[s]
[t ]



m
s

ms

1

Jedinicu za ubrzanje ćemo dobiti iz
definicije ubrzanja:
m
[v ]

m
2
s
[a ] 


ms
2
[t ]
s
s


Jedinica za silu se može dobiti iz
čuvenog drugog Njutnovog zakona:

[ F ]  [ m ]  [ a ]  kg

m
s

2

 kg m s

2

 1N

1.2 Skalarne i vektorske fizičke
veličine. Osnovne operacije sa
vektorima.






Skalarne fizičke veličine se mogu izraziti

potpuno samo brojnom vrednošću i odogovarajućom
jedinicom merenja - npr. masa, vreme, zapremina,
gustina i dr.
Vektorske fizičke veličine karakteriše pravac,
smer i intenzitet (brojna vrednost). Takve veličine su
npr. brzina, ubrzanje, sila, itd.
Tenzorske fizičke veličine okarakterisane su sa
devet karakteristika. To su npr. tenzor inercije,
permitivnosti, tenzor permeabilnosti i sl.

Skalarne fizičke veličine se sabiraju,
množe, oduzimaju itd. algebarski, tj. ako
imamo dve skalarne fizičke veličine a i b,
onda je zbir a+b, razlika a-b, proizvod,
količnik a (b0).
b


Dva vektora su jednaka ako su im
jednaki intenziteti, pravci i smerovi.

Vektorske fizičke veličine i (vidi sliku
1.5.1) možemo sabrati, metodom
paralelograma, što je prikazano na slici
1.5.2.
 Dovedemo oba vektora u zajedničku
napadnu tačku. Obrazujemo
paralelogram.
a1

a
a1

a2







Vektor
vektor.

 

a  a1  a 2

a2

predstavlja rezultujući

Sabiranje pomenutih vektora metodom
poligona, prikazano na slici 1.5.3.

a

a1



a2



Slika 1.5.3

Intenzitet vektora se dobija primenom
kosinusne teoreme. Sa slike 1.5.4,
možemo pisati na osnovu kosinusne
teoreme:
B

a

A



a1
 - 
C

a2

Slika 1.5.4
a

2

 a 1  a 2  2 a 1 a 2 cos (  -  )
2

2

Trigonometrijski krug
y
rr
si n

cos

x

r =1
y
r

rr


cos (  -  ) = -cos 

cos(    cos

r =1

x

Konačno napisati izraz koji ćemo koristiti
za nalaženje rezultujućeg vektora:
a


2



2
a1



2
a2

 2 a 1 a 2 cos 

Na slici 1.5.5 je prikazan slučaj
oduzimanja vektora





a '  a1  a 2  a1  (  a 2 )

a'



-a 2



Slika 1.5.5

a1

Na slici 1.5.6 je prikazan slučaj
oduzimanja vektora


-a 1

a2

a ''






a  a 2  a1

U slučaju da treba da saberemo ili
oduzmemo više vektora mnogo je efikasnije
raditi metodom poligona. Razmotrimo sledeći
primer. Na slici 1.5.7 data su tri vektora i treba
naći rezultujući vektor:
 


R  a1  a 2  a 3
a2

a1

a3



Slika 1.5.7

-a 3
R

a 1+ a 2

a1

a2

T

a1

a2

T1

a3

Komponente vektora su vektorske veličine, i
one se često koriste zbog elegantnijeg i
efikasnijeg rada, posebno u koordinatnim
sistemima. U x, y koordinatnom sistemu obično
vektor razlažemo na dve uzajamno normalne
komponente, vidi sliku 1.5.9 i 1.5.10:
y




a  ax  ay




b  bx  by

y

by
b

a
ay





ax



Slika 1.5.9

x

bx

Slika 1.5.19

x

Odgovarajući intenziteti vektora, prema
Pitagorinoj teoremi:

a

2

 ax  ay
2

2

b

2

 bx  by
2

2

Projekcije vektora su skalarne
veličine. One mogu biti pozitivne i
negativne.
y

y

ay

b

a



by



ax

x

a x  a  cos   0
a y  a  sin   0

bx

b x  b  cos   0
b y  b  sin   0

x


a

Proizvod vektora
i skalara p daje vektor čiji
je pravac i smer isti kao i pravac i smer vektora,
dok je intenzitet veći p puta(p>0) (slika 1.5.13).
p.a

a


Slika 1.5.13

Ort – jedinični vektor


Svaki vektor se može prikazati kao
proizvod svog intenziteta i jedničnog
vektora - orta:


a  a a 0



a  a ; a0  1

U slučaju dve dimenzije, x i y, imamo ortove osa i , j vidi sliku 1.5.14,
ili u slučaju tri dimenzije , i ,j,k vidi sliku 1.5.15.

y

z

j

j

i

k
x

i

y

x



Slika 1.5.14

Slika 1.5.15

Pomenimo dalje još dve mogućnosti
množenja vektora.
Skalarni proizvod dva vektora daje
skalar. Po definiciji skalarni proizvod
vektora je:

 
 
c  a  b  a  b  cos   a  b  cos 


Skalarni proizvod takođe možemo
izraziti na sledeći način, preko projekcije
jednog vektora na drugi:

b

ab


ba

a

c  a b  b  a ba

Vektorski proizvod dva vektora je
vektor :
  
c  a b




Čita se a krst b
ili

c  a  b  sin 


Pravac vektora je normalan i na jedan i na
drugi vektor, a smer određujemo pravilom
desnog zavrtnja i očigledno je da važi:

c

b


a

 

b a   c
b


a
-c

Možemo dakle zaključiti da za
vektorski proizvod ne važi zakon
komutacije, tj.:
 
 
a  b   b a


Ukoliko je ugao između vektora 90,
tada je intenzitet vektora jednak:
c  a b

Primer Dokaži da su vektori e i f
uzajamno normalni. Vektori i sa dati sa:
  
e ab



  
f ab

Vektori i imaju iste intenzitete i
predstavljeni su na slici 1.5.18.
a
b



Slika 1.5.18

Rešenje Po definiciji skalarnog proizvoda
imamo:
 
 
 
       
2
2
e  f  a b  a b  a a ab b a b b  a b  0



 



cos   0    90

0

Primer Dati su vektori a i b, čiji su


intenziteti a  2 i b  3 . Ugao između
njih   45
0






Odredi:


a.
ab
b.


 

a  b  a  2b



 



 
a  b  2  3  cos 45   6

2

3 2

2

 

2
2
a  b  a  2 b  a  2 ab  ab  2 b  4  12  6  18   8



 



Dodatak 1




Elementi trigonometrije
Pravougli trougao
a i b katete; c hipotenuza

c





sin  

suprotna

kateta



hipotenuza

a
cos  

nalegla

c

kateta



hipotenuza

b

tg   tan  

  90 
ctg   cot  

suprotna

a

b
c

kateta



a

nalegla

kateta

b

nalegla

kateta

b

suprotna

kateta



a

c





a

sin  

suprotna

hipotenuza
nalegla kateta

cos  



tg   tan  

suprotna
nalegla

ctg   cot  

nalegla
suprotna

kateta



kateta

a
c



kateta

kateta

b
c

hipotenuza

b
  90 

kateta

b
a



a
b

Odrediti vrednosti sin, cos, tan
i cot za uglove:
  30 
  45 
  60 

Uzimamo jednakostranični
trougao
a

a

a

Delimo trougao na dva
jednaka dela
a

a

a

Sada imamo sledeću situaciju:
a
1
sin 30   2 
a
2

a
60 

a

a

30  30 

h
. .

a

2

a 3
cos 30  

60 

a

2
a



2

a

2
tg 30   tan 30  

2



a 3

h

2

a

2

a
 
2

3

1



3
3

3

2

2

a 3
h

a 3
2

ctg 30   cot 30  

2
a
2



3
1



3

U slučaju ugla od



  45 

Uzimamo kvadrat i delimo ga po dijagonali.
Koristimo Pitagorinu teoremu

h

  45 

  45

.

a

h

h

2

a

2

2

 2a

a
ha 2

 a
2

2

 
ai b

Primer. Sabrati vektore


( a  5 , b  4 ), koji su dati na slici
b
a

30 

b
by

a

30 

bx
by

bx 

b 3

by 

2

1

b
b

2
2

c  a  b x   b
2

2

2
y

c 

c

2


b 3
b
  
 a 


2
2



41  20 3

2


Slide 6

Dr Vjekoslav Sajfert
ELEKTROTEHNIKA SA ELEKTRONIKOM
E+

E

E_

x

r
l
2

+q

-q
l

Univerzitet u Novom Sadu
Tehnički Fakultet "Mihajlo Pupin", Zrenjanin
Zrenjanin, 2007

Instinkt je nešto iznad znanja. Nema
sumnje da mi imamo u mozgu neka fina
nervna vlakna koja nam omugućavaju da
osetimo istinu kada logično zaključivanje
ili nekakav moždani napor, učinjen našom
voljom, ne dovodi do uspeha.
Nikola Tesla

Literatura




Dr Vjekoslav Sajfert, Elektrotehnika,
TFZR
Dr Borislav Odadžić, dr Vjekoslav
Sajfert, mr Vojin Kerleta, Zbirka
zadataka iz elektrotehnike sa
elektronikom, TFZR

Instinkt je nešto iznad znanja. Nema
sumnje da mi imamo u mozgu neka fina
nervna vlakna koja nam omugućavaju da
osetimo istinu kada logično zaključivanje
ili nekakav moždani napor, učinjen našom
voljom, ne dovodi do uspeha.
Nikola Tesla

Sadržaj













Uvod
Elektrostatika
Vremenski konstantne električne struje
Kretanje naelektrisane čestice u elektrostatičkom
polju u vakuumu
Naeletrisane čestice u magnetnom polju
Elektromagnetna indukcija
Vremenski promenljive električne struje. Redna RLC
veza
Paralelna veza elemenata u kolu
Višefazni sistemi
Elektronika

1. Uvod
1.1 Fizičke veličine i jedinice, SI
sistem jedinica


Fizičke veličine opisuju pojave,
procese i svojstva fizičkih tela. Izmeriti

neku fizičku veličinu znači uporediti je
sa odgovarajućom veličinom iste vrste,
koja je izabrana za jednicu mere. Otuda
se rezultat merenja izražava brojnom
vrednošću i jednicom mere:
x  ({ x }  { x })[ x ]

Dogovorom je izabrano sedam
fizičkih veličina za osnovne - osnovne
jedinice. Jedinice koje se dobijaju preko
osnovnih - izvedene jedinice.


Skup osnovnih i izvedenih jedinica se
naziva sistem jedinica. Na
međunarodnoj konferenciji 1960.
godine usvojen je međunarodni sistem
jedinica (SI). Na tom skupu za osnovne
fizičke veličine uvedene su jedinice koje
su date u tabeli 1.3.1.





Osim osnovnih jedinica SI sistema
postoje i izvedene jedinice. Razmotrimo
neke od njih.
Jedinica za brzinu se može dobiti iz
poznate definicije brzine:
[v ] 

[s]
[t ]



m
s

ms

1

Jedinicu za ubrzanje ćemo dobiti iz
definicije ubrzanja:
m
[v ]

m
2
s
[a ] 


ms
2
[t ]
s
s


Jedinica za silu se može dobiti iz
čuvenog drugog Njutnovog zakona:

[ F ]  [ m ]  [ a ]  kg

m
s

2

 kg m s

2

 1N

1.2 Skalarne i vektorske fizičke
veličine. Osnovne operacije sa
vektorima.






Skalarne fizičke veličine se mogu izraziti

potpuno samo brojnom vrednošću i odogovarajućom
jedinicom merenja - npr. masa, vreme, zapremina,
gustina i dr.
Vektorske fizičke veličine karakteriše pravac,
smer i intenzitet (brojna vrednost). Takve veličine su
npr. brzina, ubrzanje, sila, itd.
Tenzorske fizičke veličine okarakterisane su sa
devet karakteristika. To su npr. tenzor inercije,
permitivnosti, tenzor permeabilnosti i sl.

Skalarne fizičke veličine se sabiraju,
množe, oduzimaju itd. algebarski, tj. ako
imamo dve skalarne fizičke veličine a i b,
onda je zbir a+b, razlika a-b, proizvod,
količnik a (b0).
b


Dva vektora su jednaka ako su im
jednaki intenziteti, pravci i smerovi.

Vektorske fizičke veličine i (vidi sliku
1.5.1) možemo sabrati, metodom
paralelograma, što je prikazano na slici
1.5.2.
 Dovedemo oba vektora u zajedničku
napadnu tačku. Obrazujemo
paralelogram.
a1

a
a1

a2







Vektor
vektor.

 

a  a1  a 2

a2

predstavlja rezultujući

Sabiranje pomenutih vektora metodom
poligona, prikazano na slici 1.5.3.

a

a1



a2



Slika 1.5.3

Intenzitet vektora se dobija primenom
kosinusne teoreme. Sa slike 1.5.4,
možemo pisati na osnovu kosinusne
teoreme:
B

a

A



a1
 - 
C

a2

Slika 1.5.4
a

2

 a 1  a 2  2 a 1 a 2 cos (  -  )
2

2

Trigonometrijski krug
y
rr
si n

cos

x

r =1
y
r

rr


cos (  -  ) = -cos 

cos(    cos

r =1

x

Konačno napisati izraz koji ćemo koristiti
za nalaženje rezultujućeg vektora:
a


2



2
a1



2
a2

 2 a 1 a 2 cos 

Na slici 1.5.5 je prikazan slučaj
oduzimanja vektora





a '  a1  a 2  a1  (  a 2 )

a'



-a 2



Slika 1.5.5

a1

Na slici 1.5.6 je prikazan slučaj
oduzimanja vektora


-a 1

a2

a ''






a  a 2  a1

U slučaju da treba da saberemo ili
oduzmemo više vektora mnogo je efikasnije
raditi metodom poligona. Razmotrimo sledeći
primer. Na slici 1.5.7 data su tri vektora i treba
naći rezultujući vektor:
 


R  a1  a 2  a 3
a2

a1

a3



Slika 1.5.7

-a 3
R

a 1+ a 2

a1

a2

T

a1

a2

T1

a3

Komponente vektora su vektorske veličine, i
one se često koriste zbog elegantnijeg i
efikasnijeg rada, posebno u koordinatnim
sistemima. U x, y koordinatnom sistemu obično
vektor razlažemo na dve uzajamno normalne
komponente, vidi sliku 1.5.9 i 1.5.10:
y




a  ax  ay




b  bx  by

y

by
b

a
ay





ax



Slika 1.5.9

x

bx

Slika 1.5.19

x

Odgovarajući intenziteti vektora, prema
Pitagorinoj teoremi:

a

2

 ax  ay
2

2

b

2

 bx  by
2

2

Projekcije vektora su skalarne
veličine. One mogu biti pozitivne i
negativne.
y

y

ay

b

a



by



ax

x

a x  a  cos   0
a y  a  sin   0

bx

b x  b  cos   0
b y  b  sin   0

x


a

Proizvod vektora
i skalara p daje vektor čiji
je pravac i smer isti kao i pravac i smer vektora,
dok je intenzitet veći p puta(p>0) (slika 1.5.13).
p.a

a


Slika 1.5.13

Ort – jedinični vektor


Svaki vektor se može prikazati kao
proizvod svog intenziteta i jedničnog
vektora - orta:


a  a a 0



a  a ; a0  1

U slučaju dve dimenzije, x i y, imamo ortove osa i , j vidi sliku 1.5.14,
ili u slučaju tri dimenzije , i ,j,k vidi sliku 1.5.15.

y

z

j

j

i

k
x

i

y

x



Slika 1.5.14

Slika 1.5.15

Pomenimo dalje još dve mogućnosti
množenja vektora.
Skalarni proizvod dva vektora daje
skalar. Po definiciji skalarni proizvod
vektora je:

 
 
c  a  b  a  b  cos   a  b  cos 


Skalarni proizvod takođe možemo
izraziti na sledeći način, preko projekcije
jednog vektora na drugi:

b

ab


ba

a

c  a b  b  a ba

Vektorski proizvod dva vektora je
vektor :
  
c  a b




Čita se a krst b
ili

c  a  b  sin 


Pravac vektora je normalan i na jedan i na
drugi vektor, a smer određujemo pravilom
desnog zavrtnja i očigledno je da važi:

c

b


a

 

b a   c
b


a
-c

Možemo dakle zaključiti da za
vektorski proizvod ne važi zakon
komutacije, tj.:
 
 
a  b   b a


Ukoliko je ugao između vektora 90,
tada je intenzitet vektora jednak:
c  a b

Primer Dokaži da su vektori e i f
uzajamno normalni. Vektori i sa dati sa:
  
e ab



  
f ab

Vektori i imaju iste intenzitete i
predstavljeni su na slici 1.5.18.
a
b



Slika 1.5.18

Rešenje Po definiciji skalarnog proizvoda
imamo:
 
 
 
       
2
2
e  f  a b  a b  a a ab b a b b  a b  0



 



cos   0    90

0

Primer Dati su vektori a i b, čiji su


intenziteti a  2 i b  3 . Ugao između
njih   45
0






Odredi:


a.
ab
b.


 

a  b  a  2b



 



 
a  b  2  3  cos 45   6

2

3 2

2

 

2
2
a  b  a  2 b  a  2 ab  ab  2 b  4  12  6  18   8



 



Dodatak 1




Elementi trigonometrije
Pravougli trougao
a i b katete; c hipotenuza

c





sin  

suprotna

kateta



hipotenuza

a
cos  

nalegla

c

kateta



hipotenuza

b

tg   tan  

  90 
ctg   cot  

suprotna

a

b
c

kateta



a

nalegla

kateta

b

nalegla

kateta

b

suprotna

kateta



a

c





a

sin  

suprotna

hipotenuza
nalegla kateta

cos  



tg   tan  

suprotna
nalegla

ctg   cot  

nalegla
suprotna

kateta



kateta

a
c



kateta

kateta

b
c

hipotenuza

b
  90 

kateta

b
a



a
b

Odrediti vrednosti sin, cos, tan
i cot za uglove:
  30 
  45 
  60 

Uzimamo jednakostranični
trougao
a

a

a

Delimo trougao na dva
jednaka dela
a

a

a

Sada imamo sledeću situaciju:
a
1
sin 30   2 
a
2

a
60 

a

a

30  30 

h
. .

a

2

a 3
cos 30  

60 

a

2
a



2

a

2
tg 30   tan 30  

2



a 3

h

2

a

2

a
 
2

3

1



3
3

3

2

2

a 3
h

a 3
2

ctg 30   cot 30  

2
a
2



3
1



3

U slučaju ugla od



  45 

Uzimamo kvadrat i delimo ga po dijagonali.
Koristimo Pitagorinu teoremu

h

  45 

  45

.

a

h

h

2

a

2

2

 2a

a
ha 2

 a
2

2

 
ai b

Primer. Sabrati vektore


( a  5 , b  4 ), koji su dati na slici
b
a

30 

b
by

a

30 

bx
by

bx 

b 3

by 

2

1

b
b

2
2

c  a  b x   b
2

2

2
y

c 

c

2


b 3
b
  
 a 


2
2



41  20 3

2


Slide 7

Dr Vjekoslav Sajfert
ELEKTROTEHNIKA SA ELEKTRONIKOM
E+

E

E_

x

r
l
2

+q

-q
l

Univerzitet u Novom Sadu
Tehnički Fakultet "Mihajlo Pupin", Zrenjanin
Zrenjanin, 2007

Instinkt je nešto iznad znanja. Nema
sumnje da mi imamo u mozgu neka fina
nervna vlakna koja nam omugućavaju da
osetimo istinu kada logično zaključivanje
ili nekakav moždani napor, učinjen našom
voljom, ne dovodi do uspeha.
Nikola Tesla

Literatura




Dr Vjekoslav Sajfert, Elektrotehnika,
TFZR
Dr Borislav Odadžić, dr Vjekoslav
Sajfert, mr Vojin Kerleta, Zbirka
zadataka iz elektrotehnike sa
elektronikom, TFZR

Instinkt je nešto iznad znanja. Nema
sumnje da mi imamo u mozgu neka fina
nervna vlakna koja nam omugućavaju da
osetimo istinu kada logično zaključivanje
ili nekakav moždani napor, učinjen našom
voljom, ne dovodi do uspeha.
Nikola Tesla

Sadržaj













Uvod
Elektrostatika
Vremenski konstantne električne struje
Kretanje naelektrisane čestice u elektrostatičkom
polju u vakuumu
Naeletrisane čestice u magnetnom polju
Elektromagnetna indukcija
Vremenski promenljive električne struje. Redna RLC
veza
Paralelna veza elemenata u kolu
Višefazni sistemi
Elektronika

1. Uvod
1.1 Fizičke veličine i jedinice, SI
sistem jedinica


Fizičke veličine opisuju pojave,
procese i svojstva fizičkih tela. Izmeriti

neku fizičku veličinu znači uporediti je
sa odgovarajućom veličinom iste vrste,
koja je izabrana za jednicu mere. Otuda
se rezultat merenja izražava brojnom
vrednošću i jednicom mere:
x  ({ x }  { x })[ x ]

Dogovorom je izabrano sedam
fizičkih veličina za osnovne - osnovne
jedinice. Jedinice koje se dobijaju preko
osnovnih - izvedene jedinice.


Skup osnovnih i izvedenih jedinica se
naziva sistem jedinica. Na
međunarodnoj konferenciji 1960.
godine usvojen je međunarodni sistem
jedinica (SI). Na tom skupu za osnovne
fizičke veličine uvedene su jedinice koje
su date u tabeli 1.3.1.





Osim osnovnih jedinica SI sistema
postoje i izvedene jedinice. Razmotrimo
neke od njih.
Jedinica za brzinu se može dobiti iz
poznate definicije brzine:
[v ] 

[s]
[t ]



m
s

ms

1

Jedinicu za ubrzanje ćemo dobiti iz
definicije ubrzanja:
m
[v ]

m
2
s
[a ] 


ms
2
[t ]
s
s


Jedinica za silu se može dobiti iz
čuvenog drugog Njutnovog zakona:

[ F ]  [ m ]  [ a ]  kg

m
s

2

 kg m s

2

 1N

1.2 Skalarne i vektorske fizičke
veličine. Osnovne operacije sa
vektorima.






Skalarne fizičke veličine se mogu izraziti

potpuno samo brojnom vrednošću i odogovarajućom
jedinicom merenja - npr. masa, vreme, zapremina,
gustina i dr.
Vektorske fizičke veličine karakteriše pravac,
smer i intenzitet (brojna vrednost). Takve veličine su
npr. brzina, ubrzanje, sila, itd.
Tenzorske fizičke veličine okarakterisane su sa
devet karakteristika. To su npr. tenzor inercije,
permitivnosti, tenzor permeabilnosti i sl.

Skalarne fizičke veličine se sabiraju,
množe, oduzimaju itd. algebarski, tj. ako
imamo dve skalarne fizičke veličine a i b,
onda je zbir a+b, razlika a-b, proizvod,
količnik a (b0).
b


Dva vektora su jednaka ako su im
jednaki intenziteti, pravci i smerovi.

Vektorske fizičke veličine i (vidi sliku
1.5.1) možemo sabrati, metodom
paralelograma, što je prikazano na slici
1.5.2.
 Dovedemo oba vektora u zajedničku
napadnu tačku. Obrazujemo
paralelogram.
a1

a
a1

a2







Vektor
vektor.

 

a  a1  a 2

a2

predstavlja rezultujući

Sabiranje pomenutih vektora metodom
poligona, prikazano na slici 1.5.3.

a

a1



a2



Slika 1.5.3

Intenzitet vektora se dobija primenom
kosinusne teoreme. Sa slike 1.5.4,
možemo pisati na osnovu kosinusne
teoreme:
B

a

A



a1
 - 
C

a2

Slika 1.5.4
a

2

 a 1  a 2  2 a 1 a 2 cos (  -  )
2

2

Trigonometrijski krug
y
rr
si n

cos

x

r =1
y
r

rr


cos (  -  ) = -cos 

cos(    cos

r =1

x

Konačno napisati izraz koji ćemo koristiti
za nalaženje rezultujućeg vektora:
a


2



2
a1



2
a2

 2 a 1 a 2 cos 

Na slici 1.5.5 je prikazan slučaj
oduzimanja vektora





a '  a1  a 2  a1  (  a 2 )

a'



-a 2



Slika 1.5.5

a1

Na slici 1.5.6 je prikazan slučaj
oduzimanja vektora


-a 1

a2

a ''






a  a 2  a1

U slučaju da treba da saberemo ili
oduzmemo više vektora mnogo je efikasnije
raditi metodom poligona. Razmotrimo sledeći
primer. Na slici 1.5.7 data su tri vektora i treba
naći rezultujući vektor:
 


R  a1  a 2  a 3
a2

a1

a3



Slika 1.5.7

-a 3
R

a 1+ a 2

a1

a2

T

a1

a2

T1

a3

Komponente vektora su vektorske veličine, i
one se često koriste zbog elegantnijeg i
efikasnijeg rada, posebno u koordinatnim
sistemima. U x, y koordinatnom sistemu obično
vektor razlažemo na dve uzajamno normalne
komponente, vidi sliku 1.5.9 i 1.5.10:
y




a  ax  ay




b  bx  by

y

by
b

a
ay





ax



Slika 1.5.9

x

bx

Slika 1.5.19

x

Odgovarajući intenziteti vektora, prema
Pitagorinoj teoremi:

a

2

 ax  ay
2

2

b

2

 bx  by
2

2

Projekcije vektora su skalarne
veličine. One mogu biti pozitivne i
negativne.
y

y

ay

b

a



by



ax

x

a x  a  cos   0
a y  a  sin   0

bx

b x  b  cos   0
b y  b  sin   0

x


a

Proizvod vektora
i skalara p daje vektor čiji
je pravac i smer isti kao i pravac i smer vektora,
dok je intenzitet veći p puta(p>0) (slika 1.5.13).
p.a

a


Slika 1.5.13

Ort – jedinični vektor


Svaki vektor se može prikazati kao
proizvod svog intenziteta i jedničnog
vektora - orta:


a  a a 0



a  a ; a0  1

U slučaju dve dimenzije, x i y, imamo ortove osa i , j vidi sliku 1.5.14,
ili u slučaju tri dimenzije , i ,j,k vidi sliku 1.5.15.

y

z

j

j

i

k
x

i

y

x



Slika 1.5.14

Slika 1.5.15

Pomenimo dalje još dve mogućnosti
množenja vektora.
Skalarni proizvod dva vektora daje
skalar. Po definiciji skalarni proizvod
vektora je:

 
 
c  a  b  a  b  cos   a  b  cos 


Skalarni proizvod takođe možemo
izraziti na sledeći način, preko projekcije
jednog vektora na drugi:

b

ab


ba

a

c  a b  b  a ba

Vektorski proizvod dva vektora je
vektor :
  
c  a b




Čita se a krst b
ili

c  a  b  sin 


Pravac vektora je normalan i na jedan i na
drugi vektor, a smer određujemo pravilom
desnog zavrtnja i očigledno je da važi:

c

b


a

 

b a   c
b


a
-c

Možemo dakle zaključiti da za
vektorski proizvod ne važi zakon
komutacije, tj.:
 
 
a  b   b a


Ukoliko je ugao između vektora 90,
tada je intenzitet vektora jednak:
c  a b

Primer Dokaži da su vektori e i f
uzajamno normalni. Vektori i sa dati sa:
  
e ab



  
f ab

Vektori i imaju iste intenzitete i
predstavljeni su na slici 1.5.18.
a
b



Slika 1.5.18

Rešenje Po definiciji skalarnog proizvoda
imamo:
 
 
 
       
2
2
e  f  a b  a b  a a ab b a b b  a b  0



 



cos   0    90

0

Primer Dati su vektori a i b, čiji su


intenziteti a  2 i b  3 . Ugao između
njih   45
0






Odredi:


a.
ab
b.


 

a  b  a  2b



 



 
a  b  2  3  cos 45   6

2

3 2

2

 

2
2
a  b  a  2 b  a  2 ab  ab  2 b  4  12  6  18   8



 



Dodatak 1




Elementi trigonometrije
Pravougli trougao
a i b katete; c hipotenuza

c





sin  

suprotna

kateta



hipotenuza

a
cos  

nalegla

c

kateta



hipotenuza

b

tg   tan  

  90 
ctg   cot  

suprotna

a

b
c

kateta



a

nalegla

kateta

b

nalegla

kateta

b

suprotna

kateta



a

c





a

sin  

suprotna

hipotenuza
nalegla kateta

cos  



tg   tan  

suprotna
nalegla

ctg   cot  

nalegla
suprotna

kateta



kateta

a
c



kateta

kateta

b
c

hipotenuza

b
  90 

kateta

b
a



a
b

Odrediti vrednosti sin, cos, tan
i cot za uglove:
  30 
  45 
  60 

Uzimamo jednakostranični
trougao
a

a

a

Delimo trougao na dva
jednaka dela
a

a

a

Sada imamo sledeću situaciju:
a
1
sin 30   2 
a
2

a
60 

a

a

30  30 

h
. .

a

2

a 3
cos 30  

60 

a

2
a



2

a

2
tg 30   tan 30  

2



a 3

h

2

a

2

a
 
2

3

1



3
3

3

2

2

a 3
h

a 3
2

ctg 30   cot 30  

2
a
2



3
1



3

U slučaju ugla od



  45 

Uzimamo kvadrat i delimo ga po dijagonali.
Koristimo Pitagorinu teoremu

h

  45 

  45

.

a

h

h

2

a

2

2

 2a

a
ha 2

 a
2

2

 
ai b

Primer. Sabrati vektore


( a  5 , b  4 ), koji su dati na slici
b
a

30 

b
by

a

30 

bx
by

bx 

b 3

by 

2

1

b
b

2
2

c  a  b x   b
2

2

2
y

c 

c

2


b 3
b
  
 a 


2
2



41  20 3

2


Slide 8

Dr Vjekoslav Sajfert
ELEKTROTEHNIKA SA ELEKTRONIKOM
E+

E

E_

x

r
l
2

+q

-q
l

Univerzitet u Novom Sadu
Tehnički Fakultet "Mihajlo Pupin", Zrenjanin
Zrenjanin, 2007

Instinkt je nešto iznad znanja. Nema
sumnje da mi imamo u mozgu neka fina
nervna vlakna koja nam omugućavaju da
osetimo istinu kada logično zaključivanje
ili nekakav moždani napor, učinjen našom
voljom, ne dovodi do uspeha.
Nikola Tesla

Literatura




Dr Vjekoslav Sajfert, Elektrotehnika,
TFZR
Dr Borislav Odadžić, dr Vjekoslav
Sajfert, mr Vojin Kerleta, Zbirka
zadataka iz elektrotehnike sa
elektronikom, TFZR

Instinkt je nešto iznad znanja. Nema
sumnje da mi imamo u mozgu neka fina
nervna vlakna koja nam omugućavaju da
osetimo istinu kada logično zaključivanje
ili nekakav moždani napor, učinjen našom
voljom, ne dovodi do uspeha.
Nikola Tesla

Sadržaj













Uvod
Elektrostatika
Vremenski konstantne električne struje
Kretanje naelektrisane čestice u elektrostatičkom
polju u vakuumu
Naeletrisane čestice u magnetnom polju
Elektromagnetna indukcija
Vremenski promenljive električne struje. Redna RLC
veza
Paralelna veza elemenata u kolu
Višefazni sistemi
Elektronika

1. Uvod
1.1 Fizičke veličine i jedinice, SI
sistem jedinica


Fizičke veličine opisuju pojave,
procese i svojstva fizičkih tela. Izmeriti

neku fizičku veličinu znači uporediti je
sa odgovarajućom veličinom iste vrste,
koja je izabrana za jednicu mere. Otuda
se rezultat merenja izražava brojnom
vrednošću i jednicom mere:
x  ({ x }  { x })[ x ]

Dogovorom je izabrano sedam
fizičkih veličina za osnovne - osnovne
jedinice. Jedinice koje se dobijaju preko
osnovnih - izvedene jedinice.


Skup osnovnih i izvedenih jedinica se
naziva sistem jedinica. Na
međunarodnoj konferenciji 1960.
godine usvojen je međunarodni sistem
jedinica (SI). Na tom skupu za osnovne
fizičke veličine uvedene su jedinice koje
su date u tabeli 1.3.1.





Osim osnovnih jedinica SI sistema
postoje i izvedene jedinice. Razmotrimo
neke od njih.
Jedinica za brzinu se može dobiti iz
poznate definicije brzine:
[v ] 

[s]
[t ]



m
s

ms

1

Jedinicu za ubrzanje ćemo dobiti iz
definicije ubrzanja:
m
[v ]

m
2
s
[a ] 


ms
2
[t ]
s
s


Jedinica za silu se može dobiti iz
čuvenog drugog Njutnovog zakona:

[ F ]  [ m ]  [ a ]  kg

m
s

2

 kg m s

2

 1N

1.2 Skalarne i vektorske fizičke
veličine. Osnovne operacije sa
vektorima.






Skalarne fizičke veličine se mogu izraziti

potpuno samo brojnom vrednošću i odogovarajućom
jedinicom merenja - npr. masa, vreme, zapremina,
gustina i dr.
Vektorske fizičke veličine karakteriše pravac,
smer i intenzitet (brojna vrednost). Takve veličine su
npr. brzina, ubrzanje, sila, itd.
Tenzorske fizičke veličine okarakterisane su sa
devet karakteristika. To su npr. tenzor inercije,
permitivnosti, tenzor permeabilnosti i sl.

Skalarne fizičke veličine se sabiraju,
množe, oduzimaju itd. algebarski, tj. ako
imamo dve skalarne fizičke veličine a i b,
onda je zbir a+b, razlika a-b, proizvod,
količnik a (b0).
b


Dva vektora su jednaka ako su im
jednaki intenziteti, pravci i smerovi.

Vektorske fizičke veličine i (vidi sliku
1.5.1) možemo sabrati, metodom
paralelograma, što je prikazano na slici
1.5.2.
 Dovedemo oba vektora u zajedničku
napadnu tačku. Obrazujemo
paralelogram.
a1

a
a1

a2







Vektor
vektor.

 

a  a1  a 2

a2

predstavlja rezultujući

Sabiranje pomenutih vektora metodom
poligona, prikazano na slici 1.5.3.

a

a1



a2



Slika 1.5.3

Intenzitet vektora se dobija primenom
kosinusne teoreme. Sa slike 1.5.4,
možemo pisati na osnovu kosinusne
teoreme:
B

a

A



a1
 - 
C

a2

Slika 1.5.4
a

2

 a 1  a 2  2 a 1 a 2 cos (  -  )
2

2

Trigonometrijski krug
y
rr
si n

cos

x

r =1
y
r

rr


cos (  -  ) = -cos 

cos(    cos

r =1

x

Konačno napisati izraz koji ćemo koristiti
za nalaženje rezultujućeg vektora:
a


2



2
a1



2
a2

 2 a 1 a 2 cos 

Na slici 1.5.5 je prikazan slučaj
oduzimanja vektora





a '  a1  a 2  a1  (  a 2 )

a'



-a 2



Slika 1.5.5

a1

Na slici 1.5.6 je prikazan slučaj
oduzimanja vektora


-a 1

a2

a ''






a  a 2  a1

U slučaju da treba da saberemo ili
oduzmemo više vektora mnogo je efikasnije
raditi metodom poligona. Razmotrimo sledeći
primer. Na slici 1.5.7 data su tri vektora i treba
naći rezultujući vektor:
 


R  a1  a 2  a 3
a2

a1

a3



Slika 1.5.7

-a 3
R

a 1+ a 2

a1

a2

T

a1

a2

T1

a3

Komponente vektora su vektorske veličine, i
one se često koriste zbog elegantnijeg i
efikasnijeg rada, posebno u koordinatnim
sistemima. U x, y koordinatnom sistemu obično
vektor razlažemo na dve uzajamno normalne
komponente, vidi sliku 1.5.9 i 1.5.10:
y




a  ax  ay




b  bx  by

y

by
b

a
ay





ax



Slika 1.5.9

x

bx

Slika 1.5.19

x

Odgovarajući intenziteti vektora, prema
Pitagorinoj teoremi:

a

2

 ax  ay
2

2

b

2

 bx  by
2

2

Projekcije vektora su skalarne
veličine. One mogu biti pozitivne i
negativne.
y

y

ay

b

a



by



ax

x

a x  a  cos   0
a y  a  sin   0

bx

b x  b  cos   0
b y  b  sin   0

x


a

Proizvod vektora
i skalara p daje vektor čiji
je pravac i smer isti kao i pravac i smer vektora,
dok je intenzitet veći p puta(p>0) (slika 1.5.13).
p.a

a


Slika 1.5.13

Ort – jedinični vektor


Svaki vektor se može prikazati kao
proizvod svog intenziteta i jedničnog
vektora - orta:


a  a a 0



a  a ; a0  1

U slučaju dve dimenzije, x i y, imamo ortove osa i , j vidi sliku 1.5.14,
ili u slučaju tri dimenzije , i ,j,k vidi sliku 1.5.15.

y

z

j

j

i

k
x

i

y

x



Slika 1.5.14

Slika 1.5.15

Pomenimo dalje još dve mogućnosti
množenja vektora.
Skalarni proizvod dva vektora daje
skalar. Po definiciji skalarni proizvod
vektora je:

 
 
c  a  b  a  b  cos   a  b  cos 


Skalarni proizvod takođe možemo
izraziti na sledeći način, preko projekcije
jednog vektora na drugi:

b

ab


ba

a

c  a b  b  a ba

Vektorski proizvod dva vektora je
vektor :
  
c  a b




Čita se a krst b
ili

c  a  b  sin 


Pravac vektora je normalan i na jedan i na
drugi vektor, a smer određujemo pravilom
desnog zavrtnja i očigledno je da važi:

c

b


a

 

b a   c
b


a
-c

Možemo dakle zaključiti da za
vektorski proizvod ne važi zakon
komutacije, tj.:
 
 
a  b   b a


Ukoliko je ugao između vektora 90,
tada je intenzitet vektora jednak:
c  a b

Primer Dokaži da su vektori e i f
uzajamno normalni. Vektori i sa dati sa:
  
e ab



  
f ab

Vektori i imaju iste intenzitete i
predstavljeni su na slici 1.5.18.
a
b



Slika 1.5.18

Rešenje Po definiciji skalarnog proizvoda
imamo:
 
 
 
       
2
2
e  f  a b  a b  a a ab b a b b  a b  0



 



cos   0    90

0

Primer Dati su vektori a i b, čiji su


intenziteti a  2 i b  3 . Ugao između
njih   45
0






Odredi:


a.
ab
b.


 

a  b  a  2b



 



 
a  b  2  3  cos 45   6

2

3 2

2

 

2
2
a  b  a  2 b  a  2 ab  ab  2 b  4  12  6  18   8



 



Dodatak 1




Elementi trigonometrije
Pravougli trougao
a i b katete; c hipotenuza

c





sin  

suprotna

kateta



hipotenuza

a
cos  

nalegla

c

kateta



hipotenuza

b

tg   tan  

  90 
ctg   cot  

suprotna

a

b
c

kateta



a

nalegla

kateta

b

nalegla

kateta

b

suprotna

kateta



a

c





a

sin  

suprotna

hipotenuza
nalegla kateta

cos  



tg   tan  

suprotna
nalegla

ctg   cot  

nalegla
suprotna

kateta



kateta

a
c



kateta

kateta

b
c

hipotenuza

b
  90 

kateta

b
a



a
b

Odrediti vrednosti sin, cos, tan
i cot za uglove:
  30 
  45 
  60 

Uzimamo jednakostranični
trougao
a

a

a

Delimo trougao na dva
jednaka dela
a

a

a

Sada imamo sledeću situaciju:
a
1
sin 30   2 
a
2

a
60 

a

a

30  30 

h
. .

a

2

a 3
cos 30  

60 

a

2
a



2

a

2
tg 30   tan 30  

2



a 3

h

2

a

2

a
 
2

3

1



3
3

3

2

2

a 3
h

a 3
2

ctg 30   cot 30  

2
a
2



3
1



3

U slučaju ugla od



  45 

Uzimamo kvadrat i delimo ga po dijagonali.
Koristimo Pitagorinu teoremu

h

  45 

  45

.

a

h

h

2

a

2

2

 2a

a
ha 2

 a
2

2

 
ai b

Primer. Sabrati vektore


( a  5 , b  4 ), koji su dati na slici
b
a

30 

b
by

a

30 

bx
by

bx 

b 3

by 

2

1

b
b

2
2

c  a  b x   b
2

2

2
y

c 

c

2


b 3
b
  
 a 


2
2



41  20 3

2


Slide 9

Dr Vjekoslav Sajfert
ELEKTROTEHNIKA SA ELEKTRONIKOM
E+

E

E_

x

r
l
2

+q

-q
l

Univerzitet u Novom Sadu
Tehnički Fakultet "Mihajlo Pupin", Zrenjanin
Zrenjanin, 2007

Instinkt je nešto iznad znanja. Nema
sumnje da mi imamo u mozgu neka fina
nervna vlakna koja nam omugućavaju da
osetimo istinu kada logično zaključivanje
ili nekakav moždani napor, učinjen našom
voljom, ne dovodi do uspeha.
Nikola Tesla

Literatura




Dr Vjekoslav Sajfert, Elektrotehnika,
TFZR
Dr Borislav Odadžić, dr Vjekoslav
Sajfert, mr Vojin Kerleta, Zbirka
zadataka iz elektrotehnike sa
elektronikom, TFZR

Instinkt je nešto iznad znanja. Nema
sumnje da mi imamo u mozgu neka fina
nervna vlakna koja nam omugućavaju da
osetimo istinu kada logično zaključivanje
ili nekakav moždani napor, učinjen našom
voljom, ne dovodi do uspeha.
Nikola Tesla

Sadržaj













Uvod
Elektrostatika
Vremenski konstantne električne struje
Kretanje naelektrisane čestice u elektrostatičkom
polju u vakuumu
Naeletrisane čestice u magnetnom polju
Elektromagnetna indukcija
Vremenski promenljive električne struje. Redna RLC
veza
Paralelna veza elemenata u kolu
Višefazni sistemi
Elektronika

1. Uvod
1.1 Fizičke veličine i jedinice, SI
sistem jedinica


Fizičke veličine opisuju pojave,
procese i svojstva fizičkih tela. Izmeriti

neku fizičku veličinu znači uporediti je
sa odgovarajućom veličinom iste vrste,
koja je izabrana za jednicu mere. Otuda
se rezultat merenja izražava brojnom
vrednošću i jednicom mere:
x  ({ x }  { x })[ x ]

Dogovorom je izabrano sedam
fizičkih veličina za osnovne - osnovne
jedinice. Jedinice koje se dobijaju preko
osnovnih - izvedene jedinice.


Skup osnovnih i izvedenih jedinica se
naziva sistem jedinica. Na
međunarodnoj konferenciji 1960.
godine usvojen je međunarodni sistem
jedinica (SI). Na tom skupu za osnovne
fizičke veličine uvedene su jedinice koje
su date u tabeli 1.3.1.





Osim osnovnih jedinica SI sistema
postoje i izvedene jedinice. Razmotrimo
neke od njih.
Jedinica za brzinu se može dobiti iz
poznate definicije brzine:
[v ] 

[s]
[t ]



m
s

ms

1

Jedinicu za ubrzanje ćemo dobiti iz
definicije ubrzanja:
m
[v ]

m
2
s
[a ] 


ms
2
[t ]
s
s


Jedinica za silu se može dobiti iz
čuvenog drugog Njutnovog zakona:

[ F ]  [ m ]  [ a ]  kg

m
s

2

 kg m s

2

 1N

1.2 Skalarne i vektorske fizičke
veličine. Osnovne operacije sa
vektorima.






Skalarne fizičke veličine se mogu izraziti

potpuno samo brojnom vrednošću i odogovarajućom
jedinicom merenja - npr. masa, vreme, zapremina,
gustina i dr.
Vektorske fizičke veličine karakteriše pravac,
smer i intenzitet (brojna vrednost). Takve veličine su
npr. brzina, ubrzanje, sila, itd.
Tenzorske fizičke veličine okarakterisane su sa
devet karakteristika. To su npr. tenzor inercije,
permitivnosti, tenzor permeabilnosti i sl.

Skalarne fizičke veličine se sabiraju,
množe, oduzimaju itd. algebarski, tj. ako
imamo dve skalarne fizičke veličine a i b,
onda je zbir a+b, razlika a-b, proizvod,
količnik a (b0).
b


Dva vektora su jednaka ako su im
jednaki intenziteti, pravci i smerovi.

Vektorske fizičke veličine i (vidi sliku
1.5.1) možemo sabrati, metodom
paralelograma, što je prikazano na slici
1.5.2.
 Dovedemo oba vektora u zajedničku
napadnu tačku. Obrazujemo
paralelogram.
a1

a
a1

a2







Vektor
vektor.

 

a  a1  a 2

a2

predstavlja rezultujući

Sabiranje pomenutih vektora metodom
poligona, prikazano na slici 1.5.3.

a

a1



a2



Slika 1.5.3

Intenzitet vektora se dobija primenom
kosinusne teoreme. Sa slike 1.5.4,
možemo pisati na osnovu kosinusne
teoreme:
B

a

A



a1
 - 
C

a2

Slika 1.5.4
a

2

 a 1  a 2  2 a 1 a 2 cos (  -  )
2

2

Trigonometrijski krug
y
rr
si n

cos

x

r =1
y
r

rr


cos (  -  ) = -cos 

cos(    cos

r =1

x

Konačno napisati izraz koji ćemo koristiti
za nalaženje rezultujućeg vektora:
a


2



2
a1



2
a2

 2 a 1 a 2 cos 

Na slici 1.5.5 je prikazan slučaj
oduzimanja vektora





a '  a1  a 2  a1  (  a 2 )

a'



-a 2



Slika 1.5.5

a1

Na slici 1.5.6 je prikazan slučaj
oduzimanja vektora


-a 1

a2

a ''






a  a 2  a1

U slučaju da treba da saberemo ili
oduzmemo više vektora mnogo je efikasnije
raditi metodom poligona. Razmotrimo sledeći
primer. Na slici 1.5.7 data su tri vektora i treba
naći rezultujući vektor:
 


R  a1  a 2  a 3
a2

a1

a3



Slika 1.5.7

-a 3
R

a 1+ a 2

a1

a2

T

a1

a2

T1

a3

Komponente vektora su vektorske veličine, i
one se često koriste zbog elegantnijeg i
efikasnijeg rada, posebno u koordinatnim
sistemima. U x, y koordinatnom sistemu obično
vektor razlažemo na dve uzajamno normalne
komponente, vidi sliku 1.5.9 i 1.5.10:
y




a  ax  ay




b  bx  by

y

by
b

a
ay





ax



Slika 1.5.9

x

bx

Slika 1.5.19

x

Odgovarajući intenziteti vektora, prema
Pitagorinoj teoremi:

a

2

 ax  ay
2

2

b

2

 bx  by
2

2

Projekcije vektora su skalarne
veličine. One mogu biti pozitivne i
negativne.
y

y

ay

b

a



by



ax

x

a x  a  cos   0
a y  a  sin   0

bx

b x  b  cos   0
b y  b  sin   0

x


a

Proizvod vektora
i skalara p daje vektor čiji
je pravac i smer isti kao i pravac i smer vektora,
dok je intenzitet veći p puta(p>0) (slika 1.5.13).
p.a

a


Slika 1.5.13

Ort – jedinični vektor


Svaki vektor se može prikazati kao
proizvod svog intenziteta i jedničnog
vektora - orta:


a  a a 0



a  a ; a0  1

U slučaju dve dimenzije, x i y, imamo ortove osa i , j vidi sliku 1.5.14,
ili u slučaju tri dimenzije , i ,j,k vidi sliku 1.5.15.

y

z

j

j

i

k
x

i

y

x



Slika 1.5.14

Slika 1.5.15

Pomenimo dalje još dve mogućnosti
množenja vektora.
Skalarni proizvod dva vektora daje
skalar. Po definiciji skalarni proizvod
vektora je:

 
 
c  a  b  a  b  cos   a  b  cos 


Skalarni proizvod takođe možemo
izraziti na sledeći način, preko projekcije
jednog vektora na drugi:

b

ab


ba

a

c  a b  b  a ba

Vektorski proizvod dva vektora je
vektor :
  
c  a b




Čita se a krst b
ili

c  a  b  sin 


Pravac vektora je normalan i na jedan i na
drugi vektor, a smer određujemo pravilom
desnog zavrtnja i očigledno je da važi:

c

b


a

 

b a   c
b


a
-c

Možemo dakle zaključiti da za
vektorski proizvod ne važi zakon
komutacije, tj.:
 
 
a  b   b a


Ukoliko je ugao između vektora 90,
tada je intenzitet vektora jednak:
c  a b

Primer Dokaži da su vektori e i f
uzajamno normalni. Vektori i sa dati sa:
  
e ab



  
f ab

Vektori i imaju iste intenzitete i
predstavljeni su na slici 1.5.18.
a
b



Slika 1.5.18

Rešenje Po definiciji skalarnog proizvoda
imamo:
 
 
 
       
2
2
e  f  a b  a b  a a ab b a b b  a b  0



 



cos   0    90

0

Primer Dati su vektori a i b, čiji su


intenziteti a  2 i b  3 . Ugao između
njih   45
0






Odredi:


a.
ab
b.


 

a  b  a  2b



 



 
a  b  2  3  cos 45   6

2

3 2

2

 

2
2
a  b  a  2 b  a  2 ab  ab  2 b  4  12  6  18   8



 



Dodatak 1




Elementi trigonometrije
Pravougli trougao
a i b katete; c hipotenuza

c





sin  

suprotna

kateta



hipotenuza

a
cos  

nalegla

c

kateta



hipotenuza

b

tg   tan  

  90 
ctg   cot  

suprotna

a

b
c

kateta



a

nalegla

kateta

b

nalegla

kateta

b

suprotna

kateta



a

c





a

sin  

suprotna

hipotenuza
nalegla kateta

cos  



tg   tan  

suprotna
nalegla

ctg   cot  

nalegla
suprotna

kateta



kateta

a
c



kateta

kateta

b
c

hipotenuza

b
  90 

kateta

b
a



a
b

Odrediti vrednosti sin, cos, tan
i cot za uglove:
  30 
  45 
  60 

Uzimamo jednakostranični
trougao
a

a

a

Delimo trougao na dva
jednaka dela
a

a

a

Sada imamo sledeću situaciju:
a
1
sin 30   2 
a
2

a
60 

a

a

30  30 

h
. .

a

2

a 3
cos 30  

60 

a

2
a



2

a

2
tg 30   tan 30  

2



a 3

h

2

a

2

a
 
2

3

1



3
3

3

2

2

a 3
h

a 3
2

ctg 30   cot 30  

2
a
2



3
1



3

U slučaju ugla od



  45 

Uzimamo kvadrat i delimo ga po dijagonali.
Koristimo Pitagorinu teoremu

h

  45 

  45

.

a

h

h

2

a

2

2

 2a

a
ha 2

 a
2

2

 
ai b

Primer. Sabrati vektore


( a  5 , b  4 ), koji su dati na slici
b
a

30 

b
by

a

30 

bx
by

bx 

b 3

by 

2

1

b
b

2
2

c  a  b x   b
2

2

2
y

c 

c

2


b 3
b
  
 a 


2
2



41  20 3

2


Slide 10

Dr Vjekoslav Sajfert
ELEKTROTEHNIKA SA ELEKTRONIKOM
E+

E

E_

x

r
l
2

+q

-q
l

Univerzitet u Novom Sadu
Tehnički Fakultet "Mihajlo Pupin", Zrenjanin
Zrenjanin, 2007

Instinkt je nešto iznad znanja. Nema
sumnje da mi imamo u mozgu neka fina
nervna vlakna koja nam omugućavaju da
osetimo istinu kada logično zaključivanje
ili nekakav moždani napor, učinjen našom
voljom, ne dovodi do uspeha.
Nikola Tesla

Literatura




Dr Vjekoslav Sajfert, Elektrotehnika,
TFZR
Dr Borislav Odadžić, dr Vjekoslav
Sajfert, mr Vojin Kerleta, Zbirka
zadataka iz elektrotehnike sa
elektronikom, TFZR

Instinkt je nešto iznad znanja. Nema
sumnje da mi imamo u mozgu neka fina
nervna vlakna koja nam omugućavaju da
osetimo istinu kada logično zaključivanje
ili nekakav moždani napor, učinjen našom
voljom, ne dovodi do uspeha.
Nikola Tesla

Sadržaj













Uvod
Elektrostatika
Vremenski konstantne električne struje
Kretanje naelektrisane čestice u elektrostatičkom
polju u vakuumu
Naeletrisane čestice u magnetnom polju
Elektromagnetna indukcija
Vremenski promenljive električne struje. Redna RLC
veza
Paralelna veza elemenata u kolu
Višefazni sistemi
Elektronika

1. Uvod
1.1 Fizičke veličine i jedinice, SI
sistem jedinica


Fizičke veličine opisuju pojave,
procese i svojstva fizičkih tela. Izmeriti

neku fizičku veličinu znači uporediti je
sa odgovarajućom veličinom iste vrste,
koja je izabrana za jednicu mere. Otuda
se rezultat merenja izražava brojnom
vrednošću i jednicom mere:
x  ({ x }  { x })[ x ]

Dogovorom je izabrano sedam
fizičkih veličina za osnovne - osnovne
jedinice. Jedinice koje se dobijaju preko
osnovnih - izvedene jedinice.


Skup osnovnih i izvedenih jedinica se
naziva sistem jedinica. Na
međunarodnoj konferenciji 1960.
godine usvojen je međunarodni sistem
jedinica (SI). Na tom skupu za osnovne
fizičke veličine uvedene su jedinice koje
su date u tabeli 1.3.1.





Osim osnovnih jedinica SI sistema
postoje i izvedene jedinice. Razmotrimo
neke od njih.
Jedinica za brzinu se može dobiti iz
poznate definicije brzine:
[v ] 

[s]
[t ]



m
s

ms

1

Jedinicu za ubrzanje ćemo dobiti iz
definicije ubrzanja:
m
[v ]

m
2
s
[a ] 


ms
2
[t ]
s
s


Jedinica za silu se može dobiti iz
čuvenog drugog Njutnovog zakona:

[ F ]  [ m ]  [ a ]  kg

m
s

2

 kg m s

2

 1N

1.2 Skalarne i vektorske fizičke
veličine. Osnovne operacije sa
vektorima.






Skalarne fizičke veličine se mogu izraziti

potpuno samo brojnom vrednošću i odogovarajućom
jedinicom merenja - npr. masa, vreme, zapremina,
gustina i dr.
Vektorske fizičke veličine karakteriše pravac,
smer i intenzitet (brojna vrednost). Takve veličine su
npr. brzina, ubrzanje, sila, itd.
Tenzorske fizičke veličine okarakterisane su sa
devet karakteristika. To su npr. tenzor inercije,
permitivnosti, tenzor permeabilnosti i sl.

Skalarne fizičke veličine se sabiraju,
množe, oduzimaju itd. algebarski, tj. ako
imamo dve skalarne fizičke veličine a i b,
onda je zbir a+b, razlika a-b, proizvod,
količnik a (b0).
b


Dva vektora su jednaka ako su im
jednaki intenziteti, pravci i smerovi.

Vektorske fizičke veličine i (vidi sliku
1.5.1) možemo sabrati, metodom
paralelograma, što je prikazano na slici
1.5.2.
 Dovedemo oba vektora u zajedničku
napadnu tačku. Obrazujemo
paralelogram.
a1

a
a1

a2







Vektor
vektor.

 

a  a1  a 2

a2

predstavlja rezultujući

Sabiranje pomenutih vektora metodom
poligona, prikazano na slici 1.5.3.

a

a1



a2



Slika 1.5.3

Intenzitet vektora se dobija primenom
kosinusne teoreme. Sa slike 1.5.4,
možemo pisati na osnovu kosinusne
teoreme:
B

a

A



a1
 - 
C

a2

Slika 1.5.4
a

2

 a 1  a 2  2 a 1 a 2 cos (  -  )
2

2

Trigonometrijski krug
y
rr
si n

cos

x

r =1
y
r

rr


cos (  -  ) = -cos 

cos(    cos

r =1

x

Konačno napisati izraz koji ćemo koristiti
za nalaženje rezultujućeg vektora:
a


2



2
a1



2
a2

 2 a 1 a 2 cos 

Na slici 1.5.5 je prikazan slučaj
oduzimanja vektora





a '  a1  a 2  a1  (  a 2 )

a'



-a 2



Slika 1.5.5

a1

Na slici 1.5.6 je prikazan slučaj
oduzimanja vektora


-a 1

a2

a ''






a  a 2  a1

U slučaju da treba da saberemo ili
oduzmemo više vektora mnogo je efikasnije
raditi metodom poligona. Razmotrimo sledeći
primer. Na slici 1.5.7 data su tri vektora i treba
naći rezultujući vektor:
 


R  a1  a 2  a 3
a2

a1

a3



Slika 1.5.7

-a 3
R

a 1+ a 2

a1

a2

T

a1

a2

T1

a3

Komponente vektora su vektorske veličine, i
one se često koriste zbog elegantnijeg i
efikasnijeg rada, posebno u koordinatnim
sistemima. U x, y koordinatnom sistemu obično
vektor razlažemo na dve uzajamno normalne
komponente, vidi sliku 1.5.9 i 1.5.10:
y




a  ax  ay




b  bx  by

y

by
b

a
ay





ax



Slika 1.5.9

x

bx

Slika 1.5.19

x

Odgovarajući intenziteti vektora, prema
Pitagorinoj teoremi:

a

2

 ax  ay
2

2

b

2

 bx  by
2

2

Projekcije vektora su skalarne
veličine. One mogu biti pozitivne i
negativne.
y

y

ay

b

a



by



ax

x

a x  a  cos   0
a y  a  sin   0

bx

b x  b  cos   0
b y  b  sin   0

x


a

Proizvod vektora
i skalara p daje vektor čiji
je pravac i smer isti kao i pravac i smer vektora,
dok je intenzitet veći p puta(p>0) (slika 1.5.13).
p.a

a


Slika 1.5.13

Ort – jedinični vektor


Svaki vektor se može prikazati kao
proizvod svog intenziteta i jedničnog
vektora - orta:


a  a a 0



a  a ; a0  1

U slučaju dve dimenzije, x i y, imamo ortove osa i , j vidi sliku 1.5.14,
ili u slučaju tri dimenzije , i ,j,k vidi sliku 1.5.15.

y

z

j

j

i

k
x

i

y

x



Slika 1.5.14

Slika 1.5.15

Pomenimo dalje još dve mogućnosti
množenja vektora.
Skalarni proizvod dva vektora daje
skalar. Po definiciji skalarni proizvod
vektora je:

 
 
c  a  b  a  b  cos   a  b  cos 


Skalarni proizvod takođe možemo
izraziti na sledeći način, preko projekcije
jednog vektora na drugi:

b

ab


ba

a

c  a b  b  a ba

Vektorski proizvod dva vektora je
vektor :
  
c  a b




Čita se a krst b
ili

c  a  b  sin 


Pravac vektora je normalan i na jedan i na
drugi vektor, a smer određujemo pravilom
desnog zavrtnja i očigledno je da važi:

c

b


a

 

b a   c
b


a
-c

Možemo dakle zaključiti da za
vektorski proizvod ne važi zakon
komutacije, tj.:
 
 
a  b   b a


Ukoliko je ugao između vektora 90,
tada je intenzitet vektora jednak:
c  a b

Primer Dokaži da su vektori e i f
uzajamno normalni. Vektori i sa dati sa:
  
e ab



  
f ab

Vektori i imaju iste intenzitete i
predstavljeni su na slici 1.5.18.
a
b



Slika 1.5.18

Rešenje Po definiciji skalarnog proizvoda
imamo:
 
 
 
       
2
2
e  f  a b  a b  a a ab b a b b  a b  0



 



cos   0    90

0

Primer Dati su vektori a i b, čiji su


intenziteti a  2 i b  3 . Ugao između
njih   45
0






Odredi:


a.
ab
b.


 

a  b  a  2b



 



 
a  b  2  3  cos 45   6

2

3 2

2

 

2
2
a  b  a  2 b  a  2 ab  ab  2 b  4  12  6  18   8



 



Dodatak 1




Elementi trigonometrije
Pravougli trougao
a i b katete; c hipotenuza

c





sin  

suprotna

kateta



hipotenuza

a
cos  

nalegla

c

kateta



hipotenuza

b

tg   tan  

  90 
ctg   cot  

suprotna

a

b
c

kateta



a

nalegla

kateta

b

nalegla

kateta

b

suprotna

kateta



a

c





a

sin  

suprotna

hipotenuza
nalegla kateta

cos  



tg   tan  

suprotna
nalegla

ctg   cot  

nalegla
suprotna

kateta



kateta

a
c



kateta

kateta

b
c

hipotenuza

b
  90 

kateta

b
a



a
b

Odrediti vrednosti sin, cos, tan
i cot za uglove:
  30 
  45 
  60 

Uzimamo jednakostranični
trougao
a

a

a

Delimo trougao na dva
jednaka dela
a

a

a

Sada imamo sledeću situaciju:
a
1
sin 30   2 
a
2

a
60 

a

a

30  30 

h
. .

a

2

a 3
cos 30  

60 

a

2
a



2

a

2
tg 30   tan 30  

2



a 3

h

2

a

2

a
 
2

3

1



3
3

3

2

2

a 3
h

a 3
2

ctg 30   cot 30  

2
a
2



3
1



3

U slučaju ugla od



  45 

Uzimamo kvadrat i delimo ga po dijagonali.
Koristimo Pitagorinu teoremu

h

  45 

  45

.

a

h

h

2

a

2

2

 2a

a
ha 2

 a
2

2

 
ai b

Primer. Sabrati vektore


( a  5 , b  4 ), koji su dati na slici
b
a

30 

b
by

a

30 

bx
by

bx 

b 3

by 

2

1

b
b

2
2

c  a  b x   b
2

2

2
y

c 

c

2


b 3
b
  
 a 


2
2



41  20 3

2


Slide 11

Dr Vjekoslav Sajfert
ELEKTROTEHNIKA SA ELEKTRONIKOM
E+

E

E_

x

r
l
2

+q

-q
l

Univerzitet u Novom Sadu
Tehnički Fakultet "Mihajlo Pupin", Zrenjanin
Zrenjanin, 2007

Instinkt je nešto iznad znanja. Nema
sumnje da mi imamo u mozgu neka fina
nervna vlakna koja nam omugućavaju da
osetimo istinu kada logično zaključivanje
ili nekakav moždani napor, učinjen našom
voljom, ne dovodi do uspeha.
Nikola Tesla

Literatura




Dr Vjekoslav Sajfert, Elektrotehnika,
TFZR
Dr Borislav Odadžić, dr Vjekoslav
Sajfert, mr Vojin Kerleta, Zbirka
zadataka iz elektrotehnike sa
elektronikom, TFZR

Instinkt je nešto iznad znanja. Nema
sumnje da mi imamo u mozgu neka fina
nervna vlakna koja nam omugućavaju da
osetimo istinu kada logično zaključivanje
ili nekakav moždani napor, učinjen našom
voljom, ne dovodi do uspeha.
Nikola Tesla

Sadržaj













Uvod
Elektrostatika
Vremenski konstantne električne struje
Kretanje naelektrisane čestice u elektrostatičkom
polju u vakuumu
Naeletrisane čestice u magnetnom polju
Elektromagnetna indukcija
Vremenski promenljive električne struje. Redna RLC
veza
Paralelna veza elemenata u kolu
Višefazni sistemi
Elektronika

1. Uvod
1.1 Fizičke veličine i jedinice, SI
sistem jedinica


Fizičke veličine opisuju pojave,
procese i svojstva fizičkih tela. Izmeriti

neku fizičku veličinu znači uporediti je
sa odgovarajućom veličinom iste vrste,
koja je izabrana za jednicu mere. Otuda
se rezultat merenja izražava brojnom
vrednošću i jednicom mere:
x  ({ x }  { x })[ x ]

Dogovorom je izabrano sedam
fizičkih veličina za osnovne - osnovne
jedinice. Jedinice koje se dobijaju preko
osnovnih - izvedene jedinice.


Skup osnovnih i izvedenih jedinica se
naziva sistem jedinica. Na
međunarodnoj konferenciji 1960.
godine usvojen je međunarodni sistem
jedinica (SI). Na tom skupu za osnovne
fizičke veličine uvedene su jedinice koje
su date u tabeli 1.3.1.





Osim osnovnih jedinica SI sistema
postoje i izvedene jedinice. Razmotrimo
neke od njih.
Jedinica za brzinu se može dobiti iz
poznate definicije brzine:
[v ] 

[s]
[t ]



m
s

ms

1

Jedinicu za ubrzanje ćemo dobiti iz
definicije ubrzanja:
m
[v ]

m
2
s
[a ] 


ms
2
[t ]
s
s


Jedinica za silu se može dobiti iz
čuvenog drugog Njutnovog zakona:

[ F ]  [ m ]  [ a ]  kg

m
s

2

 kg m s

2

 1N

1.2 Skalarne i vektorske fizičke
veličine. Osnovne operacije sa
vektorima.






Skalarne fizičke veličine se mogu izraziti

potpuno samo brojnom vrednošću i odogovarajućom
jedinicom merenja - npr. masa, vreme, zapremina,
gustina i dr.
Vektorske fizičke veličine karakteriše pravac,
smer i intenzitet (brojna vrednost). Takve veličine su
npr. brzina, ubrzanje, sila, itd.
Tenzorske fizičke veličine okarakterisane su sa
devet karakteristika. To su npr. tenzor inercije,
permitivnosti, tenzor permeabilnosti i sl.

Skalarne fizičke veličine se sabiraju,
množe, oduzimaju itd. algebarski, tj. ako
imamo dve skalarne fizičke veličine a i b,
onda je zbir a+b, razlika a-b, proizvod,
količnik a (b0).
b


Dva vektora su jednaka ako su im
jednaki intenziteti, pravci i smerovi.

Vektorske fizičke veličine i (vidi sliku
1.5.1) možemo sabrati, metodom
paralelograma, što je prikazano na slici
1.5.2.
 Dovedemo oba vektora u zajedničku
napadnu tačku. Obrazujemo
paralelogram.
a1

a
a1

a2







Vektor
vektor.

 

a  a1  a 2

a2

predstavlja rezultujući

Sabiranje pomenutih vektora metodom
poligona, prikazano na slici 1.5.3.

a

a1



a2



Slika 1.5.3

Intenzitet vektora se dobija primenom
kosinusne teoreme. Sa slike 1.5.4,
možemo pisati na osnovu kosinusne
teoreme:
B

a

A



a1
 - 
C

a2

Slika 1.5.4
a

2

 a 1  a 2  2 a 1 a 2 cos (  -  )
2

2

Trigonometrijski krug
y
rr
si n

cos

x

r =1
y
r

rr


cos (  -  ) = -cos 

cos(    cos

r =1

x

Konačno napisati izraz koji ćemo koristiti
za nalaženje rezultujućeg vektora:
a


2



2
a1



2
a2

 2 a 1 a 2 cos 

Na slici 1.5.5 je prikazan slučaj
oduzimanja vektora





a '  a1  a 2  a1  (  a 2 )

a'



-a 2



Slika 1.5.5

a1

Na slici 1.5.6 je prikazan slučaj
oduzimanja vektora


-a 1

a2

a ''






a  a 2  a1

U slučaju da treba da saberemo ili
oduzmemo više vektora mnogo je efikasnije
raditi metodom poligona. Razmotrimo sledeći
primer. Na slici 1.5.7 data su tri vektora i treba
naći rezultujući vektor:
 


R  a1  a 2  a 3
a2

a1

a3



Slika 1.5.7

-a 3
R

a 1+ a 2

a1

a2

T

a1

a2

T1

a3

Komponente vektora su vektorske veličine, i
one se često koriste zbog elegantnijeg i
efikasnijeg rada, posebno u koordinatnim
sistemima. U x, y koordinatnom sistemu obično
vektor razlažemo na dve uzajamno normalne
komponente, vidi sliku 1.5.9 i 1.5.10:
y




a  ax  ay




b  bx  by

y

by
b

a
ay





ax



Slika 1.5.9

x

bx

Slika 1.5.19

x

Odgovarajući intenziteti vektora, prema
Pitagorinoj teoremi:

a

2

 ax  ay
2

2

b

2

 bx  by
2

2

Projekcije vektora su skalarne
veličine. One mogu biti pozitivne i
negativne.
y

y

ay

b

a



by



ax

x

a x  a  cos   0
a y  a  sin   0

bx

b x  b  cos   0
b y  b  sin   0

x


a

Proizvod vektora
i skalara p daje vektor čiji
je pravac i smer isti kao i pravac i smer vektora,
dok je intenzitet veći p puta(p>0) (slika 1.5.13).
p.a

a


Slika 1.5.13

Ort – jedinični vektor


Svaki vektor se može prikazati kao
proizvod svog intenziteta i jedničnog
vektora - orta:


a  a a 0



a  a ; a0  1

U slučaju dve dimenzije, x i y, imamo ortove osa i , j vidi sliku 1.5.14,
ili u slučaju tri dimenzije , i ,j,k vidi sliku 1.5.15.

y

z

j

j

i

k
x

i

y

x



Slika 1.5.14

Slika 1.5.15

Pomenimo dalje još dve mogućnosti
množenja vektora.
Skalarni proizvod dva vektora daje
skalar. Po definiciji skalarni proizvod
vektora je:

 
 
c  a  b  a  b  cos   a  b  cos 


Skalarni proizvod takođe možemo
izraziti na sledeći način, preko projekcije
jednog vektora na drugi:

b

ab


ba

a

c  a b  b  a ba

Vektorski proizvod dva vektora je
vektor :
  
c  a b




Čita se a krst b
ili

c  a  b  sin 


Pravac vektora je normalan i na jedan i na
drugi vektor, a smer određujemo pravilom
desnog zavrtnja i očigledno je da važi:

c

b


a

 

b a   c
b


a
-c

Možemo dakle zaključiti da za
vektorski proizvod ne važi zakon
komutacije, tj.:
 
 
a  b   b a


Ukoliko je ugao između vektora 90,
tada je intenzitet vektora jednak:
c  a b

Primer Dokaži da su vektori e i f
uzajamno normalni. Vektori i sa dati sa:
  
e ab



  
f ab

Vektori i imaju iste intenzitete i
predstavljeni su na slici 1.5.18.
a
b



Slika 1.5.18

Rešenje Po definiciji skalarnog proizvoda
imamo:
 
 
 
       
2
2
e  f  a b  a b  a a ab b a b b  a b  0



 



cos   0    90

0

Primer Dati su vektori a i b, čiji su


intenziteti a  2 i b  3 . Ugao između
njih   45
0






Odredi:


a.
ab
b.


 

a  b  a  2b



 



 
a  b  2  3  cos 45   6

2

3 2

2

 

2
2
a  b  a  2 b  a  2 ab  ab  2 b  4  12  6  18   8



 



Dodatak 1




Elementi trigonometrije
Pravougli trougao
a i b katete; c hipotenuza

c





sin  

suprotna

kateta



hipotenuza

a
cos  

nalegla

c

kateta



hipotenuza

b

tg   tan  

  90 
ctg   cot  

suprotna

a

b
c

kateta



a

nalegla

kateta

b

nalegla

kateta

b

suprotna

kateta



a

c





a

sin  

suprotna

hipotenuza
nalegla kateta

cos  



tg   tan  

suprotna
nalegla

ctg   cot  

nalegla
suprotna

kateta



kateta

a
c



kateta

kateta

b
c

hipotenuza

b
  90 

kateta

b
a



a
b

Odrediti vrednosti sin, cos, tan
i cot za uglove:
  30 
  45 
  60 

Uzimamo jednakostranični
trougao
a

a

a

Delimo trougao na dva
jednaka dela
a

a

a

Sada imamo sledeću situaciju:
a
1
sin 30   2 
a
2

a
60 

a

a

30  30 

h
. .

a

2

a 3
cos 30  

60 

a

2
a



2

a

2
tg 30   tan 30  

2



a 3

h

2

a

2

a
 
2

3

1



3
3

3

2

2

a 3
h

a 3
2

ctg 30   cot 30  

2
a
2



3
1



3

U slučaju ugla od



  45 

Uzimamo kvadrat i delimo ga po dijagonali.
Koristimo Pitagorinu teoremu

h

  45 

  45

.

a

h

h

2

a

2

2

 2a

a
ha 2

 a
2

2

 
ai b

Primer. Sabrati vektore


( a  5 , b  4 ), koji su dati na slici
b
a

30 

b
by

a

30 

bx
by

bx 

b 3

by 

2

1

b
b

2
2

c  a  b x   b
2

2

2
y

c 

c

2


b 3
b
  
 a 


2
2



41  20 3

2


Slide 12

Dr Vjekoslav Sajfert
ELEKTROTEHNIKA SA ELEKTRONIKOM
E+

E

E_

x

r
l
2

+q

-q
l

Univerzitet u Novom Sadu
Tehnički Fakultet "Mihajlo Pupin", Zrenjanin
Zrenjanin, 2007

Instinkt je nešto iznad znanja. Nema
sumnje da mi imamo u mozgu neka fina
nervna vlakna koja nam omugućavaju da
osetimo istinu kada logično zaključivanje
ili nekakav moždani napor, učinjen našom
voljom, ne dovodi do uspeha.
Nikola Tesla

Literatura




Dr Vjekoslav Sajfert, Elektrotehnika,
TFZR
Dr Borislav Odadžić, dr Vjekoslav
Sajfert, mr Vojin Kerleta, Zbirka
zadataka iz elektrotehnike sa
elektronikom, TFZR

Instinkt je nešto iznad znanja. Nema
sumnje da mi imamo u mozgu neka fina
nervna vlakna koja nam omugućavaju da
osetimo istinu kada logično zaključivanje
ili nekakav moždani napor, učinjen našom
voljom, ne dovodi do uspeha.
Nikola Tesla

Sadržaj













Uvod
Elektrostatika
Vremenski konstantne električne struje
Kretanje naelektrisane čestice u elektrostatičkom
polju u vakuumu
Naeletrisane čestice u magnetnom polju
Elektromagnetna indukcija
Vremenski promenljive električne struje. Redna RLC
veza
Paralelna veza elemenata u kolu
Višefazni sistemi
Elektronika

1. Uvod
1.1 Fizičke veličine i jedinice, SI
sistem jedinica


Fizičke veličine opisuju pojave,
procese i svojstva fizičkih tela. Izmeriti

neku fizičku veličinu znači uporediti je
sa odgovarajućom veličinom iste vrste,
koja je izabrana za jednicu mere. Otuda
se rezultat merenja izražava brojnom
vrednošću i jednicom mere:
x  ({ x }  { x })[ x ]

Dogovorom je izabrano sedam
fizičkih veličina za osnovne - osnovne
jedinice. Jedinice koje se dobijaju preko
osnovnih - izvedene jedinice.


Skup osnovnih i izvedenih jedinica se
naziva sistem jedinica. Na
međunarodnoj konferenciji 1960.
godine usvojen je međunarodni sistem
jedinica (SI). Na tom skupu za osnovne
fizičke veličine uvedene su jedinice koje
su date u tabeli 1.3.1.





Osim osnovnih jedinica SI sistema
postoje i izvedene jedinice. Razmotrimo
neke od njih.
Jedinica za brzinu se može dobiti iz
poznate definicije brzine:
[v ] 

[s]
[t ]



m
s

ms

1

Jedinicu za ubrzanje ćemo dobiti iz
definicije ubrzanja:
m
[v ]

m
2
s
[a ] 


ms
2
[t ]
s
s


Jedinica za silu se može dobiti iz
čuvenog drugog Njutnovog zakona:

[ F ]  [ m ]  [ a ]  kg

m
s

2

 kg m s

2

 1N

1.2 Skalarne i vektorske fizičke
veličine. Osnovne operacije sa
vektorima.






Skalarne fizičke veličine se mogu izraziti

potpuno samo brojnom vrednošću i odogovarajućom
jedinicom merenja - npr. masa, vreme, zapremina,
gustina i dr.
Vektorske fizičke veličine karakteriše pravac,
smer i intenzitet (brojna vrednost). Takve veličine su
npr. brzina, ubrzanje, sila, itd.
Tenzorske fizičke veličine okarakterisane su sa
devet karakteristika. To su npr. tenzor inercije,
permitivnosti, tenzor permeabilnosti i sl.

Skalarne fizičke veličine se sabiraju,
množe, oduzimaju itd. algebarski, tj. ako
imamo dve skalarne fizičke veličine a i b,
onda je zbir a+b, razlika a-b, proizvod,
količnik a (b0).
b


Dva vektora su jednaka ako su im
jednaki intenziteti, pravci i smerovi.

Vektorske fizičke veličine i (vidi sliku
1.5.1) možemo sabrati, metodom
paralelograma, što je prikazano na slici
1.5.2.
 Dovedemo oba vektora u zajedničku
napadnu tačku. Obrazujemo
paralelogram.
a1

a
a1

a2







Vektor
vektor.

 

a  a1  a 2

a2

predstavlja rezultujući

Sabiranje pomenutih vektora metodom
poligona, prikazano na slici 1.5.3.

a

a1



a2



Slika 1.5.3

Intenzitet vektora se dobija primenom
kosinusne teoreme. Sa slike 1.5.4,
možemo pisati na osnovu kosinusne
teoreme:
B

a

A



a1
 - 
C

a2

Slika 1.5.4
a

2

 a 1  a 2  2 a 1 a 2 cos (  -  )
2

2

Trigonometrijski krug
y
rr
si n

cos

x

r =1
y
r

rr


cos (  -  ) = -cos 

cos(    cos

r =1

x

Konačno napisati izraz koji ćemo koristiti
za nalaženje rezultujućeg vektora:
a


2



2
a1



2
a2

 2 a 1 a 2 cos 

Na slici 1.5.5 je prikazan slučaj
oduzimanja vektora





a '  a1  a 2  a1  (  a 2 )

a'



-a 2



Slika 1.5.5

a1

Na slici 1.5.6 je prikazan slučaj
oduzimanja vektora


-a 1

a2

a ''






a  a 2  a1

U slučaju da treba da saberemo ili
oduzmemo više vektora mnogo je efikasnije
raditi metodom poligona. Razmotrimo sledeći
primer. Na slici 1.5.7 data su tri vektora i treba
naći rezultujući vektor:
 


R  a1  a 2  a 3
a2

a1

a3



Slika 1.5.7

-a 3
R

a 1+ a 2

a1

a2

T

a1

a2

T1

a3

Komponente vektora su vektorske veličine, i
one se često koriste zbog elegantnijeg i
efikasnijeg rada, posebno u koordinatnim
sistemima. U x, y koordinatnom sistemu obično
vektor razlažemo na dve uzajamno normalne
komponente, vidi sliku 1.5.9 i 1.5.10:
y




a  ax  ay




b  bx  by

y

by
b

a
ay





ax



Slika 1.5.9

x

bx

Slika 1.5.19

x

Odgovarajući intenziteti vektora, prema
Pitagorinoj teoremi:

a

2

 ax  ay
2

2

b

2

 bx  by
2

2

Projekcije vektora su skalarne
veličine. One mogu biti pozitivne i
negativne.
y

y

ay

b

a



by



ax

x

a x  a  cos   0
a y  a  sin   0

bx

b x  b  cos   0
b y  b  sin   0

x


a

Proizvod vektora
i skalara p daje vektor čiji
je pravac i smer isti kao i pravac i smer vektora,
dok je intenzitet veći p puta(p>0) (slika 1.5.13).
p.a

a


Slika 1.5.13

Ort – jedinični vektor


Svaki vektor se može prikazati kao
proizvod svog intenziteta i jedničnog
vektora - orta:


a  a a 0



a  a ; a0  1

U slučaju dve dimenzije, x i y, imamo ortove osa i , j vidi sliku 1.5.14,
ili u slučaju tri dimenzije , i ,j,k vidi sliku 1.5.15.

y

z

j

j

i

k
x

i

y

x



Slika 1.5.14

Slika 1.5.15

Pomenimo dalje još dve mogućnosti
množenja vektora.
Skalarni proizvod dva vektora daje
skalar. Po definiciji skalarni proizvod
vektora je:

 
 
c  a  b  a  b  cos   a  b  cos 


Skalarni proizvod takođe možemo
izraziti na sledeći način, preko projekcije
jednog vektora na drugi:

b

ab


ba

a

c  a b  b  a ba

Vektorski proizvod dva vektora je
vektor :
  
c  a b




Čita se a krst b
ili

c  a  b  sin 


Pravac vektora je normalan i na jedan i na
drugi vektor, a smer određujemo pravilom
desnog zavrtnja i očigledno je da važi:

c

b


a

 

b a   c
b


a
-c

Možemo dakle zaključiti da za
vektorski proizvod ne važi zakon
komutacije, tj.:
 
 
a  b   b a


Ukoliko je ugao između vektora 90,
tada je intenzitet vektora jednak:
c  a b

Primer Dokaži da su vektori e i f
uzajamno normalni. Vektori i sa dati sa:
  
e ab



  
f ab

Vektori i imaju iste intenzitete i
predstavljeni su na slici 1.5.18.
a
b



Slika 1.5.18

Rešenje Po definiciji skalarnog proizvoda
imamo:
 
 
 
       
2
2
e  f  a b  a b  a a ab b a b b  a b  0



 



cos   0    90

0

Primer Dati su vektori a i b, čiji su


intenziteti a  2 i b  3 . Ugao između
njih   45
0






Odredi:


a.
ab
b.


 

a  b  a  2b



 



 
a  b  2  3  cos 45   6

2

3 2

2

 

2
2
a  b  a  2 b  a  2 ab  ab  2 b  4  12  6  18   8



 



Dodatak 1




Elementi trigonometrije
Pravougli trougao
a i b katete; c hipotenuza

c





sin  

suprotna

kateta



hipotenuza

a
cos  

nalegla

c

kateta



hipotenuza

b

tg   tan  

  90 
ctg   cot  

suprotna

a

b
c

kateta



a

nalegla

kateta

b

nalegla

kateta

b

suprotna

kateta



a

c





a

sin  

suprotna

hipotenuza
nalegla kateta

cos  



tg   tan  

suprotna
nalegla

ctg   cot  

nalegla
suprotna

kateta



kateta

a
c



kateta

kateta

b
c

hipotenuza

b
  90 

kateta

b
a



a
b

Odrediti vrednosti sin, cos, tan
i cot za uglove:
  30 
  45 
  60 

Uzimamo jednakostranični
trougao
a

a

a

Delimo trougao na dva
jednaka dela
a

a

a

Sada imamo sledeću situaciju:
a
1
sin 30   2 
a
2

a
60 

a

a

30  30 

h
. .

a

2

a 3
cos 30  

60 

a

2
a



2

a

2
tg 30   tan 30  

2



a 3

h

2

a

2

a
 
2

3

1



3
3

3

2

2

a 3
h

a 3
2

ctg 30   cot 30  

2
a
2



3
1



3

U slučaju ugla od



  45 

Uzimamo kvadrat i delimo ga po dijagonali.
Koristimo Pitagorinu teoremu

h

  45 

  45

.

a

h

h

2

a

2

2

 2a

a
ha 2

 a
2

2

 
ai b

Primer. Sabrati vektore


( a  5 , b  4 ), koji su dati na slici
b
a

30 

b
by

a

30 

bx
by

bx 

b 3

by 

2

1

b
b

2
2

c  a  b x   b
2

2

2
y

c 

c

2


b 3
b
  
 a 


2
2



41  20 3

2


Slide 13

Dr Vjekoslav Sajfert
ELEKTROTEHNIKA SA ELEKTRONIKOM
E+

E

E_

x

r
l
2

+q

-q
l

Univerzitet u Novom Sadu
Tehnički Fakultet "Mihajlo Pupin", Zrenjanin
Zrenjanin, 2007

Instinkt je nešto iznad znanja. Nema
sumnje da mi imamo u mozgu neka fina
nervna vlakna koja nam omugućavaju da
osetimo istinu kada logično zaključivanje
ili nekakav moždani napor, učinjen našom
voljom, ne dovodi do uspeha.
Nikola Tesla

Literatura




Dr Vjekoslav Sajfert, Elektrotehnika,
TFZR
Dr Borislav Odadžić, dr Vjekoslav
Sajfert, mr Vojin Kerleta, Zbirka
zadataka iz elektrotehnike sa
elektronikom, TFZR

Instinkt je nešto iznad znanja. Nema
sumnje da mi imamo u mozgu neka fina
nervna vlakna koja nam omugućavaju da
osetimo istinu kada logično zaključivanje
ili nekakav moždani napor, učinjen našom
voljom, ne dovodi do uspeha.
Nikola Tesla

Sadržaj













Uvod
Elektrostatika
Vremenski konstantne električne struje
Kretanje naelektrisane čestice u elektrostatičkom
polju u vakuumu
Naeletrisane čestice u magnetnom polju
Elektromagnetna indukcija
Vremenski promenljive električne struje. Redna RLC
veza
Paralelna veza elemenata u kolu
Višefazni sistemi
Elektronika

1. Uvod
1.1 Fizičke veličine i jedinice, SI
sistem jedinica


Fizičke veličine opisuju pojave,
procese i svojstva fizičkih tela. Izmeriti

neku fizičku veličinu znači uporediti je
sa odgovarajućom veličinom iste vrste,
koja je izabrana za jednicu mere. Otuda
se rezultat merenja izražava brojnom
vrednošću i jednicom mere:
x  ({ x }  { x })[ x ]

Dogovorom je izabrano sedam
fizičkih veličina za osnovne - osnovne
jedinice. Jedinice koje se dobijaju preko
osnovnih - izvedene jedinice.


Skup osnovnih i izvedenih jedinica se
naziva sistem jedinica. Na
međunarodnoj konferenciji 1960.
godine usvojen je međunarodni sistem
jedinica (SI). Na tom skupu za osnovne
fizičke veličine uvedene su jedinice koje
su date u tabeli 1.3.1.





Osim osnovnih jedinica SI sistema
postoje i izvedene jedinice. Razmotrimo
neke od njih.
Jedinica za brzinu se može dobiti iz
poznate definicije brzine:
[v ] 

[s]
[t ]



m
s

ms

1

Jedinicu za ubrzanje ćemo dobiti iz
definicije ubrzanja:
m
[v ]

m
2
s
[a ] 


ms
2
[t ]
s
s


Jedinica za silu se može dobiti iz
čuvenog drugog Njutnovog zakona:

[ F ]  [ m ]  [ a ]  kg

m
s

2

 kg m s

2

 1N

1.2 Skalarne i vektorske fizičke
veličine. Osnovne operacije sa
vektorima.






Skalarne fizičke veličine se mogu izraziti

potpuno samo brojnom vrednošću i odogovarajućom
jedinicom merenja - npr. masa, vreme, zapremina,
gustina i dr.
Vektorske fizičke veličine karakteriše pravac,
smer i intenzitet (brojna vrednost). Takve veličine su
npr. brzina, ubrzanje, sila, itd.
Tenzorske fizičke veličine okarakterisane su sa
devet karakteristika. To su npr. tenzor inercije,
permitivnosti, tenzor permeabilnosti i sl.

Skalarne fizičke veličine se sabiraju,
množe, oduzimaju itd. algebarski, tj. ako
imamo dve skalarne fizičke veličine a i b,
onda je zbir a+b, razlika a-b, proizvod,
količnik a (b0).
b


Dva vektora su jednaka ako su im
jednaki intenziteti, pravci i smerovi.

Vektorske fizičke veličine i (vidi sliku
1.5.1) možemo sabrati, metodom
paralelograma, što je prikazano na slici
1.5.2.
 Dovedemo oba vektora u zajedničku
napadnu tačku. Obrazujemo
paralelogram.
a1

a
a1

a2







Vektor
vektor.

 

a  a1  a 2

a2

predstavlja rezultujući

Sabiranje pomenutih vektora metodom
poligona, prikazano na slici 1.5.3.

a

a1



a2



Slika 1.5.3

Intenzitet vektora se dobija primenom
kosinusne teoreme. Sa slike 1.5.4,
možemo pisati na osnovu kosinusne
teoreme:
B

a

A



a1
 - 
C

a2

Slika 1.5.4
a

2

 a 1  a 2  2 a 1 a 2 cos (  -  )
2

2

Trigonometrijski krug
y
rr
si n

cos

x

r =1
y
r

rr


cos (  -  ) = -cos 

cos(    cos

r =1

x

Konačno napisati izraz koji ćemo koristiti
za nalaženje rezultujućeg vektora:
a


2



2
a1



2
a2

 2 a 1 a 2 cos 

Na slici 1.5.5 je prikazan slučaj
oduzimanja vektora





a '  a1  a 2  a1  (  a 2 )

a'



-a 2



Slika 1.5.5

a1

Na slici 1.5.6 je prikazan slučaj
oduzimanja vektora


-a 1

a2

a ''






a  a 2  a1

U slučaju da treba da saberemo ili
oduzmemo više vektora mnogo je efikasnije
raditi metodom poligona. Razmotrimo sledeći
primer. Na slici 1.5.7 data su tri vektora i treba
naći rezultujući vektor:
 


R  a1  a 2  a 3
a2

a1

a3



Slika 1.5.7

-a 3
R

a 1+ a 2

a1

a2

T

a1

a2

T1

a3

Komponente vektora su vektorske veličine, i
one se često koriste zbog elegantnijeg i
efikasnijeg rada, posebno u koordinatnim
sistemima. U x, y koordinatnom sistemu obično
vektor razlažemo na dve uzajamno normalne
komponente, vidi sliku 1.5.9 i 1.5.10:
y




a  ax  ay




b  bx  by

y

by
b

a
ay





ax



Slika 1.5.9

x

bx

Slika 1.5.19

x

Odgovarajući intenziteti vektora, prema
Pitagorinoj teoremi:

a

2

 ax  ay
2

2

b

2

 bx  by
2

2

Projekcije vektora su skalarne
veličine. One mogu biti pozitivne i
negativne.
y

y

ay

b

a



by



ax

x

a x  a  cos   0
a y  a  sin   0

bx

b x  b  cos   0
b y  b  sin   0

x


a

Proizvod vektora
i skalara p daje vektor čiji
je pravac i smer isti kao i pravac i smer vektora,
dok je intenzitet veći p puta(p>0) (slika 1.5.13).
p.a

a


Slika 1.5.13

Ort – jedinični vektor


Svaki vektor se može prikazati kao
proizvod svog intenziteta i jedničnog
vektora - orta:


a  a a 0



a  a ; a0  1

U slučaju dve dimenzije, x i y, imamo ortove osa i , j vidi sliku 1.5.14,
ili u slučaju tri dimenzije , i ,j,k vidi sliku 1.5.15.

y

z

j

j

i

k
x

i

y

x



Slika 1.5.14

Slika 1.5.15

Pomenimo dalje još dve mogućnosti
množenja vektora.
Skalarni proizvod dva vektora daje
skalar. Po definiciji skalarni proizvod
vektora je:

 
 
c  a  b  a  b  cos   a  b  cos 


Skalarni proizvod takođe možemo
izraziti na sledeći način, preko projekcije
jednog vektora na drugi:

b

ab


ba

a

c  a b  b  a ba

Vektorski proizvod dva vektora je
vektor :
  
c  a b




Čita se a krst b
ili

c  a  b  sin 


Pravac vektora je normalan i na jedan i na
drugi vektor, a smer određujemo pravilom
desnog zavrtnja i očigledno je da važi:

c

b


a

 

b a   c
b


a
-c

Možemo dakle zaključiti da za
vektorski proizvod ne važi zakon
komutacije, tj.:
 
 
a  b   b a


Ukoliko je ugao između vektora 90,
tada je intenzitet vektora jednak:
c  a b

Primer Dokaži da su vektori e i f
uzajamno normalni. Vektori i sa dati sa:
  
e ab



  
f ab

Vektori i imaju iste intenzitete i
predstavljeni su na slici 1.5.18.
a
b



Slika 1.5.18

Rešenje Po definiciji skalarnog proizvoda
imamo:
 
 
 
       
2
2
e  f  a b  a b  a a ab b a b b  a b  0



 



cos   0    90

0

Primer Dati su vektori a i b, čiji su


intenziteti a  2 i b  3 . Ugao između
njih   45
0






Odredi:


a.
ab
b.


 

a  b  a  2b



 



 
a  b  2  3  cos 45   6

2

3 2

2

 

2
2
a  b  a  2 b  a  2 ab  ab  2 b  4  12  6  18   8



 



Dodatak 1




Elementi trigonometrije
Pravougli trougao
a i b katete; c hipotenuza

c





sin  

suprotna

kateta



hipotenuza

a
cos  

nalegla

c

kateta



hipotenuza

b

tg   tan  

  90 
ctg   cot  

suprotna

a

b
c

kateta



a

nalegla

kateta

b

nalegla

kateta

b

suprotna

kateta



a

c





a

sin  

suprotna

hipotenuza
nalegla kateta

cos  



tg   tan  

suprotna
nalegla

ctg   cot  

nalegla
suprotna

kateta



kateta

a
c



kateta

kateta

b
c

hipotenuza

b
  90 

kateta

b
a



a
b

Odrediti vrednosti sin, cos, tan
i cot za uglove:
  30 
  45 
  60 

Uzimamo jednakostranični
trougao
a

a

a

Delimo trougao na dva
jednaka dela
a

a

a

Sada imamo sledeću situaciju:
a
1
sin 30   2 
a
2

a
60 

a

a

30  30 

h
. .

a

2

a 3
cos 30  

60 

a

2
a



2

a

2
tg 30   tan 30  

2



a 3

h

2

a

2

a
 
2

3

1



3
3

3

2

2

a 3
h

a 3
2

ctg 30   cot 30  

2
a
2



3
1



3

U slučaju ugla od



  45 

Uzimamo kvadrat i delimo ga po dijagonali.
Koristimo Pitagorinu teoremu

h

  45 

  45

.

a

h

h

2

a

2

2

 2a

a
ha 2

 a
2

2

 
ai b

Primer. Sabrati vektore


( a  5 , b  4 ), koji su dati na slici
b
a

30 

b
by

a

30 

bx
by

bx 

b 3

by 

2

1

b
b

2
2

c  a  b x   b
2

2

2
y

c 

c

2


b 3
b
  
 a 


2
2



41  20 3

2


Slide 14

Dr Vjekoslav Sajfert
ELEKTROTEHNIKA SA ELEKTRONIKOM
E+

E

E_

x

r
l
2

+q

-q
l

Univerzitet u Novom Sadu
Tehnički Fakultet "Mihajlo Pupin", Zrenjanin
Zrenjanin, 2007

Instinkt je nešto iznad znanja. Nema
sumnje da mi imamo u mozgu neka fina
nervna vlakna koja nam omugućavaju da
osetimo istinu kada logično zaključivanje
ili nekakav moždani napor, učinjen našom
voljom, ne dovodi do uspeha.
Nikola Tesla

Literatura




Dr Vjekoslav Sajfert, Elektrotehnika,
TFZR
Dr Borislav Odadžić, dr Vjekoslav
Sajfert, mr Vojin Kerleta, Zbirka
zadataka iz elektrotehnike sa
elektronikom, TFZR

Instinkt je nešto iznad znanja. Nema
sumnje da mi imamo u mozgu neka fina
nervna vlakna koja nam omugućavaju da
osetimo istinu kada logično zaključivanje
ili nekakav moždani napor, učinjen našom
voljom, ne dovodi do uspeha.
Nikola Tesla

Sadržaj













Uvod
Elektrostatika
Vremenski konstantne električne struje
Kretanje naelektrisane čestice u elektrostatičkom
polju u vakuumu
Naeletrisane čestice u magnetnom polju
Elektromagnetna indukcija
Vremenski promenljive električne struje. Redna RLC
veza
Paralelna veza elemenata u kolu
Višefazni sistemi
Elektronika

1. Uvod
1.1 Fizičke veličine i jedinice, SI
sistem jedinica


Fizičke veličine opisuju pojave,
procese i svojstva fizičkih tela. Izmeriti

neku fizičku veličinu znači uporediti je
sa odgovarajućom veličinom iste vrste,
koja je izabrana za jednicu mere. Otuda
se rezultat merenja izražava brojnom
vrednošću i jednicom mere:
x  ({ x }  { x })[ x ]

Dogovorom je izabrano sedam
fizičkih veličina za osnovne - osnovne
jedinice. Jedinice koje se dobijaju preko
osnovnih - izvedene jedinice.


Skup osnovnih i izvedenih jedinica se
naziva sistem jedinica. Na
međunarodnoj konferenciji 1960.
godine usvojen je međunarodni sistem
jedinica (SI). Na tom skupu za osnovne
fizičke veličine uvedene su jedinice koje
su date u tabeli 1.3.1.





Osim osnovnih jedinica SI sistema
postoje i izvedene jedinice. Razmotrimo
neke od njih.
Jedinica za brzinu se može dobiti iz
poznate definicije brzine:
[v ] 

[s]
[t ]



m
s

ms

1

Jedinicu za ubrzanje ćemo dobiti iz
definicije ubrzanja:
m
[v ]

m
2
s
[a ] 


ms
2
[t ]
s
s


Jedinica za silu se može dobiti iz
čuvenog drugog Njutnovog zakona:

[ F ]  [ m ]  [ a ]  kg

m
s

2

 kg m s

2

 1N

1.2 Skalarne i vektorske fizičke
veličine. Osnovne operacije sa
vektorima.






Skalarne fizičke veličine se mogu izraziti

potpuno samo brojnom vrednošću i odogovarajućom
jedinicom merenja - npr. masa, vreme, zapremina,
gustina i dr.
Vektorske fizičke veličine karakteriše pravac,
smer i intenzitet (brojna vrednost). Takve veličine su
npr. brzina, ubrzanje, sila, itd.
Tenzorske fizičke veličine okarakterisane su sa
devet karakteristika. To su npr. tenzor inercije,
permitivnosti, tenzor permeabilnosti i sl.

Skalarne fizičke veličine se sabiraju,
množe, oduzimaju itd. algebarski, tj. ako
imamo dve skalarne fizičke veličine a i b,
onda je zbir a+b, razlika a-b, proizvod,
količnik a (b0).
b


Dva vektora su jednaka ako su im
jednaki intenziteti, pravci i smerovi.

Vektorske fizičke veličine i (vidi sliku
1.5.1) možemo sabrati, metodom
paralelograma, što je prikazano na slici
1.5.2.
 Dovedemo oba vektora u zajedničku
napadnu tačku. Obrazujemo
paralelogram.
a1

a
a1

a2







Vektor
vektor.

 

a  a1  a 2

a2

predstavlja rezultujući

Sabiranje pomenutih vektora metodom
poligona, prikazano na slici 1.5.3.

a

a1



a2



Slika 1.5.3

Intenzitet vektora se dobija primenom
kosinusne teoreme. Sa slike 1.5.4,
možemo pisati na osnovu kosinusne
teoreme:
B

a

A



a1
 - 
C

a2

Slika 1.5.4
a

2

 a 1  a 2  2 a 1 a 2 cos (  -  )
2

2

Trigonometrijski krug
y
rr
si n

cos

x

r =1
y
r

rr


cos (  -  ) = -cos 

cos(    cos

r =1

x

Konačno napisati izraz koji ćemo koristiti
za nalaženje rezultujućeg vektora:
a


2



2
a1



2
a2

 2 a 1 a 2 cos 

Na slici 1.5.5 je prikazan slučaj
oduzimanja vektora





a '  a1  a 2  a1  (  a 2 )

a'



-a 2



Slika 1.5.5

a1

Na slici 1.5.6 je prikazan slučaj
oduzimanja vektora


-a 1

a2

a ''






a  a 2  a1

U slučaju da treba da saberemo ili
oduzmemo više vektora mnogo je efikasnije
raditi metodom poligona. Razmotrimo sledeći
primer. Na slici 1.5.7 data su tri vektora i treba
naći rezultujući vektor:
 


R  a1  a 2  a 3
a2

a1

a3



Slika 1.5.7

-a 3
R

a 1+ a 2

a1

a2

T

a1

a2

T1

a3

Komponente vektora su vektorske veličine, i
one se često koriste zbog elegantnijeg i
efikasnijeg rada, posebno u koordinatnim
sistemima. U x, y koordinatnom sistemu obično
vektor razlažemo na dve uzajamno normalne
komponente, vidi sliku 1.5.9 i 1.5.10:
y




a  ax  ay




b  bx  by

y

by
b

a
ay





ax



Slika 1.5.9

x

bx

Slika 1.5.19

x

Odgovarajući intenziteti vektora, prema
Pitagorinoj teoremi:

a

2

 ax  ay
2

2

b

2

 bx  by
2

2

Projekcije vektora su skalarne
veličine. One mogu biti pozitivne i
negativne.
y

y

ay

b

a



by



ax

x

a x  a  cos   0
a y  a  sin   0

bx

b x  b  cos   0
b y  b  sin   0

x


a

Proizvod vektora
i skalara p daje vektor čiji
je pravac i smer isti kao i pravac i smer vektora,
dok je intenzitet veći p puta(p>0) (slika 1.5.13).
p.a

a


Slika 1.5.13

Ort – jedinični vektor


Svaki vektor se može prikazati kao
proizvod svog intenziteta i jedničnog
vektora - orta:


a  a a 0



a  a ; a0  1

U slučaju dve dimenzije, x i y, imamo ortove osa i , j vidi sliku 1.5.14,
ili u slučaju tri dimenzije , i ,j,k vidi sliku 1.5.15.

y

z

j

j

i

k
x

i

y

x



Slika 1.5.14

Slika 1.5.15

Pomenimo dalje još dve mogućnosti
množenja vektora.
Skalarni proizvod dva vektora daje
skalar. Po definiciji skalarni proizvod
vektora je:

 
 
c  a  b  a  b  cos   a  b  cos 


Skalarni proizvod takođe možemo
izraziti na sledeći način, preko projekcije
jednog vektora na drugi:

b

ab


ba

a

c  a b  b  a ba

Vektorski proizvod dva vektora je
vektor :
  
c  a b




Čita se a krst b
ili

c  a  b  sin 


Pravac vektora je normalan i na jedan i na
drugi vektor, a smer određujemo pravilom
desnog zavrtnja i očigledno je da važi:

c

b


a

 

b a   c
b


a
-c

Možemo dakle zaključiti da za
vektorski proizvod ne važi zakon
komutacije, tj.:
 
 
a  b   b a


Ukoliko je ugao između vektora 90,
tada je intenzitet vektora jednak:
c  a b

Primer Dokaži da su vektori e i f
uzajamno normalni. Vektori i sa dati sa:
  
e ab



  
f ab

Vektori i imaju iste intenzitete i
predstavljeni su na slici 1.5.18.
a
b



Slika 1.5.18

Rešenje Po definiciji skalarnog proizvoda
imamo:
 
 
 
       
2
2
e  f  a b  a b  a a ab b a b b  a b  0



 



cos   0    90

0

Primer Dati su vektori a i b, čiji su


intenziteti a  2 i b  3 . Ugao između
njih   45
0






Odredi:


a.
ab
b.


 

a  b  a  2b



 



 
a  b  2  3  cos 45   6

2

3 2

2

 

2
2
a  b  a  2 b  a  2 ab  ab  2 b  4  12  6  18   8



 



Dodatak 1




Elementi trigonometrije
Pravougli trougao
a i b katete; c hipotenuza

c





sin  

suprotna

kateta



hipotenuza

a
cos  

nalegla

c

kateta



hipotenuza

b

tg   tan  

  90 
ctg   cot  

suprotna

a

b
c

kateta



a

nalegla

kateta

b

nalegla

kateta

b

suprotna

kateta



a

c





a

sin  

suprotna

hipotenuza
nalegla kateta

cos  



tg   tan  

suprotna
nalegla

ctg   cot  

nalegla
suprotna

kateta



kateta

a
c



kateta

kateta

b
c

hipotenuza

b
  90 

kateta

b
a



a
b

Odrediti vrednosti sin, cos, tan
i cot za uglove:
  30 
  45 
  60 

Uzimamo jednakostranični
trougao
a

a

a

Delimo trougao na dva
jednaka dela
a

a

a

Sada imamo sledeću situaciju:
a
1
sin 30   2 
a
2

a
60 

a

a

30  30 

h
. .

a

2

a 3
cos 30  

60 

a

2
a



2

a

2
tg 30   tan 30  

2



a 3

h

2

a

2

a
 
2

3

1



3
3

3

2

2

a 3
h

a 3
2

ctg 30   cot 30  

2
a
2



3
1



3

U slučaju ugla od



  45 

Uzimamo kvadrat i delimo ga po dijagonali.
Koristimo Pitagorinu teoremu

h

  45 

  45

.

a

h

h

2

a

2

2

 2a

a
ha 2

 a
2

2

 
ai b

Primer. Sabrati vektore


( a  5 , b  4 ), koji su dati na slici
b
a

30 

b
by

a

30 

bx
by

bx 

b 3

by 

2

1

b
b

2
2

c  a  b x   b
2

2

2
y

c 

c

2


b 3
b
  
 a 


2
2



41  20 3

2


Slide 15

Dr Vjekoslav Sajfert
ELEKTROTEHNIKA SA ELEKTRONIKOM
E+

E

E_

x

r
l
2

+q

-q
l

Univerzitet u Novom Sadu
Tehnički Fakultet "Mihajlo Pupin", Zrenjanin
Zrenjanin, 2007

Instinkt je nešto iznad znanja. Nema
sumnje da mi imamo u mozgu neka fina
nervna vlakna koja nam omugućavaju da
osetimo istinu kada logično zaključivanje
ili nekakav moždani napor, učinjen našom
voljom, ne dovodi do uspeha.
Nikola Tesla

Literatura




Dr Vjekoslav Sajfert, Elektrotehnika,
TFZR
Dr Borislav Odadžić, dr Vjekoslav
Sajfert, mr Vojin Kerleta, Zbirka
zadataka iz elektrotehnike sa
elektronikom, TFZR

Instinkt je nešto iznad znanja. Nema
sumnje da mi imamo u mozgu neka fina
nervna vlakna koja nam omugućavaju da
osetimo istinu kada logično zaključivanje
ili nekakav moždani napor, učinjen našom
voljom, ne dovodi do uspeha.
Nikola Tesla

Sadržaj













Uvod
Elektrostatika
Vremenski konstantne električne struje
Kretanje naelektrisane čestice u elektrostatičkom
polju u vakuumu
Naeletrisane čestice u magnetnom polju
Elektromagnetna indukcija
Vremenski promenljive električne struje. Redna RLC
veza
Paralelna veza elemenata u kolu
Višefazni sistemi
Elektronika

1. Uvod
1.1 Fizičke veličine i jedinice, SI
sistem jedinica


Fizičke veličine opisuju pojave,
procese i svojstva fizičkih tela. Izmeriti

neku fizičku veličinu znači uporediti je
sa odgovarajućom veličinom iste vrste,
koja je izabrana za jednicu mere. Otuda
se rezultat merenja izražava brojnom
vrednošću i jednicom mere:
x  ({ x }  { x })[ x ]

Dogovorom je izabrano sedam
fizičkih veličina za osnovne - osnovne
jedinice. Jedinice koje se dobijaju preko
osnovnih - izvedene jedinice.


Skup osnovnih i izvedenih jedinica se
naziva sistem jedinica. Na
međunarodnoj konferenciji 1960.
godine usvojen je međunarodni sistem
jedinica (SI). Na tom skupu za osnovne
fizičke veličine uvedene su jedinice koje
su date u tabeli 1.3.1.





Osim osnovnih jedinica SI sistema
postoje i izvedene jedinice. Razmotrimo
neke od njih.
Jedinica za brzinu se može dobiti iz
poznate definicije brzine:
[v ] 

[s]
[t ]



m
s

ms

1

Jedinicu za ubrzanje ćemo dobiti iz
definicije ubrzanja:
m
[v ]

m
2
s
[a ] 


ms
2
[t ]
s
s


Jedinica za silu se može dobiti iz
čuvenog drugog Njutnovog zakona:

[ F ]  [ m ]  [ a ]  kg

m
s

2

 kg m s

2

 1N

1.2 Skalarne i vektorske fizičke
veličine. Osnovne operacije sa
vektorima.






Skalarne fizičke veličine se mogu izraziti

potpuno samo brojnom vrednošću i odogovarajućom
jedinicom merenja - npr. masa, vreme, zapremina,
gustina i dr.
Vektorske fizičke veličine karakteriše pravac,
smer i intenzitet (brojna vrednost). Takve veličine su
npr. brzina, ubrzanje, sila, itd.
Tenzorske fizičke veličine okarakterisane su sa
devet karakteristika. To su npr. tenzor inercije,
permitivnosti, tenzor permeabilnosti i sl.

Skalarne fizičke veličine se sabiraju,
množe, oduzimaju itd. algebarski, tj. ako
imamo dve skalarne fizičke veličine a i b,
onda je zbir a+b, razlika a-b, proizvod,
količnik a (b0).
b


Dva vektora su jednaka ako su im
jednaki intenziteti, pravci i smerovi.

Vektorske fizičke veličine i (vidi sliku
1.5.1) možemo sabrati, metodom
paralelograma, što je prikazano na slici
1.5.2.
 Dovedemo oba vektora u zajedničku
napadnu tačku. Obrazujemo
paralelogram.
a1

a
a1

a2







Vektor
vektor.

 

a  a1  a 2

a2

predstavlja rezultujući

Sabiranje pomenutih vektora metodom
poligona, prikazano na slici 1.5.3.

a

a1



a2



Slika 1.5.3

Intenzitet vektora se dobija primenom
kosinusne teoreme. Sa slike 1.5.4,
možemo pisati na osnovu kosinusne
teoreme:
B

a

A



a1
 - 
C

a2

Slika 1.5.4
a

2

 a 1  a 2  2 a 1 a 2 cos (  -  )
2

2

Trigonometrijski krug
y
rr
si n

cos

x

r =1
y
r

rr


cos (  -  ) = -cos 

cos(    cos

r =1

x

Konačno napisati izraz koji ćemo koristiti
za nalaženje rezultujućeg vektora:
a


2



2
a1



2
a2

 2 a 1 a 2 cos 

Na slici 1.5.5 je prikazan slučaj
oduzimanja vektora





a '  a1  a 2  a1  (  a 2 )

a'



-a 2



Slika 1.5.5

a1

Na slici 1.5.6 je prikazan slučaj
oduzimanja vektora


-a 1

a2

a ''






a  a 2  a1

U slučaju da treba da saberemo ili
oduzmemo više vektora mnogo je efikasnije
raditi metodom poligona. Razmotrimo sledeći
primer. Na slici 1.5.7 data su tri vektora i treba
naći rezultujući vektor:
 


R  a1  a 2  a 3
a2

a1

a3



Slika 1.5.7

-a 3
R

a 1+ a 2

a1

a2

T

a1

a2

T1

a3

Komponente vektora su vektorske veličine, i
one se često koriste zbog elegantnijeg i
efikasnijeg rada, posebno u koordinatnim
sistemima. U x, y koordinatnom sistemu obično
vektor razlažemo na dve uzajamno normalne
komponente, vidi sliku 1.5.9 i 1.5.10:
y




a  ax  ay




b  bx  by

y

by
b

a
ay





ax



Slika 1.5.9

x

bx

Slika 1.5.19

x

Odgovarajući intenziteti vektora, prema
Pitagorinoj teoremi:

a

2

 ax  ay
2

2

b

2

 bx  by
2

2

Projekcije vektora su skalarne
veličine. One mogu biti pozitivne i
negativne.
y

y

ay

b

a



by



ax

x

a x  a  cos   0
a y  a  sin   0

bx

b x  b  cos   0
b y  b  sin   0

x


a

Proizvod vektora
i skalara p daje vektor čiji
je pravac i smer isti kao i pravac i smer vektora,
dok je intenzitet veći p puta(p>0) (slika 1.5.13).
p.a

a


Slika 1.5.13

Ort – jedinični vektor


Svaki vektor se može prikazati kao
proizvod svog intenziteta i jedničnog
vektora - orta:


a  a a 0



a  a ; a0  1

U slučaju dve dimenzije, x i y, imamo ortove osa i , j vidi sliku 1.5.14,
ili u slučaju tri dimenzije , i ,j,k vidi sliku 1.5.15.

y

z

j

j

i

k
x

i

y

x



Slika 1.5.14

Slika 1.5.15

Pomenimo dalje još dve mogućnosti
množenja vektora.
Skalarni proizvod dva vektora daje
skalar. Po definiciji skalarni proizvod
vektora je:

 
 
c  a  b  a  b  cos   a  b  cos 


Skalarni proizvod takođe možemo
izraziti na sledeći način, preko projekcije
jednog vektora na drugi:

b

ab


ba

a

c  a b  b  a ba

Vektorski proizvod dva vektora je
vektor :
  
c  a b




Čita se a krst b
ili

c  a  b  sin 


Pravac vektora je normalan i na jedan i na
drugi vektor, a smer određujemo pravilom
desnog zavrtnja i očigledno je da važi:

c

b


a

 

b a   c
b


a
-c

Možemo dakle zaključiti da za
vektorski proizvod ne važi zakon
komutacije, tj.:
 
 
a  b   b a


Ukoliko je ugao između vektora 90,
tada je intenzitet vektora jednak:
c  a b

Primer Dokaži da su vektori e i f
uzajamno normalni. Vektori i sa dati sa:
  
e ab



  
f ab

Vektori i imaju iste intenzitete i
predstavljeni su na slici 1.5.18.
a
b



Slika 1.5.18

Rešenje Po definiciji skalarnog proizvoda
imamo:
 
 
 
       
2
2
e  f  a b  a b  a a ab b a b b  a b  0



 



cos   0    90

0

Primer Dati su vektori a i b, čiji su


intenziteti a  2 i b  3 . Ugao između
njih   45
0






Odredi:


a.
ab
b.


 

a  b  a  2b



 



 
a  b  2  3  cos 45   6

2

3 2

2

 

2
2
a  b  a  2 b  a  2 ab  ab  2 b  4  12  6  18   8



 



Dodatak 1




Elementi trigonometrije
Pravougli trougao
a i b katete; c hipotenuza

c





sin  

suprotna

kateta



hipotenuza

a
cos  

nalegla

c

kateta



hipotenuza

b

tg   tan  

  90 
ctg   cot  

suprotna

a

b
c

kateta



a

nalegla

kateta

b

nalegla

kateta

b

suprotna

kateta



a

c





a

sin  

suprotna

hipotenuza
nalegla kateta

cos  



tg   tan  

suprotna
nalegla

ctg   cot  

nalegla
suprotna

kateta



kateta

a
c



kateta

kateta

b
c

hipotenuza

b
  90 

kateta

b
a



a
b

Odrediti vrednosti sin, cos, tan
i cot za uglove:
  30 
  45 
  60 

Uzimamo jednakostranični
trougao
a

a

a

Delimo trougao na dva
jednaka dela
a

a

a

Sada imamo sledeću situaciju:
a
1
sin 30   2 
a
2

a
60 

a

a

30  30 

h
. .

a

2

a 3
cos 30  

60 

a

2
a



2

a

2
tg 30   tan 30  

2



a 3

h

2

a

2

a
 
2

3

1



3
3

3

2

2

a 3
h

a 3
2

ctg 30   cot 30  

2
a
2



3
1



3

U slučaju ugla od



  45 

Uzimamo kvadrat i delimo ga po dijagonali.
Koristimo Pitagorinu teoremu

h

  45 

  45

.

a

h

h

2

a

2

2

 2a

a
ha 2

 a
2

2

 
ai b

Primer. Sabrati vektore


( a  5 , b  4 ), koji su dati na slici
b
a

30 

b
by

a

30 

bx
by

bx 

b 3

by 

2

1

b
b

2
2

c  a  b x   b
2

2

2
y

c 

c

2


b 3
b
  
 a 


2
2



41  20 3

2


Slide 16

Dr Vjekoslav Sajfert
ELEKTROTEHNIKA SA ELEKTRONIKOM
E+

E

E_

x

r
l
2

+q

-q
l

Univerzitet u Novom Sadu
Tehnički Fakultet "Mihajlo Pupin", Zrenjanin
Zrenjanin, 2007

Instinkt je nešto iznad znanja. Nema
sumnje da mi imamo u mozgu neka fina
nervna vlakna koja nam omugućavaju da
osetimo istinu kada logično zaključivanje
ili nekakav moždani napor, učinjen našom
voljom, ne dovodi do uspeha.
Nikola Tesla

Literatura




Dr Vjekoslav Sajfert, Elektrotehnika,
TFZR
Dr Borislav Odadžić, dr Vjekoslav
Sajfert, mr Vojin Kerleta, Zbirka
zadataka iz elektrotehnike sa
elektronikom, TFZR

Instinkt je nešto iznad znanja. Nema
sumnje da mi imamo u mozgu neka fina
nervna vlakna koja nam omugućavaju da
osetimo istinu kada logično zaključivanje
ili nekakav moždani napor, učinjen našom
voljom, ne dovodi do uspeha.
Nikola Tesla

Sadržaj













Uvod
Elektrostatika
Vremenski konstantne električne struje
Kretanje naelektrisane čestice u elektrostatičkom
polju u vakuumu
Naeletrisane čestice u magnetnom polju
Elektromagnetna indukcija
Vremenski promenljive električne struje. Redna RLC
veza
Paralelna veza elemenata u kolu
Višefazni sistemi
Elektronika

1. Uvod
1.1 Fizičke veličine i jedinice, SI
sistem jedinica


Fizičke veličine opisuju pojave,
procese i svojstva fizičkih tela. Izmeriti

neku fizičku veličinu znači uporediti je
sa odgovarajućom veličinom iste vrste,
koja je izabrana za jednicu mere. Otuda
se rezultat merenja izražava brojnom
vrednošću i jednicom mere:
x  ({ x }  { x })[ x ]

Dogovorom je izabrano sedam
fizičkih veličina za osnovne - osnovne
jedinice. Jedinice koje se dobijaju preko
osnovnih - izvedene jedinice.


Skup osnovnih i izvedenih jedinica se
naziva sistem jedinica. Na
međunarodnoj konferenciji 1960.
godine usvojen je međunarodni sistem
jedinica (SI). Na tom skupu za osnovne
fizičke veličine uvedene su jedinice koje
su date u tabeli 1.3.1.





Osim osnovnih jedinica SI sistema
postoje i izvedene jedinice. Razmotrimo
neke od njih.
Jedinica za brzinu se može dobiti iz
poznate definicije brzine:
[v ] 

[s]
[t ]



m
s

ms

1

Jedinicu za ubrzanje ćemo dobiti iz
definicije ubrzanja:
m
[v ]

m
2
s
[a ] 


ms
2
[t ]
s
s


Jedinica za silu se može dobiti iz
čuvenog drugog Njutnovog zakona:

[ F ]  [ m ]  [ a ]  kg

m
s

2

 kg m s

2

 1N

1.2 Skalarne i vektorske fizičke
veličine. Osnovne operacije sa
vektorima.






Skalarne fizičke veličine se mogu izraziti

potpuno samo brojnom vrednošću i odogovarajućom
jedinicom merenja - npr. masa, vreme, zapremina,
gustina i dr.
Vektorske fizičke veličine karakteriše pravac,
smer i intenzitet (brojna vrednost). Takve veličine su
npr. brzina, ubrzanje, sila, itd.
Tenzorske fizičke veličine okarakterisane su sa
devet karakteristika. To su npr. tenzor inercije,
permitivnosti, tenzor permeabilnosti i sl.

Skalarne fizičke veličine se sabiraju,
množe, oduzimaju itd. algebarski, tj. ako
imamo dve skalarne fizičke veličine a i b,
onda je zbir a+b, razlika a-b, proizvod,
količnik a (b0).
b


Dva vektora su jednaka ako su im
jednaki intenziteti, pravci i smerovi.

Vektorske fizičke veličine i (vidi sliku
1.5.1) možemo sabrati, metodom
paralelograma, što je prikazano na slici
1.5.2.
 Dovedemo oba vektora u zajedničku
napadnu tačku. Obrazujemo
paralelogram.
a1

a
a1

a2







Vektor
vektor.

 

a  a1  a 2

a2

predstavlja rezultujući

Sabiranje pomenutih vektora metodom
poligona, prikazano na slici 1.5.3.

a

a1



a2



Slika 1.5.3

Intenzitet vektora se dobija primenom
kosinusne teoreme. Sa slike 1.5.4,
možemo pisati na osnovu kosinusne
teoreme:
B

a

A



a1
 - 
C

a2

Slika 1.5.4
a

2

 a 1  a 2  2 a 1 a 2 cos (  -  )
2

2

Trigonometrijski krug
y
rr
si n

cos

x

r =1
y
r

rr


cos (  -  ) = -cos 

cos(    cos

r =1

x

Konačno napisati izraz koji ćemo koristiti
za nalaženje rezultujućeg vektora:
a


2



2
a1



2
a2

 2 a 1 a 2 cos 

Na slici 1.5.5 je prikazan slučaj
oduzimanja vektora





a '  a1  a 2  a1  (  a 2 )

a'



-a 2



Slika 1.5.5

a1

Na slici 1.5.6 je prikazan slučaj
oduzimanja vektora


-a 1

a2

a ''






a  a 2  a1

U slučaju da treba da saberemo ili
oduzmemo više vektora mnogo je efikasnije
raditi metodom poligona. Razmotrimo sledeći
primer. Na slici 1.5.7 data su tri vektora i treba
naći rezultujući vektor:
 


R  a1  a 2  a 3
a2

a1

a3



Slika 1.5.7

-a 3
R

a 1+ a 2

a1

a2

T

a1

a2

T1

a3

Komponente vektora su vektorske veličine, i
one se često koriste zbog elegantnijeg i
efikasnijeg rada, posebno u koordinatnim
sistemima. U x, y koordinatnom sistemu obično
vektor razlažemo na dve uzajamno normalne
komponente, vidi sliku 1.5.9 i 1.5.10:
y




a  ax  ay




b  bx  by

y

by
b

a
ay





ax



Slika 1.5.9

x

bx

Slika 1.5.19

x

Odgovarajući intenziteti vektora, prema
Pitagorinoj teoremi:

a

2

 ax  ay
2

2

b

2

 bx  by
2

2

Projekcije vektora su skalarne
veličine. One mogu biti pozitivne i
negativne.
y

y

ay

b

a



by



ax

x

a x  a  cos   0
a y  a  sin   0

bx

b x  b  cos   0
b y  b  sin   0

x


a

Proizvod vektora
i skalara p daje vektor čiji
je pravac i smer isti kao i pravac i smer vektora,
dok je intenzitet veći p puta(p>0) (slika 1.5.13).
p.a

a


Slika 1.5.13

Ort – jedinični vektor


Svaki vektor se može prikazati kao
proizvod svog intenziteta i jedničnog
vektora - orta:


a  a a 0



a  a ; a0  1

U slučaju dve dimenzije, x i y, imamo ortove osa i , j vidi sliku 1.5.14,
ili u slučaju tri dimenzije , i ,j,k vidi sliku 1.5.15.

y

z

j

j

i

k
x

i

y

x



Slika 1.5.14

Slika 1.5.15

Pomenimo dalje još dve mogućnosti
množenja vektora.
Skalarni proizvod dva vektora daje
skalar. Po definiciji skalarni proizvod
vektora je:

 
 
c  a  b  a  b  cos   a  b  cos 


Skalarni proizvod takođe možemo
izraziti na sledeći način, preko projekcije
jednog vektora na drugi:

b

ab


ba

a

c  a b  b  a ba

Vektorski proizvod dva vektora je
vektor :
  
c  a b




Čita se a krst b
ili

c  a  b  sin 


Pravac vektora je normalan i na jedan i na
drugi vektor, a smer određujemo pravilom
desnog zavrtnja i očigledno je da važi:

c

b


a

 

b a   c
b


a
-c

Možemo dakle zaključiti da za
vektorski proizvod ne važi zakon
komutacije, tj.:
 
 
a  b   b a


Ukoliko je ugao između vektora 90,
tada je intenzitet vektora jednak:
c  a b

Primer Dokaži da su vektori e i f
uzajamno normalni. Vektori i sa dati sa:
  
e ab



  
f ab

Vektori i imaju iste intenzitete i
predstavljeni su na slici 1.5.18.
a
b



Slika 1.5.18

Rešenje Po definiciji skalarnog proizvoda
imamo:
 
 
 
       
2
2
e  f  a b  a b  a a ab b a b b  a b  0



 



cos   0    90

0

Primer Dati su vektori a i b, čiji su


intenziteti a  2 i b  3 . Ugao između
njih   45
0






Odredi:


a.
ab
b.


 

a  b  a  2b



 



 
a  b  2  3  cos 45   6

2

3 2

2

 

2
2
a  b  a  2 b  a  2 ab  ab  2 b  4  12  6  18   8



 



Dodatak 1




Elementi trigonometrije
Pravougli trougao
a i b katete; c hipotenuza

c





sin  

suprotna

kateta



hipotenuza

a
cos  

nalegla

c

kateta



hipotenuza

b

tg   tan  

  90 
ctg   cot  

suprotna

a

b
c

kateta



a

nalegla

kateta

b

nalegla

kateta

b

suprotna

kateta



a

c





a

sin  

suprotna

hipotenuza
nalegla kateta

cos  



tg   tan  

suprotna
nalegla

ctg   cot  

nalegla
suprotna

kateta



kateta

a
c



kateta

kateta

b
c

hipotenuza

b
  90 

kateta

b
a



a
b

Odrediti vrednosti sin, cos, tan
i cot za uglove:
  30 
  45 
  60 

Uzimamo jednakostranični
trougao
a

a

a

Delimo trougao na dva
jednaka dela
a

a

a

Sada imamo sledeću situaciju:
a
1
sin 30   2 
a
2

a
60 

a

a

30  30 

h
. .

a

2

a 3
cos 30  

60 

a

2
a



2

a

2
tg 30   tan 30  

2



a 3

h

2

a

2

a
 
2

3

1



3
3

3

2

2

a 3
h

a 3
2

ctg 30   cot 30  

2
a
2



3
1



3

U slučaju ugla od



  45 

Uzimamo kvadrat i delimo ga po dijagonali.
Koristimo Pitagorinu teoremu

h

  45 

  45

.

a

h

h

2

a

2

2

 2a

a
ha 2

 a
2

2

 
ai b

Primer. Sabrati vektore


( a  5 , b  4 ), koji su dati na slici
b
a

30 

b
by

a

30 

bx
by

bx 

b 3

by 

2

1

b
b

2
2

c  a  b x   b
2

2

2
y

c 

c

2


b 3
b
  
 a 


2
2



41  20 3

2


Slide 17

Dr Vjekoslav Sajfert
ELEKTROTEHNIKA SA ELEKTRONIKOM
E+

E

E_

x

r
l
2

+q

-q
l

Univerzitet u Novom Sadu
Tehnički Fakultet "Mihajlo Pupin", Zrenjanin
Zrenjanin, 2007

Instinkt je nešto iznad znanja. Nema
sumnje da mi imamo u mozgu neka fina
nervna vlakna koja nam omugućavaju da
osetimo istinu kada logično zaključivanje
ili nekakav moždani napor, učinjen našom
voljom, ne dovodi do uspeha.
Nikola Tesla

Literatura




Dr Vjekoslav Sajfert, Elektrotehnika,
TFZR
Dr Borislav Odadžić, dr Vjekoslav
Sajfert, mr Vojin Kerleta, Zbirka
zadataka iz elektrotehnike sa
elektronikom, TFZR

Instinkt je nešto iznad znanja. Nema
sumnje da mi imamo u mozgu neka fina
nervna vlakna koja nam omugućavaju da
osetimo istinu kada logično zaključivanje
ili nekakav moždani napor, učinjen našom
voljom, ne dovodi do uspeha.
Nikola Tesla

Sadržaj













Uvod
Elektrostatika
Vremenski konstantne električne struje
Kretanje naelektrisane čestice u elektrostatičkom
polju u vakuumu
Naeletrisane čestice u magnetnom polju
Elektromagnetna indukcija
Vremenski promenljive električne struje. Redna RLC
veza
Paralelna veza elemenata u kolu
Višefazni sistemi
Elektronika

1. Uvod
1.1 Fizičke veličine i jedinice, SI
sistem jedinica


Fizičke veličine opisuju pojave,
procese i svojstva fizičkih tela. Izmeriti

neku fizičku veličinu znači uporediti je
sa odgovarajućom veličinom iste vrste,
koja je izabrana za jednicu mere. Otuda
se rezultat merenja izražava brojnom
vrednošću i jednicom mere:
x  ({ x }  { x })[ x ]

Dogovorom je izabrano sedam
fizičkih veličina za osnovne - osnovne
jedinice. Jedinice koje se dobijaju preko
osnovnih - izvedene jedinice.


Skup osnovnih i izvedenih jedinica se
naziva sistem jedinica. Na
međunarodnoj konferenciji 1960.
godine usvojen je međunarodni sistem
jedinica (SI). Na tom skupu za osnovne
fizičke veličine uvedene su jedinice koje
su date u tabeli 1.3.1.





Osim osnovnih jedinica SI sistema
postoje i izvedene jedinice. Razmotrimo
neke od njih.
Jedinica za brzinu se može dobiti iz
poznate definicije brzine:
[v ] 

[s]
[t ]



m
s

ms

1

Jedinicu za ubrzanje ćemo dobiti iz
definicije ubrzanja:
m
[v ]

m
2
s
[a ] 


ms
2
[t ]
s
s


Jedinica za silu se može dobiti iz
čuvenog drugog Njutnovog zakona:

[ F ]  [ m ]  [ a ]  kg

m
s

2

 kg m s

2

 1N

1.2 Skalarne i vektorske fizičke
veličine. Osnovne operacije sa
vektorima.






Skalarne fizičke veličine se mogu izraziti

potpuno samo brojnom vrednošću i odogovarajućom
jedinicom merenja - npr. masa, vreme, zapremina,
gustina i dr.
Vektorske fizičke veličine karakteriše pravac,
smer i intenzitet (brojna vrednost). Takve veličine su
npr. brzina, ubrzanje, sila, itd.
Tenzorske fizičke veličine okarakterisane su sa
devet karakteristika. To su npr. tenzor inercije,
permitivnosti, tenzor permeabilnosti i sl.

Skalarne fizičke veličine se sabiraju,
množe, oduzimaju itd. algebarski, tj. ako
imamo dve skalarne fizičke veličine a i b,
onda je zbir a+b, razlika a-b, proizvod,
količnik a (b0).
b


Dva vektora su jednaka ako su im
jednaki intenziteti, pravci i smerovi.

Vektorske fizičke veličine i (vidi sliku
1.5.1) možemo sabrati, metodom
paralelograma, što je prikazano na slici
1.5.2.
 Dovedemo oba vektora u zajedničku
napadnu tačku. Obrazujemo
paralelogram.
a1

a
a1

a2







Vektor
vektor.

 

a  a1  a 2

a2

predstavlja rezultujući

Sabiranje pomenutih vektora metodom
poligona, prikazano na slici 1.5.3.

a

a1



a2



Slika 1.5.3

Intenzitet vektora se dobija primenom
kosinusne teoreme. Sa slike 1.5.4,
možemo pisati na osnovu kosinusne
teoreme:
B

a

A



a1
 - 
C

a2

Slika 1.5.4
a

2

 a 1  a 2  2 a 1 a 2 cos (  -  )
2

2

Trigonometrijski krug
y
rr
si n

cos

x

r =1
y
r

rr


cos (  -  ) = -cos 

cos(    cos

r =1

x

Konačno napisati izraz koji ćemo koristiti
za nalaženje rezultujućeg vektora:
a


2



2
a1



2
a2

 2 a 1 a 2 cos 

Na slici 1.5.5 je prikazan slučaj
oduzimanja vektora





a '  a1  a 2  a1  (  a 2 )

a'



-a 2



Slika 1.5.5

a1

Na slici 1.5.6 je prikazan slučaj
oduzimanja vektora


-a 1

a2

a ''






a  a 2  a1

U slučaju da treba da saberemo ili
oduzmemo više vektora mnogo je efikasnije
raditi metodom poligona. Razmotrimo sledeći
primer. Na slici 1.5.7 data su tri vektora i treba
naći rezultujući vektor:
 


R  a1  a 2  a 3
a2

a1

a3



Slika 1.5.7

-a 3
R

a 1+ a 2

a1

a2

T

a1

a2

T1

a3

Komponente vektora su vektorske veličine, i
one se često koriste zbog elegantnijeg i
efikasnijeg rada, posebno u koordinatnim
sistemima. U x, y koordinatnom sistemu obično
vektor razlažemo na dve uzajamno normalne
komponente, vidi sliku 1.5.9 i 1.5.10:
y




a  ax  ay




b  bx  by

y

by
b

a
ay





ax



Slika 1.5.9

x

bx

Slika 1.5.19

x

Odgovarajući intenziteti vektora, prema
Pitagorinoj teoremi:

a

2

 ax  ay
2

2

b

2

 bx  by
2

2

Projekcije vektora su skalarne
veličine. One mogu biti pozitivne i
negativne.
y

y

ay

b

a



by



ax

x

a x  a  cos   0
a y  a  sin   0

bx

b x  b  cos   0
b y  b  sin   0

x


a

Proizvod vektora
i skalara p daje vektor čiji
je pravac i smer isti kao i pravac i smer vektora,
dok je intenzitet veći p puta(p>0) (slika 1.5.13).
p.a

a


Slika 1.5.13

Ort – jedinični vektor


Svaki vektor se može prikazati kao
proizvod svog intenziteta i jedničnog
vektora - orta:


a  a a 0



a  a ; a0  1

U slučaju dve dimenzije, x i y, imamo ortove osa i , j vidi sliku 1.5.14,
ili u slučaju tri dimenzije , i ,j,k vidi sliku 1.5.15.

y

z

j

j

i

k
x

i

y

x



Slika 1.5.14

Slika 1.5.15

Pomenimo dalje još dve mogućnosti
množenja vektora.
Skalarni proizvod dva vektora daje
skalar. Po definiciji skalarni proizvod
vektora je:

 
 
c  a  b  a  b  cos   a  b  cos 


Skalarni proizvod takođe možemo
izraziti na sledeći način, preko projekcije
jednog vektora na drugi:

b

ab


ba

a

c  a b  b  a ba

Vektorski proizvod dva vektora je
vektor :
  
c  a b




Čita se a krst b
ili

c  a  b  sin 


Pravac vektora je normalan i na jedan i na
drugi vektor, a smer određujemo pravilom
desnog zavrtnja i očigledno je da važi:

c

b


a

 

b a   c
b


a
-c

Možemo dakle zaključiti da za
vektorski proizvod ne važi zakon
komutacije, tj.:
 
 
a  b   b a


Ukoliko je ugao između vektora 90,
tada je intenzitet vektora jednak:
c  a b

Primer Dokaži da su vektori e i f
uzajamno normalni. Vektori i sa dati sa:
  
e ab



  
f ab

Vektori i imaju iste intenzitete i
predstavljeni su na slici 1.5.18.
a
b



Slika 1.5.18

Rešenje Po definiciji skalarnog proizvoda
imamo:
 
 
 
       
2
2
e  f  a b  a b  a a ab b a b b  a b  0



 



cos   0    90

0

Primer Dati su vektori a i b, čiji su


intenziteti a  2 i b  3 . Ugao između
njih   45
0






Odredi:


a.
ab
b.


 

a  b  a  2b



 



 
a  b  2  3  cos 45   6

2

3 2

2

 

2
2
a  b  a  2 b  a  2 ab  ab  2 b  4  12  6  18   8



 



Dodatak 1




Elementi trigonometrije
Pravougli trougao
a i b katete; c hipotenuza

c





sin  

suprotna

kateta



hipotenuza

a
cos  

nalegla

c

kateta



hipotenuza

b

tg   tan  

  90 
ctg   cot  

suprotna

a

b
c

kateta



a

nalegla

kateta

b

nalegla

kateta

b

suprotna

kateta



a

c





a

sin  

suprotna

hipotenuza
nalegla kateta

cos  



tg   tan  

suprotna
nalegla

ctg   cot  

nalegla
suprotna

kateta



kateta

a
c



kateta

kateta

b
c

hipotenuza

b
  90 

kateta

b
a



a
b

Odrediti vrednosti sin, cos, tan
i cot za uglove:
  30 
  45 
  60 

Uzimamo jednakostranični
trougao
a

a

a

Delimo trougao na dva
jednaka dela
a

a

a

Sada imamo sledeću situaciju:
a
1
sin 30   2 
a
2

a
60 

a

a

30  30 

h
. .

a

2

a 3
cos 30  

60 

a

2
a



2

a

2
tg 30   tan 30  

2



a 3

h

2

a

2

a
 
2

3

1



3
3

3

2

2

a 3
h

a 3
2

ctg 30   cot 30  

2
a
2



3
1



3

U slučaju ugla od



  45 

Uzimamo kvadrat i delimo ga po dijagonali.
Koristimo Pitagorinu teoremu

h

  45 

  45

.

a

h

h

2

a

2

2

 2a

a
ha 2

 a
2

2

 
ai b

Primer. Sabrati vektore


( a  5 , b  4 ), koji su dati na slici
b
a

30 

b
by

a

30 

bx
by

bx 

b 3

by 

2

1

b
b

2
2

c  a  b x   b
2

2

2
y

c 

c

2


b 3
b
  
 a 


2
2



41  20 3

2


Slide 18

Dr Vjekoslav Sajfert
ELEKTROTEHNIKA SA ELEKTRONIKOM
E+

E

E_

x

r
l
2

+q

-q
l

Univerzitet u Novom Sadu
Tehnički Fakultet "Mihajlo Pupin", Zrenjanin
Zrenjanin, 2007

Instinkt je nešto iznad znanja. Nema
sumnje da mi imamo u mozgu neka fina
nervna vlakna koja nam omugućavaju da
osetimo istinu kada logično zaključivanje
ili nekakav moždani napor, učinjen našom
voljom, ne dovodi do uspeha.
Nikola Tesla

Literatura




Dr Vjekoslav Sajfert, Elektrotehnika,
TFZR
Dr Borislav Odadžić, dr Vjekoslav
Sajfert, mr Vojin Kerleta, Zbirka
zadataka iz elektrotehnike sa
elektronikom, TFZR

Instinkt je nešto iznad znanja. Nema
sumnje da mi imamo u mozgu neka fina
nervna vlakna koja nam omugućavaju da
osetimo istinu kada logično zaključivanje
ili nekakav moždani napor, učinjen našom
voljom, ne dovodi do uspeha.
Nikola Tesla

Sadržaj













Uvod
Elektrostatika
Vremenski konstantne električne struje
Kretanje naelektrisane čestice u elektrostatičkom
polju u vakuumu
Naeletrisane čestice u magnetnom polju
Elektromagnetna indukcija
Vremenski promenljive električne struje. Redna RLC
veza
Paralelna veza elemenata u kolu
Višefazni sistemi
Elektronika

1. Uvod
1.1 Fizičke veličine i jedinice, SI
sistem jedinica


Fizičke veličine opisuju pojave,
procese i svojstva fizičkih tela. Izmeriti

neku fizičku veličinu znači uporediti je
sa odgovarajućom veličinom iste vrste,
koja je izabrana za jednicu mere. Otuda
se rezultat merenja izražava brojnom
vrednošću i jednicom mere:
x  ({ x }  { x })[ x ]

Dogovorom je izabrano sedam
fizičkih veličina za osnovne - osnovne
jedinice. Jedinice koje se dobijaju preko
osnovnih - izvedene jedinice.


Skup osnovnih i izvedenih jedinica se
naziva sistem jedinica. Na
međunarodnoj konferenciji 1960.
godine usvojen je međunarodni sistem
jedinica (SI). Na tom skupu za osnovne
fizičke veličine uvedene su jedinice koje
su date u tabeli 1.3.1.





Osim osnovnih jedinica SI sistema
postoje i izvedene jedinice. Razmotrimo
neke od njih.
Jedinica za brzinu se može dobiti iz
poznate definicije brzine:
[v ] 

[s]
[t ]



m
s

ms

1

Jedinicu za ubrzanje ćemo dobiti iz
definicije ubrzanja:
m
[v ]

m
2
s
[a ] 


ms
2
[t ]
s
s


Jedinica za silu se može dobiti iz
čuvenog drugog Njutnovog zakona:

[ F ]  [ m ]  [ a ]  kg

m
s

2

 kg m s

2

 1N

1.2 Skalarne i vektorske fizičke
veličine. Osnovne operacije sa
vektorima.






Skalarne fizičke veličine se mogu izraziti

potpuno samo brojnom vrednošću i odogovarajućom
jedinicom merenja - npr. masa, vreme, zapremina,
gustina i dr.
Vektorske fizičke veličine karakteriše pravac,
smer i intenzitet (brojna vrednost). Takve veličine su
npr. brzina, ubrzanje, sila, itd.
Tenzorske fizičke veličine okarakterisane su sa
devet karakteristika. To su npr. tenzor inercije,
permitivnosti, tenzor permeabilnosti i sl.

Skalarne fizičke veličine se sabiraju,
množe, oduzimaju itd. algebarski, tj. ako
imamo dve skalarne fizičke veličine a i b,
onda je zbir a+b, razlika a-b, proizvod,
količnik a (b0).
b


Dva vektora su jednaka ako su im
jednaki intenziteti, pravci i smerovi.

Vektorske fizičke veličine i (vidi sliku
1.5.1) možemo sabrati, metodom
paralelograma, što je prikazano na slici
1.5.2.
 Dovedemo oba vektora u zajedničku
napadnu tačku. Obrazujemo
paralelogram.
a1

a
a1

a2







Vektor
vektor.

 

a  a1  a 2

a2

predstavlja rezultujući

Sabiranje pomenutih vektora metodom
poligona, prikazano na slici 1.5.3.

a

a1



a2



Slika 1.5.3

Intenzitet vektora se dobija primenom
kosinusne teoreme. Sa slike 1.5.4,
možemo pisati na osnovu kosinusne
teoreme:
B

a

A



a1
 - 
C

a2

Slika 1.5.4
a

2

 a 1  a 2  2 a 1 a 2 cos (  -  )
2

2

Trigonometrijski krug
y
rr
si n

cos

x

r =1
y
r

rr


cos (  -  ) = -cos 

cos(    cos

r =1

x

Konačno napisati izraz koji ćemo koristiti
za nalaženje rezultujućeg vektora:
a


2



2
a1



2
a2

 2 a 1 a 2 cos 

Na slici 1.5.5 je prikazan slučaj
oduzimanja vektora





a '  a1  a 2  a1  (  a 2 )

a'



-a 2



Slika 1.5.5

a1

Na slici 1.5.6 je prikazan slučaj
oduzimanja vektora


-a 1

a2

a ''






a  a 2  a1

U slučaju da treba da saberemo ili
oduzmemo više vektora mnogo je efikasnije
raditi metodom poligona. Razmotrimo sledeći
primer. Na slici 1.5.7 data su tri vektora i treba
naći rezultujući vektor:
 


R  a1  a 2  a 3
a2

a1

a3



Slika 1.5.7

-a 3
R

a 1+ a 2

a1

a2

T

a1

a2

T1

a3

Komponente vektora su vektorske veličine, i
one se često koriste zbog elegantnijeg i
efikasnijeg rada, posebno u koordinatnim
sistemima. U x, y koordinatnom sistemu obično
vektor razlažemo na dve uzajamno normalne
komponente, vidi sliku 1.5.9 i 1.5.10:
y




a  ax  ay




b  bx  by

y

by
b

a
ay





ax



Slika 1.5.9

x

bx

Slika 1.5.19

x

Odgovarajući intenziteti vektora, prema
Pitagorinoj teoremi:

a

2

 ax  ay
2

2

b

2

 bx  by
2

2

Projekcije vektora su skalarne
veličine. One mogu biti pozitivne i
negativne.
y

y

ay

b

a



by



ax

x

a x  a  cos   0
a y  a  sin   0

bx

b x  b  cos   0
b y  b  sin   0

x


a

Proizvod vektora
i skalara p daje vektor čiji
je pravac i smer isti kao i pravac i smer vektora,
dok je intenzitet veći p puta(p>0) (slika 1.5.13).
p.a

a


Slika 1.5.13

Ort – jedinični vektor


Svaki vektor se može prikazati kao
proizvod svog intenziteta i jedničnog
vektora - orta:


a  a a 0



a  a ; a0  1

U slučaju dve dimenzije, x i y, imamo ortove osa i , j vidi sliku 1.5.14,
ili u slučaju tri dimenzije , i ,j,k vidi sliku 1.5.15.

y

z

j

j

i

k
x

i

y

x



Slika 1.5.14

Slika 1.5.15

Pomenimo dalje još dve mogućnosti
množenja vektora.
Skalarni proizvod dva vektora daje
skalar. Po definiciji skalarni proizvod
vektora je:

 
 
c  a  b  a  b  cos   a  b  cos 


Skalarni proizvod takođe možemo
izraziti na sledeći način, preko projekcije
jednog vektora na drugi:

b

ab


ba

a

c  a b  b  a ba

Vektorski proizvod dva vektora je
vektor :
  
c  a b




Čita se a krst b
ili

c  a  b  sin 


Pravac vektora je normalan i na jedan i na
drugi vektor, a smer određujemo pravilom
desnog zavrtnja i očigledno je da važi:

c

b


a

 

b a   c
b


a
-c

Možemo dakle zaključiti da za
vektorski proizvod ne važi zakon
komutacije, tj.:
 
 
a  b   b a


Ukoliko je ugao između vektora 90,
tada je intenzitet vektora jednak:
c  a b

Primer Dokaži da su vektori e i f
uzajamno normalni. Vektori i sa dati sa:
  
e ab



  
f ab

Vektori i imaju iste intenzitete i
predstavljeni su na slici 1.5.18.
a
b



Slika 1.5.18

Rešenje Po definiciji skalarnog proizvoda
imamo:
 
 
 
       
2
2
e  f  a b  a b  a a ab b a b b  a b  0



 



cos   0    90

0

Primer Dati su vektori a i b, čiji su


intenziteti a  2 i b  3 . Ugao između
njih   45
0






Odredi:


a.
ab
b.


 

a  b  a  2b



 



 
a  b  2  3  cos 45   6

2

3 2

2

 

2
2
a  b  a  2 b  a  2 ab  ab  2 b  4  12  6  18   8



 



Dodatak 1




Elementi trigonometrije
Pravougli trougao
a i b katete; c hipotenuza

c





sin  

suprotna

kateta



hipotenuza

a
cos  

nalegla

c

kateta



hipotenuza

b

tg   tan  

  90 
ctg   cot  

suprotna

a

b
c

kateta



a

nalegla

kateta

b

nalegla

kateta

b

suprotna

kateta



a

c





a

sin  

suprotna

hipotenuza
nalegla kateta

cos  



tg   tan  

suprotna
nalegla

ctg   cot  

nalegla
suprotna

kateta



kateta

a
c



kateta

kateta

b
c

hipotenuza

b
  90 

kateta

b
a



a
b

Odrediti vrednosti sin, cos, tan
i cot za uglove:
  30 
  45 
  60 

Uzimamo jednakostranični
trougao
a

a

a

Delimo trougao na dva
jednaka dela
a

a

a

Sada imamo sledeću situaciju:
a
1
sin 30   2 
a
2

a
60 

a

a

30  30 

h
. .

a

2

a 3
cos 30  

60 

a

2
a



2

a

2
tg 30   tan 30  

2



a 3

h

2

a

2

a
 
2

3

1



3
3

3

2

2

a 3
h

a 3
2

ctg 30   cot 30  

2
a
2



3
1



3

U slučaju ugla od



  45 

Uzimamo kvadrat i delimo ga po dijagonali.
Koristimo Pitagorinu teoremu

h

  45 

  45

.

a

h

h

2

a

2

2

 2a

a
ha 2

 a
2

2

 
ai b

Primer. Sabrati vektore


( a  5 , b  4 ), koji su dati na slici
b
a

30 

b
by

a

30 

bx
by

bx 

b 3

by 

2

1

b
b

2
2

c  a  b x   b
2

2

2
y

c 

c

2


b 3
b
  
 a 


2
2



41  20 3

2


Slide 19

Dr Vjekoslav Sajfert
ELEKTROTEHNIKA SA ELEKTRONIKOM
E+

E

E_

x

r
l
2

+q

-q
l

Univerzitet u Novom Sadu
Tehnički Fakultet "Mihajlo Pupin", Zrenjanin
Zrenjanin, 2007

Instinkt je nešto iznad znanja. Nema
sumnje da mi imamo u mozgu neka fina
nervna vlakna koja nam omugućavaju da
osetimo istinu kada logično zaključivanje
ili nekakav moždani napor, učinjen našom
voljom, ne dovodi do uspeha.
Nikola Tesla

Literatura




Dr Vjekoslav Sajfert, Elektrotehnika,
TFZR
Dr Borislav Odadžić, dr Vjekoslav
Sajfert, mr Vojin Kerleta, Zbirka
zadataka iz elektrotehnike sa
elektronikom, TFZR

Instinkt je nešto iznad znanja. Nema
sumnje da mi imamo u mozgu neka fina
nervna vlakna koja nam omugućavaju da
osetimo istinu kada logično zaključivanje
ili nekakav moždani napor, učinjen našom
voljom, ne dovodi do uspeha.
Nikola Tesla

Sadržaj













Uvod
Elektrostatika
Vremenski konstantne električne struje
Kretanje naelektrisane čestice u elektrostatičkom
polju u vakuumu
Naeletrisane čestice u magnetnom polju
Elektromagnetna indukcija
Vremenski promenljive električne struje. Redna RLC
veza
Paralelna veza elemenata u kolu
Višefazni sistemi
Elektronika

1. Uvod
1.1 Fizičke veličine i jedinice, SI
sistem jedinica


Fizičke veličine opisuju pojave,
procese i svojstva fizičkih tela. Izmeriti

neku fizičku veličinu znači uporediti je
sa odgovarajućom veličinom iste vrste,
koja je izabrana za jednicu mere. Otuda
se rezultat merenja izražava brojnom
vrednošću i jednicom mere:
x  ({ x }  { x })[ x ]

Dogovorom je izabrano sedam
fizičkih veličina za osnovne - osnovne
jedinice. Jedinice koje se dobijaju preko
osnovnih - izvedene jedinice.


Skup osnovnih i izvedenih jedinica se
naziva sistem jedinica. Na
međunarodnoj konferenciji 1960.
godine usvojen je međunarodni sistem
jedinica (SI). Na tom skupu za osnovne
fizičke veličine uvedene su jedinice koje
su date u tabeli 1.3.1.





Osim osnovnih jedinica SI sistema
postoje i izvedene jedinice. Razmotrimo
neke od njih.
Jedinica za brzinu se može dobiti iz
poznate definicije brzine:
[v ] 

[s]
[t ]



m
s

ms

1

Jedinicu za ubrzanje ćemo dobiti iz
definicije ubrzanja:
m
[v ]

m
2
s
[a ] 


ms
2
[t ]
s
s


Jedinica za silu se može dobiti iz
čuvenog drugog Njutnovog zakona:

[ F ]  [ m ]  [ a ]  kg

m
s

2

 kg m s

2

 1N

1.2 Skalarne i vektorske fizičke
veličine. Osnovne operacije sa
vektorima.






Skalarne fizičke veličine se mogu izraziti

potpuno samo brojnom vrednošću i odogovarajućom
jedinicom merenja - npr. masa, vreme, zapremina,
gustina i dr.
Vektorske fizičke veličine karakteriše pravac,
smer i intenzitet (brojna vrednost). Takve veličine su
npr. brzina, ubrzanje, sila, itd.
Tenzorske fizičke veličine okarakterisane su sa
devet karakteristika. To su npr. tenzor inercije,
permitivnosti, tenzor permeabilnosti i sl.

Skalarne fizičke veličine se sabiraju,
množe, oduzimaju itd. algebarski, tj. ako
imamo dve skalarne fizičke veličine a i b,
onda je zbir a+b, razlika a-b, proizvod,
količnik a (b0).
b


Dva vektora su jednaka ako su im
jednaki intenziteti, pravci i smerovi.

Vektorske fizičke veličine i (vidi sliku
1.5.1) možemo sabrati, metodom
paralelograma, što je prikazano na slici
1.5.2.
 Dovedemo oba vektora u zajedničku
napadnu tačku. Obrazujemo
paralelogram.
a1

a
a1

a2







Vektor
vektor.

 

a  a1  a 2

a2

predstavlja rezultujući

Sabiranje pomenutih vektora metodom
poligona, prikazano na slici 1.5.3.

a

a1



a2



Slika 1.5.3

Intenzitet vektora se dobija primenom
kosinusne teoreme. Sa slike 1.5.4,
možemo pisati na osnovu kosinusne
teoreme:
B

a

A



a1
 - 
C

a2

Slika 1.5.4
a

2

 a 1  a 2  2 a 1 a 2 cos (  -  )
2

2

Trigonometrijski krug
y
rr
si n

cos

x

r =1
y
r

rr


cos (  -  ) = -cos 

cos(    cos

r =1

x

Konačno napisati izraz koji ćemo koristiti
za nalaženje rezultujućeg vektora:
a


2



2
a1



2
a2

 2 a 1 a 2 cos 

Na slici 1.5.5 je prikazan slučaj
oduzimanja vektora





a '  a1  a 2  a1  (  a 2 )

a'



-a 2



Slika 1.5.5

a1

Na slici 1.5.6 je prikazan slučaj
oduzimanja vektora


-a 1

a2

a ''






a  a 2  a1

U slučaju da treba da saberemo ili
oduzmemo više vektora mnogo je efikasnije
raditi metodom poligona. Razmotrimo sledeći
primer. Na slici 1.5.7 data su tri vektora i treba
naći rezultujući vektor:
 


R  a1  a 2  a 3
a2

a1

a3



Slika 1.5.7

-a 3
R

a 1+ a 2

a1

a2

T

a1

a2

T1

a3

Komponente vektora su vektorske veličine, i
one se često koriste zbog elegantnijeg i
efikasnijeg rada, posebno u koordinatnim
sistemima. U x, y koordinatnom sistemu obično
vektor razlažemo na dve uzajamno normalne
komponente, vidi sliku 1.5.9 i 1.5.10:
y




a  ax  ay




b  bx  by

y

by
b

a
ay





ax



Slika 1.5.9

x

bx

Slika 1.5.19

x

Odgovarajući intenziteti vektora, prema
Pitagorinoj teoremi:

a

2

 ax  ay
2

2

b

2

 bx  by
2

2

Projekcije vektora su skalarne
veličine. One mogu biti pozitivne i
negativne.
y

y

ay

b

a



by



ax

x

a x  a  cos   0
a y  a  sin   0

bx

b x  b  cos   0
b y  b  sin   0

x


a

Proizvod vektora
i skalara p daje vektor čiji
je pravac i smer isti kao i pravac i smer vektora,
dok je intenzitet veći p puta(p>0) (slika 1.5.13).
p.a

a


Slika 1.5.13

Ort – jedinični vektor


Svaki vektor se može prikazati kao
proizvod svog intenziteta i jedničnog
vektora - orta:


a  a a 0



a  a ; a0  1

U slučaju dve dimenzije, x i y, imamo ortove osa i , j vidi sliku 1.5.14,
ili u slučaju tri dimenzije , i ,j,k vidi sliku 1.5.15.

y

z

j

j

i

k
x

i

y

x



Slika 1.5.14

Slika 1.5.15

Pomenimo dalje još dve mogućnosti
množenja vektora.
Skalarni proizvod dva vektora daje
skalar. Po definiciji skalarni proizvod
vektora je:

 
 
c  a  b  a  b  cos   a  b  cos 


Skalarni proizvod takođe možemo
izraziti na sledeći način, preko projekcije
jednog vektora na drugi:

b

ab


ba

a

c  a b  b  a ba

Vektorski proizvod dva vektora je
vektor :
  
c  a b




Čita se a krst b
ili

c  a  b  sin 


Pravac vektora je normalan i na jedan i na
drugi vektor, a smer određujemo pravilom
desnog zavrtnja i očigledno je da važi:

c

b


a

 

b a   c
b


a
-c

Možemo dakle zaključiti da za
vektorski proizvod ne važi zakon
komutacije, tj.:
 
 
a  b   b a


Ukoliko je ugao između vektora 90,
tada je intenzitet vektora jednak:
c  a b

Primer Dokaži da su vektori e i f
uzajamno normalni. Vektori i sa dati sa:
  
e ab



  
f ab

Vektori i imaju iste intenzitete i
predstavljeni su na slici 1.5.18.
a
b



Slika 1.5.18

Rešenje Po definiciji skalarnog proizvoda
imamo:
 
 
 
       
2
2
e  f  a b  a b  a a ab b a b b  a b  0



 



cos   0    90

0

Primer Dati su vektori a i b, čiji su


intenziteti a  2 i b  3 . Ugao između
njih   45
0






Odredi:


a.
ab
b.


 

a  b  a  2b



 



 
a  b  2  3  cos 45   6

2

3 2

2

 

2
2
a  b  a  2 b  a  2 ab  ab  2 b  4  12  6  18   8



 



Dodatak 1




Elementi trigonometrije
Pravougli trougao
a i b katete; c hipotenuza

c





sin  

suprotna

kateta



hipotenuza

a
cos  

nalegla

c

kateta



hipotenuza

b

tg   tan  

  90 
ctg   cot  

suprotna

a

b
c

kateta



a

nalegla

kateta

b

nalegla

kateta

b

suprotna

kateta



a

c





a

sin  

suprotna

hipotenuza
nalegla kateta

cos  



tg   tan  

suprotna
nalegla

ctg   cot  

nalegla
suprotna

kateta



kateta

a
c



kateta

kateta

b
c

hipotenuza

b
  90 

kateta

b
a



a
b

Odrediti vrednosti sin, cos, tan
i cot za uglove:
  30 
  45 
  60 

Uzimamo jednakostranični
trougao
a

a

a

Delimo trougao na dva
jednaka dela
a

a

a

Sada imamo sledeću situaciju:
a
1
sin 30   2 
a
2

a
60 

a

a

30  30 

h
. .

a

2

a 3
cos 30  

60 

a

2
a



2

a

2
tg 30   tan 30  

2



a 3

h

2

a

2

a
 
2

3

1



3
3

3

2

2

a 3
h

a 3
2

ctg 30   cot 30  

2
a
2



3
1



3

U slučaju ugla od



  45 

Uzimamo kvadrat i delimo ga po dijagonali.
Koristimo Pitagorinu teoremu

h

  45 

  45

.

a

h

h

2

a

2

2

 2a

a
ha 2

 a
2

2

 
ai b

Primer. Sabrati vektore


( a  5 , b  4 ), koji su dati na slici
b
a

30 

b
by

a

30 

bx
by

bx 

b 3

by 

2

1

b
b

2
2

c  a  b x   b
2

2

2
y

c 

c

2


b 3
b
  
 a 


2
2



41  20 3

2


Slide 20

Dr Vjekoslav Sajfert
ELEKTROTEHNIKA SA ELEKTRONIKOM
E+

E

E_

x

r
l
2

+q

-q
l

Univerzitet u Novom Sadu
Tehnički Fakultet "Mihajlo Pupin", Zrenjanin
Zrenjanin, 2007

Instinkt je nešto iznad znanja. Nema
sumnje da mi imamo u mozgu neka fina
nervna vlakna koja nam omugućavaju da
osetimo istinu kada logično zaključivanje
ili nekakav moždani napor, učinjen našom
voljom, ne dovodi do uspeha.
Nikola Tesla

Literatura




Dr Vjekoslav Sajfert, Elektrotehnika,
TFZR
Dr Borislav Odadžić, dr Vjekoslav
Sajfert, mr Vojin Kerleta, Zbirka
zadataka iz elektrotehnike sa
elektronikom, TFZR

Instinkt je nešto iznad znanja. Nema
sumnje da mi imamo u mozgu neka fina
nervna vlakna koja nam omugućavaju da
osetimo istinu kada logično zaključivanje
ili nekakav moždani napor, učinjen našom
voljom, ne dovodi do uspeha.
Nikola Tesla

Sadržaj













Uvod
Elektrostatika
Vremenski konstantne električne struje
Kretanje naelektrisane čestice u elektrostatičkom
polju u vakuumu
Naeletrisane čestice u magnetnom polju
Elektromagnetna indukcija
Vremenski promenljive električne struje. Redna RLC
veza
Paralelna veza elemenata u kolu
Višefazni sistemi
Elektronika

1. Uvod
1.1 Fizičke veličine i jedinice, SI
sistem jedinica


Fizičke veličine opisuju pojave,
procese i svojstva fizičkih tela. Izmeriti

neku fizičku veličinu znači uporediti je
sa odgovarajućom veličinom iste vrste,
koja je izabrana za jednicu mere. Otuda
se rezultat merenja izražava brojnom
vrednošću i jednicom mere:
x  ({ x }  { x })[ x ]

Dogovorom je izabrano sedam
fizičkih veličina za osnovne - osnovne
jedinice. Jedinice koje se dobijaju preko
osnovnih - izvedene jedinice.


Skup osnovnih i izvedenih jedinica se
naziva sistem jedinica. Na
međunarodnoj konferenciji 1960.
godine usvojen je međunarodni sistem
jedinica (SI). Na tom skupu za osnovne
fizičke veličine uvedene su jedinice koje
su date u tabeli 1.3.1.





Osim osnovnih jedinica SI sistema
postoje i izvedene jedinice. Razmotrimo
neke od njih.
Jedinica za brzinu se može dobiti iz
poznate definicije brzine:
[v ] 

[s]
[t ]



m
s

ms

1

Jedinicu za ubrzanje ćemo dobiti iz
definicije ubrzanja:
m
[v ]

m
2
s
[a ] 


ms
2
[t ]
s
s


Jedinica za silu se može dobiti iz
čuvenog drugog Njutnovog zakona:

[ F ]  [ m ]  [ a ]  kg

m
s

2

 kg m s

2

 1N

1.2 Skalarne i vektorske fizičke
veličine. Osnovne operacije sa
vektorima.






Skalarne fizičke veličine se mogu izraziti

potpuno samo brojnom vrednošću i odogovarajućom
jedinicom merenja - npr. masa, vreme, zapremina,
gustina i dr.
Vektorske fizičke veličine karakteriše pravac,
smer i intenzitet (brojna vrednost). Takve veličine su
npr. brzina, ubrzanje, sila, itd.
Tenzorske fizičke veličine okarakterisane su sa
devet karakteristika. To su npr. tenzor inercije,
permitivnosti, tenzor permeabilnosti i sl.

Skalarne fizičke veličine se sabiraju,
množe, oduzimaju itd. algebarski, tj. ako
imamo dve skalarne fizičke veličine a i b,
onda je zbir a+b, razlika a-b, proizvod,
količnik a (b0).
b


Dva vektora su jednaka ako su im
jednaki intenziteti, pravci i smerovi.

Vektorske fizičke veličine i (vidi sliku
1.5.1) možemo sabrati, metodom
paralelograma, što je prikazano na slici
1.5.2.
 Dovedemo oba vektora u zajedničku
napadnu tačku. Obrazujemo
paralelogram.
a1

a
a1

a2







Vektor
vektor.

 

a  a1  a 2

a2

predstavlja rezultujući

Sabiranje pomenutih vektora metodom
poligona, prikazano na slici 1.5.3.

a

a1



a2



Slika 1.5.3

Intenzitet vektora se dobija primenom
kosinusne teoreme. Sa slike 1.5.4,
možemo pisati na osnovu kosinusne
teoreme:
B

a

A



a1
 - 
C

a2

Slika 1.5.4
a

2

 a 1  a 2  2 a 1 a 2 cos (  -  )
2

2

Trigonometrijski krug
y
rr
si n

cos

x

r =1
y
r

rr


cos (  -  ) = -cos 

cos(    cos

r =1

x

Konačno napisati izraz koji ćemo koristiti
za nalaženje rezultujućeg vektora:
a


2



2
a1



2
a2

 2 a 1 a 2 cos 

Na slici 1.5.5 je prikazan slučaj
oduzimanja vektora





a '  a1  a 2  a1  (  a 2 )

a'



-a 2



Slika 1.5.5

a1

Na slici 1.5.6 je prikazan slučaj
oduzimanja vektora


-a 1

a2

a ''






a  a 2  a1

U slučaju da treba da saberemo ili
oduzmemo više vektora mnogo je efikasnije
raditi metodom poligona. Razmotrimo sledeći
primer. Na slici 1.5.7 data su tri vektora i treba
naći rezultujući vektor:
 


R  a1  a 2  a 3
a2

a1

a3



Slika 1.5.7

-a 3
R

a 1+ a 2

a1

a2

T

a1

a2

T1

a3

Komponente vektora su vektorske veličine, i
one se često koriste zbog elegantnijeg i
efikasnijeg rada, posebno u koordinatnim
sistemima. U x, y koordinatnom sistemu obično
vektor razlažemo na dve uzajamno normalne
komponente, vidi sliku 1.5.9 i 1.5.10:
y




a  ax  ay




b  bx  by

y

by
b

a
ay





ax



Slika 1.5.9

x

bx

Slika 1.5.19

x

Odgovarajući intenziteti vektora, prema
Pitagorinoj teoremi:

a

2

 ax  ay
2

2

b

2

 bx  by
2

2

Projekcije vektora su skalarne
veličine. One mogu biti pozitivne i
negativne.
y

y

ay

b

a



by



ax

x

a x  a  cos   0
a y  a  sin   0

bx

b x  b  cos   0
b y  b  sin   0

x


a

Proizvod vektora
i skalara p daje vektor čiji
je pravac i smer isti kao i pravac i smer vektora,
dok je intenzitet veći p puta(p>0) (slika 1.5.13).
p.a

a


Slika 1.5.13

Ort – jedinični vektor


Svaki vektor se može prikazati kao
proizvod svog intenziteta i jedničnog
vektora - orta:


a  a a 0



a  a ; a0  1

U slučaju dve dimenzije, x i y, imamo ortove osa i , j vidi sliku 1.5.14,
ili u slučaju tri dimenzije , i ,j,k vidi sliku 1.5.15.

y

z

j

j

i

k
x

i

y

x



Slika 1.5.14

Slika 1.5.15

Pomenimo dalje još dve mogućnosti
množenja vektora.
Skalarni proizvod dva vektora daje
skalar. Po definiciji skalarni proizvod
vektora je:

 
 
c  a  b  a  b  cos   a  b  cos 


Skalarni proizvod takođe možemo
izraziti na sledeći način, preko projekcije
jednog vektora na drugi:

b

ab


ba

a

c  a b  b  a ba

Vektorski proizvod dva vektora je
vektor :
  
c  a b




Čita se a krst b
ili

c  a  b  sin 


Pravac vektora je normalan i na jedan i na
drugi vektor, a smer određujemo pravilom
desnog zavrtnja i očigledno je da važi:

c

b


a

 

b a   c
b


a
-c

Možemo dakle zaključiti da za
vektorski proizvod ne važi zakon
komutacije, tj.:
 
 
a  b   b a


Ukoliko je ugao između vektora 90,
tada je intenzitet vektora jednak:
c  a b

Primer Dokaži da su vektori e i f
uzajamno normalni. Vektori i sa dati sa:
  
e ab



  
f ab

Vektori i imaju iste intenzitete i
predstavljeni su na slici 1.5.18.
a
b



Slika 1.5.18

Rešenje Po definiciji skalarnog proizvoda
imamo:
 
 
 
       
2
2
e  f  a b  a b  a a ab b a b b  a b  0



 



cos   0    90

0

Primer Dati su vektori a i b, čiji su


intenziteti a  2 i b  3 . Ugao između
njih   45
0






Odredi:


a.
ab
b.


 

a  b  a  2b



 



 
a  b  2  3  cos 45   6

2

3 2

2

 

2
2
a  b  a  2 b  a  2 ab  ab  2 b  4  12  6  18   8



 



Dodatak 1




Elementi trigonometrije
Pravougli trougao
a i b katete; c hipotenuza

c





sin  

suprotna

kateta



hipotenuza

a
cos  

nalegla

c

kateta



hipotenuza

b

tg   tan  

  90 
ctg   cot  

suprotna

a

b
c

kateta



a

nalegla

kateta

b

nalegla

kateta

b

suprotna

kateta



a

c





a

sin  

suprotna

hipotenuza
nalegla kateta

cos  



tg   tan  

suprotna
nalegla

ctg   cot  

nalegla
suprotna

kateta



kateta

a
c



kateta

kateta

b
c

hipotenuza

b
  90 

kateta

b
a



a
b

Odrediti vrednosti sin, cos, tan
i cot za uglove:
  30 
  45 
  60 

Uzimamo jednakostranični
trougao
a

a

a

Delimo trougao na dva
jednaka dela
a

a

a

Sada imamo sledeću situaciju:
a
1
sin 30   2 
a
2

a
60 

a

a

30  30 

h
. .

a

2

a 3
cos 30  

60 

a

2
a



2

a

2
tg 30   tan 30  

2



a 3

h

2

a

2

a
 
2

3

1



3
3

3

2

2

a 3
h

a 3
2

ctg 30   cot 30  

2
a
2



3
1



3

U slučaju ugla od



  45 

Uzimamo kvadrat i delimo ga po dijagonali.
Koristimo Pitagorinu teoremu

h

  45 

  45

.

a

h

h

2

a

2

2

 2a

a
ha 2

 a
2

2

 
ai b

Primer. Sabrati vektore


( a  5 , b  4 ), koji su dati na slici
b
a

30 

b
by

a

30 

bx
by

bx 

b 3

by 

2

1

b
b

2
2

c  a  b x   b
2

2

2
y

c 

c

2


b 3
b
  
 a 


2
2



41  20 3

2


Slide 21

Dr Vjekoslav Sajfert
ELEKTROTEHNIKA SA ELEKTRONIKOM
E+

E

E_

x

r
l
2

+q

-q
l

Univerzitet u Novom Sadu
Tehnički Fakultet "Mihajlo Pupin", Zrenjanin
Zrenjanin, 2007

Instinkt je nešto iznad znanja. Nema
sumnje da mi imamo u mozgu neka fina
nervna vlakna koja nam omugućavaju da
osetimo istinu kada logično zaključivanje
ili nekakav moždani napor, učinjen našom
voljom, ne dovodi do uspeha.
Nikola Tesla

Literatura




Dr Vjekoslav Sajfert, Elektrotehnika,
TFZR
Dr Borislav Odadžić, dr Vjekoslav
Sajfert, mr Vojin Kerleta, Zbirka
zadataka iz elektrotehnike sa
elektronikom, TFZR

Instinkt je nešto iznad znanja. Nema
sumnje da mi imamo u mozgu neka fina
nervna vlakna koja nam omugućavaju da
osetimo istinu kada logično zaključivanje
ili nekakav moždani napor, učinjen našom
voljom, ne dovodi do uspeha.
Nikola Tesla

Sadržaj













Uvod
Elektrostatika
Vremenski konstantne električne struje
Kretanje naelektrisane čestice u elektrostatičkom
polju u vakuumu
Naeletrisane čestice u magnetnom polju
Elektromagnetna indukcija
Vremenski promenljive električne struje. Redna RLC
veza
Paralelna veza elemenata u kolu
Višefazni sistemi
Elektronika

1. Uvod
1.1 Fizičke veličine i jedinice, SI
sistem jedinica


Fizičke veličine opisuju pojave,
procese i svojstva fizičkih tela. Izmeriti

neku fizičku veličinu znači uporediti je
sa odgovarajućom veličinom iste vrste,
koja je izabrana za jednicu mere. Otuda
se rezultat merenja izražava brojnom
vrednošću i jednicom mere:
x  ({ x }  { x })[ x ]

Dogovorom je izabrano sedam
fizičkih veličina za osnovne - osnovne
jedinice. Jedinice koje se dobijaju preko
osnovnih - izvedene jedinice.


Skup osnovnih i izvedenih jedinica se
naziva sistem jedinica. Na
međunarodnoj konferenciji 1960.
godine usvojen je međunarodni sistem
jedinica (SI). Na tom skupu za osnovne
fizičke veličine uvedene su jedinice koje
su date u tabeli 1.3.1.





Osim osnovnih jedinica SI sistema
postoje i izvedene jedinice. Razmotrimo
neke od njih.
Jedinica za brzinu se može dobiti iz
poznate definicije brzine:
[v ] 

[s]
[t ]



m
s

ms

1

Jedinicu za ubrzanje ćemo dobiti iz
definicije ubrzanja:
m
[v ]

m
2
s
[a ] 


ms
2
[t ]
s
s


Jedinica za silu se može dobiti iz
čuvenog drugog Njutnovog zakona:

[ F ]  [ m ]  [ a ]  kg

m
s

2

 kg m s

2

 1N

1.2 Skalarne i vektorske fizičke
veličine. Osnovne operacije sa
vektorima.






Skalarne fizičke veličine se mogu izraziti

potpuno samo brojnom vrednošću i odogovarajućom
jedinicom merenja - npr. masa, vreme, zapremina,
gustina i dr.
Vektorske fizičke veličine karakteriše pravac,
smer i intenzitet (brojna vrednost). Takve veličine su
npr. brzina, ubrzanje, sila, itd.
Tenzorske fizičke veličine okarakterisane su sa
devet karakteristika. To su npr. tenzor inercije,
permitivnosti, tenzor permeabilnosti i sl.

Skalarne fizičke veličine se sabiraju,
množe, oduzimaju itd. algebarski, tj. ako
imamo dve skalarne fizičke veličine a i b,
onda je zbir a+b, razlika a-b, proizvod,
količnik a (b0).
b


Dva vektora su jednaka ako su im
jednaki intenziteti, pravci i smerovi.

Vektorske fizičke veličine i (vidi sliku
1.5.1) možemo sabrati, metodom
paralelograma, što je prikazano na slici
1.5.2.
 Dovedemo oba vektora u zajedničku
napadnu tačku. Obrazujemo
paralelogram.
a1

a
a1

a2







Vektor
vektor.

 

a  a1  a 2

a2

predstavlja rezultujući

Sabiranje pomenutih vektora metodom
poligona, prikazano na slici 1.5.3.

a

a1



a2



Slika 1.5.3

Intenzitet vektora se dobija primenom
kosinusne teoreme. Sa slike 1.5.4,
možemo pisati na osnovu kosinusne
teoreme:
B

a

A



a1
 - 
C

a2

Slika 1.5.4
a

2

 a 1  a 2  2 a 1 a 2 cos (  -  )
2

2

Trigonometrijski krug
y
rr
si n

cos

x

r =1
y
r

rr


cos (  -  ) = -cos 

cos(    cos

r =1

x

Konačno napisati izraz koji ćemo koristiti
za nalaženje rezultujućeg vektora:
a


2



2
a1



2
a2

 2 a 1 a 2 cos 

Na slici 1.5.5 je prikazan slučaj
oduzimanja vektora





a '  a1  a 2  a1  (  a 2 )

a'



-a 2



Slika 1.5.5

a1

Na slici 1.5.6 je prikazan slučaj
oduzimanja vektora


-a 1

a2

a ''






a  a 2  a1

U slučaju da treba da saberemo ili
oduzmemo više vektora mnogo je efikasnije
raditi metodom poligona. Razmotrimo sledeći
primer. Na slici 1.5.7 data su tri vektora i treba
naći rezultujući vektor:
 


R  a1  a 2  a 3
a2

a1

a3



Slika 1.5.7

-a 3
R

a 1+ a 2

a1

a2

T

a1

a2

T1

a3

Komponente vektora su vektorske veličine, i
one se često koriste zbog elegantnijeg i
efikasnijeg rada, posebno u koordinatnim
sistemima. U x, y koordinatnom sistemu obično
vektor razlažemo na dve uzajamno normalne
komponente, vidi sliku 1.5.9 i 1.5.10:
y




a  ax  ay




b  bx  by

y

by
b

a
ay





ax



Slika 1.5.9

x

bx

Slika 1.5.19

x

Odgovarajući intenziteti vektora, prema
Pitagorinoj teoremi:

a

2

 ax  ay
2

2

b

2

 bx  by
2

2

Projekcije vektora su skalarne
veličine. One mogu biti pozitivne i
negativne.
y

y

ay

b

a



by



ax

x

a x  a  cos   0
a y  a  sin   0

bx

b x  b  cos   0
b y  b  sin   0

x


a

Proizvod vektora
i skalara p daje vektor čiji
je pravac i smer isti kao i pravac i smer vektora,
dok je intenzitet veći p puta(p>0) (slika 1.5.13).
p.a

a


Slika 1.5.13

Ort – jedinični vektor


Svaki vektor se može prikazati kao
proizvod svog intenziteta i jedničnog
vektora - orta:


a  a a 0



a  a ; a0  1

U slučaju dve dimenzije, x i y, imamo ortove osa i , j vidi sliku 1.5.14,
ili u slučaju tri dimenzije , i ,j,k vidi sliku 1.5.15.

y

z

j

j

i

k
x

i

y

x



Slika 1.5.14

Slika 1.5.15

Pomenimo dalje još dve mogućnosti
množenja vektora.
Skalarni proizvod dva vektora daje
skalar. Po definiciji skalarni proizvod
vektora je:

 
 
c  a  b  a  b  cos   a  b  cos 


Skalarni proizvod takođe možemo
izraziti na sledeći način, preko projekcije
jednog vektora na drugi:

b

ab


ba

a

c  a b  b  a ba

Vektorski proizvod dva vektora je
vektor :
  
c  a b




Čita se a krst b
ili

c  a  b  sin 


Pravac vektora je normalan i na jedan i na
drugi vektor, a smer određujemo pravilom
desnog zavrtnja i očigledno je da važi:

c

b


a

 

b a   c
b


a
-c

Možemo dakle zaključiti da za
vektorski proizvod ne važi zakon
komutacije, tj.:
 
 
a  b   b a


Ukoliko je ugao između vektora 90,
tada je intenzitet vektora jednak:
c  a b

Primer Dokaži da su vektori e i f
uzajamno normalni. Vektori i sa dati sa:
  
e ab



  
f ab

Vektori i imaju iste intenzitete i
predstavljeni su na slici 1.5.18.
a
b



Slika 1.5.18

Rešenje Po definiciji skalarnog proizvoda
imamo:
 
 
 
       
2
2
e  f  a b  a b  a a ab b a b b  a b  0



 



cos   0    90

0

Primer Dati su vektori a i b, čiji su


intenziteti a  2 i b  3 . Ugao između
njih   45
0






Odredi:


a.
ab
b.


 

a  b  a  2b



 



 
a  b  2  3  cos 45   6

2

3 2

2

 

2
2
a  b  a  2 b  a  2 ab  ab  2 b  4  12  6  18   8



 



Dodatak 1




Elementi trigonometrije
Pravougli trougao
a i b katete; c hipotenuza

c





sin  

suprotna

kateta



hipotenuza

a
cos  

nalegla

c

kateta



hipotenuza

b

tg   tan  

  90 
ctg   cot  

suprotna

a

b
c

kateta



a

nalegla

kateta

b

nalegla

kateta

b

suprotna

kateta



a

c





a

sin  

suprotna

hipotenuza
nalegla kateta

cos  



tg   tan  

suprotna
nalegla

ctg   cot  

nalegla
suprotna

kateta



kateta

a
c



kateta

kateta

b
c

hipotenuza

b
  90 

kateta

b
a



a
b

Odrediti vrednosti sin, cos, tan
i cot za uglove:
  30 
  45 
  60 

Uzimamo jednakostranični
trougao
a

a

a

Delimo trougao na dva
jednaka dela
a

a

a

Sada imamo sledeću situaciju:
a
1
sin 30   2 
a
2

a
60 

a

a

30  30 

h
. .

a

2

a 3
cos 30  

60 

a

2
a



2

a

2
tg 30   tan 30  

2



a 3

h

2

a

2

a
 
2

3

1



3
3

3

2

2

a 3
h

a 3
2

ctg 30   cot 30  

2
a
2



3
1



3

U slučaju ugla od



  45 

Uzimamo kvadrat i delimo ga po dijagonali.
Koristimo Pitagorinu teoremu

h

  45 

  45

.

a

h

h

2

a

2

2

 2a

a
ha 2

 a
2

2

 
ai b

Primer. Sabrati vektore


( a  5 , b  4 ), koji su dati na slici
b
a

30 

b
by

a

30 

bx
by

bx 

b 3

by 

2

1

b
b

2
2

c  a  b x   b
2

2

2
y

c 

c

2


b 3
b
  
 a 


2
2



41  20 3

2


Slide 22

Dr Vjekoslav Sajfert
ELEKTROTEHNIKA SA ELEKTRONIKOM
E+

E

E_

x

r
l
2

+q

-q
l

Univerzitet u Novom Sadu
Tehnički Fakultet "Mihajlo Pupin", Zrenjanin
Zrenjanin, 2007

Instinkt je nešto iznad znanja. Nema
sumnje da mi imamo u mozgu neka fina
nervna vlakna koja nam omugućavaju da
osetimo istinu kada logično zaključivanje
ili nekakav moždani napor, učinjen našom
voljom, ne dovodi do uspeha.
Nikola Tesla

Literatura




Dr Vjekoslav Sajfert, Elektrotehnika,
TFZR
Dr Borislav Odadžić, dr Vjekoslav
Sajfert, mr Vojin Kerleta, Zbirka
zadataka iz elektrotehnike sa
elektronikom, TFZR

Instinkt je nešto iznad znanja. Nema
sumnje da mi imamo u mozgu neka fina
nervna vlakna koja nam omugućavaju da
osetimo istinu kada logično zaključivanje
ili nekakav moždani napor, učinjen našom
voljom, ne dovodi do uspeha.
Nikola Tesla

Sadržaj













Uvod
Elektrostatika
Vremenski konstantne električne struje
Kretanje naelektrisane čestice u elektrostatičkom
polju u vakuumu
Naeletrisane čestice u magnetnom polju
Elektromagnetna indukcija
Vremenski promenljive električne struje. Redna RLC
veza
Paralelna veza elemenata u kolu
Višefazni sistemi
Elektronika

1. Uvod
1.1 Fizičke veličine i jedinice, SI
sistem jedinica


Fizičke veličine opisuju pojave,
procese i svojstva fizičkih tela. Izmeriti

neku fizičku veličinu znači uporediti je
sa odgovarajućom veličinom iste vrste,
koja je izabrana za jednicu mere. Otuda
se rezultat merenja izražava brojnom
vrednošću i jednicom mere:
x  ({ x }  { x })[ x ]

Dogovorom je izabrano sedam
fizičkih veličina za osnovne - osnovne
jedinice. Jedinice koje se dobijaju preko
osnovnih - izvedene jedinice.


Skup osnovnih i izvedenih jedinica se
naziva sistem jedinica. Na
međunarodnoj konferenciji 1960.
godine usvojen je međunarodni sistem
jedinica (SI). Na tom skupu za osnovne
fizičke veličine uvedene su jedinice koje
su date u tabeli 1.3.1.





Osim osnovnih jedinica SI sistema
postoje i izvedene jedinice. Razmotrimo
neke od njih.
Jedinica za brzinu se može dobiti iz
poznate definicije brzine:
[v ] 

[s]
[t ]



m
s

ms

1

Jedinicu za ubrzanje ćemo dobiti iz
definicije ubrzanja:
m
[v ]

m
2
s
[a ] 


ms
2
[t ]
s
s


Jedinica za silu se može dobiti iz
čuvenog drugog Njutnovog zakona:

[ F ]  [ m ]  [ a ]  kg

m
s

2

 kg m s

2

 1N

1.2 Skalarne i vektorske fizičke
veličine. Osnovne operacije sa
vektorima.






Skalarne fizičke veličine se mogu izraziti

potpuno samo brojnom vrednošću i odogovarajućom
jedinicom merenja - npr. masa, vreme, zapremina,
gustina i dr.
Vektorske fizičke veličine karakteriše pravac,
smer i intenzitet (brojna vrednost). Takve veličine su
npr. brzina, ubrzanje, sila, itd.
Tenzorske fizičke veličine okarakterisane su sa
devet karakteristika. To su npr. tenzor inercije,
permitivnosti, tenzor permeabilnosti i sl.

Skalarne fizičke veličine se sabiraju,
množe, oduzimaju itd. algebarski, tj. ako
imamo dve skalarne fizičke veličine a i b,
onda je zbir a+b, razlika a-b, proizvod,
količnik a (b0).
b


Dva vektora su jednaka ako su im
jednaki intenziteti, pravci i smerovi.

Vektorske fizičke veličine i (vidi sliku
1.5.1) možemo sabrati, metodom
paralelograma, što je prikazano na slici
1.5.2.
 Dovedemo oba vektora u zajedničku
napadnu tačku. Obrazujemo
paralelogram.
a1

a
a1

a2







Vektor
vektor.

 

a  a1  a 2

a2

predstavlja rezultujući

Sabiranje pomenutih vektora metodom
poligona, prikazano na slici 1.5.3.

a

a1



a2



Slika 1.5.3

Intenzitet vektora se dobija primenom
kosinusne teoreme. Sa slike 1.5.4,
možemo pisati na osnovu kosinusne
teoreme:
B

a

A



a1
 - 
C

a2

Slika 1.5.4
a

2

 a 1  a 2  2 a 1 a 2 cos (  -  )
2

2

Trigonometrijski krug
y
rr
si n

cos

x

r =1
y
r

rr


cos (  -  ) = -cos 

cos(    cos

r =1

x

Konačno napisati izraz koji ćemo koristiti
za nalaženje rezultujućeg vektora:
a


2



2
a1



2
a2

 2 a 1 a 2 cos 

Na slici 1.5.5 je prikazan slučaj
oduzimanja vektora





a '  a1  a 2  a1  (  a 2 )

a'



-a 2



Slika 1.5.5

a1

Na slici 1.5.6 je prikazan slučaj
oduzimanja vektora


-a 1

a2

a ''






a  a 2  a1

U slučaju da treba da saberemo ili
oduzmemo više vektora mnogo je efikasnije
raditi metodom poligona. Razmotrimo sledeći
primer. Na slici 1.5.7 data su tri vektora i treba
naći rezultujući vektor:
 


R  a1  a 2  a 3
a2

a1

a3



Slika 1.5.7

-a 3
R

a 1+ a 2

a1

a2

T

a1

a2

T1

a3

Komponente vektora su vektorske veličine, i
one se često koriste zbog elegantnijeg i
efikasnijeg rada, posebno u koordinatnim
sistemima. U x, y koordinatnom sistemu obično
vektor razlažemo na dve uzajamno normalne
komponente, vidi sliku 1.5.9 i 1.5.10:
y




a  ax  ay




b  bx  by

y

by
b

a
ay





ax



Slika 1.5.9

x

bx

Slika 1.5.19

x

Odgovarajući intenziteti vektora, prema
Pitagorinoj teoremi:

a

2

 ax  ay
2

2

b

2

 bx  by
2

2

Projekcije vektora su skalarne
veličine. One mogu biti pozitivne i
negativne.
y

y

ay

b

a



by



ax

x

a x  a  cos   0
a y  a  sin   0

bx

b x  b  cos   0
b y  b  sin   0

x


a

Proizvod vektora
i skalara p daje vektor čiji
je pravac i smer isti kao i pravac i smer vektora,
dok je intenzitet veći p puta(p>0) (slika 1.5.13).
p.a

a


Slika 1.5.13

Ort – jedinični vektor


Svaki vektor se može prikazati kao
proizvod svog intenziteta i jedničnog
vektora - orta:


a  a a 0



a  a ; a0  1

U slučaju dve dimenzije, x i y, imamo ortove osa i , j vidi sliku 1.5.14,
ili u slučaju tri dimenzije , i ,j,k vidi sliku 1.5.15.

y

z

j

j

i

k
x

i

y

x



Slika 1.5.14

Slika 1.5.15

Pomenimo dalje još dve mogućnosti
množenja vektora.
Skalarni proizvod dva vektora daje
skalar. Po definiciji skalarni proizvod
vektora je:

 
 
c  a  b  a  b  cos   a  b  cos 


Skalarni proizvod takođe možemo
izraziti na sledeći način, preko projekcije
jednog vektora na drugi:

b

ab


ba

a

c  a b  b  a ba

Vektorski proizvod dva vektora je
vektor :
  
c  a b




Čita se a krst b
ili

c  a  b  sin 


Pravac vektora je normalan i na jedan i na
drugi vektor, a smer određujemo pravilom
desnog zavrtnja i očigledno je da važi:

c

b


a

 

b a   c
b


a
-c

Možemo dakle zaključiti da za
vektorski proizvod ne važi zakon
komutacije, tj.:
 
 
a  b   b a


Ukoliko je ugao između vektora 90,
tada je intenzitet vektora jednak:
c  a b

Primer Dokaži da su vektori e i f
uzajamno normalni. Vektori i sa dati sa:
  
e ab



  
f ab

Vektori i imaju iste intenzitete i
predstavljeni su na slici 1.5.18.
a
b



Slika 1.5.18

Rešenje Po definiciji skalarnog proizvoda
imamo:
 
 
 
       
2
2
e  f  a b  a b  a a ab b a b b  a b  0



 



cos   0    90

0

Primer Dati su vektori a i b, čiji su


intenziteti a  2 i b  3 . Ugao između
njih   45
0






Odredi:


a.
ab
b.


 

a  b  a  2b



 



 
a  b  2  3  cos 45   6

2

3 2

2

 

2
2
a  b  a  2 b  a  2 ab  ab  2 b  4  12  6  18   8



 



Dodatak 1




Elementi trigonometrije
Pravougli trougao
a i b katete; c hipotenuza

c





sin  

suprotna

kateta



hipotenuza

a
cos  

nalegla

c

kateta



hipotenuza

b

tg   tan  

  90 
ctg   cot  

suprotna

a

b
c

kateta



a

nalegla

kateta

b

nalegla

kateta

b

suprotna

kateta



a

c





a

sin  

suprotna

hipotenuza
nalegla kateta

cos  



tg   tan  

suprotna
nalegla

ctg   cot  

nalegla
suprotna

kateta



kateta

a
c



kateta

kateta

b
c

hipotenuza

b
  90 

kateta

b
a



a
b

Odrediti vrednosti sin, cos, tan
i cot za uglove:
  30 
  45 
  60 

Uzimamo jednakostranični
trougao
a

a

a

Delimo trougao na dva
jednaka dela
a

a

a

Sada imamo sledeću situaciju:
a
1
sin 30   2 
a
2

a
60 

a

a

30  30 

h
. .

a

2

a 3
cos 30  

60 

a

2
a



2

a

2
tg 30   tan 30  

2



a 3

h

2

a

2

a
 
2

3

1



3
3

3

2

2

a 3
h

a 3
2

ctg 30   cot 30  

2
a
2



3
1



3

U slučaju ugla od



  45 

Uzimamo kvadrat i delimo ga po dijagonali.
Koristimo Pitagorinu teoremu

h

  45 

  45

.

a

h

h

2

a

2

2

 2a

a
ha 2

 a
2

2

 
ai b

Primer. Sabrati vektore


( a  5 , b  4 ), koji su dati na slici
b
a

30 

b
by

a

30 

bx
by

bx 

b 3

by 

2

1

b
b

2
2

c  a  b x   b
2

2

2
y

c 

c

2


b 3
b
  
 a 


2
2



41  20 3

2


Slide 23

Dr Vjekoslav Sajfert
ELEKTROTEHNIKA SA ELEKTRONIKOM
E+

E

E_

x

r
l
2

+q

-q
l

Univerzitet u Novom Sadu
Tehnički Fakultet "Mihajlo Pupin", Zrenjanin
Zrenjanin, 2007

Instinkt je nešto iznad znanja. Nema
sumnje da mi imamo u mozgu neka fina
nervna vlakna koja nam omugućavaju da
osetimo istinu kada logično zaključivanje
ili nekakav moždani napor, učinjen našom
voljom, ne dovodi do uspeha.
Nikola Tesla

Literatura




Dr Vjekoslav Sajfert, Elektrotehnika,
TFZR
Dr Borislav Odadžić, dr Vjekoslav
Sajfert, mr Vojin Kerleta, Zbirka
zadataka iz elektrotehnike sa
elektronikom, TFZR

Instinkt je nešto iznad znanja. Nema
sumnje da mi imamo u mozgu neka fina
nervna vlakna koja nam omugućavaju da
osetimo istinu kada logično zaključivanje
ili nekakav moždani napor, učinjen našom
voljom, ne dovodi do uspeha.
Nikola Tesla

Sadržaj













Uvod
Elektrostatika
Vremenski konstantne električne struje
Kretanje naelektrisane čestice u elektrostatičkom
polju u vakuumu
Naeletrisane čestice u magnetnom polju
Elektromagnetna indukcija
Vremenski promenljive električne struje. Redna RLC
veza
Paralelna veza elemenata u kolu
Višefazni sistemi
Elektronika

1. Uvod
1.1 Fizičke veličine i jedinice, SI
sistem jedinica


Fizičke veličine opisuju pojave,
procese i svojstva fizičkih tela. Izmeriti

neku fizičku veličinu znači uporediti je
sa odgovarajućom veličinom iste vrste,
koja je izabrana za jednicu mere. Otuda
se rezultat merenja izražava brojnom
vrednošću i jednicom mere:
x  ({ x }  { x })[ x ]

Dogovorom je izabrano sedam
fizičkih veličina za osnovne - osnovne
jedinice. Jedinice koje se dobijaju preko
osnovnih - izvedene jedinice.


Skup osnovnih i izvedenih jedinica se
naziva sistem jedinica. Na
međunarodnoj konferenciji 1960.
godine usvojen je međunarodni sistem
jedinica (SI). Na tom skupu za osnovne
fizičke veličine uvedene su jedinice koje
su date u tabeli 1.3.1.





Osim osnovnih jedinica SI sistema
postoje i izvedene jedinice. Razmotrimo
neke od njih.
Jedinica za brzinu se može dobiti iz
poznate definicije brzine:
[v ] 

[s]
[t ]



m
s

ms

1

Jedinicu za ubrzanje ćemo dobiti iz
definicije ubrzanja:
m
[v ]

m
2
s
[a ] 


ms
2
[t ]
s
s


Jedinica za silu se može dobiti iz
čuvenog drugog Njutnovog zakona:

[ F ]  [ m ]  [ a ]  kg

m
s

2

 kg m s

2

 1N

1.2 Skalarne i vektorske fizičke
veličine. Osnovne operacije sa
vektorima.






Skalarne fizičke veličine se mogu izraziti

potpuno samo brojnom vrednošću i odogovarajućom
jedinicom merenja - npr. masa, vreme, zapremina,
gustina i dr.
Vektorske fizičke veličine karakteriše pravac,
smer i intenzitet (brojna vrednost). Takve veličine su
npr. brzina, ubrzanje, sila, itd.
Tenzorske fizičke veličine okarakterisane su sa
devet karakteristika. To su npr. tenzor inercije,
permitivnosti, tenzor permeabilnosti i sl.

Skalarne fizičke veličine se sabiraju,
množe, oduzimaju itd. algebarski, tj. ako
imamo dve skalarne fizičke veličine a i b,
onda je zbir a+b, razlika a-b, proizvod,
količnik a (b0).
b


Dva vektora su jednaka ako su im
jednaki intenziteti, pravci i smerovi.

Vektorske fizičke veličine i (vidi sliku
1.5.1) možemo sabrati, metodom
paralelograma, što je prikazano na slici
1.5.2.
 Dovedemo oba vektora u zajedničku
napadnu tačku. Obrazujemo
paralelogram.
a1

a
a1

a2







Vektor
vektor.

 

a  a1  a 2

a2

predstavlja rezultujući

Sabiranje pomenutih vektora metodom
poligona, prikazano na slici 1.5.3.

a

a1



a2



Slika 1.5.3

Intenzitet vektora se dobija primenom
kosinusne teoreme. Sa slike 1.5.4,
možemo pisati na osnovu kosinusne
teoreme:
B

a

A



a1
 - 
C

a2

Slika 1.5.4
a

2

 a 1  a 2  2 a 1 a 2 cos (  -  )
2

2

Trigonometrijski krug
y
rr
si n

cos

x

r =1
y
r

rr


cos (  -  ) = -cos 

cos(    cos

r =1

x

Konačno napisati izraz koji ćemo koristiti
za nalaženje rezultujućeg vektora:
a


2



2
a1



2
a2

 2 a 1 a 2 cos 

Na slici 1.5.5 je prikazan slučaj
oduzimanja vektora





a '  a1  a 2  a1  (  a 2 )

a'



-a 2



Slika 1.5.5

a1

Na slici 1.5.6 je prikazan slučaj
oduzimanja vektora


-a 1

a2

a ''






a  a 2  a1

U slučaju da treba da saberemo ili
oduzmemo više vektora mnogo je efikasnije
raditi metodom poligona. Razmotrimo sledeći
primer. Na slici 1.5.7 data su tri vektora i treba
naći rezultujući vektor:
 


R  a1  a 2  a 3
a2

a1

a3



Slika 1.5.7

-a 3
R

a 1+ a 2

a1

a2

T

a1

a2

T1

a3

Komponente vektora su vektorske veličine, i
one se često koriste zbog elegantnijeg i
efikasnijeg rada, posebno u koordinatnim
sistemima. U x, y koordinatnom sistemu obično
vektor razlažemo na dve uzajamno normalne
komponente, vidi sliku 1.5.9 i 1.5.10:
y




a  ax  ay




b  bx  by

y

by
b

a
ay





ax



Slika 1.5.9

x

bx

Slika 1.5.19

x

Odgovarajući intenziteti vektora, prema
Pitagorinoj teoremi:

a

2

 ax  ay
2

2

b

2

 bx  by
2

2

Projekcije vektora su skalarne
veličine. One mogu biti pozitivne i
negativne.
y

y

ay

b

a



by



ax

x

a x  a  cos   0
a y  a  sin   0

bx

b x  b  cos   0
b y  b  sin   0

x


a

Proizvod vektora
i skalara p daje vektor čiji
je pravac i smer isti kao i pravac i smer vektora,
dok je intenzitet veći p puta(p>0) (slika 1.5.13).
p.a

a


Slika 1.5.13

Ort – jedinični vektor


Svaki vektor se može prikazati kao
proizvod svog intenziteta i jedničnog
vektora - orta:


a  a a 0



a  a ; a0  1

U slučaju dve dimenzije, x i y, imamo ortove osa i , j vidi sliku 1.5.14,
ili u slučaju tri dimenzije , i ,j,k vidi sliku 1.5.15.

y

z

j

j

i

k
x

i

y

x



Slika 1.5.14

Slika 1.5.15

Pomenimo dalje još dve mogućnosti
množenja vektora.
Skalarni proizvod dva vektora daje
skalar. Po definiciji skalarni proizvod
vektora je:

 
 
c  a  b  a  b  cos   a  b  cos 


Skalarni proizvod takođe možemo
izraziti na sledeći način, preko projekcije
jednog vektora na drugi:

b

ab


ba

a

c  a b  b  a ba

Vektorski proizvod dva vektora je
vektor :
  
c  a b




Čita se a krst b
ili

c  a  b  sin 


Pravac vektora je normalan i na jedan i na
drugi vektor, a smer određujemo pravilom
desnog zavrtnja i očigledno je da važi:

c

b


a

 

b a   c
b


a
-c

Možemo dakle zaključiti da za
vektorski proizvod ne važi zakon
komutacije, tj.:
 
 
a  b   b a


Ukoliko je ugao između vektora 90,
tada je intenzitet vektora jednak:
c  a b

Primer Dokaži da su vektori e i f
uzajamno normalni. Vektori i sa dati sa:
  
e ab



  
f ab

Vektori i imaju iste intenzitete i
predstavljeni su na slici 1.5.18.
a
b



Slika 1.5.18

Rešenje Po definiciji skalarnog proizvoda
imamo:
 
 
 
       
2
2
e  f  a b  a b  a a ab b a b b  a b  0



 



cos   0    90

0

Primer Dati su vektori a i b, čiji su


intenziteti a  2 i b  3 . Ugao između
njih   45
0






Odredi:


a.
ab
b.


 

a  b  a  2b



 



 
a  b  2  3  cos 45   6

2

3 2

2

 

2
2
a  b  a  2 b  a  2 ab  ab  2 b  4  12  6  18   8



 



Dodatak 1




Elementi trigonometrije
Pravougli trougao
a i b katete; c hipotenuza

c





sin  

suprotna

kateta



hipotenuza

a
cos  

nalegla

c

kateta



hipotenuza

b

tg   tan  

  90 
ctg   cot  

suprotna

a

b
c

kateta



a

nalegla

kateta

b

nalegla

kateta

b

suprotna

kateta



a

c





a

sin  

suprotna

hipotenuza
nalegla kateta

cos  



tg   tan  

suprotna
nalegla

ctg   cot  

nalegla
suprotna

kateta



kateta

a
c



kateta

kateta

b
c

hipotenuza

b
  90 

kateta

b
a



a
b

Odrediti vrednosti sin, cos, tan
i cot za uglove:
  30 
  45 
  60 

Uzimamo jednakostranični
trougao
a

a

a

Delimo trougao na dva
jednaka dela
a

a

a

Sada imamo sledeću situaciju:
a
1
sin 30   2 
a
2

a
60 

a

a

30  30 

h
. .

a

2

a 3
cos 30  

60 

a

2
a



2

a

2
tg 30   tan 30  

2



a 3

h

2

a

2

a
 
2

3

1



3
3

3

2

2

a 3
h

a 3
2

ctg 30   cot 30  

2
a
2



3
1



3

U slučaju ugla od



  45 

Uzimamo kvadrat i delimo ga po dijagonali.
Koristimo Pitagorinu teoremu

h

  45 

  45

.

a

h

h

2

a

2

2

 2a

a
ha 2

 a
2

2

 
ai b

Primer. Sabrati vektore


( a  5 , b  4 ), koji su dati na slici
b
a

30 

b
by

a

30 

bx
by

bx 

b 3

by 

2

1

b
b

2
2

c  a  b x   b
2

2

2
y

c 

c

2


b 3
b
  
 a 


2
2



41  20 3

2


Slide 24

Dr Vjekoslav Sajfert
ELEKTROTEHNIKA SA ELEKTRONIKOM
E+

E

E_

x

r
l
2

+q

-q
l

Univerzitet u Novom Sadu
Tehnički Fakultet "Mihajlo Pupin", Zrenjanin
Zrenjanin, 2007

Instinkt je nešto iznad znanja. Nema
sumnje da mi imamo u mozgu neka fina
nervna vlakna koja nam omugućavaju da
osetimo istinu kada logično zaključivanje
ili nekakav moždani napor, učinjen našom
voljom, ne dovodi do uspeha.
Nikola Tesla

Literatura




Dr Vjekoslav Sajfert, Elektrotehnika,
TFZR
Dr Borislav Odadžić, dr Vjekoslav
Sajfert, mr Vojin Kerleta, Zbirka
zadataka iz elektrotehnike sa
elektronikom, TFZR

Instinkt je nešto iznad znanja. Nema
sumnje da mi imamo u mozgu neka fina
nervna vlakna koja nam omugućavaju da
osetimo istinu kada logično zaključivanje
ili nekakav moždani napor, učinjen našom
voljom, ne dovodi do uspeha.
Nikola Tesla

Sadržaj













Uvod
Elektrostatika
Vremenski konstantne električne struje
Kretanje naelektrisane čestice u elektrostatičkom
polju u vakuumu
Naeletrisane čestice u magnetnom polju
Elektromagnetna indukcija
Vremenski promenljive električne struje. Redna RLC
veza
Paralelna veza elemenata u kolu
Višefazni sistemi
Elektronika

1. Uvod
1.1 Fizičke veličine i jedinice, SI
sistem jedinica


Fizičke veličine opisuju pojave,
procese i svojstva fizičkih tela. Izmeriti

neku fizičku veličinu znači uporediti je
sa odgovarajućom veličinom iste vrste,
koja je izabrana za jednicu mere. Otuda
se rezultat merenja izražava brojnom
vrednošću i jednicom mere:
x  ({ x }  { x })[ x ]

Dogovorom je izabrano sedam
fizičkih veličina za osnovne - osnovne
jedinice. Jedinice koje se dobijaju preko
osnovnih - izvedene jedinice.


Skup osnovnih i izvedenih jedinica se
naziva sistem jedinica. Na
međunarodnoj konferenciji 1960.
godine usvojen je međunarodni sistem
jedinica (SI). Na tom skupu za osnovne
fizičke veličine uvedene su jedinice koje
su date u tabeli 1.3.1.





Osim osnovnih jedinica SI sistema
postoje i izvedene jedinice. Razmotrimo
neke od njih.
Jedinica za brzinu se može dobiti iz
poznate definicije brzine:
[v ] 

[s]
[t ]



m
s

ms

1

Jedinicu za ubrzanje ćemo dobiti iz
definicije ubrzanja:
m
[v ]

m
2
s
[a ] 


ms
2
[t ]
s
s


Jedinica za silu se može dobiti iz
čuvenog drugog Njutnovog zakona:

[ F ]  [ m ]  [ a ]  kg

m
s

2

 kg m s

2

 1N

1.2 Skalarne i vektorske fizičke
veličine. Osnovne operacije sa
vektorima.






Skalarne fizičke veličine se mogu izraziti

potpuno samo brojnom vrednošću i odogovarajućom
jedinicom merenja - npr. masa, vreme, zapremina,
gustina i dr.
Vektorske fizičke veličine karakteriše pravac,
smer i intenzitet (brojna vrednost). Takve veličine su
npr. brzina, ubrzanje, sila, itd.
Tenzorske fizičke veličine okarakterisane su sa
devet karakteristika. To su npr. tenzor inercije,
permitivnosti, tenzor permeabilnosti i sl.

Skalarne fizičke veličine se sabiraju,
množe, oduzimaju itd. algebarski, tj. ako
imamo dve skalarne fizičke veličine a i b,
onda je zbir a+b, razlika a-b, proizvod,
količnik a (b0).
b


Dva vektora su jednaka ako su im
jednaki intenziteti, pravci i smerovi.

Vektorske fizičke veličine i (vidi sliku
1.5.1) možemo sabrati, metodom
paralelograma, što je prikazano na slici
1.5.2.
 Dovedemo oba vektora u zajedničku
napadnu tačku. Obrazujemo
paralelogram.
a1

a
a1

a2







Vektor
vektor.

 

a  a1  a 2

a2

predstavlja rezultujući

Sabiranje pomenutih vektora metodom
poligona, prikazano na slici 1.5.3.

a

a1



a2



Slika 1.5.3

Intenzitet vektora se dobija primenom
kosinusne teoreme. Sa slike 1.5.4,
možemo pisati na osnovu kosinusne
teoreme:
B

a

A



a1
 - 
C

a2

Slika 1.5.4
a

2

 a 1  a 2  2 a 1 a 2 cos (  -  )
2

2

Trigonometrijski krug
y
rr
si n

cos

x

r =1
y
r

rr


cos (  -  ) = -cos 

cos(    cos

r =1

x

Konačno napisati izraz koji ćemo koristiti
za nalaženje rezultujućeg vektora:
a


2



2
a1



2
a2

 2 a 1 a 2 cos 

Na slici 1.5.5 je prikazan slučaj
oduzimanja vektora





a '  a1  a 2  a1  (  a 2 )

a'



-a 2



Slika 1.5.5

a1

Na slici 1.5.6 je prikazan slučaj
oduzimanja vektora


-a 1

a2

a ''






a  a 2  a1

U slučaju da treba da saberemo ili
oduzmemo više vektora mnogo je efikasnije
raditi metodom poligona. Razmotrimo sledeći
primer. Na slici 1.5.7 data su tri vektora i treba
naći rezultujući vektor:
 


R  a1  a 2  a 3
a2

a1

a3



Slika 1.5.7

-a 3
R

a 1+ a 2

a1

a2

T

a1

a2

T1

a3

Komponente vektora su vektorske veličine, i
one se često koriste zbog elegantnijeg i
efikasnijeg rada, posebno u koordinatnim
sistemima. U x, y koordinatnom sistemu obično
vektor razlažemo na dve uzajamno normalne
komponente, vidi sliku 1.5.9 i 1.5.10:
y




a  ax  ay




b  bx  by

y

by
b

a
ay





ax



Slika 1.5.9

x

bx

Slika 1.5.19

x

Odgovarajući intenziteti vektora, prema
Pitagorinoj teoremi:

a

2

 ax  ay
2

2

b

2

 bx  by
2

2

Projekcije vektora su skalarne
veličine. One mogu biti pozitivne i
negativne.
y

y

ay

b

a



by



ax

x

a x  a  cos   0
a y  a  sin   0

bx

b x  b  cos   0
b y  b  sin   0

x


a

Proizvod vektora
i skalara p daje vektor čiji
je pravac i smer isti kao i pravac i smer vektora,
dok je intenzitet veći p puta(p>0) (slika 1.5.13).
p.a

a


Slika 1.5.13

Ort – jedinični vektor


Svaki vektor se može prikazati kao
proizvod svog intenziteta i jedničnog
vektora - orta:


a  a a 0



a  a ; a0  1

U slučaju dve dimenzije, x i y, imamo ortove osa i , j vidi sliku 1.5.14,
ili u slučaju tri dimenzije , i ,j,k vidi sliku 1.5.15.

y

z

j

j

i

k
x

i

y

x



Slika 1.5.14

Slika 1.5.15

Pomenimo dalje još dve mogućnosti
množenja vektora.
Skalarni proizvod dva vektora daje
skalar. Po definiciji skalarni proizvod
vektora je:

 
 
c  a  b  a  b  cos   a  b  cos 


Skalarni proizvod takođe možemo
izraziti na sledeći način, preko projekcije
jednog vektora na drugi:

b

ab


ba

a

c  a b  b  a ba

Vektorski proizvod dva vektora je
vektor :
  
c  a b




Čita se a krst b
ili

c  a  b  sin 


Pravac vektora je normalan i na jedan i na
drugi vektor, a smer određujemo pravilom
desnog zavrtnja i očigledno je da važi:

c

b


a

 

b a   c
b


a
-c

Možemo dakle zaključiti da za
vektorski proizvod ne važi zakon
komutacije, tj.:
 
 
a  b   b a


Ukoliko je ugao između vektora 90,
tada je intenzitet vektora jednak:
c  a b

Primer Dokaži da su vektori e i f
uzajamno normalni. Vektori i sa dati sa:
  
e ab



  
f ab

Vektori i imaju iste intenzitete i
predstavljeni su na slici 1.5.18.
a
b



Slika 1.5.18

Rešenje Po definiciji skalarnog proizvoda
imamo:
 
 
 
       
2
2
e  f  a b  a b  a a ab b a b b  a b  0



 



cos   0    90

0

Primer Dati su vektori a i b, čiji su


intenziteti a  2 i b  3 . Ugao između
njih   45
0






Odredi:


a.
ab
b.


 

a  b  a  2b



 



 
a  b  2  3  cos 45   6

2

3 2

2

 

2
2
a  b  a  2 b  a  2 ab  ab  2 b  4  12  6  18   8



 



Dodatak 1




Elementi trigonometrije
Pravougli trougao
a i b katete; c hipotenuza

c





sin  

suprotna

kateta



hipotenuza

a
cos  

nalegla

c

kateta



hipotenuza

b

tg   tan  

  90 
ctg   cot  

suprotna

a

b
c

kateta



a

nalegla

kateta

b

nalegla

kateta

b

suprotna

kateta



a

c





a

sin  

suprotna

hipotenuza
nalegla kateta

cos  



tg   tan  

suprotna
nalegla

ctg   cot  

nalegla
suprotna

kateta



kateta

a
c



kateta

kateta

b
c

hipotenuza

b
  90 

kateta

b
a



a
b

Odrediti vrednosti sin, cos, tan
i cot za uglove:
  30 
  45 
  60 

Uzimamo jednakostranični
trougao
a

a

a

Delimo trougao na dva
jednaka dela
a

a

a

Sada imamo sledeću situaciju:
a
1
sin 30   2 
a
2

a
60 

a

a

30  30 

h
. .

a

2

a 3
cos 30  

60 

a

2
a



2

a

2
tg 30   tan 30  

2



a 3

h

2

a

2

a
 
2

3

1



3
3

3

2

2

a 3
h

a 3
2

ctg 30   cot 30  

2
a
2



3
1



3

U slučaju ugla od



  45 

Uzimamo kvadrat i delimo ga po dijagonali.
Koristimo Pitagorinu teoremu

h

  45 

  45

.

a

h

h

2

a

2

2

 2a

a
ha 2

 a
2

2

 
ai b

Primer. Sabrati vektore


( a  5 , b  4 ), koji su dati na slici
b
a

30 

b
by

a

30 

bx
by

bx 

b 3

by 

2

1

b
b

2
2

c  a  b x   b
2

2

2
y

c 

c

2


b 3
b
  
 a 


2
2



41  20 3

2


Slide 25

Dr Vjekoslav Sajfert
ELEKTROTEHNIKA SA ELEKTRONIKOM
E+

E

E_

x

r
l
2

+q

-q
l

Univerzitet u Novom Sadu
Tehnički Fakultet "Mihajlo Pupin", Zrenjanin
Zrenjanin, 2007

Instinkt je nešto iznad znanja. Nema
sumnje da mi imamo u mozgu neka fina
nervna vlakna koja nam omugućavaju da
osetimo istinu kada logično zaključivanje
ili nekakav moždani napor, učinjen našom
voljom, ne dovodi do uspeha.
Nikola Tesla

Literatura




Dr Vjekoslav Sajfert, Elektrotehnika,
TFZR
Dr Borislav Odadžić, dr Vjekoslav
Sajfert, mr Vojin Kerleta, Zbirka
zadataka iz elektrotehnike sa
elektronikom, TFZR

Instinkt je nešto iznad znanja. Nema
sumnje da mi imamo u mozgu neka fina
nervna vlakna koja nam omugućavaju da
osetimo istinu kada logično zaključivanje
ili nekakav moždani napor, učinjen našom
voljom, ne dovodi do uspeha.
Nikola Tesla

Sadržaj













Uvod
Elektrostatika
Vremenski konstantne električne struje
Kretanje naelektrisane čestice u elektrostatičkom
polju u vakuumu
Naeletrisane čestice u magnetnom polju
Elektromagnetna indukcija
Vremenski promenljive električne struje. Redna RLC
veza
Paralelna veza elemenata u kolu
Višefazni sistemi
Elektronika

1. Uvod
1.1 Fizičke veličine i jedinice, SI
sistem jedinica


Fizičke veličine opisuju pojave,
procese i svojstva fizičkih tela. Izmeriti

neku fizičku veličinu znači uporediti je
sa odgovarajućom veličinom iste vrste,
koja je izabrana za jednicu mere. Otuda
se rezultat merenja izražava brojnom
vrednošću i jednicom mere:
x  ({ x }  { x })[ x ]

Dogovorom je izabrano sedam
fizičkih veličina za osnovne - osnovne
jedinice. Jedinice koje se dobijaju preko
osnovnih - izvedene jedinice.


Skup osnovnih i izvedenih jedinica se
naziva sistem jedinica. Na
međunarodnoj konferenciji 1960.
godine usvojen je međunarodni sistem
jedinica (SI). Na tom skupu za osnovne
fizičke veličine uvedene su jedinice koje
su date u tabeli 1.3.1.





Osim osnovnih jedinica SI sistema
postoje i izvedene jedinice. Razmotrimo
neke od njih.
Jedinica za brzinu se može dobiti iz
poznate definicije brzine:
[v ] 

[s]
[t ]



m
s

ms

1

Jedinicu za ubrzanje ćemo dobiti iz
definicije ubrzanja:
m
[v ]

m
2
s
[a ] 


ms
2
[t ]
s
s


Jedinica za silu se može dobiti iz
čuvenog drugog Njutnovog zakona:

[ F ]  [ m ]  [ a ]  kg

m
s

2

 kg m s

2

 1N

1.2 Skalarne i vektorske fizičke
veličine. Osnovne operacije sa
vektorima.






Skalarne fizičke veličine se mogu izraziti

potpuno samo brojnom vrednošću i odogovarajućom
jedinicom merenja - npr. masa, vreme, zapremina,
gustina i dr.
Vektorske fizičke veličine karakteriše pravac,
smer i intenzitet (brojna vrednost). Takve veličine su
npr. brzina, ubrzanje, sila, itd.
Tenzorske fizičke veličine okarakterisane su sa
devet karakteristika. To su npr. tenzor inercije,
permitivnosti, tenzor permeabilnosti i sl.

Skalarne fizičke veličine se sabiraju,
množe, oduzimaju itd. algebarski, tj. ako
imamo dve skalarne fizičke veličine a i b,
onda je zbir a+b, razlika a-b, proizvod,
količnik a (b0).
b


Dva vektora su jednaka ako su im
jednaki intenziteti, pravci i smerovi.

Vektorske fizičke veličine i (vidi sliku
1.5.1) možemo sabrati, metodom
paralelograma, što je prikazano na slici
1.5.2.
 Dovedemo oba vektora u zajedničku
napadnu tačku. Obrazujemo
paralelogram.
a1

a
a1

a2







Vektor
vektor.

 

a  a1  a 2

a2

predstavlja rezultujući

Sabiranje pomenutih vektora metodom
poligona, prikazano na slici 1.5.3.

a

a1



a2



Slika 1.5.3

Intenzitet vektora se dobija primenom
kosinusne teoreme. Sa slike 1.5.4,
možemo pisati na osnovu kosinusne
teoreme:
B

a

A



a1
 - 
C

a2

Slika 1.5.4
a

2

 a 1  a 2  2 a 1 a 2 cos (  -  )
2

2

Trigonometrijski krug
y
rr
si n

cos

x

r =1
y
r

rr


cos (  -  ) = -cos 

cos(    cos

r =1

x

Konačno napisati izraz koji ćemo koristiti
za nalaženje rezultujućeg vektora:
a


2



2
a1



2
a2

 2 a 1 a 2 cos 

Na slici 1.5.5 je prikazan slučaj
oduzimanja vektora





a '  a1  a 2  a1  (  a 2 )

a'



-a 2



Slika 1.5.5

a1

Na slici 1.5.6 je prikazan slučaj
oduzimanja vektora


-a 1

a2

a ''






a  a 2  a1

U slučaju da treba da saberemo ili
oduzmemo više vektora mnogo je efikasnije
raditi metodom poligona. Razmotrimo sledeći
primer. Na slici 1.5.7 data su tri vektora i treba
naći rezultujući vektor:
 


R  a1  a 2  a 3
a2

a1

a3



Slika 1.5.7

-a 3
R

a 1+ a 2

a1

a2

T

a1

a2

T1

a3

Komponente vektora su vektorske veličine, i
one se često koriste zbog elegantnijeg i
efikasnijeg rada, posebno u koordinatnim
sistemima. U x, y koordinatnom sistemu obično
vektor razlažemo na dve uzajamno normalne
komponente, vidi sliku 1.5.9 i 1.5.10:
y




a  ax  ay




b  bx  by

y

by
b

a
ay





ax



Slika 1.5.9

x

bx

Slika 1.5.19

x

Odgovarajući intenziteti vektora, prema
Pitagorinoj teoremi:

a

2

 ax  ay
2

2

b

2

 bx  by
2

2

Projekcije vektora su skalarne
veličine. One mogu biti pozitivne i
negativne.
y

y

ay

b

a



by



ax

x

a x  a  cos   0
a y  a  sin   0

bx

b x  b  cos   0
b y  b  sin   0

x


a

Proizvod vektora
i skalara p daje vektor čiji
je pravac i smer isti kao i pravac i smer vektora,
dok je intenzitet veći p puta(p>0) (slika 1.5.13).
p.a

a


Slika 1.5.13

Ort – jedinični vektor


Svaki vektor se može prikazati kao
proizvod svog intenziteta i jedničnog
vektora - orta:


a  a a 0



a  a ; a0  1

U slučaju dve dimenzije, x i y, imamo ortove osa i , j vidi sliku 1.5.14,
ili u slučaju tri dimenzije , i ,j,k vidi sliku 1.5.15.

y

z

j

j

i

k
x

i

y

x



Slika 1.5.14

Slika 1.5.15

Pomenimo dalje još dve mogućnosti
množenja vektora.
Skalarni proizvod dva vektora daje
skalar. Po definiciji skalarni proizvod
vektora je:

 
 
c  a  b  a  b  cos   a  b  cos 


Skalarni proizvod takođe možemo
izraziti na sledeći način, preko projekcije
jednog vektora na drugi:

b

ab


ba

a

c  a b  b  a ba

Vektorski proizvod dva vektora je
vektor :
  
c  a b




Čita se a krst b
ili

c  a  b  sin 


Pravac vektora je normalan i na jedan i na
drugi vektor, a smer određujemo pravilom
desnog zavrtnja i očigledno je da važi:

c

b


a

 

b a   c
b


a
-c

Možemo dakle zaključiti da za
vektorski proizvod ne važi zakon
komutacije, tj.:
 
 
a  b   b a


Ukoliko je ugao između vektora 90,
tada je intenzitet vektora jednak:
c  a b

Primer Dokaži da su vektori e i f
uzajamno normalni. Vektori i sa dati sa:
  
e ab



  
f ab

Vektori i imaju iste intenzitete i
predstavljeni su na slici 1.5.18.
a
b



Slika 1.5.18

Rešenje Po definiciji skalarnog proizvoda
imamo:
 
 
 
       
2
2
e  f  a b  a b  a a ab b a b b  a b  0



 



cos   0    90

0

Primer Dati su vektori a i b, čiji su


intenziteti a  2 i b  3 . Ugao između
njih   45
0






Odredi:


a.
ab
b.


 

a  b  a  2b



 



 
a  b  2  3  cos 45   6

2

3 2

2

 

2
2
a  b  a  2 b  a  2 ab  ab  2 b  4  12  6  18   8



 



Dodatak 1




Elementi trigonometrije
Pravougli trougao
a i b katete; c hipotenuza

c





sin  

suprotna

kateta



hipotenuza

a
cos  

nalegla

c

kateta



hipotenuza

b

tg   tan  

  90 
ctg   cot  

suprotna

a

b
c

kateta



a

nalegla

kateta

b

nalegla

kateta

b

suprotna

kateta



a

c





a

sin  

suprotna

hipotenuza
nalegla kateta

cos  



tg   tan  

suprotna
nalegla

ctg   cot  

nalegla
suprotna

kateta



kateta

a
c



kateta

kateta

b
c

hipotenuza

b
  90 

kateta

b
a



a
b

Odrediti vrednosti sin, cos, tan
i cot za uglove:
  30 
  45 
  60 

Uzimamo jednakostranični
trougao
a

a

a

Delimo trougao na dva
jednaka dela
a

a

a

Sada imamo sledeću situaciju:
a
1
sin 30   2 
a
2

a
60 

a

a

30  30 

h
. .

a

2

a 3
cos 30  

60 

a

2
a



2

a

2
tg 30   tan 30  

2



a 3

h

2

a

2

a
 
2

3

1



3
3

3

2

2

a 3
h

a 3
2

ctg 30   cot 30  

2
a
2



3
1



3

U slučaju ugla od



  45 

Uzimamo kvadrat i delimo ga po dijagonali.
Koristimo Pitagorinu teoremu

h

  45 

  45

.

a

h

h

2

a

2

2

 2a

a
ha 2

 a
2

2

 
ai b

Primer. Sabrati vektore


( a  5 , b  4 ), koji su dati na slici
b
a

30 

b
by

a

30 

bx
by

bx 

b 3

by 

2

1

b
b

2
2

c  a  b x   b
2

2

2
y

c 

c

2


b 3
b
  
 a 


2
2



41  20 3

2


Slide 26

Dr Vjekoslav Sajfert
ELEKTROTEHNIKA SA ELEKTRONIKOM
E+

E

E_

x

r
l
2

+q

-q
l

Univerzitet u Novom Sadu
Tehnički Fakultet "Mihajlo Pupin", Zrenjanin
Zrenjanin, 2007

Instinkt je nešto iznad znanja. Nema
sumnje da mi imamo u mozgu neka fina
nervna vlakna koja nam omugućavaju da
osetimo istinu kada logično zaključivanje
ili nekakav moždani napor, učinjen našom
voljom, ne dovodi do uspeha.
Nikola Tesla

Literatura




Dr Vjekoslav Sajfert, Elektrotehnika,
TFZR
Dr Borislav Odadžić, dr Vjekoslav
Sajfert, mr Vojin Kerleta, Zbirka
zadataka iz elektrotehnike sa
elektronikom, TFZR

Instinkt je nešto iznad znanja. Nema
sumnje da mi imamo u mozgu neka fina
nervna vlakna koja nam omugućavaju da
osetimo istinu kada logično zaključivanje
ili nekakav moždani napor, učinjen našom
voljom, ne dovodi do uspeha.
Nikola Tesla

Sadržaj













Uvod
Elektrostatika
Vremenski konstantne električne struje
Kretanje naelektrisane čestice u elektrostatičkom
polju u vakuumu
Naeletrisane čestice u magnetnom polju
Elektromagnetna indukcija
Vremenski promenljive električne struje. Redna RLC
veza
Paralelna veza elemenata u kolu
Višefazni sistemi
Elektronika

1. Uvod
1.1 Fizičke veličine i jedinice, SI
sistem jedinica


Fizičke veličine opisuju pojave,
procese i svojstva fizičkih tela. Izmeriti

neku fizičku veličinu znači uporediti je
sa odgovarajućom veličinom iste vrste,
koja je izabrana za jednicu mere. Otuda
se rezultat merenja izražava brojnom
vrednošću i jednicom mere:
x  ({ x }  { x })[ x ]

Dogovorom je izabrano sedam
fizičkih veličina za osnovne - osnovne
jedinice. Jedinice koje se dobijaju preko
osnovnih - izvedene jedinice.


Skup osnovnih i izvedenih jedinica se
naziva sistem jedinica. Na
međunarodnoj konferenciji 1960.
godine usvojen je međunarodni sistem
jedinica (SI). Na tom skupu za osnovne
fizičke veličine uvedene su jedinice koje
su date u tabeli 1.3.1.





Osim osnovnih jedinica SI sistema
postoje i izvedene jedinice. Razmotrimo
neke od njih.
Jedinica za brzinu se može dobiti iz
poznate definicije brzine:
[v ] 

[s]
[t ]



m
s

ms

1

Jedinicu za ubrzanje ćemo dobiti iz
definicije ubrzanja:
m
[v ]

m
2
s
[a ] 


ms
2
[t ]
s
s


Jedinica za silu se može dobiti iz
čuvenog drugog Njutnovog zakona:

[ F ]  [ m ]  [ a ]  kg

m
s

2

 kg m s

2

 1N

1.2 Skalarne i vektorske fizičke
veličine. Osnovne operacije sa
vektorima.






Skalarne fizičke veličine se mogu izraziti

potpuno samo brojnom vrednošću i odogovarajućom
jedinicom merenja - npr. masa, vreme, zapremina,
gustina i dr.
Vektorske fizičke veličine karakteriše pravac,
smer i intenzitet (brojna vrednost). Takve veličine su
npr. brzina, ubrzanje, sila, itd.
Tenzorske fizičke veličine okarakterisane su sa
devet karakteristika. To su npr. tenzor inercije,
permitivnosti, tenzor permeabilnosti i sl.

Skalarne fizičke veličine se sabiraju,
množe, oduzimaju itd. algebarski, tj. ako
imamo dve skalarne fizičke veličine a i b,
onda je zbir a+b, razlika a-b, proizvod,
količnik a (b0).
b


Dva vektora su jednaka ako su im
jednaki intenziteti, pravci i smerovi.

Vektorske fizičke veličine i (vidi sliku
1.5.1) možemo sabrati, metodom
paralelograma, što je prikazano na slici
1.5.2.
 Dovedemo oba vektora u zajedničku
napadnu tačku. Obrazujemo
paralelogram.
a1

a
a1

a2







Vektor
vektor.

 

a  a1  a 2

a2

predstavlja rezultujući

Sabiranje pomenutih vektora metodom
poligona, prikazano na slici 1.5.3.

a

a1



a2



Slika 1.5.3

Intenzitet vektora se dobija primenom
kosinusne teoreme. Sa slike 1.5.4,
možemo pisati na osnovu kosinusne
teoreme:
B

a

A



a1
 - 
C

a2

Slika 1.5.4
a

2

 a 1  a 2  2 a 1 a 2 cos (  -  )
2

2

Trigonometrijski krug
y
rr
si n

cos

x

r =1
y
r

rr


cos (  -  ) = -cos 

cos(    cos

r =1

x

Konačno napisati izraz koji ćemo koristiti
za nalaženje rezultujućeg vektora:
a


2



2
a1



2
a2

 2 a 1 a 2 cos 

Na slici 1.5.5 je prikazan slučaj
oduzimanja vektora





a '  a1  a 2  a1  (  a 2 )

a'



-a 2



Slika 1.5.5

a1

Na slici 1.5.6 je prikazan slučaj
oduzimanja vektora


-a 1

a2

a ''






a  a 2  a1

U slučaju da treba da saberemo ili
oduzmemo više vektora mnogo je efikasnije
raditi metodom poligona. Razmotrimo sledeći
primer. Na slici 1.5.7 data su tri vektora i treba
naći rezultujući vektor:
 


R  a1  a 2  a 3
a2

a1

a3



Slika 1.5.7

-a 3
R

a 1+ a 2

a1

a2

T

a1

a2

T1

a3

Komponente vektora su vektorske veličine, i
one se često koriste zbog elegantnijeg i
efikasnijeg rada, posebno u koordinatnim
sistemima. U x, y koordinatnom sistemu obično
vektor razlažemo na dve uzajamno normalne
komponente, vidi sliku 1.5.9 i 1.5.10:
y




a  ax  ay




b  bx  by

y

by
b

a
ay





ax



Slika 1.5.9

x

bx

Slika 1.5.19

x

Odgovarajući intenziteti vektora, prema
Pitagorinoj teoremi:

a

2

 ax  ay
2

2

b

2

 bx  by
2

2

Projekcije vektora su skalarne
veličine. One mogu biti pozitivne i
negativne.
y

y

ay

b

a



by



ax

x

a x  a  cos   0
a y  a  sin   0

bx

b x  b  cos   0
b y  b  sin   0

x


a

Proizvod vektora
i skalara p daje vektor čiji
je pravac i smer isti kao i pravac i smer vektora,
dok je intenzitet veći p puta(p>0) (slika 1.5.13).
p.a

a


Slika 1.5.13

Ort – jedinični vektor


Svaki vektor se može prikazati kao
proizvod svog intenziteta i jedničnog
vektora - orta:


a  a a 0



a  a ; a0  1

U slučaju dve dimenzije, x i y, imamo ortove osa i , j vidi sliku 1.5.14,
ili u slučaju tri dimenzije , i ,j,k vidi sliku 1.5.15.

y

z

j

j

i

k
x

i

y

x



Slika 1.5.14

Slika 1.5.15

Pomenimo dalje još dve mogućnosti
množenja vektora.
Skalarni proizvod dva vektora daje
skalar. Po definiciji skalarni proizvod
vektora je:

 
 
c  a  b  a  b  cos   a  b  cos 


Skalarni proizvod takođe možemo
izraziti na sledeći način, preko projekcije
jednog vektora na drugi:

b

ab


ba

a

c  a b  b  a ba

Vektorski proizvod dva vektora je
vektor :
  
c  a b




Čita se a krst b
ili

c  a  b  sin 


Pravac vektora je normalan i na jedan i na
drugi vektor, a smer određujemo pravilom
desnog zavrtnja i očigledno je da važi:

c

b


a

 

b a   c
b


a
-c

Možemo dakle zaključiti da za
vektorski proizvod ne važi zakon
komutacije, tj.:
 
 
a  b   b a


Ukoliko je ugao između vektora 90,
tada je intenzitet vektora jednak:
c  a b

Primer Dokaži da su vektori e i f
uzajamno normalni. Vektori i sa dati sa:
  
e ab



  
f ab

Vektori i imaju iste intenzitete i
predstavljeni su na slici 1.5.18.
a
b



Slika 1.5.18

Rešenje Po definiciji skalarnog proizvoda
imamo:
 
 
 
       
2
2
e  f  a b  a b  a a ab b a b b  a b  0



 



cos   0    90

0

Primer Dati su vektori a i b, čiji su


intenziteti a  2 i b  3 . Ugao između
njih   45
0






Odredi:


a.
ab
b.


 

a  b  a  2b



 



 
a  b  2  3  cos 45   6

2

3 2

2

 

2
2
a  b  a  2 b  a  2 ab  ab  2 b  4  12  6  18   8



 



Dodatak 1




Elementi trigonometrije
Pravougli trougao
a i b katete; c hipotenuza

c





sin  

suprotna

kateta



hipotenuza

a
cos  

nalegla

c

kateta



hipotenuza

b

tg   tan  

  90 
ctg   cot  

suprotna

a

b
c

kateta



a

nalegla

kateta

b

nalegla

kateta

b

suprotna

kateta



a

c





a

sin  

suprotna

hipotenuza
nalegla kateta

cos  



tg   tan  

suprotna
nalegla

ctg   cot  

nalegla
suprotna

kateta



kateta

a
c



kateta

kateta

b
c

hipotenuza

b
  90 

kateta

b
a



a
b

Odrediti vrednosti sin, cos, tan
i cot za uglove:
  30 
  45 
  60 

Uzimamo jednakostranični
trougao
a

a

a

Delimo trougao na dva
jednaka dela
a

a

a

Sada imamo sledeću situaciju:
a
1
sin 30   2 
a
2

a
60 

a

a

30  30 

h
. .

a

2

a 3
cos 30  

60 

a

2
a



2

a

2
tg 30   tan 30  

2



a 3

h

2

a

2

a
 
2

3

1



3
3

3

2

2

a 3
h

a 3
2

ctg 30   cot 30  

2
a
2



3
1



3

U slučaju ugla od



  45 

Uzimamo kvadrat i delimo ga po dijagonali.
Koristimo Pitagorinu teoremu

h

  45 

  45

.

a

h

h

2

a

2

2

 2a

a
ha 2

 a
2

2

 
ai b

Primer. Sabrati vektore


( a  5 , b  4 ), koji su dati na slici
b
a

30 

b
by

a

30 

bx
by

bx 

b 3

by 

2

1

b
b

2
2

c  a  b x   b
2

2

2
y

c 

c

2


b 3
b
  
 a 


2
2



41  20 3

2


Slide 27

Dr Vjekoslav Sajfert
ELEKTROTEHNIKA SA ELEKTRONIKOM
E+

E

E_

x

r
l
2

+q

-q
l

Univerzitet u Novom Sadu
Tehnički Fakultet "Mihajlo Pupin", Zrenjanin
Zrenjanin, 2007

Instinkt je nešto iznad znanja. Nema
sumnje da mi imamo u mozgu neka fina
nervna vlakna koja nam omugućavaju da
osetimo istinu kada logično zaključivanje
ili nekakav moždani napor, učinjen našom
voljom, ne dovodi do uspeha.
Nikola Tesla

Literatura




Dr Vjekoslav Sajfert, Elektrotehnika,
TFZR
Dr Borislav Odadžić, dr Vjekoslav
Sajfert, mr Vojin Kerleta, Zbirka
zadataka iz elektrotehnike sa
elektronikom, TFZR

Instinkt je nešto iznad znanja. Nema
sumnje da mi imamo u mozgu neka fina
nervna vlakna koja nam omugućavaju da
osetimo istinu kada logično zaključivanje
ili nekakav moždani napor, učinjen našom
voljom, ne dovodi do uspeha.
Nikola Tesla

Sadržaj













Uvod
Elektrostatika
Vremenski konstantne električne struje
Kretanje naelektrisane čestice u elektrostatičkom
polju u vakuumu
Naeletrisane čestice u magnetnom polju
Elektromagnetna indukcija
Vremenski promenljive električne struje. Redna RLC
veza
Paralelna veza elemenata u kolu
Višefazni sistemi
Elektronika

1. Uvod
1.1 Fizičke veličine i jedinice, SI
sistem jedinica


Fizičke veličine opisuju pojave,
procese i svojstva fizičkih tela. Izmeriti

neku fizičku veličinu znači uporediti je
sa odgovarajućom veličinom iste vrste,
koja je izabrana za jednicu mere. Otuda
se rezultat merenja izražava brojnom
vrednošću i jednicom mere:
x  ({ x }  { x })[ x ]

Dogovorom je izabrano sedam
fizičkih veličina za osnovne - osnovne
jedinice. Jedinice koje se dobijaju preko
osnovnih - izvedene jedinice.


Skup osnovnih i izvedenih jedinica se
naziva sistem jedinica. Na
međunarodnoj konferenciji 1960.
godine usvojen je međunarodni sistem
jedinica (SI). Na tom skupu za osnovne
fizičke veličine uvedene su jedinice koje
su date u tabeli 1.3.1.





Osim osnovnih jedinica SI sistema
postoje i izvedene jedinice. Razmotrimo
neke od njih.
Jedinica za brzinu se može dobiti iz
poznate definicije brzine:
[v ] 

[s]
[t ]



m
s

ms

1

Jedinicu za ubrzanje ćemo dobiti iz
definicije ubrzanja:
m
[v ]

m
2
s
[a ] 


ms
2
[t ]
s
s


Jedinica za silu se može dobiti iz
čuvenog drugog Njutnovog zakona:

[ F ]  [ m ]  [ a ]  kg

m
s

2

 kg m s

2

 1N

1.2 Skalarne i vektorske fizičke
veličine. Osnovne operacije sa
vektorima.






Skalarne fizičke veličine se mogu izraziti

potpuno samo brojnom vrednošću i odogovarajućom
jedinicom merenja - npr. masa, vreme, zapremina,
gustina i dr.
Vektorske fizičke veličine karakteriše pravac,
smer i intenzitet (brojna vrednost). Takve veličine su
npr. brzina, ubrzanje, sila, itd.
Tenzorske fizičke veličine okarakterisane su sa
devet karakteristika. To su npr. tenzor inercije,
permitivnosti, tenzor permeabilnosti i sl.

Skalarne fizičke veličine se sabiraju,
množe, oduzimaju itd. algebarski, tj. ako
imamo dve skalarne fizičke veličine a i b,
onda je zbir a+b, razlika a-b, proizvod,
količnik a (b0).
b


Dva vektora su jednaka ako su im
jednaki intenziteti, pravci i smerovi.

Vektorske fizičke veličine i (vidi sliku
1.5.1) možemo sabrati, metodom
paralelograma, što je prikazano na slici
1.5.2.
 Dovedemo oba vektora u zajedničku
napadnu tačku. Obrazujemo
paralelogram.
a1

a
a1

a2







Vektor
vektor.

 

a  a1  a 2

a2

predstavlja rezultujući

Sabiranje pomenutih vektora metodom
poligona, prikazano na slici 1.5.3.

a

a1



a2



Slika 1.5.3

Intenzitet vektora se dobija primenom
kosinusne teoreme. Sa slike 1.5.4,
možemo pisati na osnovu kosinusne
teoreme:
B

a

A



a1
 - 
C

a2

Slika 1.5.4
a

2

 a 1  a 2  2 a 1 a 2 cos (  -  )
2

2

Trigonometrijski krug
y
rr
si n

cos

x

r =1
y
r

rr


cos (  -  ) = -cos 

cos(    cos

r =1

x

Konačno napisati izraz koji ćemo koristiti
za nalaženje rezultujućeg vektora:
a


2



2
a1



2
a2

 2 a 1 a 2 cos 

Na slici 1.5.5 je prikazan slučaj
oduzimanja vektora





a '  a1  a 2  a1  (  a 2 )

a'



-a 2



Slika 1.5.5

a1

Na slici 1.5.6 je prikazan slučaj
oduzimanja vektora


-a 1

a2

a ''






a  a 2  a1

U slučaju da treba da saberemo ili
oduzmemo više vektora mnogo je efikasnije
raditi metodom poligona. Razmotrimo sledeći
primer. Na slici 1.5.7 data su tri vektora i treba
naći rezultujući vektor:
 


R  a1  a 2  a 3
a2

a1

a3



Slika 1.5.7

-a 3
R

a 1+ a 2

a1

a2

T

a1

a2

T1

a3

Komponente vektora su vektorske veličine, i
one se često koriste zbog elegantnijeg i
efikasnijeg rada, posebno u koordinatnim
sistemima. U x, y koordinatnom sistemu obično
vektor razlažemo na dve uzajamno normalne
komponente, vidi sliku 1.5.9 i 1.5.10:
y




a  ax  ay




b  bx  by

y

by
b

a
ay





ax



Slika 1.5.9

x

bx

Slika 1.5.19

x

Odgovarajući intenziteti vektora, prema
Pitagorinoj teoremi:

a

2

 ax  ay
2

2

b

2

 bx  by
2

2

Projekcije vektora su skalarne
veličine. One mogu biti pozitivne i
negativne.
y

y

ay

b

a



by



ax

x

a x  a  cos   0
a y  a  sin   0

bx

b x  b  cos   0
b y  b  sin   0

x


a

Proizvod vektora
i skalara p daje vektor čiji
je pravac i smer isti kao i pravac i smer vektora,
dok je intenzitet veći p puta(p>0) (slika 1.5.13).
p.a

a


Slika 1.5.13

Ort – jedinični vektor


Svaki vektor se može prikazati kao
proizvod svog intenziteta i jedničnog
vektora - orta:


a  a a 0



a  a ; a0  1

U slučaju dve dimenzije, x i y, imamo ortove osa i , j vidi sliku 1.5.14,
ili u slučaju tri dimenzije , i ,j,k vidi sliku 1.5.15.

y

z

j

j

i

k
x

i

y

x



Slika 1.5.14

Slika 1.5.15

Pomenimo dalje još dve mogućnosti
množenja vektora.
Skalarni proizvod dva vektora daje
skalar. Po definiciji skalarni proizvod
vektora je:

 
 
c  a  b  a  b  cos   a  b  cos 


Skalarni proizvod takođe možemo
izraziti na sledeći način, preko projekcije
jednog vektora na drugi:

b

ab


ba

a

c  a b  b  a ba

Vektorski proizvod dva vektora je
vektor :
  
c  a b




Čita se a krst b
ili

c  a  b  sin 


Pravac vektora je normalan i na jedan i na
drugi vektor, a smer određujemo pravilom
desnog zavrtnja i očigledno je da važi:

c

b


a

 

b a   c
b


a
-c

Možemo dakle zaključiti da za
vektorski proizvod ne važi zakon
komutacije, tj.:
 
 
a  b   b a


Ukoliko je ugao između vektora 90,
tada je intenzitet vektora jednak:
c  a b

Primer Dokaži da su vektori e i f
uzajamno normalni. Vektori i sa dati sa:
  
e ab



  
f ab

Vektori i imaju iste intenzitete i
predstavljeni su na slici 1.5.18.
a
b



Slika 1.5.18

Rešenje Po definiciji skalarnog proizvoda
imamo:
 
 
 
       
2
2
e  f  a b  a b  a a ab b a b b  a b  0



 



cos   0    90

0

Primer Dati su vektori a i b, čiji su


intenziteti a  2 i b  3 . Ugao između
njih   45
0






Odredi:


a.
ab
b.


 

a  b  a  2b



 



 
a  b  2  3  cos 45   6

2

3 2

2

 

2
2
a  b  a  2 b  a  2 ab  ab  2 b  4  12  6  18   8



 



Dodatak 1




Elementi trigonometrije
Pravougli trougao
a i b katete; c hipotenuza

c





sin  

suprotna

kateta



hipotenuza

a
cos  

nalegla

c

kateta



hipotenuza

b

tg   tan  

  90 
ctg   cot  

suprotna

a

b
c

kateta



a

nalegla

kateta

b

nalegla

kateta

b

suprotna

kateta



a

c





a

sin  

suprotna

hipotenuza
nalegla kateta

cos  



tg   tan  

suprotna
nalegla

ctg   cot  

nalegla
suprotna

kateta



kateta

a
c



kateta

kateta

b
c

hipotenuza

b
  90 

kateta

b
a



a
b

Odrediti vrednosti sin, cos, tan
i cot za uglove:
  30 
  45 
  60 

Uzimamo jednakostranični
trougao
a

a

a

Delimo trougao na dva
jednaka dela
a

a

a

Sada imamo sledeću situaciju:
a
1
sin 30   2 
a
2

a
60 

a

a

30  30 

h
. .

a

2

a 3
cos 30  

60 

a

2
a



2

a

2
tg 30   tan 30  

2



a 3

h

2

a

2

a
 
2

3

1



3
3

3

2

2

a 3
h

a 3
2

ctg 30   cot 30  

2
a
2



3
1



3

U slučaju ugla od



  45 

Uzimamo kvadrat i delimo ga po dijagonali.
Koristimo Pitagorinu teoremu

h

  45 

  45

.

a

h

h

2

a

2

2

 2a

a
ha 2

 a
2

2

 
ai b

Primer. Sabrati vektore


( a  5 , b  4 ), koji su dati na slici
b
a

30 

b
by

a

30 

bx
by

bx 

b 3

by 

2

1

b
b

2
2

c  a  b x   b
2

2

2
y

c 

c

2


b 3
b
  
 a 


2
2



41  20 3

2


Slide 28

Dr Vjekoslav Sajfert
ELEKTROTEHNIKA SA ELEKTRONIKOM
E+

E

E_

x

r
l
2

+q

-q
l

Univerzitet u Novom Sadu
Tehnički Fakultet "Mihajlo Pupin", Zrenjanin
Zrenjanin, 2007

Instinkt je nešto iznad znanja. Nema
sumnje da mi imamo u mozgu neka fina
nervna vlakna koja nam omugućavaju da
osetimo istinu kada logično zaključivanje
ili nekakav moždani napor, učinjen našom
voljom, ne dovodi do uspeha.
Nikola Tesla

Literatura




Dr Vjekoslav Sajfert, Elektrotehnika,
TFZR
Dr Borislav Odadžić, dr Vjekoslav
Sajfert, mr Vojin Kerleta, Zbirka
zadataka iz elektrotehnike sa
elektronikom, TFZR

Instinkt je nešto iznad znanja. Nema
sumnje da mi imamo u mozgu neka fina
nervna vlakna koja nam omugućavaju da
osetimo istinu kada logično zaključivanje
ili nekakav moždani napor, učinjen našom
voljom, ne dovodi do uspeha.
Nikola Tesla

Sadržaj













Uvod
Elektrostatika
Vremenski konstantne električne struje
Kretanje naelektrisane čestice u elektrostatičkom
polju u vakuumu
Naeletrisane čestice u magnetnom polju
Elektromagnetna indukcija
Vremenski promenljive električne struje. Redna RLC
veza
Paralelna veza elemenata u kolu
Višefazni sistemi
Elektronika

1. Uvod
1.1 Fizičke veličine i jedinice, SI
sistem jedinica


Fizičke veličine opisuju pojave,
procese i svojstva fizičkih tela. Izmeriti

neku fizičku veličinu znači uporediti je
sa odgovarajućom veličinom iste vrste,
koja je izabrana za jednicu mere. Otuda
se rezultat merenja izražava brojnom
vrednošću i jednicom mere:
x  ({ x }  { x })[ x ]

Dogovorom je izabrano sedam
fizičkih veličina za osnovne - osnovne
jedinice. Jedinice koje se dobijaju preko
osnovnih - izvedene jedinice.


Skup osnovnih i izvedenih jedinica se
naziva sistem jedinica. Na
međunarodnoj konferenciji 1960.
godine usvojen je međunarodni sistem
jedinica (SI). Na tom skupu za osnovne
fizičke veličine uvedene su jedinice koje
su date u tabeli 1.3.1.





Osim osnovnih jedinica SI sistema
postoje i izvedene jedinice. Razmotrimo
neke od njih.
Jedinica za brzinu se može dobiti iz
poznate definicije brzine:
[v ] 

[s]
[t ]



m
s

ms

1

Jedinicu za ubrzanje ćemo dobiti iz
definicije ubrzanja:
m
[v ]

m
2
s
[a ] 


ms
2
[t ]
s
s


Jedinica za silu se može dobiti iz
čuvenog drugog Njutnovog zakona:

[ F ]  [ m ]  [ a ]  kg

m
s

2

 kg m s

2

 1N

1.2 Skalarne i vektorske fizičke
veličine. Osnovne operacije sa
vektorima.






Skalarne fizičke veličine se mogu izraziti

potpuno samo brojnom vrednošću i odogovarajućom
jedinicom merenja - npr. masa, vreme, zapremina,
gustina i dr.
Vektorske fizičke veličine karakteriše pravac,
smer i intenzitet (brojna vrednost). Takve veličine su
npr. brzina, ubrzanje, sila, itd.
Tenzorske fizičke veličine okarakterisane su sa
devet karakteristika. To su npr. tenzor inercije,
permitivnosti, tenzor permeabilnosti i sl.

Skalarne fizičke veličine se sabiraju,
množe, oduzimaju itd. algebarski, tj. ako
imamo dve skalarne fizičke veličine a i b,
onda je zbir a+b, razlika a-b, proizvod,
količnik a (b0).
b


Dva vektora su jednaka ako su im
jednaki intenziteti, pravci i smerovi.

Vektorske fizičke veličine i (vidi sliku
1.5.1) možemo sabrati, metodom
paralelograma, što je prikazano na slici
1.5.2.
 Dovedemo oba vektora u zajedničku
napadnu tačku. Obrazujemo
paralelogram.
a1

a
a1

a2







Vektor
vektor.

 

a  a1  a 2

a2

predstavlja rezultujući

Sabiranje pomenutih vektora metodom
poligona, prikazano na slici 1.5.3.

a

a1



a2



Slika 1.5.3

Intenzitet vektora se dobija primenom
kosinusne teoreme. Sa slike 1.5.4,
možemo pisati na osnovu kosinusne
teoreme:
B

a

A



a1
 - 
C

a2

Slika 1.5.4
a

2

 a 1  a 2  2 a 1 a 2 cos (  -  )
2

2

Trigonometrijski krug
y
rr
si n

cos

x

r =1
y
r

rr


cos (  -  ) = -cos 

cos(    cos

r =1

x

Konačno napisati izraz koji ćemo koristiti
za nalaženje rezultujućeg vektora:
a


2



2
a1



2
a2

 2 a 1 a 2 cos 

Na slici 1.5.5 je prikazan slučaj
oduzimanja vektora





a '  a1  a 2  a1  (  a 2 )

a'



-a 2



Slika 1.5.5

a1

Na slici 1.5.6 je prikazan slučaj
oduzimanja vektora


-a 1

a2

a ''






a  a 2  a1

U slučaju da treba da saberemo ili
oduzmemo više vektora mnogo je efikasnije
raditi metodom poligona. Razmotrimo sledeći
primer. Na slici 1.5.7 data su tri vektora i treba
naći rezultujući vektor:
 


R  a1  a 2  a 3
a2

a1

a3



Slika 1.5.7

-a 3
R

a 1+ a 2

a1

a2

T

a1

a2

T1

a3

Komponente vektora su vektorske veličine, i
one se često koriste zbog elegantnijeg i
efikasnijeg rada, posebno u koordinatnim
sistemima. U x, y koordinatnom sistemu obično
vektor razlažemo na dve uzajamno normalne
komponente, vidi sliku 1.5.9 i 1.5.10:
y




a  ax  ay




b  bx  by

y

by
b

a
ay





ax



Slika 1.5.9

x

bx

Slika 1.5.19

x

Odgovarajući intenziteti vektora, prema
Pitagorinoj teoremi:

a

2

 ax  ay
2

2

b

2

 bx  by
2

2

Projekcije vektora su skalarne
veličine. One mogu biti pozitivne i
negativne.
y

y

ay

b

a



by



ax

x

a x  a  cos   0
a y  a  sin   0

bx

b x  b  cos   0
b y  b  sin   0

x


a

Proizvod vektora
i skalara p daje vektor čiji
je pravac i smer isti kao i pravac i smer vektora,
dok je intenzitet veći p puta(p>0) (slika 1.5.13).
p.a

a


Slika 1.5.13

Ort – jedinični vektor


Svaki vektor se može prikazati kao
proizvod svog intenziteta i jedničnog
vektora - orta:


a  a a 0



a  a ; a0  1

U slučaju dve dimenzije, x i y, imamo ortove osa i , j vidi sliku 1.5.14,
ili u slučaju tri dimenzije , i ,j,k vidi sliku 1.5.15.

y

z

j

j

i

k
x

i

y

x



Slika 1.5.14

Slika 1.5.15

Pomenimo dalje još dve mogućnosti
množenja vektora.
Skalarni proizvod dva vektora daje
skalar. Po definiciji skalarni proizvod
vektora je:

 
 
c  a  b  a  b  cos   a  b  cos 


Skalarni proizvod takođe možemo
izraziti na sledeći način, preko projekcije
jednog vektora na drugi:

b

ab


ba

a

c  a b  b  a ba

Vektorski proizvod dva vektora je
vektor :
  
c  a b




Čita se a krst b
ili

c  a  b  sin 


Pravac vektora je normalan i na jedan i na
drugi vektor, a smer određujemo pravilom
desnog zavrtnja i očigledno je da važi:

c

b


a

 

b a   c
b


a
-c

Možemo dakle zaključiti da za
vektorski proizvod ne važi zakon
komutacije, tj.:
 
 
a  b   b a


Ukoliko je ugao između vektora 90,
tada je intenzitet vektora jednak:
c  a b

Primer Dokaži da su vektori e i f
uzajamno normalni. Vektori i sa dati sa:
  
e ab



  
f ab

Vektori i imaju iste intenzitete i
predstavljeni su na slici 1.5.18.
a
b



Slika 1.5.18

Rešenje Po definiciji skalarnog proizvoda
imamo:
 
 
 
       
2
2
e  f  a b  a b  a a ab b a b b  a b  0



 



cos   0    90

0

Primer Dati su vektori a i b, čiji su


intenziteti a  2 i b  3 . Ugao između
njih   45
0






Odredi:


a.
ab
b.


 

a  b  a  2b



 



 
a  b  2  3  cos 45   6

2

3 2

2

 

2
2
a  b  a  2 b  a  2 ab  ab  2 b  4  12  6  18   8



 



Dodatak 1




Elementi trigonometrije
Pravougli trougao
a i b katete; c hipotenuza

c





sin  

suprotna

kateta



hipotenuza

a
cos  

nalegla

c

kateta



hipotenuza

b

tg   tan  

  90 
ctg   cot  

suprotna

a

b
c

kateta



a

nalegla

kateta

b

nalegla

kateta

b

suprotna

kateta



a

c





a

sin  

suprotna

hipotenuza
nalegla kateta

cos  



tg   tan  

suprotna
nalegla

ctg   cot  

nalegla
suprotna

kateta



kateta

a
c



kateta

kateta

b
c

hipotenuza

b
  90 

kateta

b
a



a
b

Odrediti vrednosti sin, cos, tan
i cot za uglove:
  30 
  45 
  60 

Uzimamo jednakostranični
trougao
a

a

a

Delimo trougao na dva
jednaka dela
a

a

a

Sada imamo sledeću situaciju:
a
1
sin 30   2 
a
2

a
60 

a

a

30  30 

h
. .

a

2

a 3
cos 30  

60 

a

2
a



2

a

2
tg 30   tan 30  

2



a 3

h

2

a

2

a
 
2

3

1



3
3

3

2

2

a 3
h

a 3
2

ctg 30   cot 30  

2
a
2



3
1



3

U slučaju ugla od



  45 

Uzimamo kvadrat i delimo ga po dijagonali.
Koristimo Pitagorinu teoremu

h

  45 

  45

.

a

h

h

2

a

2

2

 2a

a
ha 2

 a
2

2

 
ai b

Primer. Sabrati vektore


( a  5 , b  4 ), koji su dati na slici
b
a

30 

b
by

a

30 

bx
by

bx 

b 3

by 

2

1

b
b

2
2

c  a  b x   b
2

2

2
y

c 

c

2


b 3
b
  
 a 


2
2



41  20 3

2


Slide 29

Dr Vjekoslav Sajfert
ELEKTROTEHNIKA SA ELEKTRONIKOM
E+

E

E_

x

r
l
2

+q

-q
l

Univerzitet u Novom Sadu
Tehnički Fakultet "Mihajlo Pupin", Zrenjanin
Zrenjanin, 2007

Instinkt je nešto iznad znanja. Nema
sumnje da mi imamo u mozgu neka fina
nervna vlakna koja nam omugućavaju da
osetimo istinu kada logično zaključivanje
ili nekakav moždani napor, učinjen našom
voljom, ne dovodi do uspeha.
Nikola Tesla

Literatura




Dr Vjekoslav Sajfert, Elektrotehnika,
TFZR
Dr Borislav Odadžić, dr Vjekoslav
Sajfert, mr Vojin Kerleta, Zbirka
zadataka iz elektrotehnike sa
elektronikom, TFZR

Instinkt je nešto iznad znanja. Nema
sumnje da mi imamo u mozgu neka fina
nervna vlakna koja nam omugućavaju da
osetimo istinu kada logično zaključivanje
ili nekakav moždani napor, učinjen našom
voljom, ne dovodi do uspeha.
Nikola Tesla

Sadržaj













Uvod
Elektrostatika
Vremenski konstantne električne struje
Kretanje naelektrisane čestice u elektrostatičkom
polju u vakuumu
Naeletrisane čestice u magnetnom polju
Elektromagnetna indukcija
Vremenski promenljive električne struje. Redna RLC
veza
Paralelna veza elemenata u kolu
Višefazni sistemi
Elektronika

1. Uvod
1.1 Fizičke veličine i jedinice, SI
sistem jedinica


Fizičke veličine opisuju pojave,
procese i svojstva fizičkih tela. Izmeriti

neku fizičku veličinu znači uporediti je
sa odgovarajućom veličinom iste vrste,
koja je izabrana za jednicu mere. Otuda
se rezultat merenja izražava brojnom
vrednošću i jednicom mere:
x  ({ x }  { x })[ x ]

Dogovorom je izabrano sedam
fizičkih veličina za osnovne - osnovne
jedinice. Jedinice koje se dobijaju preko
osnovnih - izvedene jedinice.


Skup osnovnih i izvedenih jedinica se
naziva sistem jedinica. Na
međunarodnoj konferenciji 1960.
godine usvojen je međunarodni sistem
jedinica (SI). Na tom skupu za osnovne
fizičke veličine uvedene su jedinice koje
su date u tabeli 1.3.1.





Osim osnovnih jedinica SI sistema
postoje i izvedene jedinice. Razmotrimo
neke od njih.
Jedinica za brzinu se može dobiti iz
poznate definicije brzine:
[v ] 

[s]
[t ]



m
s

ms

1

Jedinicu za ubrzanje ćemo dobiti iz
definicije ubrzanja:
m
[v ]

m
2
s
[a ] 


ms
2
[t ]
s
s


Jedinica za silu se može dobiti iz
čuvenog drugog Njutnovog zakona:

[ F ]  [ m ]  [ a ]  kg

m
s

2

 kg m s

2

 1N

1.2 Skalarne i vektorske fizičke
veličine. Osnovne operacije sa
vektorima.






Skalarne fizičke veličine se mogu izraziti

potpuno samo brojnom vrednošću i odogovarajućom
jedinicom merenja - npr. masa, vreme, zapremina,
gustina i dr.
Vektorske fizičke veličine karakteriše pravac,
smer i intenzitet (brojna vrednost). Takve veličine su
npr. brzina, ubrzanje, sila, itd.
Tenzorske fizičke veličine okarakterisane su sa
devet karakteristika. To su npr. tenzor inercije,
permitivnosti, tenzor permeabilnosti i sl.

Skalarne fizičke veličine se sabiraju,
množe, oduzimaju itd. algebarski, tj. ako
imamo dve skalarne fizičke veličine a i b,
onda je zbir a+b, razlika a-b, proizvod,
količnik a (b0).
b


Dva vektora su jednaka ako su im
jednaki intenziteti, pravci i smerovi.

Vektorske fizičke veličine i (vidi sliku
1.5.1) možemo sabrati, metodom
paralelograma, što je prikazano na slici
1.5.2.
 Dovedemo oba vektora u zajedničku
napadnu tačku. Obrazujemo
paralelogram.
a1

a
a1

a2







Vektor
vektor.

 

a  a1  a 2

a2

predstavlja rezultujući

Sabiranje pomenutih vektora metodom
poligona, prikazano na slici 1.5.3.

a

a1



a2



Slika 1.5.3

Intenzitet vektora se dobija primenom
kosinusne teoreme. Sa slike 1.5.4,
možemo pisati na osnovu kosinusne
teoreme:
B

a

A



a1
 - 
C

a2

Slika 1.5.4
a

2

 a 1  a 2  2 a 1 a 2 cos (  -  )
2

2

Trigonometrijski krug
y
rr
si n

cos

x

r =1
y
r

rr


cos (  -  ) = -cos 

cos(    cos

r =1

x

Konačno napisati izraz koji ćemo koristiti
za nalaženje rezultujućeg vektora:
a


2



2
a1



2
a2

 2 a 1 a 2 cos 

Na slici 1.5.5 je prikazan slučaj
oduzimanja vektora





a '  a1  a 2  a1  (  a 2 )

a'



-a 2



Slika 1.5.5

a1

Na slici 1.5.6 je prikazan slučaj
oduzimanja vektora


-a 1

a2

a ''






a  a 2  a1

U slučaju da treba da saberemo ili
oduzmemo više vektora mnogo je efikasnije
raditi metodom poligona. Razmotrimo sledeći
primer. Na slici 1.5.7 data su tri vektora i treba
naći rezultujući vektor:
 


R  a1  a 2  a 3
a2

a1

a3



Slika 1.5.7

-a 3
R

a 1+ a 2

a1

a2

T

a1

a2

T1

a3

Komponente vektora su vektorske veličine, i
one se često koriste zbog elegantnijeg i
efikasnijeg rada, posebno u koordinatnim
sistemima. U x, y koordinatnom sistemu obično
vektor razlažemo na dve uzajamno normalne
komponente, vidi sliku 1.5.9 i 1.5.10:
y




a  ax  ay




b  bx  by

y

by
b

a
ay





ax



Slika 1.5.9

x

bx

Slika 1.5.19

x

Odgovarajući intenziteti vektora, prema
Pitagorinoj teoremi:

a

2

 ax  ay
2

2

b

2

 bx  by
2

2

Projekcije vektora su skalarne
veličine. One mogu biti pozitivne i
negativne.
y

y

ay

b

a



by



ax

x

a x  a  cos   0
a y  a  sin   0

bx

b x  b  cos   0
b y  b  sin   0

x


a

Proizvod vektora
i skalara p daje vektor čiji
je pravac i smer isti kao i pravac i smer vektora,
dok je intenzitet veći p puta(p>0) (slika 1.5.13).
p.a

a


Slika 1.5.13

Ort – jedinični vektor


Svaki vektor se može prikazati kao
proizvod svog intenziteta i jedničnog
vektora - orta:


a  a a 0



a  a ; a0  1

U slučaju dve dimenzije, x i y, imamo ortove osa i , j vidi sliku 1.5.14,
ili u slučaju tri dimenzije , i ,j,k vidi sliku 1.5.15.

y

z

j

j

i

k
x

i

y

x



Slika 1.5.14

Slika 1.5.15

Pomenimo dalje još dve mogućnosti
množenja vektora.
Skalarni proizvod dva vektora daje
skalar. Po definiciji skalarni proizvod
vektora je:

 
 
c  a  b  a  b  cos   a  b  cos 


Skalarni proizvod takođe možemo
izraziti na sledeći način, preko projekcije
jednog vektora na drugi:

b

ab


ba

a

c  a b  b  a ba

Vektorski proizvod dva vektora je
vektor :
  
c  a b




Čita se a krst b
ili

c  a  b  sin 


Pravac vektora je normalan i na jedan i na
drugi vektor, a smer određujemo pravilom
desnog zavrtnja i očigledno je da važi:

c

b


a

 

b a   c
b


a
-c

Možemo dakle zaključiti da za
vektorski proizvod ne važi zakon
komutacije, tj.:
 
 
a  b   b a


Ukoliko je ugao između vektora 90,
tada je intenzitet vektora jednak:
c  a b

Primer Dokaži da su vektori e i f
uzajamno normalni. Vektori i sa dati sa:
  
e ab



  
f ab

Vektori i imaju iste intenzitete i
predstavljeni su na slici 1.5.18.
a
b



Slika 1.5.18

Rešenje Po definiciji skalarnog proizvoda
imamo:
 
 
 
       
2
2
e  f  a b  a b  a a ab b a b b  a b  0



 



cos   0    90

0

Primer Dati su vektori a i b, čiji su


intenziteti a  2 i b  3 . Ugao između
njih   45
0






Odredi:


a.
ab
b.


 

a  b  a  2b



 



 
a  b  2  3  cos 45   6

2

3 2

2

 

2
2
a  b  a  2 b  a  2 ab  ab  2 b  4  12  6  18   8



 



Dodatak 1




Elementi trigonometrije
Pravougli trougao
a i b katete; c hipotenuza

c





sin  

suprotna

kateta



hipotenuza

a
cos  

nalegla

c

kateta



hipotenuza

b

tg   tan  

  90 
ctg   cot  

suprotna

a

b
c

kateta



a

nalegla

kateta

b

nalegla

kateta

b

suprotna

kateta



a

c





a

sin  

suprotna

hipotenuza
nalegla kateta

cos  



tg   tan  

suprotna
nalegla

ctg   cot  

nalegla
suprotna

kateta



kateta

a
c



kateta

kateta

b
c

hipotenuza

b
  90 

kateta

b
a



a
b

Odrediti vrednosti sin, cos, tan
i cot za uglove:
  30 
  45 
  60 

Uzimamo jednakostranični
trougao
a

a

a

Delimo trougao na dva
jednaka dela
a

a

a

Sada imamo sledeću situaciju:
a
1
sin 30   2 
a
2

a
60 

a

a

30  30 

h
. .

a

2

a 3
cos 30  

60 

a

2
a



2

a

2
tg 30   tan 30  

2



a 3

h

2

a

2

a
 
2

3

1



3
3

3

2

2

a 3
h

a 3
2

ctg 30   cot 30  

2
a
2



3
1



3

U slučaju ugla od



  45 

Uzimamo kvadrat i delimo ga po dijagonali.
Koristimo Pitagorinu teoremu

h

  45 

  45

.

a

h

h

2

a

2

2

 2a

a
ha 2

 a
2

2

 
ai b

Primer. Sabrati vektore


( a  5 , b  4 ), koji su dati na slici
b
a

30 

b
by

a

30 

bx
by

bx 

b 3

by 

2

1

b
b

2
2

c  a  b x   b
2

2

2
y

c 

c

2


b 3
b
  
 a 


2
2



41  20 3

2


Slide 30

Dr Vjekoslav Sajfert
ELEKTROTEHNIKA SA ELEKTRONIKOM
E+

E

E_

x

r
l
2

+q

-q
l

Univerzitet u Novom Sadu
Tehnički Fakultet "Mihajlo Pupin", Zrenjanin
Zrenjanin, 2007

Instinkt je nešto iznad znanja. Nema
sumnje da mi imamo u mozgu neka fina
nervna vlakna koja nam omugućavaju da
osetimo istinu kada logično zaključivanje
ili nekakav moždani napor, učinjen našom
voljom, ne dovodi do uspeha.
Nikola Tesla

Literatura




Dr Vjekoslav Sajfert, Elektrotehnika,
TFZR
Dr Borislav Odadžić, dr Vjekoslav
Sajfert, mr Vojin Kerleta, Zbirka
zadataka iz elektrotehnike sa
elektronikom, TFZR

Instinkt je nešto iznad znanja. Nema
sumnje da mi imamo u mozgu neka fina
nervna vlakna koja nam omugućavaju da
osetimo istinu kada logično zaključivanje
ili nekakav moždani napor, učinjen našom
voljom, ne dovodi do uspeha.
Nikola Tesla

Sadržaj













Uvod
Elektrostatika
Vremenski konstantne električne struje
Kretanje naelektrisane čestice u elektrostatičkom
polju u vakuumu
Naeletrisane čestice u magnetnom polju
Elektromagnetna indukcija
Vremenski promenljive električne struje. Redna RLC
veza
Paralelna veza elemenata u kolu
Višefazni sistemi
Elektronika

1. Uvod
1.1 Fizičke veličine i jedinice, SI
sistem jedinica


Fizičke veličine opisuju pojave,
procese i svojstva fizičkih tela. Izmeriti

neku fizičku veličinu znači uporediti je
sa odgovarajućom veličinom iste vrste,
koja je izabrana za jednicu mere. Otuda
se rezultat merenja izražava brojnom
vrednošću i jednicom mere:
x  ({ x }  { x })[ x ]

Dogovorom je izabrano sedam
fizičkih veličina za osnovne - osnovne
jedinice. Jedinice koje se dobijaju preko
osnovnih - izvedene jedinice.


Skup osnovnih i izvedenih jedinica se
naziva sistem jedinica. Na
međunarodnoj konferenciji 1960.
godine usvojen je međunarodni sistem
jedinica (SI). Na tom skupu za osnovne
fizičke veličine uvedene su jedinice koje
su date u tabeli 1.3.1.





Osim osnovnih jedinica SI sistema
postoje i izvedene jedinice. Razmotrimo
neke od njih.
Jedinica za brzinu se može dobiti iz
poznate definicije brzine:
[v ] 

[s]
[t ]



m
s

ms

1

Jedinicu za ubrzanje ćemo dobiti iz
definicije ubrzanja:
m
[v ]

m
2
s
[a ] 


ms
2
[t ]
s
s


Jedinica za silu se može dobiti iz
čuvenog drugog Njutnovog zakona:

[ F ]  [ m ]  [ a ]  kg

m
s

2

 kg m s

2

 1N

1.2 Skalarne i vektorske fizičke
veličine. Osnovne operacije sa
vektorima.






Skalarne fizičke veličine se mogu izraziti

potpuno samo brojnom vrednošću i odogovarajućom
jedinicom merenja - npr. masa, vreme, zapremina,
gustina i dr.
Vektorske fizičke veličine karakteriše pravac,
smer i intenzitet (brojna vrednost). Takve veličine su
npr. brzina, ubrzanje, sila, itd.
Tenzorske fizičke veličine okarakterisane su sa
devet karakteristika. To su npr. tenzor inercije,
permitivnosti, tenzor permeabilnosti i sl.

Skalarne fizičke veličine se sabiraju,
množe, oduzimaju itd. algebarski, tj. ako
imamo dve skalarne fizičke veličine a i b,
onda je zbir a+b, razlika a-b, proizvod,
količnik a (b0).
b


Dva vektora su jednaka ako su im
jednaki intenziteti, pravci i smerovi.

Vektorske fizičke veličine i (vidi sliku
1.5.1) možemo sabrati, metodom
paralelograma, što je prikazano na slici
1.5.2.
 Dovedemo oba vektora u zajedničku
napadnu tačku. Obrazujemo
paralelogram.
a1

a
a1

a2







Vektor
vektor.

 

a  a1  a 2

a2

predstavlja rezultujući

Sabiranje pomenutih vektora metodom
poligona, prikazano na slici 1.5.3.

a

a1



a2



Slika 1.5.3

Intenzitet vektora se dobija primenom
kosinusne teoreme. Sa slike 1.5.4,
možemo pisati na osnovu kosinusne
teoreme:
B

a

A



a1
 - 
C

a2

Slika 1.5.4
a

2

 a 1  a 2  2 a 1 a 2 cos (  -  )
2

2

Trigonometrijski krug
y
rr
si n

cos

x

r =1
y
r

rr


cos (  -  ) = -cos 

cos(    cos

r =1

x

Konačno napisati izraz koji ćemo koristiti
za nalaženje rezultujućeg vektora:
a


2



2
a1



2
a2

 2 a 1 a 2 cos 

Na slici 1.5.5 je prikazan slučaj
oduzimanja vektora





a '  a1  a 2  a1  (  a 2 )

a'



-a 2



Slika 1.5.5

a1

Na slici 1.5.6 je prikazan slučaj
oduzimanja vektora


-a 1

a2

a ''






a  a 2  a1

U slučaju da treba da saberemo ili
oduzmemo više vektora mnogo je efikasnije
raditi metodom poligona. Razmotrimo sledeći
primer. Na slici 1.5.7 data su tri vektora i treba
naći rezultujući vektor:
 


R  a1  a 2  a 3
a2

a1

a3



Slika 1.5.7

-a 3
R

a 1+ a 2

a1

a2

T

a1

a2

T1

a3

Komponente vektora su vektorske veličine, i
one se često koriste zbog elegantnijeg i
efikasnijeg rada, posebno u koordinatnim
sistemima. U x, y koordinatnom sistemu obično
vektor razlažemo na dve uzajamno normalne
komponente, vidi sliku 1.5.9 i 1.5.10:
y




a  ax  ay




b  bx  by

y

by
b

a
ay





ax



Slika 1.5.9

x

bx

Slika 1.5.19

x

Odgovarajući intenziteti vektora, prema
Pitagorinoj teoremi:

a

2

 ax  ay
2

2

b

2

 bx  by
2

2

Projekcije vektora su skalarne
veličine. One mogu biti pozitivne i
negativne.
y

y

ay

b

a



by



ax

x

a x  a  cos   0
a y  a  sin   0

bx

b x  b  cos   0
b y  b  sin   0

x


a

Proizvod vektora
i skalara p daje vektor čiji
je pravac i smer isti kao i pravac i smer vektora,
dok je intenzitet veći p puta(p>0) (slika 1.5.13).
p.a

a


Slika 1.5.13

Ort – jedinični vektor


Svaki vektor se može prikazati kao
proizvod svog intenziteta i jedničnog
vektora - orta:


a  a a 0



a  a ; a0  1

U slučaju dve dimenzije, x i y, imamo ortove osa i , j vidi sliku 1.5.14,
ili u slučaju tri dimenzije , i ,j,k vidi sliku 1.5.15.

y

z

j

j

i

k
x

i

y

x



Slika 1.5.14

Slika 1.5.15

Pomenimo dalje još dve mogućnosti
množenja vektora.
Skalarni proizvod dva vektora daje
skalar. Po definiciji skalarni proizvod
vektora je:

 
 
c  a  b  a  b  cos   a  b  cos 


Skalarni proizvod takođe možemo
izraziti na sledeći način, preko projekcije
jednog vektora na drugi:

b

ab


ba

a

c  a b  b  a ba

Vektorski proizvod dva vektora je
vektor :
  
c  a b




Čita se a krst b
ili

c  a  b  sin 


Pravac vektora je normalan i na jedan i na
drugi vektor, a smer određujemo pravilom
desnog zavrtnja i očigledno je da važi:

c

b


a

 

b a   c
b


a
-c

Možemo dakle zaključiti da za
vektorski proizvod ne važi zakon
komutacije, tj.:
 
 
a  b   b a


Ukoliko je ugao između vektora 90,
tada je intenzitet vektora jednak:
c  a b

Primer Dokaži da su vektori e i f
uzajamno normalni. Vektori i sa dati sa:
  
e ab



  
f ab

Vektori i imaju iste intenzitete i
predstavljeni su na slici 1.5.18.
a
b



Slika 1.5.18

Rešenje Po definiciji skalarnog proizvoda
imamo:
 
 
 
       
2
2
e  f  a b  a b  a a ab b a b b  a b  0



 



cos   0    90

0

Primer Dati su vektori a i b, čiji su


intenziteti a  2 i b  3 . Ugao između
njih   45
0






Odredi:


a.
ab
b.


 

a  b  a  2b



 



 
a  b  2  3  cos 45   6

2

3 2

2

 

2
2
a  b  a  2 b  a  2 ab  ab  2 b  4  12  6  18   8



 



Dodatak 1




Elementi trigonometrije
Pravougli trougao
a i b katete; c hipotenuza

c





sin  

suprotna

kateta



hipotenuza

a
cos  

nalegla

c

kateta



hipotenuza

b

tg   tan  

  90 
ctg   cot  

suprotna

a

b
c

kateta



a

nalegla

kateta

b

nalegla

kateta

b

suprotna

kateta



a

c





a

sin  

suprotna

hipotenuza
nalegla kateta

cos  



tg   tan  

suprotna
nalegla

ctg   cot  

nalegla
suprotna

kateta



kateta

a
c



kateta

kateta

b
c

hipotenuza

b
  90 

kateta

b
a



a
b

Odrediti vrednosti sin, cos, tan
i cot za uglove:
  30 
  45 
  60 

Uzimamo jednakostranični
trougao
a

a

a

Delimo trougao na dva
jednaka dela
a

a

a

Sada imamo sledeću situaciju:
a
1
sin 30   2 
a
2

a
60 

a

a

30  30 

h
. .

a

2

a 3
cos 30  

60 

a

2
a



2

a

2
tg 30   tan 30  

2



a 3

h

2

a

2

a
 
2

3

1



3
3

3

2

2

a 3
h

a 3
2

ctg 30   cot 30  

2
a
2



3
1



3

U slučaju ugla od



  45 

Uzimamo kvadrat i delimo ga po dijagonali.
Koristimo Pitagorinu teoremu

h

  45 

  45

.

a

h

h

2

a

2

2

 2a

a
ha 2

 a
2

2

 
ai b

Primer. Sabrati vektore


( a  5 , b  4 ), koji su dati na slici
b
a

30 

b
by

a

30 

bx
by

bx 

b 3

by 

2

1

b
b

2
2

c  a  b x   b
2

2

2
y

c 

c

2


b 3
b
  
 a 


2
2



41  20 3

2


Slide 31

Dr Vjekoslav Sajfert
ELEKTROTEHNIKA SA ELEKTRONIKOM
E+

E

E_

x

r
l
2

+q

-q
l

Univerzitet u Novom Sadu
Tehnički Fakultet "Mihajlo Pupin", Zrenjanin
Zrenjanin, 2007

Instinkt je nešto iznad znanja. Nema
sumnje da mi imamo u mozgu neka fina
nervna vlakna koja nam omugućavaju da
osetimo istinu kada logično zaključivanje
ili nekakav moždani napor, učinjen našom
voljom, ne dovodi do uspeha.
Nikola Tesla

Literatura




Dr Vjekoslav Sajfert, Elektrotehnika,
TFZR
Dr Borislav Odadžić, dr Vjekoslav
Sajfert, mr Vojin Kerleta, Zbirka
zadataka iz elektrotehnike sa
elektronikom, TFZR

Instinkt je nešto iznad znanja. Nema
sumnje da mi imamo u mozgu neka fina
nervna vlakna koja nam omugućavaju da
osetimo istinu kada logično zaključivanje
ili nekakav moždani napor, učinjen našom
voljom, ne dovodi do uspeha.
Nikola Tesla

Sadržaj













Uvod
Elektrostatika
Vremenski konstantne električne struje
Kretanje naelektrisane čestice u elektrostatičkom
polju u vakuumu
Naeletrisane čestice u magnetnom polju
Elektromagnetna indukcija
Vremenski promenljive električne struje. Redna RLC
veza
Paralelna veza elemenata u kolu
Višefazni sistemi
Elektronika

1. Uvod
1.1 Fizičke veličine i jedinice, SI
sistem jedinica


Fizičke veličine opisuju pojave,
procese i svojstva fizičkih tela. Izmeriti

neku fizičku veličinu znači uporediti je
sa odgovarajućom veličinom iste vrste,
koja je izabrana za jednicu mere. Otuda
se rezultat merenja izražava brojnom
vrednošću i jednicom mere:
x  ({ x }  { x })[ x ]

Dogovorom je izabrano sedam
fizičkih veličina za osnovne - osnovne
jedinice. Jedinice koje se dobijaju preko
osnovnih - izvedene jedinice.


Skup osnovnih i izvedenih jedinica se
naziva sistem jedinica. Na
međunarodnoj konferenciji 1960.
godine usvojen je međunarodni sistem
jedinica (SI). Na tom skupu za osnovne
fizičke veličine uvedene su jedinice koje
su date u tabeli 1.3.1.





Osim osnovnih jedinica SI sistema
postoje i izvedene jedinice. Razmotrimo
neke od njih.
Jedinica za brzinu se može dobiti iz
poznate definicije brzine:
[v ] 

[s]
[t ]



m
s

ms

1

Jedinicu za ubrzanje ćemo dobiti iz
definicije ubrzanja:
m
[v ]

m
2
s
[a ] 


ms
2
[t ]
s
s


Jedinica za silu se može dobiti iz
čuvenog drugog Njutnovog zakona:

[ F ]  [ m ]  [ a ]  kg

m
s

2

 kg m s

2

 1N

1.2 Skalarne i vektorske fizičke
veličine. Osnovne operacije sa
vektorima.






Skalarne fizičke veličine se mogu izraziti

potpuno samo brojnom vrednošću i odogovarajućom
jedinicom merenja - npr. masa, vreme, zapremina,
gustina i dr.
Vektorske fizičke veličine karakteriše pravac,
smer i intenzitet (brojna vrednost). Takve veličine su
npr. brzina, ubrzanje, sila, itd.
Tenzorske fizičke veličine okarakterisane su sa
devet karakteristika. To su npr. tenzor inercije,
permitivnosti, tenzor permeabilnosti i sl.

Skalarne fizičke veličine se sabiraju,
množe, oduzimaju itd. algebarski, tj. ako
imamo dve skalarne fizičke veličine a i b,
onda je zbir a+b, razlika a-b, proizvod,
količnik a (b0).
b


Dva vektora su jednaka ako su im
jednaki intenziteti, pravci i smerovi.

Vektorske fizičke veličine i (vidi sliku
1.5.1) možemo sabrati, metodom
paralelograma, što je prikazano na slici
1.5.2.
 Dovedemo oba vektora u zajedničku
napadnu tačku. Obrazujemo
paralelogram.
a1

a
a1

a2







Vektor
vektor.

 

a  a1  a 2

a2

predstavlja rezultujući

Sabiranje pomenutih vektora metodom
poligona, prikazano na slici 1.5.3.

a

a1



a2



Slika 1.5.3

Intenzitet vektora se dobija primenom
kosinusne teoreme. Sa slike 1.5.4,
možemo pisati na osnovu kosinusne
teoreme:
B

a

A



a1
 - 
C

a2

Slika 1.5.4
a

2

 a 1  a 2  2 a 1 a 2 cos (  -  )
2

2

Trigonometrijski krug
y
rr
si n

cos

x

r =1
y
r

rr


cos (  -  ) = -cos 

cos(    cos

r =1

x

Konačno napisati izraz koji ćemo koristiti
za nalaženje rezultujućeg vektora:
a


2



2
a1



2
a2

 2 a 1 a 2 cos 

Na slici 1.5.5 je prikazan slučaj
oduzimanja vektora





a '  a1  a 2  a1  (  a 2 )

a'



-a 2



Slika 1.5.5

a1

Na slici 1.5.6 je prikazan slučaj
oduzimanja vektora


-a 1

a2

a ''






a  a 2  a1

U slučaju da treba da saberemo ili
oduzmemo više vektora mnogo je efikasnije
raditi metodom poligona. Razmotrimo sledeći
primer. Na slici 1.5.7 data su tri vektora i treba
naći rezultujući vektor:
 


R  a1  a 2  a 3
a2

a1

a3



Slika 1.5.7

-a 3
R

a 1+ a 2

a1

a2

T

a1

a2

T1

a3

Komponente vektora su vektorske veličine, i
one se često koriste zbog elegantnijeg i
efikasnijeg rada, posebno u koordinatnim
sistemima. U x, y koordinatnom sistemu obično
vektor razlažemo na dve uzajamno normalne
komponente, vidi sliku 1.5.9 i 1.5.10:
y




a  ax  ay




b  bx  by

y

by
b

a
ay





ax



Slika 1.5.9

x

bx

Slika 1.5.19

x

Odgovarajući intenziteti vektora, prema
Pitagorinoj teoremi:

a

2

 ax  ay
2

2

b

2

 bx  by
2

2

Projekcije vektora su skalarne
veličine. One mogu biti pozitivne i
negativne.
y

y

ay

b

a



by



ax

x

a x  a  cos   0
a y  a  sin   0

bx

b x  b  cos   0
b y  b  sin   0

x


a

Proizvod vektora
i skalara p daje vektor čiji
je pravac i smer isti kao i pravac i smer vektora,
dok je intenzitet veći p puta(p>0) (slika 1.5.13).
p.a

a


Slika 1.5.13

Ort – jedinični vektor


Svaki vektor se može prikazati kao
proizvod svog intenziteta i jedničnog
vektora - orta:


a  a a 0



a  a ; a0  1

U slučaju dve dimenzije, x i y, imamo ortove osa i , j vidi sliku 1.5.14,
ili u slučaju tri dimenzije , i ,j,k vidi sliku 1.5.15.

y

z

j

j

i

k
x

i

y

x



Slika 1.5.14

Slika 1.5.15

Pomenimo dalje još dve mogućnosti
množenja vektora.
Skalarni proizvod dva vektora daje
skalar. Po definiciji skalarni proizvod
vektora je:

 
 
c  a  b  a  b  cos   a  b  cos 


Skalarni proizvod takođe možemo
izraziti na sledeći način, preko projekcije
jednog vektora na drugi:

b

ab


ba

a

c  a b  b  a ba

Vektorski proizvod dva vektora je
vektor :
  
c  a b




Čita se a krst b
ili

c  a  b  sin 


Pravac vektora je normalan i na jedan i na
drugi vektor, a smer određujemo pravilom
desnog zavrtnja i očigledno je da važi:

c

b


a

 

b a   c
b


a
-c

Možemo dakle zaključiti da za
vektorski proizvod ne važi zakon
komutacije, tj.:
 
 
a  b   b a


Ukoliko je ugao između vektora 90,
tada je intenzitet vektora jednak:
c  a b

Primer Dokaži da su vektori e i f
uzajamno normalni. Vektori i sa dati sa:
  
e ab



  
f ab

Vektori i imaju iste intenzitete i
predstavljeni su na slici 1.5.18.
a
b



Slika 1.5.18

Rešenje Po definiciji skalarnog proizvoda
imamo:
 
 
 
       
2
2
e  f  a b  a b  a a ab b a b b  a b  0



 



cos   0    90

0

Primer Dati su vektori a i b, čiji su


intenziteti a  2 i b  3 . Ugao između
njih   45
0






Odredi:


a.
ab
b.


 

a  b  a  2b



 



 
a  b  2  3  cos 45   6

2

3 2

2

 

2
2
a  b  a  2 b  a  2 ab  ab  2 b  4  12  6  18   8



 



Dodatak 1




Elementi trigonometrije
Pravougli trougao
a i b katete; c hipotenuza

c





sin  

suprotna

kateta



hipotenuza

a
cos  

nalegla

c

kateta



hipotenuza

b

tg   tan  

  90 
ctg   cot  

suprotna

a

b
c

kateta



a

nalegla

kateta

b

nalegla

kateta

b

suprotna

kateta



a

c





a

sin  

suprotna

hipotenuza
nalegla kateta

cos  



tg   tan  

suprotna
nalegla

ctg   cot  

nalegla
suprotna

kateta



kateta

a
c



kateta

kateta

b
c

hipotenuza

b
  90 

kateta

b
a



a
b

Odrediti vrednosti sin, cos, tan
i cot za uglove:
  30 
  45 
  60 

Uzimamo jednakostranični
trougao
a

a

a

Delimo trougao na dva
jednaka dela
a

a

a

Sada imamo sledeću situaciju:
a
1
sin 30   2 
a
2

a
60 

a

a

30  30 

h
. .

a

2

a 3
cos 30  

60 

a

2
a



2

a

2
tg 30   tan 30  

2



a 3

h

2

a

2

a
 
2

3

1



3
3

3

2

2

a 3
h

a 3
2

ctg 30   cot 30  

2
a
2



3
1



3

U slučaju ugla od



  45 

Uzimamo kvadrat i delimo ga po dijagonali.
Koristimo Pitagorinu teoremu

h

  45 

  45

.

a

h

h

2

a

2

2

 2a

a
ha 2

 a
2

2

 
ai b

Primer. Sabrati vektore


( a  5 , b  4 ), koji su dati na slici
b
a

30 

b
by

a

30 

bx
by

bx 

b 3

by 

2

1

b
b

2
2

c  a  b x   b
2

2

2
y

c 

c

2


b 3
b
  
 a 


2
2



41  20 3

2


Slide 32

Dr Vjekoslav Sajfert
ELEKTROTEHNIKA SA ELEKTRONIKOM
E+

E

E_

x

r
l
2

+q

-q
l

Univerzitet u Novom Sadu
Tehnički Fakultet "Mihajlo Pupin", Zrenjanin
Zrenjanin, 2007

Instinkt je nešto iznad znanja. Nema
sumnje da mi imamo u mozgu neka fina
nervna vlakna koja nam omugućavaju da
osetimo istinu kada logično zaključivanje
ili nekakav moždani napor, učinjen našom
voljom, ne dovodi do uspeha.
Nikola Tesla

Literatura




Dr Vjekoslav Sajfert, Elektrotehnika,
TFZR
Dr Borislav Odadžić, dr Vjekoslav
Sajfert, mr Vojin Kerleta, Zbirka
zadataka iz elektrotehnike sa
elektronikom, TFZR

Instinkt je nešto iznad znanja. Nema
sumnje da mi imamo u mozgu neka fina
nervna vlakna koja nam omugućavaju da
osetimo istinu kada logično zaključivanje
ili nekakav moždani napor, učinjen našom
voljom, ne dovodi do uspeha.
Nikola Tesla

Sadržaj













Uvod
Elektrostatika
Vremenski konstantne električne struje
Kretanje naelektrisane čestice u elektrostatičkom
polju u vakuumu
Naeletrisane čestice u magnetnom polju
Elektromagnetna indukcija
Vremenski promenljive električne struje. Redna RLC
veza
Paralelna veza elemenata u kolu
Višefazni sistemi
Elektronika

1. Uvod
1.1 Fizičke veličine i jedinice, SI
sistem jedinica


Fizičke veličine opisuju pojave,
procese i svojstva fizičkih tela. Izmeriti

neku fizičku veličinu znači uporediti je
sa odgovarajućom veličinom iste vrste,
koja je izabrana za jednicu mere. Otuda
se rezultat merenja izražava brojnom
vrednošću i jednicom mere:
x  ({ x }  { x })[ x ]

Dogovorom je izabrano sedam
fizičkih veličina za osnovne - osnovne
jedinice. Jedinice koje se dobijaju preko
osnovnih - izvedene jedinice.


Skup osnovnih i izvedenih jedinica se
naziva sistem jedinica. Na
međunarodnoj konferenciji 1960.
godine usvojen je međunarodni sistem
jedinica (SI). Na tom skupu za osnovne
fizičke veličine uvedene su jedinice koje
su date u tabeli 1.3.1.





Osim osnovnih jedinica SI sistema
postoje i izvedene jedinice. Razmotrimo
neke od njih.
Jedinica za brzinu se može dobiti iz
poznate definicije brzine:
[v ] 

[s]
[t ]



m
s

ms

1

Jedinicu za ubrzanje ćemo dobiti iz
definicije ubrzanja:
m
[v ]

m
2
s
[a ] 


ms
2
[t ]
s
s


Jedinica za silu se može dobiti iz
čuvenog drugog Njutnovog zakona:

[ F ]  [ m ]  [ a ]  kg

m
s

2

 kg m s

2

 1N

1.2 Skalarne i vektorske fizičke
veličine. Osnovne operacije sa
vektorima.






Skalarne fizičke veličine se mogu izraziti

potpuno samo brojnom vrednošću i odogovarajućom
jedinicom merenja - npr. masa, vreme, zapremina,
gustina i dr.
Vektorske fizičke veličine karakteriše pravac,
smer i intenzitet (brojna vrednost). Takve veličine su
npr. brzina, ubrzanje, sila, itd.
Tenzorske fizičke veličine okarakterisane su sa
devet karakteristika. To su npr. tenzor inercije,
permitivnosti, tenzor permeabilnosti i sl.

Skalarne fizičke veličine se sabiraju,
množe, oduzimaju itd. algebarski, tj. ako
imamo dve skalarne fizičke veličine a i b,
onda je zbir a+b, razlika a-b, proizvod,
količnik a (b0).
b


Dva vektora su jednaka ako su im
jednaki intenziteti, pravci i smerovi.

Vektorske fizičke veličine i (vidi sliku
1.5.1) možemo sabrati, metodom
paralelograma, što je prikazano na slici
1.5.2.
 Dovedemo oba vektora u zajedničku
napadnu tačku. Obrazujemo
paralelogram.
a1

a
a1

a2







Vektor
vektor.

 

a  a1  a 2

a2

predstavlja rezultujući

Sabiranje pomenutih vektora metodom
poligona, prikazano na slici 1.5.3.

a

a1



a2



Slika 1.5.3

Intenzitet vektora se dobija primenom
kosinusne teoreme. Sa slike 1.5.4,
možemo pisati na osnovu kosinusne
teoreme:
B

a

A



a1
 - 
C

a2

Slika 1.5.4
a

2

 a 1  a 2  2 a 1 a 2 cos (  -  )
2

2

Trigonometrijski krug
y
rr
si n

cos

x

r =1
y
r

rr


cos (  -  ) = -cos 

cos(    cos

r =1

x

Konačno napisati izraz koji ćemo koristiti
za nalaženje rezultujućeg vektora:
a


2



2
a1



2
a2

 2 a 1 a 2 cos 

Na slici 1.5.5 je prikazan slučaj
oduzimanja vektora





a '  a1  a 2  a1  (  a 2 )

a'



-a 2



Slika 1.5.5

a1

Na slici 1.5.6 je prikazan slučaj
oduzimanja vektora


-a 1

a2

a ''






a  a 2  a1

U slučaju da treba da saberemo ili
oduzmemo više vektora mnogo je efikasnije
raditi metodom poligona. Razmotrimo sledeći
primer. Na slici 1.5.7 data su tri vektora i treba
naći rezultujući vektor:
 


R  a1  a 2  a 3
a2

a1

a3



Slika 1.5.7

-a 3
R

a 1+ a 2

a1

a2

T

a1

a2

T1

a3

Komponente vektora su vektorske veličine, i
one se često koriste zbog elegantnijeg i
efikasnijeg rada, posebno u koordinatnim
sistemima. U x, y koordinatnom sistemu obično
vektor razlažemo na dve uzajamno normalne
komponente, vidi sliku 1.5.9 i 1.5.10:
y




a  ax  ay




b  bx  by

y

by
b

a
ay





ax



Slika 1.5.9

x

bx

Slika 1.5.19

x

Odgovarajući intenziteti vektora, prema
Pitagorinoj teoremi:

a

2

 ax  ay
2

2

b

2

 bx  by
2

2

Projekcije vektora su skalarne
veličine. One mogu biti pozitivne i
negativne.
y

y

ay

b

a



by



ax

x

a x  a  cos   0
a y  a  sin   0

bx

b x  b  cos   0
b y  b  sin   0

x


a

Proizvod vektora
i skalara p daje vektor čiji
je pravac i smer isti kao i pravac i smer vektora,
dok je intenzitet veći p puta(p>0) (slika 1.5.13).
p.a

a


Slika 1.5.13

Ort – jedinični vektor


Svaki vektor se može prikazati kao
proizvod svog intenziteta i jedničnog
vektora - orta:


a  a a 0



a  a ; a0  1

U slučaju dve dimenzije, x i y, imamo ortove osa i , j vidi sliku 1.5.14,
ili u slučaju tri dimenzije , i ,j,k vidi sliku 1.5.15.

y

z

j

j

i

k
x

i

y

x



Slika 1.5.14

Slika 1.5.15

Pomenimo dalje još dve mogućnosti
množenja vektora.
Skalarni proizvod dva vektora daje
skalar. Po definiciji skalarni proizvod
vektora je:

 
 
c  a  b  a  b  cos   a  b  cos 


Skalarni proizvod takođe možemo
izraziti na sledeći način, preko projekcije
jednog vektora na drugi:

b

ab


ba

a

c  a b  b  a ba

Vektorski proizvod dva vektora je
vektor :
  
c  a b




Čita se a krst b
ili

c  a  b  sin 


Pravac vektora je normalan i na jedan i na
drugi vektor, a smer određujemo pravilom
desnog zavrtnja i očigledno je da važi:

c

b


a

 

b a   c
b


a
-c

Možemo dakle zaključiti da za
vektorski proizvod ne važi zakon
komutacije, tj.:
 
 
a  b   b a


Ukoliko je ugao između vektora 90,
tada je intenzitet vektora jednak:
c  a b

Primer Dokaži da su vektori e i f
uzajamno normalni. Vektori i sa dati sa:
  
e ab



  
f ab

Vektori i imaju iste intenzitete i
predstavljeni su na slici 1.5.18.
a
b



Slika 1.5.18

Rešenje Po definiciji skalarnog proizvoda
imamo:
 
 
 
       
2
2
e  f  a b  a b  a a ab b a b b  a b  0



 



cos   0    90

0

Primer Dati su vektori a i b, čiji su


intenziteti a  2 i b  3 . Ugao između
njih   45
0






Odredi:


a.
ab
b.


 

a  b  a  2b



 



 
a  b  2  3  cos 45   6

2

3 2

2

 

2
2
a  b  a  2 b  a  2 ab  ab  2 b  4  12  6  18   8



 



Dodatak 1




Elementi trigonometrije
Pravougli trougao
a i b katete; c hipotenuza

c





sin  

suprotna

kateta



hipotenuza

a
cos  

nalegla

c

kateta



hipotenuza

b

tg   tan  

  90 
ctg   cot  

suprotna

a

b
c

kateta



a

nalegla

kateta

b

nalegla

kateta

b

suprotna

kateta



a

c





a

sin  

suprotna

hipotenuza
nalegla kateta

cos  



tg   tan  

suprotna
nalegla

ctg   cot  

nalegla
suprotna

kateta



kateta

a
c



kateta

kateta

b
c

hipotenuza

b
  90 

kateta

b
a



a
b

Odrediti vrednosti sin, cos, tan
i cot za uglove:
  30 
  45 
  60 

Uzimamo jednakostranični
trougao
a

a

a

Delimo trougao na dva
jednaka dela
a

a

a

Sada imamo sledeću situaciju:
a
1
sin 30   2 
a
2

a
60 

a

a

30  30 

h
. .

a

2

a 3
cos 30  

60 

a

2
a



2

a

2
tg 30   tan 30  

2



a 3

h

2

a

2

a
 
2

3

1



3
3

3

2

2

a 3
h

a 3
2

ctg 30   cot 30  

2
a
2



3
1



3

U slučaju ugla od



  45 

Uzimamo kvadrat i delimo ga po dijagonali.
Koristimo Pitagorinu teoremu

h

  45 

  45

.

a

h

h

2

a

2

2

 2a

a
ha 2

 a
2

2

 
ai b

Primer. Sabrati vektore


( a  5 , b  4 ), koji su dati na slici
b
a

30 

b
by

a

30 

bx
by

bx 

b 3

by 

2

1

b
b

2
2

c  a  b x   b
2

2

2
y

c 

c

2


b 3
b
  
 a 


2
2



41  20 3

2


Slide 33

Dr Vjekoslav Sajfert
ELEKTROTEHNIKA SA ELEKTRONIKOM
E+

E

E_

x

r
l
2

+q

-q
l

Univerzitet u Novom Sadu
Tehnički Fakultet "Mihajlo Pupin", Zrenjanin
Zrenjanin, 2007

Instinkt je nešto iznad znanja. Nema
sumnje da mi imamo u mozgu neka fina
nervna vlakna koja nam omugućavaju da
osetimo istinu kada logično zaključivanje
ili nekakav moždani napor, učinjen našom
voljom, ne dovodi do uspeha.
Nikola Tesla

Literatura




Dr Vjekoslav Sajfert, Elektrotehnika,
TFZR
Dr Borislav Odadžić, dr Vjekoslav
Sajfert, mr Vojin Kerleta, Zbirka
zadataka iz elektrotehnike sa
elektronikom, TFZR

Instinkt je nešto iznad znanja. Nema
sumnje da mi imamo u mozgu neka fina
nervna vlakna koja nam omugućavaju da
osetimo istinu kada logično zaključivanje
ili nekakav moždani napor, učinjen našom
voljom, ne dovodi do uspeha.
Nikola Tesla

Sadržaj













Uvod
Elektrostatika
Vremenski konstantne električne struje
Kretanje naelektrisane čestice u elektrostatičkom
polju u vakuumu
Naeletrisane čestice u magnetnom polju
Elektromagnetna indukcija
Vremenski promenljive električne struje. Redna RLC
veza
Paralelna veza elemenata u kolu
Višefazni sistemi
Elektronika

1. Uvod
1.1 Fizičke veličine i jedinice, SI
sistem jedinica


Fizičke veličine opisuju pojave,
procese i svojstva fizičkih tela. Izmeriti

neku fizičku veličinu znači uporediti je
sa odgovarajućom veličinom iste vrste,
koja je izabrana za jednicu mere. Otuda
se rezultat merenja izražava brojnom
vrednošću i jednicom mere:
x  ({ x }  { x })[ x ]

Dogovorom je izabrano sedam
fizičkih veličina za osnovne - osnovne
jedinice. Jedinice koje se dobijaju preko
osnovnih - izvedene jedinice.


Skup osnovnih i izvedenih jedinica se
naziva sistem jedinica. Na
međunarodnoj konferenciji 1960.
godine usvojen je međunarodni sistem
jedinica (SI). Na tom skupu za osnovne
fizičke veličine uvedene su jedinice koje
su date u tabeli 1.3.1.





Osim osnovnih jedinica SI sistema
postoje i izvedene jedinice. Razmotrimo
neke od njih.
Jedinica za brzinu se može dobiti iz
poznate definicije brzine:
[v ] 

[s]
[t ]



m
s

ms

1

Jedinicu za ubrzanje ćemo dobiti iz
definicije ubrzanja:
m
[v ]

m
2
s
[a ] 


ms
2
[t ]
s
s


Jedinica za silu se može dobiti iz
čuvenog drugog Njutnovog zakona:

[ F ]  [ m ]  [ a ]  kg

m
s

2

 kg m s

2

 1N

1.2 Skalarne i vektorske fizičke
veličine. Osnovne operacije sa
vektorima.






Skalarne fizičke veličine se mogu izraziti

potpuno samo brojnom vrednošću i odogovarajućom
jedinicom merenja - npr. masa, vreme, zapremina,
gustina i dr.
Vektorske fizičke veličine karakteriše pravac,
smer i intenzitet (brojna vrednost). Takve veličine su
npr. brzina, ubrzanje, sila, itd.
Tenzorske fizičke veličine okarakterisane su sa
devet karakteristika. To su npr. tenzor inercije,
permitivnosti, tenzor permeabilnosti i sl.

Skalarne fizičke veličine se sabiraju,
množe, oduzimaju itd. algebarski, tj. ako
imamo dve skalarne fizičke veličine a i b,
onda je zbir a+b, razlika a-b, proizvod,
količnik a (b0).
b


Dva vektora su jednaka ako su im
jednaki intenziteti, pravci i smerovi.

Vektorske fizičke veličine i (vidi sliku
1.5.1) možemo sabrati, metodom
paralelograma, što je prikazano na slici
1.5.2.
 Dovedemo oba vektora u zajedničku
napadnu tačku. Obrazujemo
paralelogram.
a1

a
a1

a2







Vektor
vektor.

 

a  a1  a 2

a2

predstavlja rezultujući

Sabiranje pomenutih vektora metodom
poligona, prikazano na slici 1.5.3.

a

a1



a2



Slika 1.5.3

Intenzitet vektora se dobija primenom
kosinusne teoreme. Sa slike 1.5.4,
možemo pisati na osnovu kosinusne
teoreme:
B

a

A



a1
 - 
C

a2

Slika 1.5.4
a

2

 a 1  a 2  2 a 1 a 2 cos (  -  )
2

2

Trigonometrijski krug
y
rr
si n

cos

x

r =1
y
r

rr


cos (  -  ) = -cos 

cos(    cos

r =1

x

Konačno napisati izraz koji ćemo koristiti
za nalaženje rezultujućeg vektora:
a


2



2
a1



2
a2

 2 a 1 a 2 cos 

Na slici 1.5.5 je prikazan slučaj
oduzimanja vektora





a '  a1  a 2  a1  (  a 2 )

a'



-a 2



Slika 1.5.5

a1

Na slici 1.5.6 je prikazan slučaj
oduzimanja vektora


-a 1

a2

a ''






a  a 2  a1

U slučaju da treba da saberemo ili
oduzmemo više vektora mnogo je efikasnije
raditi metodom poligona. Razmotrimo sledeći
primer. Na slici 1.5.7 data su tri vektora i treba
naći rezultujući vektor:
 


R  a1  a 2  a 3
a2

a1

a3



Slika 1.5.7

-a 3
R

a 1+ a 2

a1

a2

T

a1

a2

T1

a3

Komponente vektora su vektorske veličine, i
one se često koriste zbog elegantnijeg i
efikasnijeg rada, posebno u koordinatnim
sistemima. U x, y koordinatnom sistemu obično
vektor razlažemo na dve uzajamno normalne
komponente, vidi sliku 1.5.9 i 1.5.10:
y




a  ax  ay




b  bx  by

y

by
b

a
ay





ax



Slika 1.5.9

x

bx

Slika 1.5.19

x

Odgovarajući intenziteti vektora, prema
Pitagorinoj teoremi:

a

2

 ax  ay
2

2

b

2

 bx  by
2

2

Projekcije vektora su skalarne
veličine. One mogu biti pozitivne i
negativne.
y

y

ay

b

a



by



ax

x

a x  a  cos   0
a y  a  sin   0

bx

b x  b  cos   0
b y  b  sin   0

x


a

Proizvod vektora
i skalara p daje vektor čiji
je pravac i smer isti kao i pravac i smer vektora,
dok je intenzitet veći p puta(p>0) (slika 1.5.13).
p.a

a


Slika 1.5.13

Ort – jedinični vektor


Svaki vektor se može prikazati kao
proizvod svog intenziteta i jedničnog
vektora - orta:


a  a a 0



a  a ; a0  1

U slučaju dve dimenzije, x i y, imamo ortove osa i , j vidi sliku 1.5.14,
ili u slučaju tri dimenzije , i ,j,k vidi sliku 1.5.15.

y

z

j

j

i

k
x

i

y

x



Slika 1.5.14

Slika 1.5.15

Pomenimo dalje još dve mogućnosti
množenja vektora.
Skalarni proizvod dva vektora daje
skalar. Po definiciji skalarni proizvod
vektora je:

 
 
c  a  b  a  b  cos   a  b  cos 


Skalarni proizvod takođe možemo
izraziti na sledeći način, preko projekcije
jednog vektora na drugi:

b

ab


ba

a

c  a b  b  a ba

Vektorski proizvod dva vektora je
vektor :
  
c  a b




Čita se a krst b
ili

c  a  b  sin 


Pravac vektora je normalan i na jedan i na
drugi vektor, a smer određujemo pravilom
desnog zavrtnja i očigledno je da važi:

c

b


a

 

b a   c
b


a
-c

Možemo dakle zaključiti da za
vektorski proizvod ne važi zakon
komutacije, tj.:
 
 
a  b   b a


Ukoliko je ugao između vektora 90,
tada je intenzitet vektora jednak:
c  a b

Primer Dokaži da su vektori e i f
uzajamno normalni. Vektori i sa dati sa:
  
e ab



  
f ab

Vektori i imaju iste intenzitete i
predstavljeni su na slici 1.5.18.
a
b



Slika 1.5.18

Rešenje Po definiciji skalarnog proizvoda
imamo:
 
 
 
       
2
2
e  f  a b  a b  a a ab b a b b  a b  0



 



cos   0    90

0

Primer Dati su vektori a i b, čiji su


intenziteti a  2 i b  3 . Ugao između
njih   45
0






Odredi:


a.
ab
b.


 

a  b  a  2b



 



 
a  b  2  3  cos 45   6

2

3 2

2

 

2
2
a  b  a  2 b  a  2 ab  ab  2 b  4  12  6  18   8



 



Dodatak 1




Elementi trigonometrije
Pravougli trougao
a i b katete; c hipotenuza

c





sin  

suprotna

kateta



hipotenuza

a
cos  

nalegla

c

kateta



hipotenuza

b

tg   tan  

  90 
ctg   cot  

suprotna

a

b
c

kateta



a

nalegla

kateta

b

nalegla

kateta

b

suprotna

kateta



a

c





a

sin  

suprotna

hipotenuza
nalegla kateta

cos  



tg   tan  

suprotna
nalegla

ctg   cot  

nalegla
suprotna

kateta



kateta

a
c



kateta

kateta

b
c

hipotenuza

b
  90 

kateta

b
a



a
b

Odrediti vrednosti sin, cos, tan
i cot za uglove:
  30 
  45 
  60 

Uzimamo jednakostranični
trougao
a

a

a

Delimo trougao na dva
jednaka dela
a

a

a

Sada imamo sledeću situaciju:
a
1
sin 30   2 
a
2

a
60 

a

a

30  30 

h
. .

a

2

a 3
cos 30  

60 

a

2
a



2

a

2
tg 30   tan 30  

2



a 3

h

2

a

2

a
 
2

3

1



3
3

3

2

2

a 3
h

a 3
2

ctg 30   cot 30  

2
a
2



3
1



3

U slučaju ugla od



  45 

Uzimamo kvadrat i delimo ga po dijagonali.
Koristimo Pitagorinu teoremu

h

  45 

  45

.

a

h

h

2

a

2

2

 2a

a
ha 2

 a
2

2

 
ai b

Primer. Sabrati vektore


( a  5 , b  4 ), koji su dati na slici
b
a

30 

b
by

a

30 

bx
by

bx 

b 3

by 

2

1

b
b

2
2

c  a  b x   b
2

2

2
y

c 

c

2


b 3
b
  
 a 


2
2



41  20 3

2


Slide 34

Dr Vjekoslav Sajfert
ELEKTROTEHNIKA SA ELEKTRONIKOM
E+

E

E_

x

r
l
2

+q

-q
l

Univerzitet u Novom Sadu
Tehnički Fakultet "Mihajlo Pupin", Zrenjanin
Zrenjanin, 2007

Instinkt je nešto iznad znanja. Nema
sumnje da mi imamo u mozgu neka fina
nervna vlakna koja nam omugućavaju da
osetimo istinu kada logično zaključivanje
ili nekakav moždani napor, učinjen našom
voljom, ne dovodi do uspeha.
Nikola Tesla

Literatura




Dr Vjekoslav Sajfert, Elektrotehnika,
TFZR
Dr Borislav Odadžić, dr Vjekoslav
Sajfert, mr Vojin Kerleta, Zbirka
zadataka iz elektrotehnike sa
elektronikom, TFZR

Instinkt je nešto iznad znanja. Nema
sumnje da mi imamo u mozgu neka fina
nervna vlakna koja nam omugućavaju da
osetimo istinu kada logično zaključivanje
ili nekakav moždani napor, učinjen našom
voljom, ne dovodi do uspeha.
Nikola Tesla

Sadržaj













Uvod
Elektrostatika
Vremenski konstantne električne struje
Kretanje naelektrisane čestice u elektrostatičkom
polju u vakuumu
Naeletrisane čestice u magnetnom polju
Elektromagnetna indukcija
Vremenski promenljive električne struje. Redna RLC
veza
Paralelna veza elemenata u kolu
Višefazni sistemi
Elektronika

1. Uvod
1.1 Fizičke veličine i jedinice, SI
sistem jedinica


Fizičke veličine opisuju pojave,
procese i svojstva fizičkih tela. Izmeriti

neku fizičku veličinu znači uporediti je
sa odgovarajućom veličinom iste vrste,
koja je izabrana za jednicu mere. Otuda
se rezultat merenja izražava brojnom
vrednošću i jednicom mere:
x  ({ x }  { x })[ x ]

Dogovorom je izabrano sedam
fizičkih veličina za osnovne - osnovne
jedinice. Jedinice koje se dobijaju preko
osnovnih - izvedene jedinice.


Skup osnovnih i izvedenih jedinica se
naziva sistem jedinica. Na
međunarodnoj konferenciji 1960.
godine usvojen je međunarodni sistem
jedinica (SI). Na tom skupu za osnovne
fizičke veličine uvedene su jedinice koje
su date u tabeli 1.3.1.





Osim osnovnih jedinica SI sistema
postoje i izvedene jedinice. Razmotrimo
neke od njih.
Jedinica za brzinu se može dobiti iz
poznate definicije brzine:
[v ] 

[s]
[t ]



m
s

ms

1

Jedinicu za ubrzanje ćemo dobiti iz
definicije ubrzanja:
m
[v ]

m
2
s
[a ] 


ms
2
[t ]
s
s


Jedinica za silu se može dobiti iz
čuvenog drugog Njutnovog zakona:

[ F ]  [ m ]  [ a ]  kg

m
s

2

 kg m s

2

 1N

1.2 Skalarne i vektorske fizičke
veličine. Osnovne operacije sa
vektorima.






Skalarne fizičke veličine se mogu izraziti

potpuno samo brojnom vrednošću i odogovarajućom
jedinicom merenja - npr. masa, vreme, zapremina,
gustina i dr.
Vektorske fizičke veličine karakteriše pravac,
smer i intenzitet (brojna vrednost). Takve veličine su
npr. brzina, ubrzanje, sila, itd.
Tenzorske fizičke veličine okarakterisane su sa
devet karakteristika. To su npr. tenzor inercije,
permitivnosti, tenzor permeabilnosti i sl.

Skalarne fizičke veličine se sabiraju,
množe, oduzimaju itd. algebarski, tj. ako
imamo dve skalarne fizičke veličine a i b,
onda je zbir a+b, razlika a-b, proizvod,
količnik a (b0).
b


Dva vektora su jednaka ako su im
jednaki intenziteti, pravci i smerovi.

Vektorske fizičke veličine i (vidi sliku
1.5.1) možemo sabrati, metodom
paralelograma, što je prikazano na slici
1.5.2.
 Dovedemo oba vektora u zajedničku
napadnu tačku. Obrazujemo
paralelogram.
a1

a
a1

a2







Vektor
vektor.

 

a  a1  a 2

a2

predstavlja rezultujući

Sabiranje pomenutih vektora metodom
poligona, prikazano na slici 1.5.3.

a

a1



a2



Slika 1.5.3

Intenzitet vektora se dobija primenom
kosinusne teoreme. Sa slike 1.5.4,
možemo pisati na osnovu kosinusne
teoreme:
B

a

A



a1
 - 
C

a2

Slika 1.5.4
a

2

 a 1  a 2  2 a 1 a 2 cos (  -  )
2

2

Trigonometrijski krug
y
rr
si n

cos

x

r =1
y
r

rr


cos (  -  ) = -cos 

cos(    cos

r =1

x

Konačno napisati izraz koji ćemo koristiti
za nalaženje rezultujućeg vektora:
a


2



2
a1



2
a2

 2 a 1 a 2 cos 

Na slici 1.5.5 je prikazan slučaj
oduzimanja vektora





a '  a1  a 2  a1  (  a 2 )

a'



-a 2



Slika 1.5.5

a1

Na slici 1.5.6 je prikazan slučaj
oduzimanja vektora


-a 1

a2

a ''






a  a 2  a1

U slučaju da treba da saberemo ili
oduzmemo više vektora mnogo je efikasnije
raditi metodom poligona. Razmotrimo sledeći
primer. Na slici 1.5.7 data su tri vektora i treba
naći rezultujući vektor:
 


R  a1  a 2  a 3
a2

a1

a3



Slika 1.5.7

-a 3
R

a 1+ a 2

a1

a2

T

a1

a2

T1

a3

Komponente vektora su vektorske veličine, i
one se često koriste zbog elegantnijeg i
efikasnijeg rada, posebno u koordinatnim
sistemima. U x, y koordinatnom sistemu obično
vektor razlažemo na dve uzajamno normalne
komponente, vidi sliku 1.5.9 i 1.5.10:
y




a  ax  ay




b  bx  by

y

by
b

a
ay





ax



Slika 1.5.9

x

bx

Slika 1.5.19

x

Odgovarajući intenziteti vektora, prema
Pitagorinoj teoremi:

a

2

 ax  ay
2

2

b

2

 bx  by
2

2

Projekcije vektora su skalarne
veličine. One mogu biti pozitivne i
negativne.
y

y

ay

b

a



by



ax

x

a x  a  cos   0
a y  a  sin   0

bx

b x  b  cos   0
b y  b  sin   0

x


a

Proizvod vektora
i skalara p daje vektor čiji
je pravac i smer isti kao i pravac i smer vektora,
dok je intenzitet veći p puta(p>0) (slika 1.5.13).
p.a

a


Slika 1.5.13

Ort – jedinični vektor


Svaki vektor se može prikazati kao
proizvod svog intenziteta i jedničnog
vektora - orta:


a  a a 0



a  a ; a0  1

U slučaju dve dimenzije, x i y, imamo ortove osa i , j vidi sliku 1.5.14,
ili u slučaju tri dimenzije , i ,j,k vidi sliku 1.5.15.

y

z

j

j

i

k
x

i

y

x



Slika 1.5.14

Slika 1.5.15

Pomenimo dalje još dve mogućnosti
množenja vektora.
Skalarni proizvod dva vektora daje
skalar. Po definiciji skalarni proizvod
vektora je:

 
 
c  a  b  a  b  cos   a  b  cos 


Skalarni proizvod takođe možemo
izraziti na sledeći način, preko projekcije
jednog vektora na drugi:

b

ab


ba

a

c  a b  b  a ba

Vektorski proizvod dva vektora je
vektor :
  
c  a b




Čita se a krst b
ili

c  a  b  sin 


Pravac vektora je normalan i na jedan i na
drugi vektor, a smer određujemo pravilom
desnog zavrtnja i očigledno je da važi:

c

b


a

 

b a   c
b


a
-c

Možemo dakle zaključiti da za
vektorski proizvod ne važi zakon
komutacije, tj.:
 
 
a  b   b a


Ukoliko je ugao između vektora 90,
tada je intenzitet vektora jednak:
c  a b

Primer Dokaži da su vektori e i f
uzajamno normalni. Vektori i sa dati sa:
  
e ab



  
f ab

Vektori i imaju iste intenzitete i
predstavljeni su na slici 1.5.18.
a
b



Slika 1.5.18

Rešenje Po definiciji skalarnog proizvoda
imamo:
 
 
 
       
2
2
e  f  a b  a b  a a ab b a b b  a b  0



 



cos   0    90

0

Primer Dati su vektori a i b, čiji su


intenziteti a  2 i b  3 . Ugao između
njih   45
0






Odredi:


a.
ab
b.


 

a  b  a  2b



 



 
a  b  2  3  cos 45   6

2

3 2

2

 

2
2
a  b  a  2 b  a  2 ab  ab  2 b  4  12  6  18   8



 



Dodatak 1




Elementi trigonometrije
Pravougli trougao
a i b katete; c hipotenuza

c





sin  

suprotna

kateta



hipotenuza

a
cos  

nalegla

c

kateta



hipotenuza

b

tg   tan  

  90 
ctg   cot  

suprotna

a

b
c

kateta



a

nalegla

kateta

b

nalegla

kateta

b

suprotna

kateta



a

c





a

sin  

suprotna

hipotenuza
nalegla kateta

cos  



tg   tan  

suprotna
nalegla

ctg   cot  

nalegla
suprotna

kateta



kateta

a
c



kateta

kateta

b
c

hipotenuza

b
  90 

kateta

b
a



a
b

Odrediti vrednosti sin, cos, tan
i cot za uglove:
  30 
  45 
  60 

Uzimamo jednakostranični
trougao
a

a

a

Delimo trougao na dva
jednaka dela
a

a

a

Sada imamo sledeću situaciju:
a
1
sin 30   2 
a
2

a
60 

a

a

30  30 

h
. .

a

2

a 3
cos 30  

60 

a

2
a



2

a

2
tg 30   tan 30  

2



a 3

h

2

a

2

a
 
2

3

1



3
3

3

2

2

a 3
h

a 3
2

ctg 30   cot 30  

2
a
2



3
1



3

U slučaju ugla od



  45 

Uzimamo kvadrat i delimo ga po dijagonali.
Koristimo Pitagorinu teoremu

h

  45 

  45

.

a

h

h

2

a

2

2

 2a

a
ha 2

 a
2

2

 
ai b

Primer. Sabrati vektore


( a  5 , b  4 ), koji su dati na slici
b
a

30 

b
by

a

30 

bx
by

bx 

b 3

by 

2

1

b
b

2
2

c  a  b x   b
2

2

2
y

c 

c

2


b 3
b
  
 a 


2
2



41  20 3

2


Slide 35

Dr Vjekoslav Sajfert
ELEKTROTEHNIKA SA ELEKTRONIKOM
E+

E

E_

x

r
l
2

+q

-q
l

Univerzitet u Novom Sadu
Tehnički Fakultet "Mihajlo Pupin", Zrenjanin
Zrenjanin, 2007

Instinkt je nešto iznad znanja. Nema
sumnje da mi imamo u mozgu neka fina
nervna vlakna koja nam omugućavaju da
osetimo istinu kada logično zaključivanje
ili nekakav moždani napor, učinjen našom
voljom, ne dovodi do uspeha.
Nikola Tesla

Literatura




Dr Vjekoslav Sajfert, Elektrotehnika,
TFZR
Dr Borislav Odadžić, dr Vjekoslav
Sajfert, mr Vojin Kerleta, Zbirka
zadataka iz elektrotehnike sa
elektronikom, TFZR

Instinkt je nešto iznad znanja. Nema
sumnje da mi imamo u mozgu neka fina
nervna vlakna koja nam omugućavaju da
osetimo istinu kada logično zaključivanje
ili nekakav moždani napor, učinjen našom
voljom, ne dovodi do uspeha.
Nikola Tesla

Sadržaj













Uvod
Elektrostatika
Vremenski konstantne električne struje
Kretanje naelektrisane čestice u elektrostatičkom
polju u vakuumu
Naeletrisane čestice u magnetnom polju
Elektromagnetna indukcija
Vremenski promenljive električne struje. Redna RLC
veza
Paralelna veza elemenata u kolu
Višefazni sistemi
Elektronika

1. Uvod
1.1 Fizičke veličine i jedinice, SI
sistem jedinica


Fizičke veličine opisuju pojave,
procese i svojstva fizičkih tela. Izmeriti

neku fizičku veličinu znači uporediti je
sa odgovarajućom veličinom iste vrste,
koja je izabrana za jednicu mere. Otuda
se rezultat merenja izražava brojnom
vrednošću i jednicom mere:
x  ({ x }  { x })[ x ]

Dogovorom je izabrano sedam
fizičkih veličina za osnovne - osnovne
jedinice. Jedinice koje se dobijaju preko
osnovnih - izvedene jedinice.


Skup osnovnih i izvedenih jedinica se
naziva sistem jedinica. Na
međunarodnoj konferenciji 1960.
godine usvojen je međunarodni sistem
jedinica (SI). Na tom skupu za osnovne
fizičke veličine uvedene su jedinice koje
su date u tabeli 1.3.1.





Osim osnovnih jedinica SI sistema
postoje i izvedene jedinice. Razmotrimo
neke od njih.
Jedinica za brzinu se može dobiti iz
poznate definicije brzine:
[v ] 

[s]
[t ]



m
s

ms

1

Jedinicu za ubrzanje ćemo dobiti iz
definicije ubrzanja:
m
[v ]

m
2
s
[a ] 


ms
2
[t ]
s
s


Jedinica za silu se može dobiti iz
čuvenog drugog Njutnovog zakona:

[ F ]  [ m ]  [ a ]  kg

m
s

2

 kg m s

2

 1N

1.2 Skalarne i vektorske fizičke
veličine. Osnovne operacije sa
vektorima.






Skalarne fizičke veličine se mogu izraziti

potpuno samo brojnom vrednošću i odogovarajućom
jedinicom merenja - npr. masa, vreme, zapremina,
gustina i dr.
Vektorske fizičke veličine karakteriše pravac,
smer i intenzitet (brojna vrednost). Takve veličine su
npr. brzina, ubrzanje, sila, itd.
Tenzorske fizičke veličine okarakterisane su sa
devet karakteristika. To su npr. tenzor inercije,
permitivnosti, tenzor permeabilnosti i sl.

Skalarne fizičke veličine se sabiraju,
množe, oduzimaju itd. algebarski, tj. ako
imamo dve skalarne fizičke veličine a i b,
onda je zbir a+b, razlika a-b, proizvod,
količnik a (b0).
b


Dva vektora su jednaka ako su im
jednaki intenziteti, pravci i smerovi.

Vektorske fizičke veličine i (vidi sliku
1.5.1) možemo sabrati, metodom
paralelograma, što je prikazano na slici
1.5.2.
 Dovedemo oba vektora u zajedničku
napadnu tačku. Obrazujemo
paralelogram.
a1

a
a1

a2







Vektor
vektor.

 

a  a1  a 2

a2

predstavlja rezultujući

Sabiranje pomenutih vektora metodom
poligona, prikazano na slici 1.5.3.

a

a1



a2



Slika 1.5.3

Intenzitet vektora se dobija primenom
kosinusne teoreme. Sa slike 1.5.4,
možemo pisati na osnovu kosinusne
teoreme:
B

a

A



a1
 - 
C

a2

Slika 1.5.4
a

2

 a 1  a 2  2 a 1 a 2 cos (  -  )
2

2

Trigonometrijski krug
y
rr
si n

cos

x

r =1
y
r

rr


cos (  -  ) = -cos 

cos(    cos

r =1

x

Konačno napisati izraz koji ćemo koristiti
za nalaženje rezultujućeg vektora:
a


2



2
a1



2
a2

 2 a 1 a 2 cos 

Na slici 1.5.5 je prikazan slučaj
oduzimanja vektora





a '  a1  a 2  a1  (  a 2 )

a'



-a 2



Slika 1.5.5

a1

Na slici 1.5.6 je prikazan slučaj
oduzimanja vektora


-a 1

a2

a ''






a  a 2  a1

U slučaju da treba da saberemo ili
oduzmemo više vektora mnogo je efikasnije
raditi metodom poligona. Razmotrimo sledeći
primer. Na slici 1.5.7 data su tri vektora i treba
naći rezultujući vektor:
 


R  a1  a 2  a 3
a2

a1

a3



Slika 1.5.7

-a 3
R

a 1+ a 2

a1

a2

T

a1

a2

T1

a3

Komponente vektora su vektorske veličine, i
one se često koriste zbog elegantnijeg i
efikasnijeg rada, posebno u koordinatnim
sistemima. U x, y koordinatnom sistemu obično
vektor razlažemo na dve uzajamno normalne
komponente, vidi sliku 1.5.9 i 1.5.10:
y




a  ax  ay




b  bx  by

y

by
b

a
ay





ax



Slika 1.5.9

x

bx

Slika 1.5.19

x

Odgovarajući intenziteti vektora, prema
Pitagorinoj teoremi:

a

2

 ax  ay
2

2

b

2

 bx  by
2

2

Projekcije vektora su skalarne
veličine. One mogu biti pozitivne i
negativne.
y

y

ay

b

a



by



ax

x

a x  a  cos   0
a y  a  sin   0

bx

b x  b  cos   0
b y  b  sin   0

x


a

Proizvod vektora
i skalara p daje vektor čiji
je pravac i smer isti kao i pravac i smer vektora,
dok je intenzitet veći p puta(p>0) (slika 1.5.13).
p.a

a


Slika 1.5.13

Ort – jedinični vektor


Svaki vektor se može prikazati kao
proizvod svog intenziteta i jedničnog
vektora - orta:


a  a a 0



a  a ; a0  1

U slučaju dve dimenzije, x i y, imamo ortove osa i , j vidi sliku 1.5.14,
ili u slučaju tri dimenzije , i ,j,k vidi sliku 1.5.15.

y

z

j

j

i

k
x

i

y

x



Slika 1.5.14

Slika 1.5.15

Pomenimo dalje još dve mogućnosti
množenja vektora.
Skalarni proizvod dva vektora daje
skalar. Po definiciji skalarni proizvod
vektora je:

 
 
c  a  b  a  b  cos   a  b  cos 


Skalarni proizvod takođe možemo
izraziti na sledeći način, preko projekcije
jednog vektora na drugi:

b

ab


ba

a

c  a b  b  a ba

Vektorski proizvod dva vektora je
vektor :
  
c  a b




Čita se a krst b
ili

c  a  b  sin 


Pravac vektora je normalan i na jedan i na
drugi vektor, a smer određujemo pravilom
desnog zavrtnja i očigledno je da važi:

c

b


a

 

b a   c
b


a
-c

Možemo dakle zaključiti da za
vektorski proizvod ne važi zakon
komutacije, tj.:
 
 
a  b   b a


Ukoliko je ugao između vektora 90,
tada je intenzitet vektora jednak:
c  a b

Primer Dokaži da su vektori e i f
uzajamno normalni. Vektori i sa dati sa:
  
e ab



  
f ab

Vektori i imaju iste intenzitete i
predstavljeni su na slici 1.5.18.
a
b



Slika 1.5.18

Rešenje Po definiciji skalarnog proizvoda
imamo:
 
 
 
       
2
2
e  f  a b  a b  a a ab b a b b  a b  0



 



cos   0    90

0

Primer Dati su vektori a i b, čiji su


intenziteti a  2 i b  3 . Ugao između
njih   45
0






Odredi:


a.
ab
b.


 

a  b  a  2b



 



 
a  b  2  3  cos 45   6

2

3 2

2

 

2
2
a  b  a  2 b  a  2 ab  ab  2 b  4  12  6  18   8



 



Dodatak 1




Elementi trigonometrije
Pravougli trougao
a i b katete; c hipotenuza

c





sin  

suprotna

kateta



hipotenuza

a
cos  

nalegla

c

kateta



hipotenuza

b

tg   tan  

  90 
ctg   cot  

suprotna

a

b
c

kateta



a

nalegla

kateta

b

nalegla

kateta

b

suprotna

kateta



a

c





a

sin  

suprotna

hipotenuza
nalegla kateta

cos  



tg   tan  

suprotna
nalegla

ctg   cot  

nalegla
suprotna

kateta



kateta

a
c



kateta

kateta

b
c

hipotenuza

b
  90 

kateta

b
a



a
b

Odrediti vrednosti sin, cos, tan
i cot za uglove:
  30 
  45 
  60 

Uzimamo jednakostranični
trougao
a

a

a

Delimo trougao na dva
jednaka dela
a

a

a

Sada imamo sledeću situaciju:
a
1
sin 30   2 
a
2

a
60 

a

a

30  30 

h
. .

a

2

a 3
cos 30  

60 

a

2
a



2

a

2
tg 30   tan 30  

2



a 3

h

2

a

2

a
 
2

3

1



3
3

3

2

2

a 3
h

a 3
2

ctg 30   cot 30  

2
a
2



3
1



3

U slučaju ugla od



  45 

Uzimamo kvadrat i delimo ga po dijagonali.
Koristimo Pitagorinu teoremu

h

  45 

  45

.

a

h

h

2

a

2

2

 2a

a
ha 2

 a
2

2

 
ai b

Primer. Sabrati vektore


( a  5 , b  4 ), koji su dati na slici
b
a

30 

b
by

a

30 

bx
by

bx 

b 3

by 

2

1

b
b

2
2

c  a  b x   b
2

2

2
y

c 

c

2


b 3
b
  
 a 


2
2



41  20 3

2


Slide 36

Dr Vjekoslav Sajfert
ELEKTROTEHNIKA SA ELEKTRONIKOM
E+

E

E_

x

r
l
2

+q

-q
l

Univerzitet u Novom Sadu
Tehnički Fakultet "Mihajlo Pupin", Zrenjanin
Zrenjanin, 2007

Instinkt je nešto iznad znanja. Nema
sumnje da mi imamo u mozgu neka fina
nervna vlakna koja nam omugućavaju da
osetimo istinu kada logično zaključivanje
ili nekakav moždani napor, učinjen našom
voljom, ne dovodi do uspeha.
Nikola Tesla

Literatura




Dr Vjekoslav Sajfert, Elektrotehnika,
TFZR
Dr Borislav Odadžić, dr Vjekoslav
Sajfert, mr Vojin Kerleta, Zbirka
zadataka iz elektrotehnike sa
elektronikom, TFZR

Instinkt je nešto iznad znanja. Nema
sumnje da mi imamo u mozgu neka fina
nervna vlakna koja nam omugućavaju da
osetimo istinu kada logično zaključivanje
ili nekakav moždani napor, učinjen našom
voljom, ne dovodi do uspeha.
Nikola Tesla

Sadržaj













Uvod
Elektrostatika
Vremenski konstantne električne struje
Kretanje naelektrisane čestice u elektrostatičkom
polju u vakuumu
Naeletrisane čestice u magnetnom polju
Elektromagnetna indukcija
Vremenski promenljive električne struje. Redna RLC
veza
Paralelna veza elemenata u kolu
Višefazni sistemi
Elektronika

1. Uvod
1.1 Fizičke veličine i jedinice, SI
sistem jedinica


Fizičke veličine opisuju pojave,
procese i svojstva fizičkih tela. Izmeriti

neku fizičku veličinu znači uporediti je
sa odgovarajućom veličinom iste vrste,
koja je izabrana za jednicu mere. Otuda
se rezultat merenja izražava brojnom
vrednošću i jednicom mere:
x  ({ x }  { x })[ x ]

Dogovorom je izabrano sedam
fizičkih veličina za osnovne - osnovne
jedinice. Jedinice koje se dobijaju preko
osnovnih - izvedene jedinice.


Skup osnovnih i izvedenih jedinica se
naziva sistem jedinica. Na
međunarodnoj konferenciji 1960.
godine usvojen je međunarodni sistem
jedinica (SI). Na tom skupu za osnovne
fizičke veličine uvedene su jedinice koje
su date u tabeli 1.3.1.





Osim osnovnih jedinica SI sistema
postoje i izvedene jedinice. Razmotrimo
neke od njih.
Jedinica za brzinu se može dobiti iz
poznate definicije brzine:
[v ] 

[s]
[t ]



m
s

ms

1

Jedinicu za ubrzanje ćemo dobiti iz
definicije ubrzanja:
m
[v ]

m
2
s
[a ] 


ms
2
[t ]
s
s


Jedinica za silu se može dobiti iz
čuvenog drugog Njutnovog zakona:

[ F ]  [ m ]  [ a ]  kg

m
s

2

 kg m s

2

 1N

1.2 Skalarne i vektorske fizičke
veličine. Osnovne operacije sa
vektorima.






Skalarne fizičke veličine se mogu izraziti

potpuno samo brojnom vrednošću i odogovarajućom
jedinicom merenja - npr. masa, vreme, zapremina,
gustina i dr.
Vektorske fizičke veličine karakteriše pravac,
smer i intenzitet (brojna vrednost). Takve veličine su
npr. brzina, ubrzanje, sila, itd.
Tenzorske fizičke veličine okarakterisane su sa
devet karakteristika. To su npr. tenzor inercije,
permitivnosti, tenzor permeabilnosti i sl.

Skalarne fizičke veličine se sabiraju,
množe, oduzimaju itd. algebarski, tj. ako
imamo dve skalarne fizičke veličine a i b,
onda je zbir a+b, razlika a-b, proizvod,
količnik a (b0).
b


Dva vektora su jednaka ako su im
jednaki intenziteti, pravci i smerovi.

Vektorske fizičke veličine i (vidi sliku
1.5.1) možemo sabrati, metodom
paralelograma, što je prikazano na slici
1.5.2.
 Dovedemo oba vektora u zajedničku
napadnu tačku. Obrazujemo
paralelogram.
a1

a
a1

a2







Vektor
vektor.

 

a  a1  a 2

a2

predstavlja rezultujući

Sabiranje pomenutih vektora metodom
poligona, prikazano na slici 1.5.3.

a

a1



a2



Slika 1.5.3

Intenzitet vektora se dobija primenom
kosinusne teoreme. Sa slike 1.5.4,
možemo pisati na osnovu kosinusne
teoreme:
B

a

A



a1
 - 
C

a2

Slika 1.5.4
a

2

 a 1  a 2  2 a 1 a 2 cos (  -  )
2

2

Trigonometrijski krug
y
rr
si n

cos

x

r =1
y
r

rr


cos (  -  ) = -cos 

cos(    cos

r =1

x

Konačno napisati izraz koji ćemo koristiti
za nalaženje rezultujućeg vektora:
a


2



2
a1



2
a2

 2 a 1 a 2 cos 

Na slici 1.5.5 je prikazan slučaj
oduzimanja vektora





a '  a1  a 2  a1  (  a 2 )

a'



-a 2



Slika 1.5.5

a1

Na slici 1.5.6 je prikazan slučaj
oduzimanja vektora


-a 1

a2

a ''






a  a 2  a1

U slučaju da treba da saberemo ili
oduzmemo više vektora mnogo je efikasnije
raditi metodom poligona. Razmotrimo sledeći
primer. Na slici 1.5.7 data su tri vektora i treba
naći rezultujući vektor:
 


R  a1  a 2  a 3
a2

a1

a3



Slika 1.5.7

-a 3
R

a 1+ a 2

a1

a2

T

a1

a2

T1

a3

Komponente vektora su vektorske veličine, i
one se često koriste zbog elegantnijeg i
efikasnijeg rada, posebno u koordinatnim
sistemima. U x, y koordinatnom sistemu obično
vektor razlažemo na dve uzajamno normalne
komponente, vidi sliku 1.5.9 i 1.5.10:
y




a  ax  ay




b  bx  by

y

by
b

a
ay





ax



Slika 1.5.9

x

bx

Slika 1.5.19

x

Odgovarajući intenziteti vektora, prema
Pitagorinoj teoremi:

a

2

 ax  ay
2

2

b

2

 bx  by
2

2

Projekcije vektora su skalarne
veličine. One mogu biti pozitivne i
negativne.
y

y

ay

b

a



by



ax

x

a x  a  cos   0
a y  a  sin   0

bx

b x  b  cos   0
b y  b  sin   0

x


a

Proizvod vektora
i skalara p daje vektor čiji
je pravac i smer isti kao i pravac i smer vektora,
dok je intenzitet veći p puta(p>0) (slika 1.5.13).
p.a

a


Slika 1.5.13

Ort – jedinični vektor


Svaki vektor se može prikazati kao
proizvod svog intenziteta i jedničnog
vektora - orta:


a  a a 0



a  a ; a0  1

U slučaju dve dimenzije, x i y, imamo ortove osa i , j vidi sliku 1.5.14,
ili u slučaju tri dimenzije , i ,j,k vidi sliku 1.5.15.

y

z

j

j

i

k
x

i

y

x



Slika 1.5.14

Slika 1.5.15

Pomenimo dalje još dve mogućnosti
množenja vektora.
Skalarni proizvod dva vektora daje
skalar. Po definiciji skalarni proizvod
vektora je:

 
 
c  a  b  a  b  cos   a  b  cos 


Skalarni proizvod takođe možemo
izraziti na sledeći način, preko projekcije
jednog vektora na drugi:

b

ab


ba

a

c  a b  b  a ba

Vektorski proizvod dva vektora je
vektor :
  
c  a b




Čita se a krst b
ili

c  a  b  sin 


Pravac vektora je normalan i na jedan i na
drugi vektor, a smer određujemo pravilom
desnog zavrtnja i očigledno je da važi:

c

b


a

 

b a   c
b


a
-c

Možemo dakle zaključiti da za
vektorski proizvod ne važi zakon
komutacije, tj.:
 
 
a  b   b a


Ukoliko je ugao između vektora 90,
tada je intenzitet vektora jednak:
c  a b

Primer Dokaži da su vektori e i f
uzajamno normalni. Vektori i sa dati sa:
  
e ab



  
f ab

Vektori i imaju iste intenzitete i
predstavljeni su na slici 1.5.18.
a
b



Slika 1.5.18

Rešenje Po definiciji skalarnog proizvoda
imamo:
 
 
 
       
2
2
e  f  a b  a b  a a ab b a b b  a b  0



 



cos   0    90

0

Primer Dati su vektori a i b, čiji su


intenziteti a  2 i b  3 . Ugao između
njih   45
0






Odredi:


a.
ab
b.


 

a  b  a  2b



 



 
a  b  2  3  cos 45   6

2

3 2

2

 

2
2
a  b  a  2 b  a  2 ab  ab  2 b  4  12  6  18   8



 



Dodatak 1




Elementi trigonometrije
Pravougli trougao
a i b katete; c hipotenuza

c





sin  

suprotna

kateta



hipotenuza

a
cos  

nalegla

c

kateta



hipotenuza

b

tg   tan  

  90 
ctg   cot  

suprotna

a

b
c

kateta



a

nalegla

kateta

b

nalegla

kateta

b

suprotna

kateta



a

c





a

sin  

suprotna

hipotenuza
nalegla kateta

cos  



tg   tan  

suprotna
nalegla

ctg   cot  

nalegla
suprotna

kateta



kateta

a
c



kateta

kateta

b
c

hipotenuza

b
  90 

kateta

b
a



a
b

Odrediti vrednosti sin, cos, tan
i cot za uglove:
  30 
  45 
  60 

Uzimamo jednakostranični
trougao
a

a

a

Delimo trougao na dva
jednaka dela
a

a

a

Sada imamo sledeću situaciju:
a
1
sin 30   2 
a
2

a
60 

a

a

30  30 

h
. .

a

2

a 3
cos 30  

60 

a

2
a



2

a

2
tg 30   tan 30  

2



a 3

h

2

a

2

a
 
2

3

1



3
3

3

2

2

a 3
h

a 3
2

ctg 30   cot 30  

2
a
2



3
1



3

U slučaju ugla od



  45 

Uzimamo kvadrat i delimo ga po dijagonali.
Koristimo Pitagorinu teoremu

h

  45 

  45

.

a

h

h

2

a

2

2

 2a

a
ha 2

 a
2

2

 
ai b

Primer. Sabrati vektore


( a  5 , b  4 ), koji su dati na slici
b
a

30 

b
by

a

30 

bx
by

bx 

b 3

by 

2

1

b
b

2
2

c  a  b x   b
2

2

2
y

c 

c

2


b 3
b
  
 a 


2
2



41  20 3

2


Slide 37

Dr Vjekoslav Sajfert
ELEKTROTEHNIKA SA ELEKTRONIKOM
E+

E

E_

x

r
l
2

+q

-q
l

Univerzitet u Novom Sadu
Tehnički Fakultet "Mihajlo Pupin", Zrenjanin
Zrenjanin, 2007

Instinkt je nešto iznad znanja. Nema
sumnje da mi imamo u mozgu neka fina
nervna vlakna koja nam omugućavaju da
osetimo istinu kada logično zaključivanje
ili nekakav moždani napor, učinjen našom
voljom, ne dovodi do uspeha.
Nikola Tesla

Literatura




Dr Vjekoslav Sajfert, Elektrotehnika,
TFZR
Dr Borislav Odadžić, dr Vjekoslav
Sajfert, mr Vojin Kerleta, Zbirka
zadataka iz elektrotehnike sa
elektronikom, TFZR

Instinkt je nešto iznad znanja. Nema
sumnje da mi imamo u mozgu neka fina
nervna vlakna koja nam omugućavaju da
osetimo istinu kada logično zaključivanje
ili nekakav moždani napor, učinjen našom
voljom, ne dovodi do uspeha.
Nikola Tesla

Sadržaj













Uvod
Elektrostatika
Vremenski konstantne električne struje
Kretanje naelektrisane čestice u elektrostatičkom
polju u vakuumu
Naeletrisane čestice u magnetnom polju
Elektromagnetna indukcija
Vremenski promenljive električne struje. Redna RLC
veza
Paralelna veza elemenata u kolu
Višefazni sistemi
Elektronika

1. Uvod
1.1 Fizičke veličine i jedinice, SI
sistem jedinica


Fizičke veličine opisuju pojave,
procese i svojstva fizičkih tela. Izmeriti

neku fizičku veličinu znači uporediti je
sa odgovarajućom veličinom iste vrste,
koja je izabrana za jednicu mere. Otuda
se rezultat merenja izražava brojnom
vrednošću i jednicom mere:
x  ({ x }  { x })[ x ]

Dogovorom je izabrano sedam
fizičkih veličina za osnovne - osnovne
jedinice. Jedinice koje se dobijaju preko
osnovnih - izvedene jedinice.


Skup osnovnih i izvedenih jedinica se
naziva sistem jedinica. Na
međunarodnoj konferenciji 1960.
godine usvojen je međunarodni sistem
jedinica (SI). Na tom skupu za osnovne
fizičke veličine uvedene su jedinice koje
su date u tabeli 1.3.1.





Osim osnovnih jedinica SI sistema
postoje i izvedene jedinice. Razmotrimo
neke od njih.
Jedinica za brzinu se može dobiti iz
poznate definicije brzine:
[v ] 

[s]
[t ]



m
s

ms

1

Jedinicu za ubrzanje ćemo dobiti iz
definicije ubrzanja:
m
[v ]

m
2
s
[a ] 


ms
2
[t ]
s
s


Jedinica za silu se može dobiti iz
čuvenog drugog Njutnovog zakona:

[ F ]  [ m ]  [ a ]  kg

m
s

2

 kg m s

2

 1N

1.2 Skalarne i vektorske fizičke
veličine. Osnovne operacije sa
vektorima.






Skalarne fizičke veličine se mogu izraziti

potpuno samo brojnom vrednošću i odogovarajućom
jedinicom merenja - npr. masa, vreme, zapremina,
gustina i dr.
Vektorske fizičke veličine karakteriše pravac,
smer i intenzitet (brojna vrednost). Takve veličine su
npr. brzina, ubrzanje, sila, itd.
Tenzorske fizičke veličine okarakterisane su sa
devet karakteristika. To su npr. tenzor inercije,
permitivnosti, tenzor permeabilnosti i sl.

Skalarne fizičke veličine se sabiraju,
množe, oduzimaju itd. algebarski, tj. ako
imamo dve skalarne fizičke veličine a i b,
onda je zbir a+b, razlika a-b, proizvod,
količnik a (b0).
b


Dva vektora su jednaka ako su im
jednaki intenziteti, pravci i smerovi.

Vektorske fizičke veličine i (vidi sliku
1.5.1) možemo sabrati, metodom
paralelograma, što je prikazano na slici
1.5.2.
 Dovedemo oba vektora u zajedničku
napadnu tačku. Obrazujemo
paralelogram.
a1

a
a1

a2







Vektor
vektor.

 

a  a1  a 2

a2

predstavlja rezultujući

Sabiranje pomenutih vektora metodom
poligona, prikazano na slici 1.5.3.

a

a1



a2



Slika 1.5.3

Intenzitet vektora se dobija primenom
kosinusne teoreme. Sa slike 1.5.4,
možemo pisati na osnovu kosinusne
teoreme:
B

a

A



a1
 - 
C

a2

Slika 1.5.4
a

2

 a 1  a 2  2 a 1 a 2 cos (  -  )
2

2

Trigonometrijski krug
y
rr
si n

cos

x

r =1
y
r

rr


cos (  -  ) = -cos 

cos(    cos

r =1

x

Konačno napisati izraz koji ćemo koristiti
za nalaženje rezultujućeg vektora:
a


2



2
a1



2
a2

 2 a 1 a 2 cos 

Na slici 1.5.5 je prikazan slučaj
oduzimanja vektora





a '  a1  a 2  a1  (  a 2 )

a'



-a 2



Slika 1.5.5

a1

Na slici 1.5.6 je prikazan slučaj
oduzimanja vektora


-a 1

a2

a ''






a  a 2  a1

U slučaju da treba da saberemo ili
oduzmemo više vektora mnogo je efikasnije
raditi metodom poligona. Razmotrimo sledeći
primer. Na slici 1.5.7 data su tri vektora i treba
naći rezultujući vektor:
 


R  a1  a 2  a 3
a2

a1

a3



Slika 1.5.7

-a 3
R

a 1+ a 2

a1

a2

T

a1

a2

T1

a3

Komponente vektora su vektorske veličine, i
one se često koriste zbog elegantnijeg i
efikasnijeg rada, posebno u koordinatnim
sistemima. U x, y koordinatnom sistemu obično
vektor razlažemo na dve uzajamno normalne
komponente, vidi sliku 1.5.9 i 1.5.10:
y




a  ax  ay




b  bx  by

y

by
b

a
ay





ax



Slika 1.5.9

x

bx

Slika 1.5.19

x

Odgovarajući intenziteti vektora, prema
Pitagorinoj teoremi:

a

2

 ax  ay
2

2

b

2

 bx  by
2

2

Projekcije vektora su skalarne
veličine. One mogu biti pozitivne i
negativne.
y

y

ay

b

a



by



ax

x

a x  a  cos   0
a y  a  sin   0

bx

b x  b  cos   0
b y  b  sin   0

x


a

Proizvod vektora
i skalara p daje vektor čiji
je pravac i smer isti kao i pravac i smer vektora,
dok je intenzitet veći p puta(p>0) (slika 1.5.13).
p.a

a


Slika 1.5.13

Ort – jedinični vektor


Svaki vektor se može prikazati kao
proizvod svog intenziteta i jedničnog
vektora - orta:


a  a a 0



a  a ; a0  1

U slučaju dve dimenzije, x i y, imamo ortove osa i , j vidi sliku 1.5.14,
ili u slučaju tri dimenzije , i ,j,k vidi sliku 1.5.15.

y

z

j

j

i

k
x

i

y

x



Slika 1.5.14

Slika 1.5.15

Pomenimo dalje još dve mogućnosti
množenja vektora.
Skalarni proizvod dva vektora daje
skalar. Po definiciji skalarni proizvod
vektora je:

 
 
c  a  b  a  b  cos   a  b  cos 


Skalarni proizvod takođe možemo
izraziti na sledeći način, preko projekcije
jednog vektora na drugi:

b

ab


ba

a

c  a b  b  a ba

Vektorski proizvod dva vektora je
vektor :
  
c  a b




Čita se a krst b
ili

c  a  b  sin 


Pravac vektora je normalan i na jedan i na
drugi vektor, a smer određujemo pravilom
desnog zavrtnja i očigledno je da važi:

c

b


a

 

b a   c
b


a
-c

Možemo dakle zaključiti da za
vektorski proizvod ne važi zakon
komutacije, tj.:
 
 
a  b   b a


Ukoliko je ugao između vektora 90,
tada je intenzitet vektora jednak:
c  a b

Primer Dokaži da su vektori e i f
uzajamno normalni. Vektori i sa dati sa:
  
e ab



  
f ab

Vektori i imaju iste intenzitete i
predstavljeni su na slici 1.5.18.
a
b



Slika 1.5.18

Rešenje Po definiciji skalarnog proizvoda
imamo:
 
 
 
       
2
2
e  f  a b  a b  a a ab b a b b  a b  0



 



cos   0    90

0

Primer Dati su vektori a i b, čiji su


intenziteti a  2 i b  3 . Ugao između
njih   45
0






Odredi:


a.
ab
b.


 

a  b  a  2b



 



 
a  b  2  3  cos 45   6

2

3 2

2

 

2
2
a  b  a  2 b  a  2 ab  ab  2 b  4  12  6  18   8



 



Dodatak 1




Elementi trigonometrije
Pravougli trougao
a i b katete; c hipotenuza

c





sin  

suprotna

kateta



hipotenuza

a
cos  

nalegla

c

kateta



hipotenuza

b

tg   tan  

  90 
ctg   cot  

suprotna

a

b
c

kateta



a

nalegla

kateta

b

nalegla

kateta

b

suprotna

kateta



a

c





a

sin  

suprotna

hipotenuza
nalegla kateta

cos  



tg   tan  

suprotna
nalegla

ctg   cot  

nalegla
suprotna

kateta



kateta

a
c



kateta

kateta

b
c

hipotenuza

b
  90 

kateta

b
a



a
b

Odrediti vrednosti sin, cos, tan
i cot za uglove:
  30 
  45 
  60 

Uzimamo jednakostranični
trougao
a

a

a

Delimo trougao na dva
jednaka dela
a

a

a

Sada imamo sledeću situaciju:
a
1
sin 30   2 
a
2

a
60 

a

a

30  30 

h
. .

a

2

a 3
cos 30  

60 

a

2
a



2

a

2
tg 30   tan 30  

2



a 3

h

2

a

2

a
 
2

3

1



3
3

3

2

2

a 3
h

a 3
2

ctg 30   cot 30  

2
a
2



3
1



3

U slučaju ugla od



  45 

Uzimamo kvadrat i delimo ga po dijagonali.
Koristimo Pitagorinu teoremu

h

  45 

  45

.

a

h

h

2

a

2

2

 2a

a
ha 2

 a
2

2

 
ai b

Primer. Sabrati vektore


( a  5 , b  4 ), koji su dati na slici
b
a

30 

b
by

a

30 

bx
by

bx 

b 3

by 

2

1

b
b

2
2

c  a  b x   b
2

2

2
y

c 

c

2


b 3
b
  
 a 


2
2



41  20 3

2


Slide 38

Dr Vjekoslav Sajfert
ELEKTROTEHNIKA SA ELEKTRONIKOM
E+

E

E_

x

r
l
2

+q

-q
l

Univerzitet u Novom Sadu
Tehnički Fakultet "Mihajlo Pupin", Zrenjanin
Zrenjanin, 2007

Instinkt je nešto iznad znanja. Nema
sumnje da mi imamo u mozgu neka fina
nervna vlakna koja nam omugućavaju da
osetimo istinu kada logično zaključivanje
ili nekakav moždani napor, učinjen našom
voljom, ne dovodi do uspeha.
Nikola Tesla

Literatura




Dr Vjekoslav Sajfert, Elektrotehnika,
TFZR
Dr Borislav Odadžić, dr Vjekoslav
Sajfert, mr Vojin Kerleta, Zbirka
zadataka iz elektrotehnike sa
elektronikom, TFZR

Instinkt je nešto iznad znanja. Nema
sumnje da mi imamo u mozgu neka fina
nervna vlakna koja nam omugućavaju da
osetimo istinu kada logično zaključivanje
ili nekakav moždani napor, učinjen našom
voljom, ne dovodi do uspeha.
Nikola Tesla

Sadržaj













Uvod
Elektrostatika
Vremenski konstantne električne struje
Kretanje naelektrisane čestice u elektrostatičkom
polju u vakuumu
Naeletrisane čestice u magnetnom polju
Elektromagnetna indukcija
Vremenski promenljive električne struje. Redna RLC
veza
Paralelna veza elemenata u kolu
Višefazni sistemi
Elektronika

1. Uvod
1.1 Fizičke veličine i jedinice, SI
sistem jedinica


Fizičke veličine opisuju pojave,
procese i svojstva fizičkih tela. Izmeriti

neku fizičku veličinu znači uporediti je
sa odgovarajućom veličinom iste vrste,
koja je izabrana za jednicu mere. Otuda
se rezultat merenja izražava brojnom
vrednošću i jednicom mere:
x  ({ x }  { x })[ x ]

Dogovorom je izabrano sedam
fizičkih veličina za osnovne - osnovne
jedinice. Jedinice koje se dobijaju preko
osnovnih - izvedene jedinice.


Skup osnovnih i izvedenih jedinica se
naziva sistem jedinica. Na
međunarodnoj konferenciji 1960.
godine usvojen je međunarodni sistem
jedinica (SI). Na tom skupu za osnovne
fizičke veličine uvedene su jedinice koje
su date u tabeli 1.3.1.





Osim osnovnih jedinica SI sistema
postoje i izvedene jedinice. Razmotrimo
neke od njih.
Jedinica za brzinu se može dobiti iz
poznate definicije brzine:
[v ] 

[s]
[t ]



m
s

ms

1

Jedinicu za ubrzanje ćemo dobiti iz
definicije ubrzanja:
m
[v ]

m
2
s
[a ] 


ms
2
[t ]
s
s


Jedinica za silu se može dobiti iz
čuvenog drugog Njutnovog zakona:

[ F ]  [ m ]  [ a ]  kg

m
s

2

 kg m s

2

 1N

1.2 Skalarne i vektorske fizičke
veličine. Osnovne operacije sa
vektorima.






Skalarne fizičke veličine se mogu izraziti

potpuno samo brojnom vrednošću i odogovarajućom
jedinicom merenja - npr. masa, vreme, zapremina,
gustina i dr.
Vektorske fizičke veličine karakteriše pravac,
smer i intenzitet (brojna vrednost). Takve veličine su
npr. brzina, ubrzanje, sila, itd.
Tenzorske fizičke veličine okarakterisane su sa
devet karakteristika. To su npr. tenzor inercije,
permitivnosti, tenzor permeabilnosti i sl.

Skalarne fizičke veličine se sabiraju,
množe, oduzimaju itd. algebarski, tj. ako
imamo dve skalarne fizičke veličine a i b,
onda je zbir a+b, razlika a-b, proizvod,
količnik a (b0).
b


Dva vektora su jednaka ako su im
jednaki intenziteti, pravci i smerovi.

Vektorske fizičke veličine i (vidi sliku
1.5.1) možemo sabrati, metodom
paralelograma, što je prikazano na slici
1.5.2.
 Dovedemo oba vektora u zajedničku
napadnu tačku. Obrazujemo
paralelogram.
a1

a
a1

a2







Vektor
vektor.

 

a  a1  a 2

a2

predstavlja rezultujući

Sabiranje pomenutih vektora metodom
poligona, prikazano na slici 1.5.3.

a

a1



a2



Slika 1.5.3

Intenzitet vektora se dobija primenom
kosinusne teoreme. Sa slike 1.5.4,
možemo pisati na osnovu kosinusne
teoreme:
B

a

A



a1
 - 
C

a2

Slika 1.5.4
a

2

 a 1  a 2  2 a 1 a 2 cos (  -  )
2

2

Trigonometrijski krug
y
rr
si n

cos

x

r =1
y
r

rr


cos (  -  ) = -cos 

cos(    cos

r =1

x

Konačno napisati izraz koji ćemo koristiti
za nalaženje rezultujućeg vektora:
a


2



2
a1



2
a2

 2 a 1 a 2 cos 

Na slici 1.5.5 je prikazan slučaj
oduzimanja vektora





a '  a1  a 2  a1  (  a 2 )

a'



-a 2



Slika 1.5.5

a1

Na slici 1.5.6 je prikazan slučaj
oduzimanja vektora


-a 1

a2

a ''






a  a 2  a1

U slučaju da treba da saberemo ili
oduzmemo više vektora mnogo je efikasnije
raditi metodom poligona. Razmotrimo sledeći
primer. Na slici 1.5.7 data su tri vektora i treba
naći rezultujući vektor:
 


R  a1  a 2  a 3
a2

a1

a3



Slika 1.5.7

-a 3
R

a 1+ a 2

a1

a2

T

a1

a2

T1

a3

Komponente vektora su vektorske veličine, i
one se često koriste zbog elegantnijeg i
efikasnijeg rada, posebno u koordinatnim
sistemima. U x, y koordinatnom sistemu obično
vektor razlažemo na dve uzajamno normalne
komponente, vidi sliku 1.5.9 i 1.5.10:
y




a  ax  ay




b  bx  by

y

by
b

a
ay





ax



Slika 1.5.9

x

bx

Slika 1.5.19

x

Odgovarajući intenziteti vektora, prema
Pitagorinoj teoremi:

a

2

 ax  ay
2

2

b

2

 bx  by
2

2

Projekcije vektora su skalarne
veličine. One mogu biti pozitivne i
negativne.
y

y

ay

b

a



by



ax

x

a x  a  cos   0
a y  a  sin   0

bx

b x  b  cos   0
b y  b  sin   0

x


a

Proizvod vektora
i skalara p daje vektor čiji
je pravac i smer isti kao i pravac i smer vektora,
dok je intenzitet veći p puta(p>0) (slika 1.5.13).
p.a

a


Slika 1.5.13

Ort – jedinični vektor


Svaki vektor se može prikazati kao
proizvod svog intenziteta i jedničnog
vektora - orta:


a  a a 0



a  a ; a0  1

U slučaju dve dimenzije, x i y, imamo ortove osa i , j vidi sliku 1.5.14,
ili u slučaju tri dimenzije , i ,j,k vidi sliku 1.5.15.

y

z

j

j

i

k
x

i

y

x



Slika 1.5.14

Slika 1.5.15

Pomenimo dalje još dve mogućnosti
množenja vektora.
Skalarni proizvod dva vektora daje
skalar. Po definiciji skalarni proizvod
vektora je:

 
 
c  a  b  a  b  cos   a  b  cos 


Skalarni proizvod takođe možemo
izraziti na sledeći način, preko projekcije
jednog vektora na drugi:

b

ab


ba

a

c  a b  b  a ba

Vektorski proizvod dva vektora je
vektor :
  
c  a b




Čita se a krst b
ili

c  a  b  sin 


Pravac vektora je normalan i na jedan i na
drugi vektor, a smer određujemo pravilom
desnog zavrtnja i očigledno je da važi:

c

b


a

 

b a   c
b


a
-c

Možemo dakle zaključiti da za
vektorski proizvod ne važi zakon
komutacije, tj.:
 
 
a  b   b a


Ukoliko je ugao između vektora 90,
tada je intenzitet vektora jednak:
c  a b

Primer Dokaži da su vektori e i f
uzajamno normalni. Vektori i sa dati sa:
  
e ab



  
f ab

Vektori i imaju iste intenzitete i
predstavljeni su na slici 1.5.18.
a
b



Slika 1.5.18

Rešenje Po definiciji skalarnog proizvoda
imamo:
 
 
 
       
2
2
e  f  a b  a b  a a ab b a b b  a b  0



 



cos   0    90

0

Primer Dati su vektori a i b, čiji su


intenziteti a  2 i b  3 . Ugao između
njih   45
0






Odredi:


a.
ab
b.


 

a  b  a  2b



 



 
a  b  2  3  cos 45   6

2

3 2

2

 

2
2
a  b  a  2 b  a  2 ab  ab  2 b  4  12  6  18   8



 



Dodatak 1




Elementi trigonometrije
Pravougli trougao
a i b katete; c hipotenuza

c





sin  

suprotna

kateta



hipotenuza

a
cos  

nalegla

c

kateta



hipotenuza

b

tg   tan  

  90 
ctg   cot  

suprotna

a

b
c

kateta



a

nalegla

kateta

b

nalegla

kateta

b

suprotna

kateta



a

c





a

sin  

suprotna

hipotenuza
nalegla kateta

cos  



tg   tan  

suprotna
nalegla

ctg   cot  

nalegla
suprotna

kateta



kateta

a
c



kateta

kateta

b
c

hipotenuza

b
  90 

kateta

b
a



a
b

Odrediti vrednosti sin, cos, tan
i cot za uglove:
  30 
  45 
  60 

Uzimamo jednakostranični
trougao
a

a

a

Delimo trougao na dva
jednaka dela
a

a

a

Sada imamo sledeću situaciju:
a
1
sin 30   2 
a
2

a
60 

a

a

30  30 

h
. .

a

2

a 3
cos 30  

60 

a

2
a



2

a

2
tg 30   tan 30  

2



a 3

h

2

a

2

a
 
2

3

1



3
3

3

2

2

a 3
h

a 3
2

ctg 30   cot 30  

2
a
2



3
1



3

U slučaju ugla od



  45 

Uzimamo kvadrat i delimo ga po dijagonali.
Koristimo Pitagorinu teoremu

h

  45 

  45

.

a

h

h

2

a

2

2

 2a

a
ha 2

 a
2

2

 
ai b

Primer. Sabrati vektore


( a  5 , b  4 ), koji su dati na slici
b
a

30 

b
by

a

30 

bx
by

bx 

b 3

by 

2

1

b
b

2
2

c  a  b x   b
2

2

2
y

c 

c

2


b 3
b
  
 a 


2
2



41  20 3

2


Slide 39

Dr Vjekoslav Sajfert
ELEKTROTEHNIKA SA ELEKTRONIKOM
E+

E

E_

x

r
l
2

+q

-q
l

Univerzitet u Novom Sadu
Tehnički Fakultet "Mihajlo Pupin", Zrenjanin
Zrenjanin, 2007

Instinkt je nešto iznad znanja. Nema
sumnje da mi imamo u mozgu neka fina
nervna vlakna koja nam omugućavaju da
osetimo istinu kada logično zaključivanje
ili nekakav moždani napor, učinjen našom
voljom, ne dovodi do uspeha.
Nikola Tesla

Literatura




Dr Vjekoslav Sajfert, Elektrotehnika,
TFZR
Dr Borislav Odadžić, dr Vjekoslav
Sajfert, mr Vojin Kerleta, Zbirka
zadataka iz elektrotehnike sa
elektronikom, TFZR

Instinkt je nešto iznad znanja. Nema
sumnje da mi imamo u mozgu neka fina
nervna vlakna koja nam omugućavaju da
osetimo istinu kada logično zaključivanje
ili nekakav moždani napor, učinjen našom
voljom, ne dovodi do uspeha.
Nikola Tesla

Sadržaj













Uvod
Elektrostatika
Vremenski konstantne električne struje
Kretanje naelektrisane čestice u elektrostatičkom
polju u vakuumu
Naeletrisane čestice u magnetnom polju
Elektromagnetna indukcija
Vremenski promenljive električne struje. Redna RLC
veza
Paralelna veza elemenata u kolu
Višefazni sistemi
Elektronika

1. Uvod
1.1 Fizičke veličine i jedinice, SI
sistem jedinica


Fizičke veličine opisuju pojave,
procese i svojstva fizičkih tela. Izmeriti

neku fizičku veličinu znači uporediti je
sa odgovarajućom veličinom iste vrste,
koja je izabrana za jednicu mere. Otuda
se rezultat merenja izražava brojnom
vrednošću i jednicom mere:
x  ({ x }  { x })[ x ]

Dogovorom je izabrano sedam
fizičkih veličina za osnovne - osnovne
jedinice. Jedinice koje se dobijaju preko
osnovnih - izvedene jedinice.


Skup osnovnih i izvedenih jedinica se
naziva sistem jedinica. Na
međunarodnoj konferenciji 1960.
godine usvojen je međunarodni sistem
jedinica (SI). Na tom skupu za osnovne
fizičke veličine uvedene su jedinice koje
su date u tabeli 1.3.1.





Osim osnovnih jedinica SI sistema
postoje i izvedene jedinice. Razmotrimo
neke od njih.
Jedinica za brzinu se može dobiti iz
poznate definicije brzine:
[v ] 

[s]
[t ]



m
s

ms

1

Jedinicu za ubrzanje ćemo dobiti iz
definicije ubrzanja:
m
[v ]

m
2
s
[a ] 


ms
2
[t ]
s
s


Jedinica za silu se može dobiti iz
čuvenog drugog Njutnovog zakona:

[ F ]  [ m ]  [ a ]  kg

m
s

2

 kg m s

2

 1N

1.2 Skalarne i vektorske fizičke
veličine. Osnovne operacije sa
vektorima.






Skalarne fizičke veličine se mogu izraziti

potpuno samo brojnom vrednošću i odogovarajućom
jedinicom merenja - npr. masa, vreme, zapremina,
gustina i dr.
Vektorske fizičke veličine karakteriše pravac,
smer i intenzitet (brojna vrednost). Takve veličine su
npr. brzina, ubrzanje, sila, itd.
Tenzorske fizičke veličine okarakterisane su sa
devet karakteristika. To su npr. tenzor inercije,
permitivnosti, tenzor permeabilnosti i sl.

Skalarne fizičke veličine se sabiraju,
množe, oduzimaju itd. algebarski, tj. ako
imamo dve skalarne fizičke veličine a i b,
onda je zbir a+b, razlika a-b, proizvod,
količnik a (b0).
b


Dva vektora su jednaka ako su im
jednaki intenziteti, pravci i smerovi.

Vektorske fizičke veličine i (vidi sliku
1.5.1) možemo sabrati, metodom
paralelograma, što je prikazano na slici
1.5.2.
 Dovedemo oba vektora u zajedničku
napadnu tačku. Obrazujemo
paralelogram.
a1

a
a1

a2







Vektor
vektor.

 

a  a1  a 2

a2

predstavlja rezultujući

Sabiranje pomenutih vektora metodom
poligona, prikazano na slici 1.5.3.

a

a1



a2



Slika 1.5.3

Intenzitet vektora se dobija primenom
kosinusne teoreme. Sa slike 1.5.4,
možemo pisati na osnovu kosinusne
teoreme:
B

a

A



a1
 - 
C

a2

Slika 1.5.4
a

2

 a 1  a 2  2 a 1 a 2 cos (  -  )
2

2

Trigonometrijski krug
y
rr
si n

cos

x

r =1
y
r

rr


cos (  -  ) = -cos 

cos(    cos

r =1

x

Konačno napisati izraz koji ćemo koristiti
za nalaženje rezultujućeg vektora:
a


2



2
a1



2
a2

 2 a 1 a 2 cos 

Na slici 1.5.5 je prikazan slučaj
oduzimanja vektora





a '  a1  a 2  a1  (  a 2 )

a'



-a 2



Slika 1.5.5

a1

Na slici 1.5.6 je prikazan slučaj
oduzimanja vektora


-a 1

a2

a ''






a  a 2  a1

U slučaju da treba da saberemo ili
oduzmemo više vektora mnogo je efikasnije
raditi metodom poligona. Razmotrimo sledeći
primer. Na slici 1.5.7 data su tri vektora i treba
naći rezultujući vektor:
 


R  a1  a 2  a 3
a2

a1

a3



Slika 1.5.7

-a 3
R

a 1+ a 2

a1

a2

T

a1

a2

T1

a3

Komponente vektora su vektorske veličine, i
one se često koriste zbog elegantnijeg i
efikasnijeg rada, posebno u koordinatnim
sistemima. U x, y koordinatnom sistemu obično
vektor razlažemo na dve uzajamno normalne
komponente, vidi sliku 1.5.9 i 1.5.10:
y




a  ax  ay




b  bx  by

y

by
b

a
ay





ax



Slika 1.5.9

x

bx

Slika 1.5.19

x

Odgovarajući intenziteti vektora, prema
Pitagorinoj teoremi:

a

2

 ax  ay
2

2

b

2

 bx  by
2

2

Projekcije vektora su skalarne
veličine. One mogu biti pozitivne i
negativne.
y

y

ay

b

a



by



ax

x

a x  a  cos   0
a y  a  sin   0

bx

b x  b  cos   0
b y  b  sin   0

x


a

Proizvod vektora
i skalara p daje vektor čiji
je pravac i smer isti kao i pravac i smer vektora,
dok je intenzitet veći p puta(p>0) (slika 1.5.13).
p.a

a


Slika 1.5.13

Ort – jedinični vektor


Svaki vektor se može prikazati kao
proizvod svog intenziteta i jedničnog
vektora - orta:


a  a a 0



a  a ; a0  1

U slučaju dve dimenzije, x i y, imamo ortove osa i , j vidi sliku 1.5.14,
ili u slučaju tri dimenzije , i ,j,k vidi sliku 1.5.15.

y

z

j

j

i

k
x

i

y

x



Slika 1.5.14

Slika 1.5.15

Pomenimo dalje još dve mogućnosti
množenja vektora.
Skalarni proizvod dva vektora daje
skalar. Po definiciji skalarni proizvod
vektora je:

 
 
c  a  b  a  b  cos   a  b  cos 


Skalarni proizvod takođe možemo
izraziti na sledeći način, preko projekcije
jednog vektora na drugi:

b

ab


ba

a

c  a b  b  a ba

Vektorski proizvod dva vektora je
vektor :
  
c  a b




Čita se a krst b
ili

c  a  b  sin 


Pravac vektora je normalan i na jedan i na
drugi vektor, a smer određujemo pravilom
desnog zavrtnja i očigledno je da važi:

c

b


a

 

b a   c
b


a
-c

Možemo dakle zaključiti da za
vektorski proizvod ne važi zakon
komutacije, tj.:
 
 
a  b   b a


Ukoliko je ugao između vektora 90,
tada je intenzitet vektora jednak:
c  a b

Primer Dokaži da su vektori e i f
uzajamno normalni. Vektori i sa dati sa:
  
e ab



  
f ab

Vektori i imaju iste intenzitete i
predstavljeni su na slici 1.5.18.
a
b



Slika 1.5.18

Rešenje Po definiciji skalarnog proizvoda
imamo:
 
 
 
       
2
2
e  f  a b  a b  a a ab b a b b  a b  0



 



cos   0    90

0

Primer Dati su vektori a i b, čiji su


intenziteti a  2 i b  3 . Ugao između
njih   45
0






Odredi:


a.
ab
b.


 

a  b  a  2b



 



 
a  b  2  3  cos 45   6

2

3 2

2

 

2
2
a  b  a  2 b  a  2 ab  ab  2 b  4  12  6  18   8



 



Dodatak 1




Elementi trigonometrije
Pravougli trougao
a i b katete; c hipotenuza

c





sin  

suprotna

kateta



hipotenuza

a
cos  

nalegla

c

kateta



hipotenuza

b

tg   tan  

  90 
ctg   cot  

suprotna

a

b
c

kateta



a

nalegla

kateta

b

nalegla

kateta

b

suprotna

kateta



a

c





a

sin  

suprotna

hipotenuza
nalegla kateta

cos  



tg   tan  

suprotna
nalegla

ctg   cot  

nalegla
suprotna

kateta



kateta

a
c



kateta

kateta

b
c

hipotenuza

b
  90 

kateta

b
a



a
b

Odrediti vrednosti sin, cos, tan
i cot za uglove:
  30 
  45 
  60 

Uzimamo jednakostranični
trougao
a

a

a

Delimo trougao na dva
jednaka dela
a

a

a

Sada imamo sledeću situaciju:
a
1
sin 30   2 
a
2

a
60 

a

a

30  30 

h
. .

a

2

a 3
cos 30  

60 

a

2
a



2

a

2
tg 30   tan 30  

2



a 3

h

2

a

2

a
 
2

3

1



3
3

3

2

2

a 3
h

a 3
2

ctg 30   cot 30  

2
a
2



3
1



3

U slučaju ugla od



  45 

Uzimamo kvadrat i delimo ga po dijagonali.
Koristimo Pitagorinu teoremu

h

  45 

  45

.

a

h

h

2

a

2

2

 2a

a
ha 2

 a
2

2

 
ai b

Primer. Sabrati vektore


( a  5 , b  4 ), koji su dati na slici
b
a

30 

b
by

a

30 

bx
by

bx 

b 3

by 

2

1

b
b

2
2

c  a  b x   b
2

2

2
y

c 

c

2


b 3
b
  
 a 


2
2



41  20 3

2


Slide 40

Dr Vjekoslav Sajfert
ELEKTROTEHNIKA SA ELEKTRONIKOM
E+

E

E_

x

r
l
2

+q

-q
l

Univerzitet u Novom Sadu
Tehnički Fakultet "Mihajlo Pupin", Zrenjanin
Zrenjanin, 2007

Instinkt je nešto iznad znanja. Nema
sumnje da mi imamo u mozgu neka fina
nervna vlakna koja nam omugućavaju da
osetimo istinu kada logično zaključivanje
ili nekakav moždani napor, učinjen našom
voljom, ne dovodi do uspeha.
Nikola Tesla

Literatura




Dr Vjekoslav Sajfert, Elektrotehnika,
TFZR
Dr Borislav Odadžić, dr Vjekoslav
Sajfert, mr Vojin Kerleta, Zbirka
zadataka iz elektrotehnike sa
elektronikom, TFZR

Instinkt je nešto iznad znanja. Nema
sumnje da mi imamo u mozgu neka fina
nervna vlakna koja nam omugućavaju da
osetimo istinu kada logično zaključivanje
ili nekakav moždani napor, učinjen našom
voljom, ne dovodi do uspeha.
Nikola Tesla

Sadržaj













Uvod
Elektrostatika
Vremenski konstantne električne struje
Kretanje naelektrisane čestice u elektrostatičkom
polju u vakuumu
Naeletrisane čestice u magnetnom polju
Elektromagnetna indukcija
Vremenski promenljive električne struje. Redna RLC
veza
Paralelna veza elemenata u kolu
Višefazni sistemi
Elektronika

1. Uvod
1.1 Fizičke veličine i jedinice, SI
sistem jedinica


Fizičke veličine opisuju pojave,
procese i svojstva fizičkih tela. Izmeriti

neku fizičku veličinu znači uporediti je
sa odgovarajućom veličinom iste vrste,
koja je izabrana za jednicu mere. Otuda
se rezultat merenja izražava brojnom
vrednošću i jednicom mere:
x  ({ x }  { x })[ x ]

Dogovorom je izabrano sedam
fizičkih veličina za osnovne - osnovne
jedinice. Jedinice koje se dobijaju preko
osnovnih - izvedene jedinice.


Skup osnovnih i izvedenih jedinica se
naziva sistem jedinica. Na
međunarodnoj konferenciji 1960.
godine usvojen je međunarodni sistem
jedinica (SI). Na tom skupu za osnovne
fizičke veličine uvedene su jedinice koje
su date u tabeli 1.3.1.





Osim osnovnih jedinica SI sistema
postoje i izvedene jedinice. Razmotrimo
neke od njih.
Jedinica za brzinu se može dobiti iz
poznate definicije brzine:
[v ] 

[s]
[t ]



m
s

ms

1

Jedinicu za ubrzanje ćemo dobiti iz
definicije ubrzanja:
m
[v ]

m
2
s
[a ] 


ms
2
[t ]
s
s


Jedinica za silu se može dobiti iz
čuvenog drugog Njutnovog zakona:

[ F ]  [ m ]  [ a ]  kg

m
s

2

 kg m s

2

 1N

1.2 Skalarne i vektorske fizičke
veličine. Osnovne operacije sa
vektorima.






Skalarne fizičke veličine se mogu izraziti

potpuno samo brojnom vrednošću i odogovarajućom
jedinicom merenja - npr. masa, vreme, zapremina,
gustina i dr.
Vektorske fizičke veličine karakteriše pravac,
smer i intenzitet (brojna vrednost). Takve veličine su
npr. brzina, ubrzanje, sila, itd.
Tenzorske fizičke veličine okarakterisane su sa
devet karakteristika. To su npr. tenzor inercije,
permitivnosti, tenzor permeabilnosti i sl.

Skalarne fizičke veličine se sabiraju,
množe, oduzimaju itd. algebarski, tj. ako
imamo dve skalarne fizičke veličine a i b,
onda je zbir a+b, razlika a-b, proizvod,
količnik a (b0).
b


Dva vektora su jednaka ako su im
jednaki intenziteti, pravci i smerovi.

Vektorske fizičke veličine i (vidi sliku
1.5.1) možemo sabrati, metodom
paralelograma, što je prikazano na slici
1.5.2.
 Dovedemo oba vektora u zajedničku
napadnu tačku. Obrazujemo
paralelogram.
a1

a
a1

a2







Vektor
vektor.

 

a  a1  a 2

a2

predstavlja rezultujući

Sabiranje pomenutih vektora metodom
poligona, prikazano na slici 1.5.3.

a

a1



a2



Slika 1.5.3

Intenzitet vektora se dobija primenom
kosinusne teoreme. Sa slike 1.5.4,
možemo pisati na osnovu kosinusne
teoreme:
B

a

A



a1
 - 
C

a2

Slika 1.5.4
a

2

 a 1  a 2  2 a 1 a 2 cos (  -  )
2

2

Trigonometrijski krug
y
rr
si n

cos

x

r =1
y
r

rr


cos (  -  ) = -cos 

cos(    cos

r =1

x

Konačno napisati izraz koji ćemo koristiti
za nalaženje rezultujućeg vektora:
a


2



2
a1



2
a2

 2 a 1 a 2 cos 

Na slici 1.5.5 je prikazan slučaj
oduzimanja vektora





a '  a1  a 2  a1  (  a 2 )

a'



-a 2



Slika 1.5.5

a1

Na slici 1.5.6 je prikazan slučaj
oduzimanja vektora


-a 1

a2

a ''






a  a 2  a1

U slučaju da treba da saberemo ili
oduzmemo više vektora mnogo je efikasnije
raditi metodom poligona. Razmotrimo sledeći
primer. Na slici 1.5.7 data su tri vektora i treba
naći rezultujući vektor:
 


R  a1  a 2  a 3
a2

a1

a3



Slika 1.5.7

-a 3
R

a 1+ a 2

a1

a2

T

a1

a2

T1

a3

Komponente vektora su vektorske veličine, i
one se često koriste zbog elegantnijeg i
efikasnijeg rada, posebno u koordinatnim
sistemima. U x, y koordinatnom sistemu obično
vektor razlažemo na dve uzajamno normalne
komponente, vidi sliku 1.5.9 i 1.5.10:
y




a  ax  ay




b  bx  by

y

by
b

a
ay





ax



Slika 1.5.9

x

bx

Slika 1.5.19

x

Odgovarajući intenziteti vektora, prema
Pitagorinoj teoremi:

a

2

 ax  ay
2

2

b

2

 bx  by
2

2

Projekcije vektora su skalarne
veličine. One mogu biti pozitivne i
negativne.
y

y

ay

b

a



by



ax

x

a x  a  cos   0
a y  a  sin   0

bx

b x  b  cos   0
b y  b  sin   0

x


a

Proizvod vektora
i skalara p daje vektor čiji
je pravac i smer isti kao i pravac i smer vektora,
dok je intenzitet veći p puta(p>0) (slika 1.5.13).
p.a

a


Slika 1.5.13

Ort – jedinični vektor


Svaki vektor se može prikazati kao
proizvod svog intenziteta i jedničnog
vektora - orta:


a  a a 0



a  a ; a0  1

U slučaju dve dimenzije, x i y, imamo ortove osa i , j vidi sliku 1.5.14,
ili u slučaju tri dimenzije , i ,j,k vidi sliku 1.5.15.

y

z

j

j

i

k
x

i

y

x



Slika 1.5.14

Slika 1.5.15

Pomenimo dalje još dve mogućnosti
množenja vektora.
Skalarni proizvod dva vektora daje
skalar. Po definiciji skalarni proizvod
vektora je:

 
 
c  a  b  a  b  cos   a  b  cos 


Skalarni proizvod takođe možemo
izraziti na sledeći način, preko projekcije
jednog vektora na drugi:

b

ab


ba

a

c  a b  b  a ba

Vektorski proizvod dva vektora je
vektor :
  
c  a b




Čita se a krst b
ili

c  a  b  sin 


Pravac vektora je normalan i na jedan i na
drugi vektor, a smer određujemo pravilom
desnog zavrtnja i očigledno je da važi:

c

b


a

 

b a   c
b


a
-c

Možemo dakle zaključiti da za
vektorski proizvod ne važi zakon
komutacije, tj.:
 
 
a  b   b a


Ukoliko je ugao između vektora 90,
tada je intenzitet vektora jednak:
c  a b

Primer Dokaži da su vektori e i f
uzajamno normalni. Vektori i sa dati sa:
  
e ab



  
f ab

Vektori i imaju iste intenzitete i
predstavljeni su na slici 1.5.18.
a
b



Slika 1.5.18

Rešenje Po definiciji skalarnog proizvoda
imamo:
 
 
 
       
2
2
e  f  a b  a b  a a ab b a b b  a b  0



 



cos   0    90

0

Primer Dati su vektori a i b, čiji su


intenziteti a  2 i b  3 . Ugao između
njih   45
0






Odredi:


a.
ab
b.


 

a  b  a  2b



 



 
a  b  2  3  cos 45   6

2

3 2

2

 

2
2
a  b  a  2 b  a  2 ab  ab  2 b  4  12  6  18   8



 



Dodatak 1




Elementi trigonometrije
Pravougli trougao
a i b katete; c hipotenuza

c





sin  

suprotna

kateta



hipotenuza

a
cos  

nalegla

c

kateta



hipotenuza

b

tg   tan  

  90 
ctg   cot  

suprotna

a

b
c

kateta



a

nalegla

kateta

b

nalegla

kateta

b

suprotna

kateta



a

c





a

sin  

suprotna

hipotenuza
nalegla kateta

cos  



tg   tan  

suprotna
nalegla

ctg   cot  

nalegla
suprotna

kateta



kateta

a
c



kateta

kateta

b
c

hipotenuza

b
  90 

kateta

b
a



a
b

Odrediti vrednosti sin, cos, tan
i cot za uglove:
  30 
  45 
  60 

Uzimamo jednakostranični
trougao
a

a

a

Delimo trougao na dva
jednaka dela
a

a

a

Sada imamo sledeću situaciju:
a
1
sin 30   2 
a
2

a
60 

a

a

30  30 

h
. .

a

2

a 3
cos 30  

60 

a

2
a



2

a

2
tg 30   tan 30  

2



a 3

h

2

a

2

a
 
2

3

1



3
3

3

2

2

a 3
h

a 3
2

ctg 30   cot 30  

2
a
2



3
1



3

U slučaju ugla od



  45 

Uzimamo kvadrat i delimo ga po dijagonali.
Koristimo Pitagorinu teoremu

h

  45 

  45

.

a

h

h

2

a

2

2

 2a

a
ha 2

 a
2

2

 
ai b

Primer. Sabrati vektore


( a  5 , b  4 ), koji su dati na slici
b
a

30 

b
by

a

30 

bx
by

bx 

b 3

by 

2

1

b
b

2
2

c  a  b x   b
2

2

2
y

c 

c

2


b 3
b
  
 a 


2
2



41  20 3

2


Slide 41

Dr Vjekoslav Sajfert
ELEKTROTEHNIKA SA ELEKTRONIKOM
E+

E

E_

x

r
l
2

+q

-q
l

Univerzitet u Novom Sadu
Tehnički Fakultet "Mihajlo Pupin", Zrenjanin
Zrenjanin, 2007

Instinkt je nešto iznad znanja. Nema
sumnje da mi imamo u mozgu neka fina
nervna vlakna koja nam omugućavaju da
osetimo istinu kada logično zaključivanje
ili nekakav moždani napor, učinjen našom
voljom, ne dovodi do uspeha.
Nikola Tesla

Literatura




Dr Vjekoslav Sajfert, Elektrotehnika,
TFZR
Dr Borislav Odadžić, dr Vjekoslav
Sajfert, mr Vojin Kerleta, Zbirka
zadataka iz elektrotehnike sa
elektronikom, TFZR

Instinkt je nešto iznad znanja. Nema
sumnje da mi imamo u mozgu neka fina
nervna vlakna koja nam omugućavaju da
osetimo istinu kada logično zaključivanje
ili nekakav moždani napor, učinjen našom
voljom, ne dovodi do uspeha.
Nikola Tesla

Sadržaj













Uvod
Elektrostatika
Vremenski konstantne električne struje
Kretanje naelektrisane čestice u elektrostatičkom
polju u vakuumu
Naeletrisane čestice u magnetnom polju
Elektromagnetna indukcija
Vremenski promenljive električne struje. Redna RLC
veza
Paralelna veza elemenata u kolu
Višefazni sistemi
Elektronika

1. Uvod
1.1 Fizičke veličine i jedinice, SI
sistem jedinica


Fizičke veličine opisuju pojave,
procese i svojstva fizičkih tela. Izmeriti

neku fizičku veličinu znači uporediti je
sa odgovarajućom veličinom iste vrste,
koja je izabrana za jednicu mere. Otuda
se rezultat merenja izražava brojnom
vrednošću i jednicom mere:
x  ({ x }  { x })[ x ]

Dogovorom je izabrano sedam
fizičkih veličina za osnovne - osnovne
jedinice. Jedinice koje se dobijaju preko
osnovnih - izvedene jedinice.


Skup osnovnih i izvedenih jedinica se
naziva sistem jedinica. Na
međunarodnoj konferenciji 1960.
godine usvojen je međunarodni sistem
jedinica (SI). Na tom skupu za osnovne
fizičke veličine uvedene su jedinice koje
su date u tabeli 1.3.1.





Osim osnovnih jedinica SI sistema
postoje i izvedene jedinice. Razmotrimo
neke od njih.
Jedinica za brzinu se može dobiti iz
poznate definicije brzine:
[v ] 

[s]
[t ]



m
s

ms

1

Jedinicu za ubrzanje ćemo dobiti iz
definicije ubrzanja:
m
[v ]

m
2
s
[a ] 


ms
2
[t ]
s
s


Jedinica za silu se može dobiti iz
čuvenog drugog Njutnovog zakona:

[ F ]  [ m ]  [ a ]  kg

m
s

2

 kg m s

2

 1N

1.2 Skalarne i vektorske fizičke
veličine. Osnovne operacije sa
vektorima.






Skalarne fizičke veličine se mogu izraziti

potpuno samo brojnom vrednošću i odogovarajućom
jedinicom merenja - npr. masa, vreme, zapremina,
gustina i dr.
Vektorske fizičke veličine karakteriše pravac,
smer i intenzitet (brojna vrednost). Takve veličine su
npr. brzina, ubrzanje, sila, itd.
Tenzorske fizičke veličine okarakterisane su sa
devet karakteristika. To su npr. tenzor inercije,
permitivnosti, tenzor permeabilnosti i sl.

Skalarne fizičke veličine se sabiraju,
množe, oduzimaju itd. algebarski, tj. ako
imamo dve skalarne fizičke veličine a i b,
onda je zbir a+b, razlika a-b, proizvod,
količnik a (b0).
b


Dva vektora su jednaka ako su im
jednaki intenziteti, pravci i smerovi.

Vektorske fizičke veličine i (vidi sliku
1.5.1) možemo sabrati, metodom
paralelograma, što je prikazano na slici
1.5.2.
 Dovedemo oba vektora u zajedničku
napadnu tačku. Obrazujemo
paralelogram.
a1

a
a1

a2







Vektor
vektor.

 

a  a1  a 2

a2

predstavlja rezultujući

Sabiranje pomenutih vektora metodom
poligona, prikazano na slici 1.5.3.

a

a1



a2



Slika 1.5.3

Intenzitet vektora se dobija primenom
kosinusne teoreme. Sa slike 1.5.4,
možemo pisati na osnovu kosinusne
teoreme:
B

a

A



a1
 - 
C

a2

Slika 1.5.4
a

2

 a 1  a 2  2 a 1 a 2 cos (  -  )
2

2

Trigonometrijski krug
y
rr
si n

cos

x

r =1
y
r

rr


cos (  -  ) = -cos 

cos(    cos

r =1

x

Konačno napisati izraz koji ćemo koristiti
za nalaženje rezultujućeg vektora:
a


2



2
a1



2
a2

 2 a 1 a 2 cos 

Na slici 1.5.5 je prikazan slučaj
oduzimanja vektora





a '  a1  a 2  a1  (  a 2 )

a'



-a 2



Slika 1.5.5

a1

Na slici 1.5.6 je prikazan slučaj
oduzimanja vektora


-a 1

a2

a ''






a  a 2  a1

U slučaju da treba da saberemo ili
oduzmemo više vektora mnogo je efikasnije
raditi metodom poligona. Razmotrimo sledeći
primer. Na slici 1.5.7 data su tri vektora i treba
naći rezultujući vektor:
 


R  a1  a 2  a 3
a2

a1

a3



Slika 1.5.7

-a 3
R

a 1+ a 2

a1

a2

T

a1

a2

T1

a3

Komponente vektora su vektorske veličine, i
one se često koriste zbog elegantnijeg i
efikasnijeg rada, posebno u koordinatnim
sistemima. U x, y koordinatnom sistemu obično
vektor razlažemo na dve uzajamno normalne
komponente, vidi sliku 1.5.9 i 1.5.10:
y




a  ax  ay




b  bx  by

y

by
b

a
ay





ax



Slika 1.5.9

x

bx

Slika 1.5.19

x

Odgovarajući intenziteti vektora, prema
Pitagorinoj teoremi:

a

2

 ax  ay
2

2

b

2

 bx  by
2

2

Projekcije vektora su skalarne
veličine. One mogu biti pozitivne i
negativne.
y

y

ay

b

a



by



ax

x

a x  a  cos   0
a y  a  sin   0

bx

b x  b  cos   0
b y  b  sin   0

x


a

Proizvod vektora
i skalara p daje vektor čiji
je pravac i smer isti kao i pravac i smer vektora,
dok je intenzitet veći p puta(p>0) (slika 1.5.13).
p.a

a


Slika 1.5.13

Ort – jedinični vektor


Svaki vektor se može prikazati kao
proizvod svog intenziteta i jedničnog
vektora - orta:


a  a a 0



a  a ; a0  1

U slučaju dve dimenzije, x i y, imamo ortove osa i , j vidi sliku 1.5.14,
ili u slučaju tri dimenzije , i ,j,k vidi sliku 1.5.15.

y

z

j

j

i

k
x

i

y

x



Slika 1.5.14

Slika 1.5.15

Pomenimo dalje još dve mogućnosti
množenja vektora.
Skalarni proizvod dva vektora daje
skalar. Po definiciji skalarni proizvod
vektora je:

 
 
c  a  b  a  b  cos   a  b  cos 


Skalarni proizvod takođe možemo
izraziti na sledeći način, preko projekcije
jednog vektora na drugi:

b

ab


ba

a

c  a b  b  a ba

Vektorski proizvod dva vektora je
vektor :
  
c  a b




Čita se a krst b
ili

c  a  b  sin 


Pravac vektora je normalan i na jedan i na
drugi vektor, a smer određujemo pravilom
desnog zavrtnja i očigledno je da važi:

c

b


a

 

b a   c
b


a
-c

Možemo dakle zaključiti da za
vektorski proizvod ne važi zakon
komutacije, tj.:
 
 
a  b   b a


Ukoliko je ugao između vektora 90,
tada je intenzitet vektora jednak:
c  a b

Primer Dokaži da su vektori e i f
uzajamno normalni. Vektori i sa dati sa:
  
e ab



  
f ab

Vektori i imaju iste intenzitete i
predstavljeni su na slici 1.5.18.
a
b



Slika 1.5.18

Rešenje Po definiciji skalarnog proizvoda
imamo:
 
 
 
       
2
2
e  f  a b  a b  a a ab b a b b  a b  0



 



cos   0    90

0

Primer Dati su vektori a i b, čiji su


intenziteti a  2 i b  3 . Ugao između
njih   45
0






Odredi:


a.
ab
b.


 

a  b  a  2b



 



 
a  b  2  3  cos 45   6

2

3 2

2

 

2
2
a  b  a  2 b  a  2 ab  ab  2 b  4  12  6  18   8



 



Dodatak 1




Elementi trigonometrije
Pravougli trougao
a i b katete; c hipotenuza

c





sin  

suprotna

kateta



hipotenuza

a
cos  

nalegla

c

kateta



hipotenuza

b

tg   tan  

  90 
ctg   cot  

suprotna

a

b
c

kateta



a

nalegla

kateta

b

nalegla

kateta

b

suprotna

kateta



a

c





a

sin  

suprotna

hipotenuza
nalegla kateta

cos  



tg   tan  

suprotna
nalegla

ctg   cot  

nalegla
suprotna

kateta



kateta

a
c



kateta

kateta

b
c

hipotenuza

b
  90 

kateta

b
a



a
b

Odrediti vrednosti sin, cos, tan
i cot za uglove:
  30 
  45 
  60 

Uzimamo jednakostranični
trougao
a

a

a

Delimo trougao na dva
jednaka dela
a

a

a

Sada imamo sledeću situaciju:
a
1
sin 30   2 
a
2

a
60 

a

a

30  30 

h
. .

a

2

a 3
cos 30  

60 

a

2
a



2

a

2
tg 30   tan 30  

2



a 3

h

2

a

2

a
 
2

3

1



3
3

3

2

2

a 3
h

a 3
2

ctg 30   cot 30  

2
a
2



3
1



3

U slučaju ugla od



  45 

Uzimamo kvadrat i delimo ga po dijagonali.
Koristimo Pitagorinu teoremu

h

  45 

  45

.

a

h

h

2

a

2

2

 2a

a
ha 2

 a
2

2

 
ai b

Primer. Sabrati vektore


( a  5 , b  4 ), koji su dati na slici
b
a

30 

b
by

a

30 

bx
by

bx 

b 3

by 

2

1

b
b

2
2

c  a  b x   b
2

2

2
y

c 

c

2


b 3
b
  
 a 


2
2



41  20 3

2


Slide 42

Dr Vjekoslav Sajfert
ELEKTROTEHNIKA SA ELEKTRONIKOM
E+

E

E_

x

r
l
2

+q

-q
l

Univerzitet u Novom Sadu
Tehnički Fakultet "Mihajlo Pupin", Zrenjanin
Zrenjanin, 2007

Instinkt je nešto iznad znanja. Nema
sumnje da mi imamo u mozgu neka fina
nervna vlakna koja nam omugućavaju da
osetimo istinu kada logično zaključivanje
ili nekakav moždani napor, učinjen našom
voljom, ne dovodi do uspeha.
Nikola Tesla

Literatura




Dr Vjekoslav Sajfert, Elektrotehnika,
TFZR
Dr Borislav Odadžić, dr Vjekoslav
Sajfert, mr Vojin Kerleta, Zbirka
zadataka iz elektrotehnike sa
elektronikom, TFZR

Instinkt je nešto iznad znanja. Nema
sumnje da mi imamo u mozgu neka fina
nervna vlakna koja nam omugućavaju da
osetimo istinu kada logično zaključivanje
ili nekakav moždani napor, učinjen našom
voljom, ne dovodi do uspeha.
Nikola Tesla

Sadržaj













Uvod
Elektrostatika
Vremenski konstantne električne struje
Kretanje naelektrisane čestice u elektrostatičkom
polju u vakuumu
Naeletrisane čestice u magnetnom polju
Elektromagnetna indukcija
Vremenski promenljive električne struje. Redna RLC
veza
Paralelna veza elemenata u kolu
Višefazni sistemi
Elektronika

1. Uvod
1.1 Fizičke veličine i jedinice, SI
sistem jedinica


Fizičke veličine opisuju pojave,
procese i svojstva fizičkih tela. Izmeriti

neku fizičku veličinu znači uporediti je
sa odgovarajućom veličinom iste vrste,
koja je izabrana za jednicu mere. Otuda
se rezultat merenja izražava brojnom
vrednošću i jednicom mere:
x  ({ x }  { x })[ x ]

Dogovorom je izabrano sedam
fizičkih veličina za osnovne - osnovne
jedinice. Jedinice koje se dobijaju preko
osnovnih - izvedene jedinice.


Skup osnovnih i izvedenih jedinica se
naziva sistem jedinica. Na
međunarodnoj konferenciji 1960.
godine usvojen je međunarodni sistem
jedinica (SI). Na tom skupu za osnovne
fizičke veličine uvedene su jedinice koje
su date u tabeli 1.3.1.





Osim osnovnih jedinica SI sistema
postoje i izvedene jedinice. Razmotrimo
neke od njih.
Jedinica za brzinu se može dobiti iz
poznate definicije brzine:
[v ] 

[s]
[t ]



m
s

ms

1

Jedinicu za ubrzanje ćemo dobiti iz
definicije ubrzanja:
m
[v ]

m
2
s
[a ] 


ms
2
[t ]
s
s


Jedinica za silu se može dobiti iz
čuvenog drugog Njutnovog zakona:

[ F ]  [ m ]  [ a ]  kg

m
s

2

 kg m s

2

 1N

1.2 Skalarne i vektorske fizičke
veličine. Osnovne operacije sa
vektorima.






Skalarne fizičke veličine se mogu izraziti

potpuno samo brojnom vrednošću i odogovarajućom
jedinicom merenja - npr. masa, vreme, zapremina,
gustina i dr.
Vektorske fizičke veličine karakteriše pravac,
smer i intenzitet (brojna vrednost). Takve veličine su
npr. brzina, ubrzanje, sila, itd.
Tenzorske fizičke veličine okarakterisane su sa
devet karakteristika. To su npr. tenzor inercije,
permitivnosti, tenzor permeabilnosti i sl.

Skalarne fizičke veličine se sabiraju,
množe, oduzimaju itd. algebarski, tj. ako
imamo dve skalarne fizičke veličine a i b,
onda je zbir a+b, razlika a-b, proizvod,
količnik a (b0).
b


Dva vektora su jednaka ako su im
jednaki intenziteti, pravci i smerovi.

Vektorske fizičke veličine i (vidi sliku
1.5.1) možemo sabrati, metodom
paralelograma, što je prikazano na slici
1.5.2.
 Dovedemo oba vektora u zajedničku
napadnu tačku. Obrazujemo
paralelogram.
a1

a
a1

a2







Vektor
vektor.

 

a  a1  a 2

a2

predstavlja rezultujući

Sabiranje pomenutih vektora metodom
poligona, prikazano na slici 1.5.3.

a

a1



a2



Slika 1.5.3

Intenzitet vektora se dobija primenom
kosinusne teoreme. Sa slike 1.5.4,
možemo pisati na osnovu kosinusne
teoreme:
B

a

A



a1
 - 
C

a2

Slika 1.5.4
a

2

 a 1  a 2  2 a 1 a 2 cos (  -  )
2

2

Trigonometrijski krug
y
rr
si n

cos

x

r =1
y
r

rr


cos (  -  ) = -cos 

cos(    cos

r =1

x

Konačno napisati izraz koji ćemo koristiti
za nalaženje rezultujućeg vektora:
a


2



2
a1



2
a2

 2 a 1 a 2 cos 

Na slici 1.5.5 je prikazan slučaj
oduzimanja vektora





a '  a1  a 2  a1  (  a 2 )

a'



-a 2



Slika 1.5.5

a1

Na slici 1.5.6 je prikazan slučaj
oduzimanja vektora


-a 1

a2

a ''






a  a 2  a1

U slučaju da treba da saberemo ili
oduzmemo više vektora mnogo je efikasnije
raditi metodom poligona. Razmotrimo sledeći
primer. Na slici 1.5.7 data su tri vektora i treba
naći rezultujući vektor:
 


R  a1  a 2  a 3
a2

a1

a3



Slika 1.5.7

-a 3
R

a 1+ a 2

a1

a2

T

a1

a2

T1

a3

Komponente vektora su vektorske veličine, i
one se često koriste zbog elegantnijeg i
efikasnijeg rada, posebno u koordinatnim
sistemima. U x, y koordinatnom sistemu obično
vektor razlažemo na dve uzajamno normalne
komponente, vidi sliku 1.5.9 i 1.5.10:
y




a  ax  ay




b  bx  by

y

by
b

a
ay





ax



Slika 1.5.9

x

bx

Slika 1.5.19

x

Odgovarajući intenziteti vektora, prema
Pitagorinoj teoremi:

a

2

 ax  ay
2

2

b

2

 bx  by
2

2

Projekcije vektora su skalarne
veličine. One mogu biti pozitivne i
negativne.
y

y

ay

b

a



by



ax

x

a x  a  cos   0
a y  a  sin   0

bx

b x  b  cos   0
b y  b  sin   0

x


a

Proizvod vektora
i skalara p daje vektor čiji
je pravac i smer isti kao i pravac i smer vektora,
dok je intenzitet veći p puta(p>0) (slika 1.5.13).
p.a

a


Slika 1.5.13

Ort – jedinični vektor


Svaki vektor se može prikazati kao
proizvod svog intenziteta i jedničnog
vektora - orta:


a  a a 0



a  a ; a0  1

U slučaju dve dimenzije, x i y, imamo ortove osa i , j vidi sliku 1.5.14,
ili u slučaju tri dimenzije , i ,j,k vidi sliku 1.5.15.

y

z

j

j

i

k
x

i

y

x



Slika 1.5.14

Slika 1.5.15

Pomenimo dalje još dve mogućnosti
množenja vektora.
Skalarni proizvod dva vektora daje
skalar. Po definiciji skalarni proizvod
vektora je:

 
 
c  a  b  a  b  cos   a  b  cos 


Skalarni proizvod takođe možemo
izraziti na sledeći način, preko projekcije
jednog vektora na drugi:

b

ab


ba

a

c  a b  b  a ba

Vektorski proizvod dva vektora je
vektor :
  
c  a b




Čita se a krst b
ili

c  a  b  sin 


Pravac vektora je normalan i na jedan i na
drugi vektor, a smer određujemo pravilom
desnog zavrtnja i očigledno je da važi:

c

b


a

 

b a   c
b


a
-c

Možemo dakle zaključiti da za
vektorski proizvod ne važi zakon
komutacije, tj.:
 
 
a  b   b a


Ukoliko je ugao između vektora 90,
tada je intenzitet vektora jednak:
c  a b

Primer Dokaži da su vektori e i f
uzajamno normalni. Vektori i sa dati sa:
  
e ab



  
f ab

Vektori i imaju iste intenzitete i
predstavljeni su na slici 1.5.18.
a
b



Slika 1.5.18

Rešenje Po definiciji skalarnog proizvoda
imamo:
 
 
 
       
2
2
e  f  a b  a b  a a ab b a b b  a b  0



 



cos   0    90

0

Primer Dati su vektori a i b, čiji su


intenziteti a  2 i b  3 . Ugao između
njih   45
0






Odredi:


a.
ab
b.


 

a  b  a  2b



 



 
a  b  2  3  cos 45   6

2

3 2

2

 

2
2
a  b  a  2 b  a  2 ab  ab  2 b  4  12  6  18   8



 



Dodatak 1




Elementi trigonometrije
Pravougli trougao
a i b katete; c hipotenuza

c





sin  

suprotna

kateta



hipotenuza

a
cos  

nalegla

c

kateta



hipotenuza

b

tg   tan  

  90 
ctg   cot  

suprotna

a

b
c

kateta



a

nalegla

kateta

b

nalegla

kateta

b

suprotna

kateta



a

c





a

sin  

suprotna

hipotenuza
nalegla kateta

cos  



tg   tan  

suprotna
nalegla

ctg   cot  

nalegla
suprotna

kateta



kateta

a
c



kateta

kateta

b
c

hipotenuza

b
  90 

kateta

b
a



a
b

Odrediti vrednosti sin, cos, tan
i cot za uglove:
  30 
  45 
  60 

Uzimamo jednakostranični
trougao
a

a

a

Delimo trougao na dva
jednaka dela
a

a

a

Sada imamo sledeću situaciju:
a
1
sin 30   2 
a
2

a
60 

a

a

30  30 

h
. .

a

2

a 3
cos 30  

60 

a

2
a



2

a

2
tg 30   tan 30  

2



a 3

h

2

a

2

a
 
2

3

1



3
3

3

2

2

a 3
h

a 3
2

ctg 30   cot 30  

2
a
2



3
1



3

U slučaju ugla od



  45 

Uzimamo kvadrat i delimo ga po dijagonali.
Koristimo Pitagorinu teoremu

h

  45 

  45

.

a

h

h

2

a

2

2

 2a

a
ha 2

 a
2

2

 
ai b

Primer. Sabrati vektore


( a  5 , b  4 ), koji su dati na slici
b
a

30 

b
by

a

30 

bx
by

bx 

b 3

by 

2

1

b
b

2
2

c  a  b x   b
2

2

2
y

c 

c

2


b 3
b
  
 a 


2
2



41  20 3

2


Slide 43

Dr Vjekoslav Sajfert
ELEKTROTEHNIKA SA ELEKTRONIKOM
E+

E

E_

x

r
l
2

+q

-q
l

Univerzitet u Novom Sadu
Tehnički Fakultet "Mihajlo Pupin", Zrenjanin
Zrenjanin, 2007

Instinkt je nešto iznad znanja. Nema
sumnje da mi imamo u mozgu neka fina
nervna vlakna koja nam omugućavaju da
osetimo istinu kada logično zaključivanje
ili nekakav moždani napor, učinjen našom
voljom, ne dovodi do uspeha.
Nikola Tesla

Literatura




Dr Vjekoslav Sajfert, Elektrotehnika,
TFZR
Dr Borislav Odadžić, dr Vjekoslav
Sajfert, mr Vojin Kerleta, Zbirka
zadataka iz elektrotehnike sa
elektronikom, TFZR

Instinkt je nešto iznad znanja. Nema
sumnje da mi imamo u mozgu neka fina
nervna vlakna koja nam omugućavaju da
osetimo istinu kada logično zaključivanje
ili nekakav moždani napor, učinjen našom
voljom, ne dovodi do uspeha.
Nikola Tesla

Sadržaj













Uvod
Elektrostatika
Vremenski konstantne električne struje
Kretanje naelektrisane čestice u elektrostatičkom
polju u vakuumu
Naeletrisane čestice u magnetnom polju
Elektromagnetna indukcija
Vremenski promenljive električne struje. Redna RLC
veza
Paralelna veza elemenata u kolu
Višefazni sistemi
Elektronika

1. Uvod
1.1 Fizičke veličine i jedinice, SI
sistem jedinica


Fizičke veličine opisuju pojave,
procese i svojstva fizičkih tela. Izmeriti

neku fizičku veličinu znači uporediti je
sa odgovarajućom veličinom iste vrste,
koja je izabrana za jednicu mere. Otuda
se rezultat merenja izražava brojnom
vrednošću i jednicom mere:
x  ({ x }  { x })[ x ]

Dogovorom je izabrano sedam
fizičkih veličina za osnovne - osnovne
jedinice. Jedinice koje se dobijaju preko
osnovnih - izvedene jedinice.


Skup osnovnih i izvedenih jedinica se
naziva sistem jedinica. Na
međunarodnoj konferenciji 1960.
godine usvojen je međunarodni sistem
jedinica (SI). Na tom skupu za osnovne
fizičke veličine uvedene su jedinice koje
su date u tabeli 1.3.1.





Osim osnovnih jedinica SI sistema
postoje i izvedene jedinice. Razmotrimo
neke od njih.
Jedinica za brzinu se može dobiti iz
poznate definicije brzine:
[v ] 

[s]
[t ]



m
s

ms

1

Jedinicu za ubrzanje ćemo dobiti iz
definicije ubrzanja:
m
[v ]

m
2
s
[a ] 


ms
2
[t ]
s
s


Jedinica za silu se može dobiti iz
čuvenog drugog Njutnovog zakona:

[ F ]  [ m ]  [ a ]  kg

m
s

2

 kg m s

2

 1N

1.2 Skalarne i vektorske fizičke
veličine. Osnovne operacije sa
vektorima.






Skalarne fizičke veličine se mogu izraziti

potpuno samo brojnom vrednošću i odogovarajućom
jedinicom merenja - npr. masa, vreme, zapremina,
gustina i dr.
Vektorske fizičke veličine karakteriše pravac,
smer i intenzitet (brojna vrednost). Takve veličine su
npr. brzina, ubrzanje, sila, itd.
Tenzorske fizičke veličine okarakterisane su sa
devet karakteristika. To su npr. tenzor inercije,
permitivnosti, tenzor permeabilnosti i sl.

Skalarne fizičke veličine se sabiraju,
množe, oduzimaju itd. algebarski, tj. ako
imamo dve skalarne fizičke veličine a i b,
onda je zbir a+b, razlika a-b, proizvod,
količnik a (b0).
b


Dva vektora su jednaka ako su im
jednaki intenziteti, pravci i smerovi.

Vektorske fizičke veličine i (vidi sliku
1.5.1) možemo sabrati, metodom
paralelograma, što je prikazano na slici
1.5.2.
 Dovedemo oba vektora u zajedničku
napadnu tačku. Obrazujemo
paralelogram.
a1

a
a1

a2







Vektor
vektor.

 

a  a1  a 2

a2

predstavlja rezultujući

Sabiranje pomenutih vektora metodom
poligona, prikazano na slici 1.5.3.

a

a1



a2



Slika 1.5.3

Intenzitet vektora se dobija primenom
kosinusne teoreme. Sa slike 1.5.4,
možemo pisati na osnovu kosinusne
teoreme:
B

a

A



a1
 - 
C

a2

Slika 1.5.4
a

2

 a 1  a 2  2 a 1 a 2 cos (  -  )
2

2

Trigonometrijski krug
y
rr
si n

cos

x

r =1
y
r

rr


cos (  -  ) = -cos 

cos(    cos

r =1

x

Konačno napisati izraz koji ćemo koristiti
za nalaženje rezultujućeg vektora:
a


2



2
a1



2
a2

 2 a 1 a 2 cos 

Na slici 1.5.5 je prikazan slučaj
oduzimanja vektora





a '  a1  a 2  a1  (  a 2 )

a'



-a 2



Slika 1.5.5

a1

Na slici 1.5.6 je prikazan slučaj
oduzimanja vektora


-a 1

a2

a ''






a  a 2  a1

U slučaju da treba da saberemo ili
oduzmemo više vektora mnogo je efikasnije
raditi metodom poligona. Razmotrimo sledeći
primer. Na slici 1.5.7 data su tri vektora i treba
naći rezultujući vektor:
 


R  a1  a 2  a 3
a2

a1

a3



Slika 1.5.7

-a 3
R

a 1+ a 2

a1

a2

T

a1

a2

T1

a3

Komponente vektora su vektorske veličine, i
one se često koriste zbog elegantnijeg i
efikasnijeg rada, posebno u koordinatnim
sistemima. U x, y koordinatnom sistemu obično
vektor razlažemo na dve uzajamno normalne
komponente, vidi sliku 1.5.9 i 1.5.10:
y




a  ax  ay




b  bx  by

y

by
b

a
ay





ax



Slika 1.5.9

x

bx

Slika 1.5.19

x

Odgovarajući intenziteti vektora, prema
Pitagorinoj teoremi:

a

2

 ax  ay
2

2

b

2

 bx  by
2

2

Projekcije vektora su skalarne
veličine. One mogu biti pozitivne i
negativne.
y

y

ay

b

a



by



ax

x

a x  a  cos   0
a y  a  sin   0

bx

b x  b  cos   0
b y  b  sin   0

x


a

Proizvod vektora
i skalara p daje vektor čiji
je pravac i smer isti kao i pravac i smer vektora,
dok je intenzitet veći p puta(p>0) (slika 1.5.13).
p.a

a


Slika 1.5.13

Ort – jedinični vektor


Svaki vektor se može prikazati kao
proizvod svog intenziteta i jedničnog
vektora - orta:


a  a a 0



a  a ; a0  1

U slučaju dve dimenzije, x i y, imamo ortove osa i , j vidi sliku 1.5.14,
ili u slučaju tri dimenzije , i ,j,k vidi sliku 1.5.15.

y

z

j

j

i

k
x

i

y

x



Slika 1.5.14

Slika 1.5.15

Pomenimo dalje još dve mogućnosti
množenja vektora.
Skalarni proizvod dva vektora daje
skalar. Po definiciji skalarni proizvod
vektora je:

 
 
c  a  b  a  b  cos   a  b  cos 


Skalarni proizvod takođe možemo
izraziti na sledeći način, preko projekcije
jednog vektora na drugi:

b

ab


ba

a

c  a b  b  a ba

Vektorski proizvod dva vektora je
vektor :
  
c  a b




Čita se a krst b
ili

c  a  b  sin 


Pravac vektora je normalan i na jedan i na
drugi vektor, a smer određujemo pravilom
desnog zavrtnja i očigledno je da važi:

c

b


a

 

b a   c
b


a
-c

Možemo dakle zaključiti da za
vektorski proizvod ne važi zakon
komutacije, tj.:
 
 
a  b   b a


Ukoliko je ugao između vektora 90,
tada je intenzitet vektora jednak:
c  a b

Primer Dokaži da su vektori e i f
uzajamno normalni. Vektori i sa dati sa:
  
e ab



  
f ab

Vektori i imaju iste intenzitete i
predstavljeni su na slici 1.5.18.
a
b



Slika 1.5.18

Rešenje Po definiciji skalarnog proizvoda
imamo:
 
 
 
       
2
2
e  f  a b  a b  a a ab b a b b  a b  0



 



cos   0    90

0

Primer Dati su vektori a i b, čiji su


intenziteti a  2 i b  3 . Ugao između
njih   45
0






Odredi:


a.
ab
b.


 

a  b  a  2b



 



 
a  b  2  3  cos 45   6

2

3 2

2

 

2
2
a  b  a  2 b  a  2 ab  ab  2 b  4  12  6  18   8



 



Dodatak 1




Elementi trigonometrije
Pravougli trougao
a i b katete; c hipotenuza

c





sin  

suprotna

kateta



hipotenuza

a
cos  

nalegla

c

kateta



hipotenuza

b

tg   tan  

  90 
ctg   cot  

suprotna

a

b
c

kateta



a

nalegla

kateta

b

nalegla

kateta

b

suprotna

kateta



a

c





a

sin  

suprotna

hipotenuza
nalegla kateta

cos  



tg   tan  

suprotna
nalegla

ctg   cot  

nalegla
suprotna

kateta



kateta

a
c



kateta

kateta

b
c

hipotenuza

b
  90 

kateta

b
a



a
b

Odrediti vrednosti sin, cos, tan
i cot za uglove:
  30 
  45 
  60 

Uzimamo jednakostranični
trougao
a

a

a

Delimo trougao na dva
jednaka dela
a

a

a

Sada imamo sledeću situaciju:
a
1
sin 30   2 
a
2

a
60 

a

a

30  30 

h
. .

a

2

a 3
cos 30  

60 

a

2
a



2

a

2
tg 30   tan 30  

2



a 3

h

2

a

2

a
 
2

3

1



3
3

3

2

2

a 3
h

a 3
2

ctg 30   cot 30  

2
a
2



3
1



3

U slučaju ugla od



  45 

Uzimamo kvadrat i delimo ga po dijagonali.
Koristimo Pitagorinu teoremu

h

  45 

  45

.

a

h

h

2

a

2

2

 2a

a
ha 2

 a
2

2

 
ai b

Primer. Sabrati vektore


( a  5 , b  4 ), koji su dati na slici
b
a

30 

b
by

a

30 

bx
by

bx 

b 3

by 

2

1

b
b

2
2

c  a  b x   b
2

2

2
y

c 

c

2


b 3
b
  
 a 


2
2



41  20 3

2


Slide 44

Dr Vjekoslav Sajfert
ELEKTROTEHNIKA SA ELEKTRONIKOM
E+

E

E_

x

r
l
2

+q

-q
l

Univerzitet u Novom Sadu
Tehnički Fakultet "Mihajlo Pupin", Zrenjanin
Zrenjanin, 2007

Instinkt je nešto iznad znanja. Nema
sumnje da mi imamo u mozgu neka fina
nervna vlakna koja nam omugućavaju da
osetimo istinu kada logično zaključivanje
ili nekakav moždani napor, učinjen našom
voljom, ne dovodi do uspeha.
Nikola Tesla

Literatura




Dr Vjekoslav Sajfert, Elektrotehnika,
TFZR
Dr Borislav Odadžić, dr Vjekoslav
Sajfert, mr Vojin Kerleta, Zbirka
zadataka iz elektrotehnike sa
elektronikom, TFZR

Instinkt je nešto iznad znanja. Nema
sumnje da mi imamo u mozgu neka fina
nervna vlakna koja nam omugućavaju da
osetimo istinu kada logično zaključivanje
ili nekakav moždani napor, učinjen našom
voljom, ne dovodi do uspeha.
Nikola Tesla

Sadržaj













Uvod
Elektrostatika
Vremenski konstantne električne struje
Kretanje naelektrisane čestice u elektrostatičkom
polju u vakuumu
Naeletrisane čestice u magnetnom polju
Elektromagnetna indukcija
Vremenski promenljive električne struje. Redna RLC
veza
Paralelna veza elemenata u kolu
Višefazni sistemi
Elektronika

1. Uvod
1.1 Fizičke veličine i jedinice, SI
sistem jedinica


Fizičke veličine opisuju pojave,
procese i svojstva fizičkih tela. Izmeriti

neku fizičku veličinu znači uporediti je
sa odgovarajućom veličinom iste vrste,
koja je izabrana za jednicu mere. Otuda
se rezultat merenja izražava brojnom
vrednošću i jednicom mere:
x  ({ x }  { x })[ x ]

Dogovorom je izabrano sedam
fizičkih veličina za osnovne - osnovne
jedinice. Jedinice koje se dobijaju preko
osnovnih - izvedene jedinice.


Skup osnovnih i izvedenih jedinica se
naziva sistem jedinica. Na
međunarodnoj konferenciji 1960.
godine usvojen je međunarodni sistem
jedinica (SI). Na tom skupu za osnovne
fizičke veličine uvedene su jedinice koje
su date u tabeli 1.3.1.





Osim osnovnih jedinica SI sistema
postoje i izvedene jedinice. Razmotrimo
neke od njih.
Jedinica za brzinu se može dobiti iz
poznate definicije brzine:
[v ] 

[s]
[t ]



m
s

ms

1

Jedinicu za ubrzanje ćemo dobiti iz
definicije ubrzanja:
m
[v ]

m
2
s
[a ] 


ms
2
[t ]
s
s


Jedinica za silu se može dobiti iz
čuvenog drugog Njutnovog zakona:

[ F ]  [ m ]  [ a ]  kg

m
s

2

 kg m s

2

 1N

1.2 Skalarne i vektorske fizičke
veličine. Osnovne operacije sa
vektorima.






Skalarne fizičke veličine se mogu izraziti

potpuno samo brojnom vrednošću i odogovarajućom
jedinicom merenja - npr. masa, vreme, zapremina,
gustina i dr.
Vektorske fizičke veličine karakteriše pravac,
smer i intenzitet (brojna vrednost). Takve veličine su
npr. brzina, ubrzanje, sila, itd.
Tenzorske fizičke veličine okarakterisane su sa
devet karakteristika. To su npr. tenzor inercije,
permitivnosti, tenzor permeabilnosti i sl.

Skalarne fizičke veličine se sabiraju,
množe, oduzimaju itd. algebarski, tj. ako
imamo dve skalarne fizičke veličine a i b,
onda je zbir a+b, razlika a-b, proizvod,
količnik a (b0).
b


Dva vektora su jednaka ako su im
jednaki intenziteti, pravci i smerovi.

Vektorske fizičke veličine i (vidi sliku
1.5.1) možemo sabrati, metodom
paralelograma, što je prikazano na slici
1.5.2.
 Dovedemo oba vektora u zajedničku
napadnu tačku. Obrazujemo
paralelogram.
a1

a
a1

a2







Vektor
vektor.

 

a  a1  a 2

a2

predstavlja rezultujući

Sabiranje pomenutih vektora metodom
poligona, prikazano na slici 1.5.3.

a

a1



a2



Slika 1.5.3

Intenzitet vektora se dobija primenom
kosinusne teoreme. Sa slike 1.5.4,
možemo pisati na osnovu kosinusne
teoreme:
B

a

A



a1
 - 
C

a2

Slika 1.5.4
a

2

 a 1  a 2  2 a 1 a 2 cos (  -  )
2

2

Trigonometrijski krug
y
rr
si n

cos

x

r =1
y
r

rr


cos (  -  ) = -cos 

cos(    cos

r =1

x

Konačno napisati izraz koji ćemo koristiti
za nalaženje rezultujućeg vektora:
a


2



2
a1



2
a2

 2 a 1 a 2 cos 

Na slici 1.5.5 je prikazan slučaj
oduzimanja vektora





a '  a1  a 2  a1  (  a 2 )

a'



-a 2



Slika 1.5.5

a1

Na slici 1.5.6 je prikazan slučaj
oduzimanja vektora


-a 1

a2

a ''






a  a 2  a1

U slučaju da treba da saberemo ili
oduzmemo više vektora mnogo je efikasnije
raditi metodom poligona. Razmotrimo sledeći
primer. Na slici 1.5.7 data su tri vektora i treba
naći rezultujući vektor:
 


R  a1  a 2  a 3
a2

a1

a3



Slika 1.5.7

-a 3
R

a 1+ a 2

a1

a2

T

a1

a2

T1

a3

Komponente vektora su vektorske veličine, i
one se često koriste zbog elegantnijeg i
efikasnijeg rada, posebno u koordinatnim
sistemima. U x, y koordinatnom sistemu obično
vektor razlažemo na dve uzajamno normalne
komponente, vidi sliku 1.5.9 i 1.5.10:
y




a  ax  ay




b  bx  by

y

by
b

a
ay





ax



Slika 1.5.9

x

bx

Slika 1.5.19

x

Odgovarajući intenziteti vektora, prema
Pitagorinoj teoremi:

a

2

 ax  ay
2

2

b

2

 bx  by
2

2

Projekcije vektora su skalarne
veličine. One mogu biti pozitivne i
negativne.
y

y

ay

b

a



by



ax

x

a x  a  cos   0
a y  a  sin   0

bx

b x  b  cos   0
b y  b  sin   0

x


a

Proizvod vektora
i skalara p daje vektor čiji
je pravac i smer isti kao i pravac i smer vektora,
dok je intenzitet veći p puta(p>0) (slika 1.5.13).
p.a

a


Slika 1.5.13

Ort – jedinični vektor


Svaki vektor se može prikazati kao
proizvod svog intenziteta i jedničnog
vektora - orta:


a  a a 0



a  a ; a0  1

U slučaju dve dimenzije, x i y, imamo ortove osa i , j vidi sliku 1.5.14,
ili u slučaju tri dimenzije , i ,j,k vidi sliku 1.5.15.

y

z

j

j

i

k
x

i

y

x



Slika 1.5.14

Slika 1.5.15

Pomenimo dalje još dve mogućnosti
množenja vektora.
Skalarni proizvod dva vektora daje
skalar. Po definiciji skalarni proizvod
vektora je:

 
 
c  a  b  a  b  cos   a  b  cos 


Skalarni proizvod takođe možemo
izraziti na sledeći način, preko projekcije
jednog vektora na drugi:

b

ab


ba

a

c  a b  b  a ba

Vektorski proizvod dva vektora je
vektor :
  
c  a b




Čita se a krst b
ili

c  a  b  sin 


Pravac vektora je normalan i na jedan i na
drugi vektor, a smer određujemo pravilom
desnog zavrtnja i očigledno je da važi:

c

b


a

 

b a   c
b


a
-c

Možemo dakle zaključiti da za
vektorski proizvod ne važi zakon
komutacije, tj.:
 
 
a  b   b a


Ukoliko je ugao između vektora 90,
tada je intenzitet vektora jednak:
c  a b

Primer Dokaži da su vektori e i f
uzajamno normalni. Vektori i sa dati sa:
  
e ab



  
f ab

Vektori i imaju iste intenzitete i
predstavljeni su na slici 1.5.18.
a
b



Slika 1.5.18

Rešenje Po definiciji skalarnog proizvoda
imamo:
 
 
 
       
2
2
e  f  a b  a b  a a ab b a b b  a b  0



 



cos   0    90

0

Primer Dati su vektori a i b, čiji su


intenziteti a  2 i b  3 . Ugao između
njih   45
0






Odredi:


a.
ab
b.


 

a  b  a  2b



 



 
a  b  2  3  cos 45   6

2

3 2

2

 

2
2
a  b  a  2 b  a  2 ab  ab  2 b  4  12  6  18   8



 



Dodatak 1




Elementi trigonometrije
Pravougli trougao
a i b katete; c hipotenuza

c





sin  

suprotna

kateta



hipotenuza

a
cos  

nalegla

c

kateta



hipotenuza

b

tg   tan  

  90 
ctg   cot  

suprotna

a

b
c

kateta



a

nalegla

kateta

b

nalegla

kateta

b

suprotna

kateta



a

c





a

sin  

suprotna

hipotenuza
nalegla kateta

cos  



tg   tan  

suprotna
nalegla

ctg   cot  

nalegla
suprotna

kateta



kateta

a
c



kateta

kateta

b
c

hipotenuza

b
  90 

kateta

b
a



a
b

Odrediti vrednosti sin, cos, tan
i cot za uglove:
  30 
  45 
  60 

Uzimamo jednakostranični
trougao
a

a

a

Delimo trougao na dva
jednaka dela
a

a

a

Sada imamo sledeću situaciju:
a
1
sin 30   2 
a
2

a
60 

a

a

30  30 

h
. .

a

2

a 3
cos 30  

60 

a

2
a



2

a

2
tg 30   tan 30  

2



a 3

h

2

a

2

a
 
2

3

1



3
3

3

2

2

a 3
h

a 3
2

ctg 30   cot 30  

2
a
2



3
1



3

U slučaju ugla od



  45 

Uzimamo kvadrat i delimo ga po dijagonali.
Koristimo Pitagorinu teoremu

h

  45 

  45

.

a

h

h

2

a

2

2

 2a

a
ha 2

 a
2

2

 
ai b

Primer. Sabrati vektore


( a  5 , b  4 ), koji su dati na slici
b
a

30 

b
by

a

30 

bx
by

bx 

b 3

by 

2

1

b
b

2
2

c  a  b x   b
2

2

2
y

c 

c

2


b 3
b
  
 a 


2
2



41  20 3

2


Slide 45

Dr Vjekoslav Sajfert
ELEKTROTEHNIKA SA ELEKTRONIKOM
E+

E

E_

x

r
l
2

+q

-q
l

Univerzitet u Novom Sadu
Tehnički Fakultet "Mihajlo Pupin", Zrenjanin
Zrenjanin, 2007

Instinkt je nešto iznad znanja. Nema
sumnje da mi imamo u mozgu neka fina
nervna vlakna koja nam omugućavaju da
osetimo istinu kada logično zaključivanje
ili nekakav moždani napor, učinjen našom
voljom, ne dovodi do uspeha.
Nikola Tesla

Literatura




Dr Vjekoslav Sajfert, Elektrotehnika,
TFZR
Dr Borislav Odadžić, dr Vjekoslav
Sajfert, mr Vojin Kerleta, Zbirka
zadataka iz elektrotehnike sa
elektronikom, TFZR

Instinkt je nešto iznad znanja. Nema
sumnje da mi imamo u mozgu neka fina
nervna vlakna koja nam omugućavaju da
osetimo istinu kada logično zaključivanje
ili nekakav moždani napor, učinjen našom
voljom, ne dovodi do uspeha.
Nikola Tesla

Sadržaj













Uvod
Elektrostatika
Vremenski konstantne električne struje
Kretanje naelektrisane čestice u elektrostatičkom
polju u vakuumu
Naeletrisane čestice u magnetnom polju
Elektromagnetna indukcija
Vremenski promenljive električne struje. Redna RLC
veza
Paralelna veza elemenata u kolu
Višefazni sistemi
Elektronika

1. Uvod
1.1 Fizičke veličine i jedinice, SI
sistem jedinica


Fizičke veličine opisuju pojave,
procese i svojstva fizičkih tela. Izmeriti

neku fizičku veličinu znači uporediti je
sa odgovarajućom veličinom iste vrste,
koja je izabrana za jednicu mere. Otuda
se rezultat merenja izražava brojnom
vrednošću i jednicom mere:
x  ({ x }  { x })[ x ]

Dogovorom je izabrano sedam
fizičkih veličina za osnovne - osnovne
jedinice. Jedinice koje se dobijaju preko
osnovnih - izvedene jedinice.


Skup osnovnih i izvedenih jedinica se
naziva sistem jedinica. Na
međunarodnoj konferenciji 1960.
godine usvojen je međunarodni sistem
jedinica (SI). Na tom skupu za osnovne
fizičke veličine uvedene su jedinice koje
su date u tabeli 1.3.1.





Osim osnovnih jedinica SI sistema
postoje i izvedene jedinice. Razmotrimo
neke od njih.
Jedinica za brzinu se može dobiti iz
poznate definicije brzine:
[v ] 

[s]
[t ]



m
s

ms

1

Jedinicu za ubrzanje ćemo dobiti iz
definicije ubrzanja:
m
[v ]

m
2
s
[a ] 


ms
2
[t ]
s
s


Jedinica za silu se može dobiti iz
čuvenog drugog Njutnovog zakona:

[ F ]  [ m ]  [ a ]  kg

m
s

2

 kg m s

2

 1N

1.2 Skalarne i vektorske fizičke
veličine. Osnovne operacije sa
vektorima.






Skalarne fizičke veličine se mogu izraziti

potpuno samo brojnom vrednošću i odogovarajućom
jedinicom merenja - npr. masa, vreme, zapremina,
gustina i dr.
Vektorske fizičke veličine karakteriše pravac,
smer i intenzitet (brojna vrednost). Takve veličine su
npr. brzina, ubrzanje, sila, itd.
Tenzorske fizičke veličine okarakterisane su sa
devet karakteristika. To su npr. tenzor inercije,
permitivnosti, tenzor permeabilnosti i sl.

Skalarne fizičke veličine se sabiraju,
množe, oduzimaju itd. algebarski, tj. ako
imamo dve skalarne fizičke veličine a i b,
onda je zbir a+b, razlika a-b, proizvod,
količnik a (b0).
b


Dva vektora su jednaka ako su im
jednaki intenziteti, pravci i smerovi.

Vektorske fizičke veličine i (vidi sliku
1.5.1) možemo sabrati, metodom
paralelograma, što je prikazano na slici
1.5.2.
 Dovedemo oba vektora u zajedničku
napadnu tačku. Obrazujemo
paralelogram.
a1

a
a1

a2







Vektor
vektor.

 

a  a1  a 2

a2

predstavlja rezultujući

Sabiranje pomenutih vektora metodom
poligona, prikazano na slici 1.5.3.

a

a1



a2



Slika 1.5.3

Intenzitet vektora se dobija primenom
kosinusne teoreme. Sa slike 1.5.4,
možemo pisati na osnovu kosinusne
teoreme:
B

a

A



a1
 - 
C

a2

Slika 1.5.4
a

2

 a 1  a 2  2 a 1 a 2 cos (  -  )
2

2

Trigonometrijski krug
y
rr
si n

cos

x

r =1
y
r

rr


cos (  -  ) = -cos 

cos(    cos

r =1

x

Konačno napisati izraz koji ćemo koristiti
za nalaženje rezultujućeg vektora:
a


2



2
a1



2
a2

 2 a 1 a 2 cos 

Na slici 1.5.5 je prikazan slučaj
oduzimanja vektora





a '  a1  a 2  a1  (  a 2 )

a'



-a 2



Slika 1.5.5

a1

Na slici 1.5.6 je prikazan slučaj
oduzimanja vektora


-a 1

a2

a ''






a  a 2  a1

U slučaju da treba da saberemo ili
oduzmemo više vektora mnogo je efikasnije
raditi metodom poligona. Razmotrimo sledeći
primer. Na slici 1.5.7 data su tri vektora i treba
naći rezultujući vektor:
 


R  a1  a 2  a 3
a2

a1

a3



Slika 1.5.7

-a 3
R

a 1+ a 2

a1

a2

T

a1

a2

T1

a3

Komponente vektora su vektorske veličine, i
one se često koriste zbog elegantnijeg i
efikasnijeg rada, posebno u koordinatnim
sistemima. U x, y koordinatnom sistemu obično
vektor razlažemo na dve uzajamno normalne
komponente, vidi sliku 1.5.9 i 1.5.10:
y




a  ax  ay




b  bx  by

y

by
b

a
ay





ax



Slika 1.5.9

x

bx

Slika 1.5.19

x

Odgovarajući intenziteti vektora, prema
Pitagorinoj teoremi:

a

2

 ax  ay
2

2

b

2

 bx  by
2

2

Projekcije vektora su skalarne
veličine. One mogu biti pozitivne i
negativne.
y

y

ay

b

a



by



ax

x

a x  a  cos   0
a y  a  sin   0

bx

b x  b  cos   0
b y  b  sin   0

x


a

Proizvod vektora
i skalara p daje vektor čiji
je pravac i smer isti kao i pravac i smer vektora,
dok je intenzitet veći p puta(p>0) (slika 1.5.13).
p.a

a


Slika 1.5.13

Ort – jedinični vektor


Svaki vektor se može prikazati kao
proizvod svog intenziteta i jedničnog
vektora - orta:


a  a a 0



a  a ; a0  1

U slučaju dve dimenzije, x i y, imamo ortove osa i , j vidi sliku 1.5.14,
ili u slučaju tri dimenzije , i ,j,k vidi sliku 1.5.15.

y

z

j

j

i

k
x

i

y

x



Slika 1.5.14

Slika 1.5.15

Pomenimo dalje još dve mogućnosti
množenja vektora.
Skalarni proizvod dva vektora daje
skalar. Po definiciji skalarni proizvod
vektora je:

 
 
c  a  b  a  b  cos   a  b  cos 


Skalarni proizvod takođe možemo
izraziti na sledeći način, preko projekcije
jednog vektora na drugi:

b

ab


ba

a

c  a b  b  a ba

Vektorski proizvod dva vektora je
vektor :
  
c  a b




Čita se a krst b
ili

c  a  b  sin 


Pravac vektora je normalan i na jedan i na
drugi vektor, a smer određujemo pravilom
desnog zavrtnja i očigledno je da važi:

c

b


a

 

b a   c
b


a
-c

Možemo dakle zaključiti da za
vektorski proizvod ne važi zakon
komutacije, tj.:
 
 
a  b   b a


Ukoliko je ugao između vektora 90,
tada je intenzitet vektora jednak:
c  a b

Primer Dokaži da su vektori e i f
uzajamno normalni. Vektori i sa dati sa:
  
e ab



  
f ab

Vektori i imaju iste intenzitete i
predstavljeni su na slici 1.5.18.
a
b



Slika 1.5.18

Rešenje Po definiciji skalarnog proizvoda
imamo:
 
 
 
       
2
2
e  f  a b  a b  a a ab b a b b  a b  0



 



cos   0    90

0

Primer Dati su vektori a i b, čiji su


intenziteti a  2 i b  3 . Ugao između
njih   45
0






Odredi:


a.
ab
b.


 

a  b  a  2b



 



 
a  b  2  3  cos 45   6

2

3 2

2

 

2
2
a  b  a  2 b  a  2 ab  ab  2 b  4  12  6  18   8



 



Dodatak 1




Elementi trigonometrije
Pravougli trougao
a i b katete; c hipotenuza

c





sin  

suprotna

kateta



hipotenuza

a
cos  

nalegla

c

kateta



hipotenuza

b

tg   tan  

  90 
ctg   cot  

suprotna

a

b
c

kateta



a

nalegla

kateta

b

nalegla

kateta

b

suprotna

kateta



a

c





a

sin  

suprotna

hipotenuza
nalegla kateta

cos  



tg   tan  

suprotna
nalegla

ctg   cot  

nalegla
suprotna

kateta



kateta

a
c



kateta

kateta

b
c

hipotenuza

b
  90 

kateta

b
a



a
b

Odrediti vrednosti sin, cos, tan
i cot za uglove:
  30 
  45 
  60 

Uzimamo jednakostranični
trougao
a

a

a

Delimo trougao na dva
jednaka dela
a

a

a

Sada imamo sledeću situaciju:
a
1
sin 30   2 
a
2

a
60 

a

a

30  30 

h
. .

a

2

a 3
cos 30  

60 

a

2
a



2

a

2
tg 30   tan 30  

2



a 3

h

2

a

2

a
 
2

3

1



3
3

3

2

2

a 3
h

a 3
2

ctg 30   cot 30  

2
a
2



3
1



3

U slučaju ugla od



  45 

Uzimamo kvadrat i delimo ga po dijagonali.
Koristimo Pitagorinu teoremu

h

  45 

  45

.

a

h

h

2

a

2

2

 2a

a
ha 2

 a
2

2

 
ai b

Primer. Sabrati vektore


( a  5 , b  4 ), koji su dati na slici
b
a

30 

b
by

a

30 

bx
by

bx 

b 3

by 

2

1

b
b

2
2

c  a  b x   b
2

2

2
y

c 

c

2


b 3
b
  
 a 


2
2



41  20 3

2