Dr Vjekoslav Sajfert ELEKTROTEHNIKA SA ELEKTRONIKOM E+ E E_ x r l +q -q l Univerzitet u Novom Sadu Tehnički Fakultet "Mihajlo Pupin", Zrenjanin Zrenjanin, 2007 Instinkt je nešto iznad znanja.
Download ReportTranscript Dr Vjekoslav Sajfert ELEKTROTEHNIKA SA ELEKTRONIKOM E+ E E_ x r l +q -q l Univerzitet u Novom Sadu Tehnički Fakultet "Mihajlo Pupin", Zrenjanin Zrenjanin, 2007 Instinkt je nešto iznad znanja.
Slide 1
Dr Vjekoslav Sajfert
ELEKTROTEHNIKA SA ELEKTRONIKOM
E+
E
E_
x
r
l
2
+q
-q
l
Univerzitet u Novom Sadu
Tehnički Fakultet "Mihajlo Pupin", Zrenjanin
Zrenjanin, 2007
Instinkt je nešto iznad znanja. Nema
sumnje da mi imamo u mozgu neka fina
nervna vlakna koja nam omugućavaju da
osetimo istinu kada logično zaključivanje
ili nekakav moždani napor, učinjen našom
voljom, ne dovodi do uspeha.
Nikola Tesla
Literatura
Dr Vjekoslav Sajfert, Elektrotehnika,
TFZR
Dr Borislav Odadžić, dr Vjekoslav
Sajfert, mr Vojin Kerleta, Zbirka
zadataka iz elektrotehnike sa
elektronikom, TFZR
Instinkt je nešto iznad znanja. Nema
sumnje da mi imamo u mozgu neka fina
nervna vlakna koja nam omugućavaju da
osetimo istinu kada logično zaključivanje
ili nekakav moždani napor, učinjen našom
voljom, ne dovodi do uspeha.
Nikola Tesla
Sadržaj
Uvod
Elektrostatika
Vremenski konstantne električne struje
Kretanje naelektrisane čestice u elektrostatičkom
polju u vakuumu
Naeletrisane čestice u magnetnom polju
Elektromagnetna indukcija
Vremenski promenljive električne struje. Redna RLC
veza
Paralelna veza elemenata u kolu
Višefazni sistemi
Elektronika
1. Uvod
1.1 Fizičke veličine i jedinice, SI
sistem jedinica
Fizičke veličine opisuju pojave,
procese i svojstva fizičkih tela. Izmeriti
neku fizičku veličinu znači uporediti je
sa odgovarajućom veličinom iste vrste,
koja je izabrana za jednicu mere. Otuda
se rezultat merenja izražava brojnom
vrednošću i jednicom mere:
x ({ x } { x })[ x ]
Dogovorom je izabrano sedam
fizičkih veličina za osnovne - osnovne
jedinice. Jedinice koje se dobijaju preko
osnovnih - izvedene jedinice.
Skup osnovnih i izvedenih jedinica se
naziva sistem jedinica. Na
međunarodnoj konferenciji 1960.
godine usvojen je međunarodni sistem
jedinica (SI). Na tom skupu za osnovne
fizičke veličine uvedene su jedinice koje
su date u tabeli 1.3.1.
Osim osnovnih jedinica SI sistema
postoje i izvedene jedinice. Razmotrimo
neke od njih.
Jedinica za brzinu se može dobiti iz
poznate definicije brzine:
[v ]
[s]
[t ]
m
s
ms
1
Jedinicu za ubrzanje ćemo dobiti iz
definicije ubrzanja:
m
[v ]
m
2
s
[a ]
ms
2
[t ]
s
s
Jedinica za silu se može dobiti iz
čuvenog drugog Njutnovog zakona:
[ F ] [ m ] [ a ] kg
m
s
2
kg m s
2
1N
1.2 Skalarne i vektorske fizičke
veličine. Osnovne operacije sa
vektorima.
Skalarne fizičke veličine se mogu izraziti
potpuno samo brojnom vrednošću i odogovarajućom
jedinicom merenja - npr. masa, vreme, zapremina,
gustina i dr.
Vektorske fizičke veličine karakteriše pravac,
smer i intenzitet (brojna vrednost). Takve veličine su
npr. brzina, ubrzanje, sila, itd.
Tenzorske fizičke veličine okarakterisane su sa
devet karakteristika. To su npr. tenzor inercije,
permitivnosti, tenzor permeabilnosti i sl.
Skalarne fizičke veličine se sabiraju,
množe, oduzimaju itd. algebarski, tj. ako
imamo dve skalarne fizičke veličine a i b,
onda je zbir a+b, razlika a-b, proizvod,
količnik a (b0).
b
Dva vektora su jednaka ako su im
jednaki intenziteti, pravci i smerovi.
Vektorske fizičke veličine i (vidi sliku
1.5.1) možemo sabrati, metodom
paralelograma, što je prikazano na slici
1.5.2.
Dovedemo oba vektora u zajedničku
napadnu tačku. Obrazujemo
paralelogram.
a1
a
a1
a2
Vektor
vektor.
a a1 a 2
a2
predstavlja rezultujući
Sabiranje pomenutih vektora metodom
poligona, prikazano na slici 1.5.3.
a
a1
a2
Slika 1.5.3
Intenzitet vektora se dobija primenom
kosinusne teoreme. Sa slike 1.5.4,
možemo pisati na osnovu kosinusne
teoreme:
B
a
A
a1
-
C
a2
Slika 1.5.4
a
2
a 1 a 2 2 a 1 a 2 cos ( - )
2
2
Trigonometrijski krug
y
rr
si n
cos
x
r =1
y
r
rr
cos ( - ) = -cos
cos( cos
r =1
x
Konačno napisati izraz koji ćemo koristiti
za nalaženje rezultujućeg vektora:
a
2
2
a1
2
a2
2 a 1 a 2 cos
Na slici 1.5.5 je prikazan slučaj
oduzimanja vektora
a ' a1 a 2 a1 ( a 2 )
a'
-a 2
Slika 1.5.5
a1
Na slici 1.5.6 je prikazan slučaj
oduzimanja vektora
-a 1
a2
a ''
a a 2 a1
U slučaju da treba da saberemo ili
oduzmemo više vektora mnogo je efikasnije
raditi metodom poligona. Razmotrimo sledeći
primer. Na slici 1.5.7 data su tri vektora i treba
naći rezultujući vektor:
R a1 a 2 a 3
a2
a1
a3
Slika 1.5.7
-a 3
R
a 1+ a 2
a1
a2
T
a1
a2
T1
a3
Komponente vektora su vektorske veličine, i
one se često koriste zbog elegantnijeg i
efikasnijeg rada, posebno u koordinatnim
sistemima. U x, y koordinatnom sistemu obično
vektor razlažemo na dve uzajamno normalne
komponente, vidi sliku 1.5.9 i 1.5.10:
y
a ax ay
b bx by
y
by
b
a
ay
ax
Slika 1.5.9
x
bx
Slika 1.5.19
x
Odgovarajući intenziteti vektora, prema
Pitagorinoj teoremi:
a
2
ax ay
2
2
b
2
bx by
2
2
Projekcije vektora su skalarne
veličine. One mogu biti pozitivne i
negativne.
y
y
ay
b
a
by
ax
x
a x a cos 0
a y a sin 0
bx
b x b cos 0
b y b sin 0
x
a
Proizvod vektora
i skalara p daje vektor čiji
je pravac i smer isti kao i pravac i smer vektora,
dok je intenzitet veći p puta(p>0) (slika 1.5.13).
p.a
a
Slika 1.5.13
Ort – jedinični vektor
Svaki vektor se može prikazati kao
proizvod svog intenziteta i jedničnog
vektora - orta:
a a a 0
a a ; a0 1
U slučaju dve dimenzije, x i y, imamo ortove osa i , j vidi sliku 1.5.14,
ili u slučaju tri dimenzije , i ,j,k vidi sliku 1.5.15.
y
z
j
j
i
k
x
i
y
x
Slika 1.5.14
Slika 1.5.15
Pomenimo dalje još dve mogućnosti
množenja vektora.
Skalarni proizvod dva vektora daje
skalar. Po definiciji skalarni proizvod
vektora je:
c a b a b cos a b cos
Skalarni proizvod takođe možemo
izraziti na sledeći način, preko projekcije
jednog vektora na drugi:
b
ab
ba
a
c a b b a ba
Vektorski proizvod dva vektora je
vektor :
c a b
Čita se a krst b
ili
c a b sin
Pravac vektora je normalan i na jedan i na
drugi vektor, a smer određujemo pravilom
desnog zavrtnja i očigledno je da važi:
c
b
a
b a c
b
a
-c
Možemo dakle zaključiti da za
vektorski proizvod ne važi zakon
komutacije, tj.:
a b b a
Ukoliko je ugao između vektora 90,
tada je intenzitet vektora jednak:
c a b
Primer Dokaži da su vektori e i f
uzajamno normalni. Vektori i sa dati sa:
e ab
f ab
Vektori i imaju iste intenzitete i
predstavljeni su na slici 1.5.18.
a
b
Slika 1.5.18
Rešenje Po definiciji skalarnog proizvoda
imamo:
2
2
e f a b a b a a ab b a b b a b 0
cos 0 90
0
Primer Dati su vektori a i b, čiji su
intenziteti a 2 i b 3 . Ugao između
njih 45
0
Odredi:
a.
ab
b.
a b a 2b
a b 2 3 cos 45 6
2
3 2
2
2
2
a b a 2 b a 2 ab ab 2 b 4 12 6 18 8
Dodatak 1
Elementi trigonometrije
Pravougli trougao
a i b katete; c hipotenuza
c
sin
suprotna
kateta
hipotenuza
a
cos
nalegla
c
kateta
hipotenuza
b
tg tan
90
ctg cot
suprotna
a
b
c
kateta
a
nalegla
kateta
b
nalegla
kateta
b
suprotna
kateta
a
c
a
sin
suprotna
hipotenuza
nalegla kateta
cos
tg tan
suprotna
nalegla
ctg cot
nalegla
suprotna
kateta
kateta
a
c
kateta
kateta
b
c
hipotenuza
b
90
kateta
b
a
a
b
Odrediti vrednosti sin, cos, tan
i cot za uglove:
30
45
60
Uzimamo jednakostranični
trougao
a
a
a
Delimo trougao na dva
jednaka dela
a
a
a
Sada imamo sledeću situaciju:
a
1
sin 30 2
a
2
a
60
a
a
30 30
h
. .
a
2
a 3
cos 30
60
a
2
a
2
a
2
tg 30 tan 30
2
a 3
h
2
a
2
a
2
3
1
3
3
3
2
2
a 3
h
a 3
2
ctg 30 cot 30
2
a
2
3
1
3
U slučaju ugla od
45
Uzimamo kvadrat i delimo ga po dijagonali.
Koristimo Pitagorinu teoremu
h
45
45
.
a
h
h
2
a
2
2
2a
a
ha 2
a
2
2
ai b
Primer. Sabrati vektore
( a 5 , b 4 ), koji su dati na slici
b
a
30
b
by
a
30
bx
by
bx
b 3
by
2
1
b
b
2
2
c a b x b
2
2
2
y
c
c
2
b 3
b
a
2
2
41 20 3
2
Slide 2
Dr Vjekoslav Sajfert
ELEKTROTEHNIKA SA ELEKTRONIKOM
E+
E
E_
x
r
l
2
+q
-q
l
Univerzitet u Novom Sadu
Tehnički Fakultet "Mihajlo Pupin", Zrenjanin
Zrenjanin, 2007
Instinkt je nešto iznad znanja. Nema
sumnje da mi imamo u mozgu neka fina
nervna vlakna koja nam omugućavaju da
osetimo istinu kada logično zaključivanje
ili nekakav moždani napor, učinjen našom
voljom, ne dovodi do uspeha.
Nikola Tesla
Literatura
Dr Vjekoslav Sajfert, Elektrotehnika,
TFZR
Dr Borislav Odadžić, dr Vjekoslav
Sajfert, mr Vojin Kerleta, Zbirka
zadataka iz elektrotehnike sa
elektronikom, TFZR
Instinkt je nešto iznad znanja. Nema
sumnje da mi imamo u mozgu neka fina
nervna vlakna koja nam omugućavaju da
osetimo istinu kada logično zaključivanje
ili nekakav moždani napor, učinjen našom
voljom, ne dovodi do uspeha.
Nikola Tesla
Sadržaj
Uvod
Elektrostatika
Vremenski konstantne električne struje
Kretanje naelektrisane čestice u elektrostatičkom
polju u vakuumu
Naeletrisane čestice u magnetnom polju
Elektromagnetna indukcija
Vremenski promenljive električne struje. Redna RLC
veza
Paralelna veza elemenata u kolu
Višefazni sistemi
Elektronika
1. Uvod
1.1 Fizičke veličine i jedinice, SI
sistem jedinica
Fizičke veličine opisuju pojave,
procese i svojstva fizičkih tela. Izmeriti
neku fizičku veličinu znači uporediti je
sa odgovarajućom veličinom iste vrste,
koja je izabrana za jednicu mere. Otuda
se rezultat merenja izražava brojnom
vrednošću i jednicom mere:
x ({ x } { x })[ x ]
Dogovorom je izabrano sedam
fizičkih veličina za osnovne - osnovne
jedinice. Jedinice koje se dobijaju preko
osnovnih - izvedene jedinice.
Skup osnovnih i izvedenih jedinica se
naziva sistem jedinica. Na
međunarodnoj konferenciji 1960.
godine usvojen je međunarodni sistem
jedinica (SI). Na tom skupu za osnovne
fizičke veličine uvedene su jedinice koje
su date u tabeli 1.3.1.
Osim osnovnih jedinica SI sistema
postoje i izvedene jedinice. Razmotrimo
neke od njih.
Jedinica za brzinu se može dobiti iz
poznate definicije brzine:
[v ]
[s]
[t ]
m
s
ms
1
Jedinicu za ubrzanje ćemo dobiti iz
definicije ubrzanja:
m
[v ]
m
2
s
[a ]
ms
2
[t ]
s
s
Jedinica za silu se može dobiti iz
čuvenog drugog Njutnovog zakona:
[ F ] [ m ] [ a ] kg
m
s
2
kg m s
2
1N
1.2 Skalarne i vektorske fizičke
veličine. Osnovne operacije sa
vektorima.
Skalarne fizičke veličine se mogu izraziti
potpuno samo brojnom vrednošću i odogovarajućom
jedinicom merenja - npr. masa, vreme, zapremina,
gustina i dr.
Vektorske fizičke veličine karakteriše pravac,
smer i intenzitet (brojna vrednost). Takve veličine su
npr. brzina, ubrzanje, sila, itd.
Tenzorske fizičke veličine okarakterisane su sa
devet karakteristika. To su npr. tenzor inercije,
permitivnosti, tenzor permeabilnosti i sl.
Skalarne fizičke veličine se sabiraju,
množe, oduzimaju itd. algebarski, tj. ako
imamo dve skalarne fizičke veličine a i b,
onda je zbir a+b, razlika a-b, proizvod,
količnik a (b0).
b
Dva vektora su jednaka ako su im
jednaki intenziteti, pravci i smerovi.
Vektorske fizičke veličine i (vidi sliku
1.5.1) možemo sabrati, metodom
paralelograma, što je prikazano na slici
1.5.2.
Dovedemo oba vektora u zajedničku
napadnu tačku. Obrazujemo
paralelogram.
a1
a
a1
a2
Vektor
vektor.
a a1 a 2
a2
predstavlja rezultujući
Sabiranje pomenutih vektora metodom
poligona, prikazano na slici 1.5.3.
a
a1
a2
Slika 1.5.3
Intenzitet vektora se dobija primenom
kosinusne teoreme. Sa slike 1.5.4,
možemo pisati na osnovu kosinusne
teoreme:
B
a
A
a1
-
C
a2
Slika 1.5.4
a
2
a 1 a 2 2 a 1 a 2 cos ( - )
2
2
Trigonometrijski krug
y
rr
si n
cos
x
r =1
y
r
rr
cos ( - ) = -cos
cos( cos
r =1
x
Konačno napisati izraz koji ćemo koristiti
za nalaženje rezultujućeg vektora:
a
2
2
a1
2
a2
2 a 1 a 2 cos
Na slici 1.5.5 je prikazan slučaj
oduzimanja vektora
a ' a1 a 2 a1 ( a 2 )
a'
-a 2
Slika 1.5.5
a1
Na slici 1.5.6 je prikazan slučaj
oduzimanja vektora
-a 1
a2
a ''
a a 2 a1
U slučaju da treba da saberemo ili
oduzmemo više vektora mnogo je efikasnije
raditi metodom poligona. Razmotrimo sledeći
primer. Na slici 1.5.7 data su tri vektora i treba
naći rezultujući vektor:
R a1 a 2 a 3
a2
a1
a3
Slika 1.5.7
-a 3
R
a 1+ a 2
a1
a2
T
a1
a2
T1
a3
Komponente vektora su vektorske veličine, i
one se često koriste zbog elegantnijeg i
efikasnijeg rada, posebno u koordinatnim
sistemima. U x, y koordinatnom sistemu obično
vektor razlažemo na dve uzajamno normalne
komponente, vidi sliku 1.5.9 i 1.5.10:
y
a ax ay
b bx by
y
by
b
a
ay
ax
Slika 1.5.9
x
bx
Slika 1.5.19
x
Odgovarajući intenziteti vektora, prema
Pitagorinoj teoremi:
a
2
ax ay
2
2
b
2
bx by
2
2
Projekcije vektora su skalarne
veličine. One mogu biti pozitivne i
negativne.
y
y
ay
b
a
by
ax
x
a x a cos 0
a y a sin 0
bx
b x b cos 0
b y b sin 0
x
a
Proizvod vektora
i skalara p daje vektor čiji
je pravac i smer isti kao i pravac i smer vektora,
dok je intenzitet veći p puta(p>0) (slika 1.5.13).
p.a
a
Slika 1.5.13
Ort – jedinični vektor
Svaki vektor se može prikazati kao
proizvod svog intenziteta i jedničnog
vektora - orta:
a a a 0
a a ; a0 1
U slučaju dve dimenzije, x i y, imamo ortove osa i , j vidi sliku 1.5.14,
ili u slučaju tri dimenzije , i ,j,k vidi sliku 1.5.15.
y
z
j
j
i
k
x
i
y
x
Slika 1.5.14
Slika 1.5.15
Pomenimo dalje još dve mogućnosti
množenja vektora.
Skalarni proizvod dva vektora daje
skalar. Po definiciji skalarni proizvod
vektora je:
c a b a b cos a b cos
Skalarni proizvod takođe možemo
izraziti na sledeći način, preko projekcije
jednog vektora na drugi:
b
ab
ba
a
c a b b a ba
Vektorski proizvod dva vektora je
vektor :
c a b
Čita se a krst b
ili
c a b sin
Pravac vektora je normalan i na jedan i na
drugi vektor, a smer određujemo pravilom
desnog zavrtnja i očigledno je da važi:
c
b
a
b a c
b
a
-c
Možemo dakle zaključiti da za
vektorski proizvod ne važi zakon
komutacije, tj.:
a b b a
Ukoliko je ugao između vektora 90,
tada je intenzitet vektora jednak:
c a b
Primer Dokaži da su vektori e i f
uzajamno normalni. Vektori i sa dati sa:
e ab
f ab
Vektori i imaju iste intenzitete i
predstavljeni su na slici 1.5.18.
a
b
Slika 1.5.18
Rešenje Po definiciji skalarnog proizvoda
imamo:
2
2
e f a b a b a a ab b a b b a b 0
cos 0 90
0
Primer Dati su vektori a i b, čiji su
intenziteti a 2 i b 3 . Ugao između
njih 45
0
Odredi:
a.
ab
b.
a b a 2b
a b 2 3 cos 45 6
2
3 2
2
2
2
a b a 2 b a 2 ab ab 2 b 4 12 6 18 8
Dodatak 1
Elementi trigonometrije
Pravougli trougao
a i b katete; c hipotenuza
c
sin
suprotna
kateta
hipotenuza
a
cos
nalegla
c
kateta
hipotenuza
b
tg tan
90
ctg cot
suprotna
a
b
c
kateta
a
nalegla
kateta
b
nalegla
kateta
b
suprotna
kateta
a
c
a
sin
suprotna
hipotenuza
nalegla kateta
cos
tg tan
suprotna
nalegla
ctg cot
nalegla
suprotna
kateta
kateta
a
c
kateta
kateta
b
c
hipotenuza
b
90
kateta
b
a
a
b
Odrediti vrednosti sin, cos, tan
i cot za uglove:
30
45
60
Uzimamo jednakostranični
trougao
a
a
a
Delimo trougao na dva
jednaka dela
a
a
a
Sada imamo sledeću situaciju:
a
1
sin 30 2
a
2
a
60
a
a
30 30
h
. .
a
2
a 3
cos 30
60
a
2
a
2
a
2
tg 30 tan 30
2
a 3
h
2
a
2
a
2
3
1
3
3
3
2
2
a 3
h
a 3
2
ctg 30 cot 30
2
a
2
3
1
3
U slučaju ugla od
45
Uzimamo kvadrat i delimo ga po dijagonali.
Koristimo Pitagorinu teoremu
h
45
45
.
a
h
h
2
a
2
2
2a
a
ha 2
a
2
2
ai b
Primer. Sabrati vektore
( a 5 , b 4 ), koji su dati na slici
b
a
30
b
by
a
30
bx
by
bx
b 3
by
2
1
b
b
2
2
c a b x b
2
2
2
y
c
c
2
b 3
b
a
2
2
41 20 3
2
Slide 3
Dr Vjekoslav Sajfert
ELEKTROTEHNIKA SA ELEKTRONIKOM
E+
E
E_
x
r
l
2
+q
-q
l
Univerzitet u Novom Sadu
Tehnički Fakultet "Mihajlo Pupin", Zrenjanin
Zrenjanin, 2007
Instinkt je nešto iznad znanja. Nema
sumnje da mi imamo u mozgu neka fina
nervna vlakna koja nam omugućavaju da
osetimo istinu kada logično zaključivanje
ili nekakav moždani napor, učinjen našom
voljom, ne dovodi do uspeha.
Nikola Tesla
Literatura
Dr Vjekoslav Sajfert, Elektrotehnika,
TFZR
Dr Borislav Odadžić, dr Vjekoslav
Sajfert, mr Vojin Kerleta, Zbirka
zadataka iz elektrotehnike sa
elektronikom, TFZR
Instinkt je nešto iznad znanja. Nema
sumnje da mi imamo u mozgu neka fina
nervna vlakna koja nam omugućavaju da
osetimo istinu kada logično zaključivanje
ili nekakav moždani napor, učinjen našom
voljom, ne dovodi do uspeha.
Nikola Tesla
Sadržaj
Uvod
Elektrostatika
Vremenski konstantne električne struje
Kretanje naelektrisane čestice u elektrostatičkom
polju u vakuumu
Naeletrisane čestice u magnetnom polju
Elektromagnetna indukcija
Vremenski promenljive električne struje. Redna RLC
veza
Paralelna veza elemenata u kolu
Višefazni sistemi
Elektronika
1. Uvod
1.1 Fizičke veličine i jedinice, SI
sistem jedinica
Fizičke veličine opisuju pojave,
procese i svojstva fizičkih tela. Izmeriti
neku fizičku veličinu znači uporediti je
sa odgovarajućom veličinom iste vrste,
koja je izabrana za jednicu mere. Otuda
se rezultat merenja izražava brojnom
vrednošću i jednicom mere:
x ({ x } { x })[ x ]
Dogovorom je izabrano sedam
fizičkih veličina za osnovne - osnovne
jedinice. Jedinice koje se dobijaju preko
osnovnih - izvedene jedinice.
Skup osnovnih i izvedenih jedinica se
naziva sistem jedinica. Na
međunarodnoj konferenciji 1960.
godine usvojen je međunarodni sistem
jedinica (SI). Na tom skupu za osnovne
fizičke veličine uvedene su jedinice koje
su date u tabeli 1.3.1.
Osim osnovnih jedinica SI sistema
postoje i izvedene jedinice. Razmotrimo
neke od njih.
Jedinica za brzinu se može dobiti iz
poznate definicije brzine:
[v ]
[s]
[t ]
m
s
ms
1
Jedinicu za ubrzanje ćemo dobiti iz
definicije ubrzanja:
m
[v ]
m
2
s
[a ]
ms
2
[t ]
s
s
Jedinica za silu se može dobiti iz
čuvenog drugog Njutnovog zakona:
[ F ] [ m ] [ a ] kg
m
s
2
kg m s
2
1N
1.2 Skalarne i vektorske fizičke
veličine. Osnovne operacije sa
vektorima.
Skalarne fizičke veličine se mogu izraziti
potpuno samo brojnom vrednošću i odogovarajućom
jedinicom merenja - npr. masa, vreme, zapremina,
gustina i dr.
Vektorske fizičke veličine karakteriše pravac,
smer i intenzitet (brojna vrednost). Takve veličine su
npr. brzina, ubrzanje, sila, itd.
Tenzorske fizičke veličine okarakterisane su sa
devet karakteristika. To su npr. tenzor inercije,
permitivnosti, tenzor permeabilnosti i sl.
Skalarne fizičke veličine se sabiraju,
množe, oduzimaju itd. algebarski, tj. ako
imamo dve skalarne fizičke veličine a i b,
onda je zbir a+b, razlika a-b, proizvod,
količnik a (b0).
b
Dva vektora su jednaka ako su im
jednaki intenziteti, pravci i smerovi.
Vektorske fizičke veličine i (vidi sliku
1.5.1) možemo sabrati, metodom
paralelograma, što je prikazano na slici
1.5.2.
Dovedemo oba vektora u zajedničku
napadnu tačku. Obrazujemo
paralelogram.
a1
a
a1
a2
Vektor
vektor.
a a1 a 2
a2
predstavlja rezultujući
Sabiranje pomenutih vektora metodom
poligona, prikazano na slici 1.5.3.
a
a1
a2
Slika 1.5.3
Intenzitet vektora se dobija primenom
kosinusne teoreme. Sa slike 1.5.4,
možemo pisati na osnovu kosinusne
teoreme:
B
a
A
a1
-
C
a2
Slika 1.5.4
a
2
a 1 a 2 2 a 1 a 2 cos ( - )
2
2
Trigonometrijski krug
y
rr
si n
cos
x
r =1
y
r
rr
cos ( - ) = -cos
cos( cos
r =1
x
Konačno napisati izraz koji ćemo koristiti
za nalaženje rezultujućeg vektora:
a
2
2
a1
2
a2
2 a 1 a 2 cos
Na slici 1.5.5 je prikazan slučaj
oduzimanja vektora
a ' a1 a 2 a1 ( a 2 )
a'
-a 2
Slika 1.5.5
a1
Na slici 1.5.6 je prikazan slučaj
oduzimanja vektora
-a 1
a2
a ''
a a 2 a1
U slučaju da treba da saberemo ili
oduzmemo više vektora mnogo je efikasnije
raditi metodom poligona. Razmotrimo sledeći
primer. Na slici 1.5.7 data su tri vektora i treba
naći rezultujući vektor:
R a1 a 2 a 3
a2
a1
a3
Slika 1.5.7
-a 3
R
a 1+ a 2
a1
a2
T
a1
a2
T1
a3
Komponente vektora su vektorske veličine, i
one se često koriste zbog elegantnijeg i
efikasnijeg rada, posebno u koordinatnim
sistemima. U x, y koordinatnom sistemu obično
vektor razlažemo na dve uzajamno normalne
komponente, vidi sliku 1.5.9 i 1.5.10:
y
a ax ay
b bx by
y
by
b
a
ay
ax
Slika 1.5.9
x
bx
Slika 1.5.19
x
Odgovarajući intenziteti vektora, prema
Pitagorinoj teoremi:
a
2
ax ay
2
2
b
2
bx by
2
2
Projekcije vektora su skalarne
veličine. One mogu biti pozitivne i
negativne.
y
y
ay
b
a
by
ax
x
a x a cos 0
a y a sin 0
bx
b x b cos 0
b y b sin 0
x
a
Proizvod vektora
i skalara p daje vektor čiji
je pravac i smer isti kao i pravac i smer vektora,
dok je intenzitet veći p puta(p>0) (slika 1.5.13).
p.a
a
Slika 1.5.13
Ort – jedinični vektor
Svaki vektor se može prikazati kao
proizvod svog intenziteta i jedničnog
vektora - orta:
a a a 0
a a ; a0 1
U slučaju dve dimenzije, x i y, imamo ortove osa i , j vidi sliku 1.5.14,
ili u slučaju tri dimenzije , i ,j,k vidi sliku 1.5.15.
y
z
j
j
i
k
x
i
y
x
Slika 1.5.14
Slika 1.5.15
Pomenimo dalje još dve mogućnosti
množenja vektora.
Skalarni proizvod dva vektora daje
skalar. Po definiciji skalarni proizvod
vektora je:
c a b a b cos a b cos
Skalarni proizvod takođe možemo
izraziti na sledeći način, preko projekcije
jednog vektora na drugi:
b
ab
ba
a
c a b b a ba
Vektorski proizvod dva vektora je
vektor :
c a b
Čita se a krst b
ili
c a b sin
Pravac vektora je normalan i na jedan i na
drugi vektor, a smer određujemo pravilom
desnog zavrtnja i očigledno je da važi:
c
b
a
b a c
b
a
-c
Možemo dakle zaključiti da za
vektorski proizvod ne važi zakon
komutacije, tj.:
a b b a
Ukoliko je ugao između vektora 90,
tada je intenzitet vektora jednak:
c a b
Primer Dokaži da su vektori e i f
uzajamno normalni. Vektori i sa dati sa:
e ab
f ab
Vektori i imaju iste intenzitete i
predstavljeni su na slici 1.5.18.
a
b
Slika 1.5.18
Rešenje Po definiciji skalarnog proizvoda
imamo:
2
2
e f a b a b a a ab b a b b a b 0
cos 0 90
0
Primer Dati su vektori a i b, čiji su
intenziteti a 2 i b 3 . Ugao između
njih 45
0
Odredi:
a.
ab
b.
a b a 2b
a b 2 3 cos 45 6
2
3 2
2
2
2
a b a 2 b a 2 ab ab 2 b 4 12 6 18 8
Dodatak 1
Elementi trigonometrije
Pravougli trougao
a i b katete; c hipotenuza
c
sin
suprotna
kateta
hipotenuza
a
cos
nalegla
c
kateta
hipotenuza
b
tg tan
90
ctg cot
suprotna
a
b
c
kateta
a
nalegla
kateta
b
nalegla
kateta
b
suprotna
kateta
a
c
a
sin
suprotna
hipotenuza
nalegla kateta
cos
tg tan
suprotna
nalegla
ctg cot
nalegla
suprotna
kateta
kateta
a
c
kateta
kateta
b
c
hipotenuza
b
90
kateta
b
a
a
b
Odrediti vrednosti sin, cos, tan
i cot za uglove:
30
45
60
Uzimamo jednakostranični
trougao
a
a
a
Delimo trougao na dva
jednaka dela
a
a
a
Sada imamo sledeću situaciju:
a
1
sin 30 2
a
2
a
60
a
a
30 30
h
. .
a
2
a 3
cos 30
60
a
2
a
2
a
2
tg 30 tan 30
2
a 3
h
2
a
2
a
2
3
1
3
3
3
2
2
a 3
h
a 3
2
ctg 30 cot 30
2
a
2
3
1
3
U slučaju ugla od
45
Uzimamo kvadrat i delimo ga po dijagonali.
Koristimo Pitagorinu teoremu
h
45
45
.
a
h
h
2
a
2
2
2a
a
ha 2
a
2
2
ai b
Primer. Sabrati vektore
( a 5 , b 4 ), koji su dati na slici
b
a
30
b
by
a
30
bx
by
bx
b 3
by
2
1
b
b
2
2
c a b x b
2
2
2
y
c
c
2
b 3
b
a
2
2
41 20 3
2
Slide 4
Dr Vjekoslav Sajfert
ELEKTROTEHNIKA SA ELEKTRONIKOM
E+
E
E_
x
r
l
2
+q
-q
l
Univerzitet u Novom Sadu
Tehnički Fakultet "Mihajlo Pupin", Zrenjanin
Zrenjanin, 2007
Instinkt je nešto iznad znanja. Nema
sumnje da mi imamo u mozgu neka fina
nervna vlakna koja nam omugućavaju da
osetimo istinu kada logično zaključivanje
ili nekakav moždani napor, učinjen našom
voljom, ne dovodi do uspeha.
Nikola Tesla
Literatura
Dr Vjekoslav Sajfert, Elektrotehnika,
TFZR
Dr Borislav Odadžić, dr Vjekoslav
Sajfert, mr Vojin Kerleta, Zbirka
zadataka iz elektrotehnike sa
elektronikom, TFZR
Instinkt je nešto iznad znanja. Nema
sumnje da mi imamo u mozgu neka fina
nervna vlakna koja nam omugućavaju da
osetimo istinu kada logično zaključivanje
ili nekakav moždani napor, učinjen našom
voljom, ne dovodi do uspeha.
Nikola Tesla
Sadržaj
Uvod
Elektrostatika
Vremenski konstantne električne struje
Kretanje naelektrisane čestice u elektrostatičkom
polju u vakuumu
Naeletrisane čestice u magnetnom polju
Elektromagnetna indukcija
Vremenski promenljive električne struje. Redna RLC
veza
Paralelna veza elemenata u kolu
Višefazni sistemi
Elektronika
1. Uvod
1.1 Fizičke veličine i jedinice, SI
sistem jedinica
Fizičke veličine opisuju pojave,
procese i svojstva fizičkih tela. Izmeriti
neku fizičku veličinu znači uporediti je
sa odgovarajućom veličinom iste vrste,
koja je izabrana za jednicu mere. Otuda
se rezultat merenja izražava brojnom
vrednošću i jednicom mere:
x ({ x } { x })[ x ]
Dogovorom je izabrano sedam
fizičkih veličina za osnovne - osnovne
jedinice. Jedinice koje se dobijaju preko
osnovnih - izvedene jedinice.
Skup osnovnih i izvedenih jedinica se
naziva sistem jedinica. Na
međunarodnoj konferenciji 1960.
godine usvojen je međunarodni sistem
jedinica (SI). Na tom skupu za osnovne
fizičke veličine uvedene su jedinice koje
su date u tabeli 1.3.1.
Osim osnovnih jedinica SI sistema
postoje i izvedene jedinice. Razmotrimo
neke od njih.
Jedinica za brzinu se može dobiti iz
poznate definicije brzine:
[v ]
[s]
[t ]
m
s
ms
1
Jedinicu za ubrzanje ćemo dobiti iz
definicije ubrzanja:
m
[v ]
m
2
s
[a ]
ms
2
[t ]
s
s
Jedinica za silu se može dobiti iz
čuvenog drugog Njutnovog zakona:
[ F ] [ m ] [ a ] kg
m
s
2
kg m s
2
1N
1.2 Skalarne i vektorske fizičke
veličine. Osnovne operacije sa
vektorima.
Skalarne fizičke veličine se mogu izraziti
potpuno samo brojnom vrednošću i odogovarajućom
jedinicom merenja - npr. masa, vreme, zapremina,
gustina i dr.
Vektorske fizičke veličine karakteriše pravac,
smer i intenzitet (brojna vrednost). Takve veličine su
npr. brzina, ubrzanje, sila, itd.
Tenzorske fizičke veličine okarakterisane su sa
devet karakteristika. To su npr. tenzor inercije,
permitivnosti, tenzor permeabilnosti i sl.
Skalarne fizičke veličine se sabiraju,
množe, oduzimaju itd. algebarski, tj. ako
imamo dve skalarne fizičke veličine a i b,
onda je zbir a+b, razlika a-b, proizvod,
količnik a (b0).
b
Dva vektora su jednaka ako su im
jednaki intenziteti, pravci i smerovi.
Vektorske fizičke veličine i (vidi sliku
1.5.1) možemo sabrati, metodom
paralelograma, što je prikazano na slici
1.5.2.
Dovedemo oba vektora u zajedničku
napadnu tačku. Obrazujemo
paralelogram.
a1
a
a1
a2
Vektor
vektor.
a a1 a 2
a2
predstavlja rezultujući
Sabiranje pomenutih vektora metodom
poligona, prikazano na slici 1.5.3.
a
a1
a2
Slika 1.5.3
Intenzitet vektora se dobija primenom
kosinusne teoreme. Sa slike 1.5.4,
možemo pisati na osnovu kosinusne
teoreme:
B
a
A
a1
-
C
a2
Slika 1.5.4
a
2
a 1 a 2 2 a 1 a 2 cos ( - )
2
2
Trigonometrijski krug
y
rr
si n
cos
x
r =1
y
r
rr
cos ( - ) = -cos
cos( cos
r =1
x
Konačno napisati izraz koji ćemo koristiti
za nalaženje rezultujućeg vektora:
a
2
2
a1
2
a2
2 a 1 a 2 cos
Na slici 1.5.5 je prikazan slučaj
oduzimanja vektora
a ' a1 a 2 a1 ( a 2 )
a'
-a 2
Slika 1.5.5
a1
Na slici 1.5.6 je prikazan slučaj
oduzimanja vektora
-a 1
a2
a ''
a a 2 a1
U slučaju da treba da saberemo ili
oduzmemo više vektora mnogo je efikasnije
raditi metodom poligona. Razmotrimo sledeći
primer. Na slici 1.5.7 data su tri vektora i treba
naći rezultujući vektor:
R a1 a 2 a 3
a2
a1
a3
Slika 1.5.7
-a 3
R
a 1+ a 2
a1
a2
T
a1
a2
T1
a3
Komponente vektora su vektorske veličine, i
one se često koriste zbog elegantnijeg i
efikasnijeg rada, posebno u koordinatnim
sistemima. U x, y koordinatnom sistemu obično
vektor razlažemo na dve uzajamno normalne
komponente, vidi sliku 1.5.9 i 1.5.10:
y
a ax ay
b bx by
y
by
b
a
ay
ax
Slika 1.5.9
x
bx
Slika 1.5.19
x
Odgovarajući intenziteti vektora, prema
Pitagorinoj teoremi:
a
2
ax ay
2
2
b
2
bx by
2
2
Projekcije vektora su skalarne
veličine. One mogu biti pozitivne i
negativne.
y
y
ay
b
a
by
ax
x
a x a cos 0
a y a sin 0
bx
b x b cos 0
b y b sin 0
x
a
Proizvod vektora
i skalara p daje vektor čiji
je pravac i smer isti kao i pravac i smer vektora,
dok je intenzitet veći p puta(p>0) (slika 1.5.13).
p.a
a
Slika 1.5.13
Ort – jedinični vektor
Svaki vektor se može prikazati kao
proizvod svog intenziteta i jedničnog
vektora - orta:
a a a 0
a a ; a0 1
U slučaju dve dimenzije, x i y, imamo ortove osa i , j vidi sliku 1.5.14,
ili u slučaju tri dimenzije , i ,j,k vidi sliku 1.5.15.
y
z
j
j
i
k
x
i
y
x
Slika 1.5.14
Slika 1.5.15
Pomenimo dalje još dve mogućnosti
množenja vektora.
Skalarni proizvod dva vektora daje
skalar. Po definiciji skalarni proizvod
vektora je:
c a b a b cos a b cos
Skalarni proizvod takođe možemo
izraziti na sledeći način, preko projekcije
jednog vektora na drugi:
b
ab
ba
a
c a b b a ba
Vektorski proizvod dva vektora je
vektor :
c a b
Čita se a krst b
ili
c a b sin
Pravac vektora je normalan i na jedan i na
drugi vektor, a smer određujemo pravilom
desnog zavrtnja i očigledno je da važi:
c
b
a
b a c
b
a
-c
Možemo dakle zaključiti da za
vektorski proizvod ne važi zakon
komutacije, tj.:
a b b a
Ukoliko je ugao između vektora 90,
tada je intenzitet vektora jednak:
c a b
Primer Dokaži da su vektori e i f
uzajamno normalni. Vektori i sa dati sa:
e ab
f ab
Vektori i imaju iste intenzitete i
predstavljeni su na slici 1.5.18.
a
b
Slika 1.5.18
Rešenje Po definiciji skalarnog proizvoda
imamo:
2
2
e f a b a b a a ab b a b b a b 0
cos 0 90
0
Primer Dati su vektori a i b, čiji su
intenziteti a 2 i b 3 . Ugao između
njih 45
0
Odredi:
a.
ab
b.
a b a 2b
a b 2 3 cos 45 6
2
3 2
2
2
2
a b a 2 b a 2 ab ab 2 b 4 12 6 18 8
Dodatak 1
Elementi trigonometrije
Pravougli trougao
a i b katete; c hipotenuza
c
sin
suprotna
kateta
hipotenuza
a
cos
nalegla
c
kateta
hipotenuza
b
tg tan
90
ctg cot
suprotna
a
b
c
kateta
a
nalegla
kateta
b
nalegla
kateta
b
suprotna
kateta
a
c
a
sin
suprotna
hipotenuza
nalegla kateta
cos
tg tan
suprotna
nalegla
ctg cot
nalegla
suprotna
kateta
kateta
a
c
kateta
kateta
b
c
hipotenuza
b
90
kateta
b
a
a
b
Odrediti vrednosti sin, cos, tan
i cot za uglove:
30
45
60
Uzimamo jednakostranični
trougao
a
a
a
Delimo trougao na dva
jednaka dela
a
a
a
Sada imamo sledeću situaciju:
a
1
sin 30 2
a
2
a
60
a
a
30 30
h
. .
a
2
a 3
cos 30
60
a
2
a
2
a
2
tg 30 tan 30
2
a 3
h
2
a
2
a
2
3
1
3
3
3
2
2
a 3
h
a 3
2
ctg 30 cot 30
2
a
2
3
1
3
U slučaju ugla od
45
Uzimamo kvadrat i delimo ga po dijagonali.
Koristimo Pitagorinu teoremu
h
45
45
.
a
h
h
2
a
2
2
2a
a
ha 2
a
2
2
ai b
Primer. Sabrati vektore
( a 5 , b 4 ), koji su dati na slici
b
a
30
b
by
a
30
bx
by
bx
b 3
by
2
1
b
b
2
2
c a b x b
2
2
2
y
c
c
2
b 3
b
a
2
2
41 20 3
2
Slide 5
Dr Vjekoslav Sajfert
ELEKTROTEHNIKA SA ELEKTRONIKOM
E+
E
E_
x
r
l
2
+q
-q
l
Univerzitet u Novom Sadu
Tehnički Fakultet "Mihajlo Pupin", Zrenjanin
Zrenjanin, 2007
Instinkt je nešto iznad znanja. Nema
sumnje da mi imamo u mozgu neka fina
nervna vlakna koja nam omugućavaju da
osetimo istinu kada logično zaključivanje
ili nekakav moždani napor, učinjen našom
voljom, ne dovodi do uspeha.
Nikola Tesla
Literatura
Dr Vjekoslav Sajfert, Elektrotehnika,
TFZR
Dr Borislav Odadžić, dr Vjekoslav
Sajfert, mr Vojin Kerleta, Zbirka
zadataka iz elektrotehnike sa
elektronikom, TFZR
Instinkt je nešto iznad znanja. Nema
sumnje da mi imamo u mozgu neka fina
nervna vlakna koja nam omugućavaju da
osetimo istinu kada logično zaključivanje
ili nekakav moždani napor, učinjen našom
voljom, ne dovodi do uspeha.
Nikola Tesla
Sadržaj
Uvod
Elektrostatika
Vremenski konstantne električne struje
Kretanje naelektrisane čestice u elektrostatičkom
polju u vakuumu
Naeletrisane čestice u magnetnom polju
Elektromagnetna indukcija
Vremenski promenljive električne struje. Redna RLC
veza
Paralelna veza elemenata u kolu
Višefazni sistemi
Elektronika
1. Uvod
1.1 Fizičke veličine i jedinice, SI
sistem jedinica
Fizičke veličine opisuju pojave,
procese i svojstva fizičkih tela. Izmeriti
neku fizičku veličinu znači uporediti je
sa odgovarajućom veličinom iste vrste,
koja je izabrana za jednicu mere. Otuda
se rezultat merenja izražava brojnom
vrednošću i jednicom mere:
x ({ x } { x })[ x ]
Dogovorom je izabrano sedam
fizičkih veličina za osnovne - osnovne
jedinice. Jedinice koje se dobijaju preko
osnovnih - izvedene jedinice.
Skup osnovnih i izvedenih jedinica se
naziva sistem jedinica. Na
međunarodnoj konferenciji 1960.
godine usvojen je međunarodni sistem
jedinica (SI). Na tom skupu za osnovne
fizičke veličine uvedene su jedinice koje
su date u tabeli 1.3.1.
Osim osnovnih jedinica SI sistema
postoje i izvedene jedinice. Razmotrimo
neke od njih.
Jedinica za brzinu se može dobiti iz
poznate definicije brzine:
[v ]
[s]
[t ]
m
s
ms
1
Jedinicu za ubrzanje ćemo dobiti iz
definicije ubrzanja:
m
[v ]
m
2
s
[a ]
ms
2
[t ]
s
s
Jedinica za silu se može dobiti iz
čuvenog drugog Njutnovog zakona:
[ F ] [ m ] [ a ] kg
m
s
2
kg m s
2
1N
1.2 Skalarne i vektorske fizičke
veličine. Osnovne operacije sa
vektorima.
Skalarne fizičke veličine se mogu izraziti
potpuno samo brojnom vrednošću i odogovarajućom
jedinicom merenja - npr. masa, vreme, zapremina,
gustina i dr.
Vektorske fizičke veličine karakteriše pravac,
smer i intenzitet (brojna vrednost). Takve veličine su
npr. brzina, ubrzanje, sila, itd.
Tenzorske fizičke veličine okarakterisane su sa
devet karakteristika. To su npr. tenzor inercije,
permitivnosti, tenzor permeabilnosti i sl.
Skalarne fizičke veličine se sabiraju,
množe, oduzimaju itd. algebarski, tj. ako
imamo dve skalarne fizičke veličine a i b,
onda je zbir a+b, razlika a-b, proizvod,
količnik a (b0).
b
Dva vektora su jednaka ako su im
jednaki intenziteti, pravci i smerovi.
Vektorske fizičke veličine i (vidi sliku
1.5.1) možemo sabrati, metodom
paralelograma, što je prikazano na slici
1.5.2.
Dovedemo oba vektora u zajedničku
napadnu tačku. Obrazujemo
paralelogram.
a1
a
a1
a2
Vektor
vektor.
a a1 a 2
a2
predstavlja rezultujući
Sabiranje pomenutih vektora metodom
poligona, prikazano na slici 1.5.3.
a
a1
a2
Slika 1.5.3
Intenzitet vektora se dobija primenom
kosinusne teoreme. Sa slike 1.5.4,
možemo pisati na osnovu kosinusne
teoreme:
B
a
A
a1
-
C
a2
Slika 1.5.4
a
2
a 1 a 2 2 a 1 a 2 cos ( - )
2
2
Trigonometrijski krug
y
rr
si n
cos
x
r =1
y
r
rr
cos ( - ) = -cos
cos( cos
r =1
x
Konačno napisati izraz koji ćemo koristiti
za nalaženje rezultujućeg vektora:
a
2
2
a1
2
a2
2 a 1 a 2 cos
Na slici 1.5.5 je prikazan slučaj
oduzimanja vektora
a ' a1 a 2 a1 ( a 2 )
a'
-a 2
Slika 1.5.5
a1
Na slici 1.5.6 je prikazan slučaj
oduzimanja vektora
-a 1
a2
a ''
a a 2 a1
U slučaju da treba da saberemo ili
oduzmemo više vektora mnogo je efikasnije
raditi metodom poligona. Razmotrimo sledeći
primer. Na slici 1.5.7 data su tri vektora i treba
naći rezultujući vektor:
R a1 a 2 a 3
a2
a1
a3
Slika 1.5.7
-a 3
R
a 1+ a 2
a1
a2
T
a1
a2
T1
a3
Komponente vektora su vektorske veličine, i
one se često koriste zbog elegantnijeg i
efikasnijeg rada, posebno u koordinatnim
sistemima. U x, y koordinatnom sistemu obično
vektor razlažemo na dve uzajamno normalne
komponente, vidi sliku 1.5.9 i 1.5.10:
y
a ax ay
b bx by
y
by
b
a
ay
ax
Slika 1.5.9
x
bx
Slika 1.5.19
x
Odgovarajući intenziteti vektora, prema
Pitagorinoj teoremi:
a
2
ax ay
2
2
b
2
bx by
2
2
Projekcije vektora su skalarne
veličine. One mogu biti pozitivne i
negativne.
y
y
ay
b
a
by
ax
x
a x a cos 0
a y a sin 0
bx
b x b cos 0
b y b sin 0
x
a
Proizvod vektora
i skalara p daje vektor čiji
je pravac i smer isti kao i pravac i smer vektora,
dok je intenzitet veći p puta(p>0) (slika 1.5.13).
p.a
a
Slika 1.5.13
Ort – jedinični vektor
Svaki vektor se može prikazati kao
proizvod svog intenziteta i jedničnog
vektora - orta:
a a a 0
a a ; a0 1
U slučaju dve dimenzije, x i y, imamo ortove osa i , j vidi sliku 1.5.14,
ili u slučaju tri dimenzije , i ,j,k vidi sliku 1.5.15.
y
z
j
j
i
k
x
i
y
x
Slika 1.5.14
Slika 1.5.15
Pomenimo dalje još dve mogućnosti
množenja vektora.
Skalarni proizvod dva vektora daje
skalar. Po definiciji skalarni proizvod
vektora je:
c a b a b cos a b cos
Skalarni proizvod takođe možemo
izraziti na sledeći način, preko projekcije
jednog vektora na drugi:
b
ab
ba
a
c a b b a ba
Vektorski proizvod dva vektora je
vektor :
c a b
Čita se a krst b
ili
c a b sin
Pravac vektora je normalan i na jedan i na
drugi vektor, a smer određujemo pravilom
desnog zavrtnja i očigledno je da važi:
c
b
a
b a c
b
a
-c
Možemo dakle zaključiti da za
vektorski proizvod ne važi zakon
komutacije, tj.:
a b b a
Ukoliko je ugao između vektora 90,
tada je intenzitet vektora jednak:
c a b
Primer Dokaži da su vektori e i f
uzajamno normalni. Vektori i sa dati sa:
e ab
f ab
Vektori i imaju iste intenzitete i
predstavljeni su na slici 1.5.18.
a
b
Slika 1.5.18
Rešenje Po definiciji skalarnog proizvoda
imamo:
2
2
e f a b a b a a ab b a b b a b 0
cos 0 90
0
Primer Dati su vektori a i b, čiji su
intenziteti a 2 i b 3 . Ugao između
njih 45
0
Odredi:
a.
ab
b.
a b a 2b
a b 2 3 cos 45 6
2
3 2
2
2
2
a b a 2 b a 2 ab ab 2 b 4 12 6 18 8
Dodatak 1
Elementi trigonometrije
Pravougli trougao
a i b katete; c hipotenuza
c
sin
suprotna
kateta
hipotenuza
a
cos
nalegla
c
kateta
hipotenuza
b
tg tan
90
ctg cot
suprotna
a
b
c
kateta
a
nalegla
kateta
b
nalegla
kateta
b
suprotna
kateta
a
c
a
sin
suprotna
hipotenuza
nalegla kateta
cos
tg tan
suprotna
nalegla
ctg cot
nalegla
suprotna
kateta
kateta
a
c
kateta
kateta
b
c
hipotenuza
b
90
kateta
b
a
a
b
Odrediti vrednosti sin, cos, tan
i cot za uglove:
30
45
60
Uzimamo jednakostranični
trougao
a
a
a
Delimo trougao na dva
jednaka dela
a
a
a
Sada imamo sledeću situaciju:
a
1
sin 30 2
a
2
a
60
a
a
30 30
h
. .
a
2
a 3
cos 30
60
a
2
a
2
a
2
tg 30 tan 30
2
a 3
h
2
a
2
a
2
3
1
3
3
3
2
2
a 3
h
a 3
2
ctg 30 cot 30
2
a
2
3
1
3
U slučaju ugla od
45
Uzimamo kvadrat i delimo ga po dijagonali.
Koristimo Pitagorinu teoremu
h
45
45
.
a
h
h
2
a
2
2
2a
a
ha 2
a
2
2
ai b
Primer. Sabrati vektore
( a 5 , b 4 ), koji su dati na slici
b
a
30
b
by
a
30
bx
by
bx
b 3
by
2
1
b
b
2
2
c a b x b
2
2
2
y
c
c
2
b 3
b
a
2
2
41 20 3
2
Slide 6
Dr Vjekoslav Sajfert
ELEKTROTEHNIKA SA ELEKTRONIKOM
E+
E
E_
x
r
l
2
+q
-q
l
Univerzitet u Novom Sadu
Tehnički Fakultet "Mihajlo Pupin", Zrenjanin
Zrenjanin, 2007
Instinkt je nešto iznad znanja. Nema
sumnje da mi imamo u mozgu neka fina
nervna vlakna koja nam omugućavaju da
osetimo istinu kada logično zaključivanje
ili nekakav moždani napor, učinjen našom
voljom, ne dovodi do uspeha.
Nikola Tesla
Literatura
Dr Vjekoslav Sajfert, Elektrotehnika,
TFZR
Dr Borislav Odadžić, dr Vjekoslav
Sajfert, mr Vojin Kerleta, Zbirka
zadataka iz elektrotehnike sa
elektronikom, TFZR
Instinkt je nešto iznad znanja. Nema
sumnje da mi imamo u mozgu neka fina
nervna vlakna koja nam omugućavaju da
osetimo istinu kada logično zaključivanje
ili nekakav moždani napor, učinjen našom
voljom, ne dovodi do uspeha.
Nikola Tesla
Sadržaj
Uvod
Elektrostatika
Vremenski konstantne električne struje
Kretanje naelektrisane čestice u elektrostatičkom
polju u vakuumu
Naeletrisane čestice u magnetnom polju
Elektromagnetna indukcija
Vremenski promenljive električne struje. Redna RLC
veza
Paralelna veza elemenata u kolu
Višefazni sistemi
Elektronika
1. Uvod
1.1 Fizičke veličine i jedinice, SI
sistem jedinica
Fizičke veličine opisuju pojave,
procese i svojstva fizičkih tela. Izmeriti
neku fizičku veličinu znači uporediti je
sa odgovarajućom veličinom iste vrste,
koja je izabrana za jednicu mere. Otuda
se rezultat merenja izražava brojnom
vrednošću i jednicom mere:
x ({ x } { x })[ x ]
Dogovorom je izabrano sedam
fizičkih veličina za osnovne - osnovne
jedinice. Jedinice koje se dobijaju preko
osnovnih - izvedene jedinice.
Skup osnovnih i izvedenih jedinica se
naziva sistem jedinica. Na
međunarodnoj konferenciji 1960.
godine usvojen je međunarodni sistem
jedinica (SI). Na tom skupu za osnovne
fizičke veličine uvedene su jedinice koje
su date u tabeli 1.3.1.
Osim osnovnih jedinica SI sistema
postoje i izvedene jedinice. Razmotrimo
neke od njih.
Jedinica za brzinu se može dobiti iz
poznate definicije brzine:
[v ]
[s]
[t ]
m
s
ms
1
Jedinicu za ubrzanje ćemo dobiti iz
definicije ubrzanja:
m
[v ]
m
2
s
[a ]
ms
2
[t ]
s
s
Jedinica za silu se može dobiti iz
čuvenog drugog Njutnovog zakona:
[ F ] [ m ] [ a ] kg
m
s
2
kg m s
2
1N
1.2 Skalarne i vektorske fizičke
veličine. Osnovne operacije sa
vektorima.
Skalarne fizičke veličine se mogu izraziti
potpuno samo brojnom vrednošću i odogovarajućom
jedinicom merenja - npr. masa, vreme, zapremina,
gustina i dr.
Vektorske fizičke veličine karakteriše pravac,
smer i intenzitet (brojna vrednost). Takve veličine su
npr. brzina, ubrzanje, sila, itd.
Tenzorske fizičke veličine okarakterisane su sa
devet karakteristika. To su npr. tenzor inercije,
permitivnosti, tenzor permeabilnosti i sl.
Skalarne fizičke veličine se sabiraju,
množe, oduzimaju itd. algebarski, tj. ako
imamo dve skalarne fizičke veličine a i b,
onda je zbir a+b, razlika a-b, proizvod,
količnik a (b0).
b
Dva vektora su jednaka ako su im
jednaki intenziteti, pravci i smerovi.
Vektorske fizičke veličine i (vidi sliku
1.5.1) možemo sabrati, metodom
paralelograma, što je prikazano na slici
1.5.2.
Dovedemo oba vektora u zajedničku
napadnu tačku. Obrazujemo
paralelogram.
a1
a
a1
a2
Vektor
vektor.
a a1 a 2
a2
predstavlja rezultujući
Sabiranje pomenutih vektora metodom
poligona, prikazano na slici 1.5.3.
a
a1
a2
Slika 1.5.3
Intenzitet vektora se dobija primenom
kosinusne teoreme. Sa slike 1.5.4,
možemo pisati na osnovu kosinusne
teoreme:
B
a
A
a1
-
C
a2
Slika 1.5.4
a
2
a 1 a 2 2 a 1 a 2 cos ( - )
2
2
Trigonometrijski krug
y
rr
si n
cos
x
r =1
y
r
rr
cos ( - ) = -cos
cos( cos
r =1
x
Konačno napisati izraz koji ćemo koristiti
za nalaženje rezultujućeg vektora:
a
2
2
a1
2
a2
2 a 1 a 2 cos
Na slici 1.5.5 je prikazan slučaj
oduzimanja vektora
a ' a1 a 2 a1 ( a 2 )
a'
-a 2
Slika 1.5.5
a1
Na slici 1.5.6 je prikazan slučaj
oduzimanja vektora
-a 1
a2
a ''
a a 2 a1
U slučaju da treba da saberemo ili
oduzmemo više vektora mnogo je efikasnije
raditi metodom poligona. Razmotrimo sledeći
primer. Na slici 1.5.7 data su tri vektora i treba
naći rezultujući vektor:
R a1 a 2 a 3
a2
a1
a3
Slika 1.5.7
-a 3
R
a 1+ a 2
a1
a2
T
a1
a2
T1
a3
Komponente vektora su vektorske veličine, i
one se često koriste zbog elegantnijeg i
efikasnijeg rada, posebno u koordinatnim
sistemima. U x, y koordinatnom sistemu obično
vektor razlažemo na dve uzajamno normalne
komponente, vidi sliku 1.5.9 i 1.5.10:
y
a ax ay
b bx by
y
by
b
a
ay
ax
Slika 1.5.9
x
bx
Slika 1.5.19
x
Odgovarajući intenziteti vektora, prema
Pitagorinoj teoremi:
a
2
ax ay
2
2
b
2
bx by
2
2
Projekcije vektora su skalarne
veličine. One mogu biti pozitivne i
negativne.
y
y
ay
b
a
by
ax
x
a x a cos 0
a y a sin 0
bx
b x b cos 0
b y b sin 0
x
a
Proizvod vektora
i skalara p daje vektor čiji
je pravac i smer isti kao i pravac i smer vektora,
dok je intenzitet veći p puta(p>0) (slika 1.5.13).
p.a
a
Slika 1.5.13
Ort – jedinični vektor
Svaki vektor se može prikazati kao
proizvod svog intenziteta i jedničnog
vektora - orta:
a a a 0
a a ; a0 1
U slučaju dve dimenzije, x i y, imamo ortove osa i , j vidi sliku 1.5.14,
ili u slučaju tri dimenzije , i ,j,k vidi sliku 1.5.15.
y
z
j
j
i
k
x
i
y
x
Slika 1.5.14
Slika 1.5.15
Pomenimo dalje još dve mogućnosti
množenja vektora.
Skalarni proizvod dva vektora daje
skalar. Po definiciji skalarni proizvod
vektora je:
c a b a b cos a b cos
Skalarni proizvod takođe možemo
izraziti na sledeći način, preko projekcije
jednog vektora na drugi:
b
ab
ba
a
c a b b a ba
Vektorski proizvod dva vektora je
vektor :
c a b
Čita se a krst b
ili
c a b sin
Pravac vektora je normalan i na jedan i na
drugi vektor, a smer određujemo pravilom
desnog zavrtnja i očigledno je da važi:
c
b
a
b a c
b
a
-c
Možemo dakle zaključiti da za
vektorski proizvod ne važi zakon
komutacije, tj.:
a b b a
Ukoliko je ugao između vektora 90,
tada je intenzitet vektora jednak:
c a b
Primer Dokaži da su vektori e i f
uzajamno normalni. Vektori i sa dati sa:
e ab
f ab
Vektori i imaju iste intenzitete i
predstavljeni su na slici 1.5.18.
a
b
Slika 1.5.18
Rešenje Po definiciji skalarnog proizvoda
imamo:
2
2
e f a b a b a a ab b a b b a b 0
cos 0 90
0
Primer Dati su vektori a i b, čiji su
intenziteti a 2 i b 3 . Ugao između
njih 45
0
Odredi:
a.
ab
b.
a b a 2b
a b 2 3 cos 45 6
2
3 2
2
2
2
a b a 2 b a 2 ab ab 2 b 4 12 6 18 8
Dodatak 1
Elementi trigonometrije
Pravougli trougao
a i b katete; c hipotenuza
c
sin
suprotna
kateta
hipotenuza
a
cos
nalegla
c
kateta
hipotenuza
b
tg tan
90
ctg cot
suprotna
a
b
c
kateta
a
nalegla
kateta
b
nalegla
kateta
b
suprotna
kateta
a
c
a
sin
suprotna
hipotenuza
nalegla kateta
cos
tg tan
suprotna
nalegla
ctg cot
nalegla
suprotna
kateta
kateta
a
c
kateta
kateta
b
c
hipotenuza
b
90
kateta
b
a
a
b
Odrediti vrednosti sin, cos, tan
i cot za uglove:
30
45
60
Uzimamo jednakostranični
trougao
a
a
a
Delimo trougao na dva
jednaka dela
a
a
a
Sada imamo sledeću situaciju:
a
1
sin 30 2
a
2
a
60
a
a
30 30
h
. .
a
2
a 3
cos 30
60
a
2
a
2
a
2
tg 30 tan 30
2
a 3
h
2
a
2
a
2
3
1
3
3
3
2
2
a 3
h
a 3
2
ctg 30 cot 30
2
a
2
3
1
3
U slučaju ugla od
45
Uzimamo kvadrat i delimo ga po dijagonali.
Koristimo Pitagorinu teoremu
h
45
45
.
a
h
h
2
a
2
2
2a
a
ha 2
a
2
2
ai b
Primer. Sabrati vektore
( a 5 , b 4 ), koji su dati na slici
b
a
30
b
by
a
30
bx
by
bx
b 3
by
2
1
b
b
2
2
c a b x b
2
2
2
y
c
c
2
b 3
b
a
2
2
41 20 3
2
Slide 7
Dr Vjekoslav Sajfert
ELEKTROTEHNIKA SA ELEKTRONIKOM
E+
E
E_
x
r
l
2
+q
-q
l
Univerzitet u Novom Sadu
Tehnički Fakultet "Mihajlo Pupin", Zrenjanin
Zrenjanin, 2007
Instinkt je nešto iznad znanja. Nema
sumnje da mi imamo u mozgu neka fina
nervna vlakna koja nam omugućavaju da
osetimo istinu kada logično zaključivanje
ili nekakav moždani napor, učinjen našom
voljom, ne dovodi do uspeha.
Nikola Tesla
Literatura
Dr Vjekoslav Sajfert, Elektrotehnika,
TFZR
Dr Borislav Odadžić, dr Vjekoslav
Sajfert, mr Vojin Kerleta, Zbirka
zadataka iz elektrotehnike sa
elektronikom, TFZR
Instinkt je nešto iznad znanja. Nema
sumnje da mi imamo u mozgu neka fina
nervna vlakna koja nam omugućavaju da
osetimo istinu kada logično zaključivanje
ili nekakav moždani napor, učinjen našom
voljom, ne dovodi do uspeha.
Nikola Tesla
Sadržaj
Uvod
Elektrostatika
Vremenski konstantne električne struje
Kretanje naelektrisane čestice u elektrostatičkom
polju u vakuumu
Naeletrisane čestice u magnetnom polju
Elektromagnetna indukcija
Vremenski promenljive električne struje. Redna RLC
veza
Paralelna veza elemenata u kolu
Višefazni sistemi
Elektronika
1. Uvod
1.1 Fizičke veličine i jedinice, SI
sistem jedinica
Fizičke veličine opisuju pojave,
procese i svojstva fizičkih tela. Izmeriti
neku fizičku veličinu znači uporediti je
sa odgovarajućom veličinom iste vrste,
koja je izabrana za jednicu mere. Otuda
se rezultat merenja izražava brojnom
vrednošću i jednicom mere:
x ({ x } { x })[ x ]
Dogovorom je izabrano sedam
fizičkih veličina za osnovne - osnovne
jedinice. Jedinice koje se dobijaju preko
osnovnih - izvedene jedinice.
Skup osnovnih i izvedenih jedinica se
naziva sistem jedinica. Na
međunarodnoj konferenciji 1960.
godine usvojen je međunarodni sistem
jedinica (SI). Na tom skupu za osnovne
fizičke veličine uvedene su jedinice koje
su date u tabeli 1.3.1.
Osim osnovnih jedinica SI sistema
postoje i izvedene jedinice. Razmotrimo
neke od njih.
Jedinica za brzinu se može dobiti iz
poznate definicije brzine:
[v ]
[s]
[t ]
m
s
ms
1
Jedinicu za ubrzanje ćemo dobiti iz
definicije ubrzanja:
m
[v ]
m
2
s
[a ]
ms
2
[t ]
s
s
Jedinica za silu se može dobiti iz
čuvenog drugog Njutnovog zakona:
[ F ] [ m ] [ a ] kg
m
s
2
kg m s
2
1N
1.2 Skalarne i vektorske fizičke
veličine. Osnovne operacije sa
vektorima.
Skalarne fizičke veličine se mogu izraziti
potpuno samo brojnom vrednošću i odogovarajućom
jedinicom merenja - npr. masa, vreme, zapremina,
gustina i dr.
Vektorske fizičke veličine karakteriše pravac,
smer i intenzitet (brojna vrednost). Takve veličine su
npr. brzina, ubrzanje, sila, itd.
Tenzorske fizičke veličine okarakterisane su sa
devet karakteristika. To su npr. tenzor inercije,
permitivnosti, tenzor permeabilnosti i sl.
Skalarne fizičke veličine se sabiraju,
množe, oduzimaju itd. algebarski, tj. ako
imamo dve skalarne fizičke veličine a i b,
onda je zbir a+b, razlika a-b, proizvod,
količnik a (b0).
b
Dva vektora su jednaka ako su im
jednaki intenziteti, pravci i smerovi.
Vektorske fizičke veličine i (vidi sliku
1.5.1) možemo sabrati, metodom
paralelograma, što je prikazano na slici
1.5.2.
Dovedemo oba vektora u zajedničku
napadnu tačku. Obrazujemo
paralelogram.
a1
a
a1
a2
Vektor
vektor.
a a1 a 2
a2
predstavlja rezultujući
Sabiranje pomenutih vektora metodom
poligona, prikazano na slici 1.5.3.
a
a1
a2
Slika 1.5.3
Intenzitet vektora se dobija primenom
kosinusne teoreme. Sa slike 1.5.4,
možemo pisati na osnovu kosinusne
teoreme:
B
a
A
a1
-
C
a2
Slika 1.5.4
a
2
a 1 a 2 2 a 1 a 2 cos ( - )
2
2
Trigonometrijski krug
y
rr
si n
cos
x
r =1
y
r
rr
cos ( - ) = -cos
cos( cos
r =1
x
Konačno napisati izraz koji ćemo koristiti
za nalaženje rezultujućeg vektora:
a
2
2
a1
2
a2
2 a 1 a 2 cos
Na slici 1.5.5 je prikazan slučaj
oduzimanja vektora
a ' a1 a 2 a1 ( a 2 )
a'
-a 2
Slika 1.5.5
a1
Na slici 1.5.6 je prikazan slučaj
oduzimanja vektora
-a 1
a2
a ''
a a 2 a1
U slučaju da treba da saberemo ili
oduzmemo više vektora mnogo je efikasnije
raditi metodom poligona. Razmotrimo sledeći
primer. Na slici 1.5.7 data su tri vektora i treba
naći rezultujući vektor:
R a1 a 2 a 3
a2
a1
a3
Slika 1.5.7
-a 3
R
a 1+ a 2
a1
a2
T
a1
a2
T1
a3
Komponente vektora su vektorske veličine, i
one se često koriste zbog elegantnijeg i
efikasnijeg rada, posebno u koordinatnim
sistemima. U x, y koordinatnom sistemu obično
vektor razlažemo na dve uzajamno normalne
komponente, vidi sliku 1.5.9 i 1.5.10:
y
a ax ay
b bx by
y
by
b
a
ay
ax
Slika 1.5.9
x
bx
Slika 1.5.19
x
Odgovarajući intenziteti vektora, prema
Pitagorinoj teoremi:
a
2
ax ay
2
2
b
2
bx by
2
2
Projekcije vektora su skalarne
veličine. One mogu biti pozitivne i
negativne.
y
y
ay
b
a
by
ax
x
a x a cos 0
a y a sin 0
bx
b x b cos 0
b y b sin 0
x
a
Proizvod vektora
i skalara p daje vektor čiji
je pravac i smer isti kao i pravac i smer vektora,
dok je intenzitet veći p puta(p>0) (slika 1.5.13).
p.a
a
Slika 1.5.13
Ort – jedinični vektor
Svaki vektor se može prikazati kao
proizvod svog intenziteta i jedničnog
vektora - orta:
a a a 0
a a ; a0 1
U slučaju dve dimenzije, x i y, imamo ortove osa i , j vidi sliku 1.5.14,
ili u slučaju tri dimenzije , i ,j,k vidi sliku 1.5.15.
y
z
j
j
i
k
x
i
y
x
Slika 1.5.14
Slika 1.5.15
Pomenimo dalje još dve mogućnosti
množenja vektora.
Skalarni proizvod dva vektora daje
skalar. Po definiciji skalarni proizvod
vektora je:
c a b a b cos a b cos
Skalarni proizvod takođe možemo
izraziti na sledeći način, preko projekcije
jednog vektora na drugi:
b
ab
ba
a
c a b b a ba
Vektorski proizvod dva vektora je
vektor :
c a b
Čita se a krst b
ili
c a b sin
Pravac vektora je normalan i na jedan i na
drugi vektor, a smer određujemo pravilom
desnog zavrtnja i očigledno je da važi:
c
b
a
b a c
b
a
-c
Možemo dakle zaključiti da za
vektorski proizvod ne važi zakon
komutacije, tj.:
a b b a
Ukoliko je ugao između vektora 90,
tada je intenzitet vektora jednak:
c a b
Primer Dokaži da su vektori e i f
uzajamno normalni. Vektori i sa dati sa:
e ab
f ab
Vektori i imaju iste intenzitete i
predstavljeni su na slici 1.5.18.
a
b
Slika 1.5.18
Rešenje Po definiciji skalarnog proizvoda
imamo:
2
2
e f a b a b a a ab b a b b a b 0
cos 0 90
0
Primer Dati su vektori a i b, čiji su
intenziteti a 2 i b 3 . Ugao između
njih 45
0
Odredi:
a.
ab
b.
a b a 2b
a b 2 3 cos 45 6
2
3 2
2
2
2
a b a 2 b a 2 ab ab 2 b 4 12 6 18 8
Dodatak 1
Elementi trigonometrije
Pravougli trougao
a i b katete; c hipotenuza
c
sin
suprotna
kateta
hipotenuza
a
cos
nalegla
c
kateta
hipotenuza
b
tg tan
90
ctg cot
suprotna
a
b
c
kateta
a
nalegla
kateta
b
nalegla
kateta
b
suprotna
kateta
a
c
a
sin
suprotna
hipotenuza
nalegla kateta
cos
tg tan
suprotna
nalegla
ctg cot
nalegla
suprotna
kateta
kateta
a
c
kateta
kateta
b
c
hipotenuza
b
90
kateta
b
a
a
b
Odrediti vrednosti sin, cos, tan
i cot za uglove:
30
45
60
Uzimamo jednakostranični
trougao
a
a
a
Delimo trougao na dva
jednaka dela
a
a
a
Sada imamo sledeću situaciju:
a
1
sin 30 2
a
2
a
60
a
a
30 30
h
. .
a
2
a 3
cos 30
60
a
2
a
2
a
2
tg 30 tan 30
2
a 3
h
2
a
2
a
2
3
1
3
3
3
2
2
a 3
h
a 3
2
ctg 30 cot 30
2
a
2
3
1
3
U slučaju ugla od
45
Uzimamo kvadrat i delimo ga po dijagonali.
Koristimo Pitagorinu teoremu
h
45
45
.
a
h
h
2
a
2
2
2a
a
ha 2
a
2
2
ai b
Primer. Sabrati vektore
( a 5 , b 4 ), koji su dati na slici
b
a
30
b
by
a
30
bx
by
bx
b 3
by
2
1
b
b
2
2
c a b x b
2
2
2
y
c
c
2
b 3
b
a
2
2
41 20 3
2
Slide 8
Dr Vjekoslav Sajfert
ELEKTROTEHNIKA SA ELEKTRONIKOM
E+
E
E_
x
r
l
2
+q
-q
l
Univerzitet u Novom Sadu
Tehnički Fakultet "Mihajlo Pupin", Zrenjanin
Zrenjanin, 2007
Instinkt je nešto iznad znanja. Nema
sumnje da mi imamo u mozgu neka fina
nervna vlakna koja nam omugućavaju da
osetimo istinu kada logično zaključivanje
ili nekakav moždani napor, učinjen našom
voljom, ne dovodi do uspeha.
Nikola Tesla
Literatura
Dr Vjekoslav Sajfert, Elektrotehnika,
TFZR
Dr Borislav Odadžić, dr Vjekoslav
Sajfert, mr Vojin Kerleta, Zbirka
zadataka iz elektrotehnike sa
elektronikom, TFZR
Instinkt je nešto iznad znanja. Nema
sumnje da mi imamo u mozgu neka fina
nervna vlakna koja nam omugućavaju da
osetimo istinu kada logično zaključivanje
ili nekakav moždani napor, učinjen našom
voljom, ne dovodi do uspeha.
Nikola Tesla
Sadržaj
Uvod
Elektrostatika
Vremenski konstantne električne struje
Kretanje naelektrisane čestice u elektrostatičkom
polju u vakuumu
Naeletrisane čestice u magnetnom polju
Elektromagnetna indukcija
Vremenski promenljive električne struje. Redna RLC
veza
Paralelna veza elemenata u kolu
Višefazni sistemi
Elektronika
1. Uvod
1.1 Fizičke veličine i jedinice, SI
sistem jedinica
Fizičke veličine opisuju pojave,
procese i svojstva fizičkih tela. Izmeriti
neku fizičku veličinu znači uporediti je
sa odgovarajućom veličinom iste vrste,
koja je izabrana za jednicu mere. Otuda
se rezultat merenja izražava brojnom
vrednošću i jednicom mere:
x ({ x } { x })[ x ]
Dogovorom je izabrano sedam
fizičkih veličina za osnovne - osnovne
jedinice. Jedinice koje se dobijaju preko
osnovnih - izvedene jedinice.
Skup osnovnih i izvedenih jedinica se
naziva sistem jedinica. Na
međunarodnoj konferenciji 1960.
godine usvojen je međunarodni sistem
jedinica (SI). Na tom skupu za osnovne
fizičke veličine uvedene su jedinice koje
su date u tabeli 1.3.1.
Osim osnovnih jedinica SI sistema
postoje i izvedene jedinice. Razmotrimo
neke od njih.
Jedinica za brzinu se može dobiti iz
poznate definicije brzine:
[v ]
[s]
[t ]
m
s
ms
1
Jedinicu za ubrzanje ćemo dobiti iz
definicije ubrzanja:
m
[v ]
m
2
s
[a ]
ms
2
[t ]
s
s
Jedinica za silu se može dobiti iz
čuvenog drugog Njutnovog zakona:
[ F ] [ m ] [ a ] kg
m
s
2
kg m s
2
1N
1.2 Skalarne i vektorske fizičke
veličine. Osnovne operacije sa
vektorima.
Skalarne fizičke veličine se mogu izraziti
potpuno samo brojnom vrednošću i odogovarajućom
jedinicom merenja - npr. masa, vreme, zapremina,
gustina i dr.
Vektorske fizičke veličine karakteriše pravac,
smer i intenzitet (brojna vrednost). Takve veličine su
npr. brzina, ubrzanje, sila, itd.
Tenzorske fizičke veličine okarakterisane su sa
devet karakteristika. To su npr. tenzor inercije,
permitivnosti, tenzor permeabilnosti i sl.
Skalarne fizičke veličine se sabiraju,
množe, oduzimaju itd. algebarski, tj. ako
imamo dve skalarne fizičke veličine a i b,
onda je zbir a+b, razlika a-b, proizvod,
količnik a (b0).
b
Dva vektora su jednaka ako su im
jednaki intenziteti, pravci i smerovi.
Vektorske fizičke veličine i (vidi sliku
1.5.1) možemo sabrati, metodom
paralelograma, što je prikazano na slici
1.5.2.
Dovedemo oba vektora u zajedničku
napadnu tačku. Obrazujemo
paralelogram.
a1
a
a1
a2
Vektor
vektor.
a a1 a 2
a2
predstavlja rezultujući
Sabiranje pomenutih vektora metodom
poligona, prikazano na slici 1.5.3.
a
a1
a2
Slika 1.5.3
Intenzitet vektora se dobija primenom
kosinusne teoreme. Sa slike 1.5.4,
možemo pisati na osnovu kosinusne
teoreme:
B
a
A
a1
-
C
a2
Slika 1.5.4
a
2
a 1 a 2 2 a 1 a 2 cos ( - )
2
2
Trigonometrijski krug
y
rr
si n
cos
x
r =1
y
r
rr
cos ( - ) = -cos
cos( cos
r =1
x
Konačno napisati izraz koji ćemo koristiti
za nalaženje rezultujućeg vektora:
a
2
2
a1
2
a2
2 a 1 a 2 cos
Na slici 1.5.5 je prikazan slučaj
oduzimanja vektora
a ' a1 a 2 a1 ( a 2 )
a'
-a 2
Slika 1.5.5
a1
Na slici 1.5.6 je prikazan slučaj
oduzimanja vektora
-a 1
a2
a ''
a a 2 a1
U slučaju da treba da saberemo ili
oduzmemo više vektora mnogo je efikasnije
raditi metodom poligona. Razmotrimo sledeći
primer. Na slici 1.5.7 data su tri vektora i treba
naći rezultujući vektor:
R a1 a 2 a 3
a2
a1
a3
Slika 1.5.7
-a 3
R
a 1+ a 2
a1
a2
T
a1
a2
T1
a3
Komponente vektora su vektorske veličine, i
one se često koriste zbog elegantnijeg i
efikasnijeg rada, posebno u koordinatnim
sistemima. U x, y koordinatnom sistemu obično
vektor razlažemo na dve uzajamno normalne
komponente, vidi sliku 1.5.9 i 1.5.10:
y
a ax ay
b bx by
y
by
b
a
ay
ax
Slika 1.5.9
x
bx
Slika 1.5.19
x
Odgovarajući intenziteti vektora, prema
Pitagorinoj teoremi:
a
2
ax ay
2
2
b
2
bx by
2
2
Projekcije vektora su skalarne
veličine. One mogu biti pozitivne i
negativne.
y
y
ay
b
a
by
ax
x
a x a cos 0
a y a sin 0
bx
b x b cos 0
b y b sin 0
x
a
Proizvod vektora
i skalara p daje vektor čiji
je pravac i smer isti kao i pravac i smer vektora,
dok je intenzitet veći p puta(p>0) (slika 1.5.13).
p.a
a
Slika 1.5.13
Ort – jedinični vektor
Svaki vektor se može prikazati kao
proizvod svog intenziteta i jedničnog
vektora - orta:
a a a 0
a a ; a0 1
U slučaju dve dimenzije, x i y, imamo ortove osa i , j vidi sliku 1.5.14,
ili u slučaju tri dimenzije , i ,j,k vidi sliku 1.5.15.
y
z
j
j
i
k
x
i
y
x
Slika 1.5.14
Slika 1.5.15
Pomenimo dalje još dve mogućnosti
množenja vektora.
Skalarni proizvod dva vektora daje
skalar. Po definiciji skalarni proizvod
vektora je:
c a b a b cos a b cos
Skalarni proizvod takođe možemo
izraziti na sledeći način, preko projekcije
jednog vektora na drugi:
b
ab
ba
a
c a b b a ba
Vektorski proizvod dva vektora je
vektor :
c a b
Čita se a krst b
ili
c a b sin
Pravac vektora je normalan i na jedan i na
drugi vektor, a smer određujemo pravilom
desnog zavrtnja i očigledno je da važi:
c
b
a
b a c
b
a
-c
Možemo dakle zaključiti da za
vektorski proizvod ne važi zakon
komutacije, tj.:
a b b a
Ukoliko je ugao između vektora 90,
tada je intenzitet vektora jednak:
c a b
Primer Dokaži da su vektori e i f
uzajamno normalni. Vektori i sa dati sa:
e ab
f ab
Vektori i imaju iste intenzitete i
predstavljeni su na slici 1.5.18.
a
b
Slika 1.5.18
Rešenje Po definiciji skalarnog proizvoda
imamo:
2
2
e f a b a b a a ab b a b b a b 0
cos 0 90
0
Primer Dati su vektori a i b, čiji su
intenziteti a 2 i b 3 . Ugao između
njih 45
0
Odredi:
a.
ab
b.
a b a 2b
a b 2 3 cos 45 6
2
3 2
2
2
2
a b a 2 b a 2 ab ab 2 b 4 12 6 18 8
Dodatak 1
Elementi trigonometrije
Pravougli trougao
a i b katete; c hipotenuza
c
sin
suprotna
kateta
hipotenuza
a
cos
nalegla
c
kateta
hipotenuza
b
tg tan
90
ctg cot
suprotna
a
b
c
kateta
a
nalegla
kateta
b
nalegla
kateta
b
suprotna
kateta
a
c
a
sin
suprotna
hipotenuza
nalegla kateta
cos
tg tan
suprotna
nalegla
ctg cot
nalegla
suprotna
kateta
kateta
a
c
kateta
kateta
b
c
hipotenuza
b
90
kateta
b
a
a
b
Odrediti vrednosti sin, cos, tan
i cot za uglove:
30
45
60
Uzimamo jednakostranični
trougao
a
a
a
Delimo trougao na dva
jednaka dela
a
a
a
Sada imamo sledeću situaciju:
a
1
sin 30 2
a
2
a
60
a
a
30 30
h
. .
a
2
a 3
cos 30
60
a
2
a
2
a
2
tg 30 tan 30
2
a 3
h
2
a
2
a
2
3
1
3
3
3
2
2
a 3
h
a 3
2
ctg 30 cot 30
2
a
2
3
1
3
U slučaju ugla od
45
Uzimamo kvadrat i delimo ga po dijagonali.
Koristimo Pitagorinu teoremu
h
45
45
.
a
h
h
2
a
2
2
2a
a
ha 2
a
2
2
ai b
Primer. Sabrati vektore
( a 5 , b 4 ), koji su dati na slici
b
a
30
b
by
a
30
bx
by
bx
b 3
by
2
1
b
b
2
2
c a b x b
2
2
2
y
c
c
2
b 3
b
a
2
2
41 20 3
2
Slide 9
Dr Vjekoslav Sajfert
ELEKTROTEHNIKA SA ELEKTRONIKOM
E+
E
E_
x
r
l
2
+q
-q
l
Univerzitet u Novom Sadu
Tehnički Fakultet "Mihajlo Pupin", Zrenjanin
Zrenjanin, 2007
Instinkt je nešto iznad znanja. Nema
sumnje da mi imamo u mozgu neka fina
nervna vlakna koja nam omugućavaju da
osetimo istinu kada logično zaključivanje
ili nekakav moždani napor, učinjen našom
voljom, ne dovodi do uspeha.
Nikola Tesla
Literatura
Dr Vjekoslav Sajfert, Elektrotehnika,
TFZR
Dr Borislav Odadžić, dr Vjekoslav
Sajfert, mr Vojin Kerleta, Zbirka
zadataka iz elektrotehnike sa
elektronikom, TFZR
Instinkt je nešto iznad znanja. Nema
sumnje da mi imamo u mozgu neka fina
nervna vlakna koja nam omugućavaju da
osetimo istinu kada logično zaključivanje
ili nekakav moždani napor, učinjen našom
voljom, ne dovodi do uspeha.
Nikola Tesla
Sadržaj
Uvod
Elektrostatika
Vremenski konstantne električne struje
Kretanje naelektrisane čestice u elektrostatičkom
polju u vakuumu
Naeletrisane čestice u magnetnom polju
Elektromagnetna indukcija
Vremenski promenljive električne struje. Redna RLC
veza
Paralelna veza elemenata u kolu
Višefazni sistemi
Elektronika
1. Uvod
1.1 Fizičke veličine i jedinice, SI
sistem jedinica
Fizičke veličine opisuju pojave,
procese i svojstva fizičkih tela. Izmeriti
neku fizičku veličinu znači uporediti je
sa odgovarajućom veličinom iste vrste,
koja je izabrana za jednicu mere. Otuda
se rezultat merenja izražava brojnom
vrednošću i jednicom mere:
x ({ x } { x })[ x ]
Dogovorom je izabrano sedam
fizičkih veličina za osnovne - osnovne
jedinice. Jedinice koje se dobijaju preko
osnovnih - izvedene jedinice.
Skup osnovnih i izvedenih jedinica se
naziva sistem jedinica. Na
međunarodnoj konferenciji 1960.
godine usvojen je međunarodni sistem
jedinica (SI). Na tom skupu za osnovne
fizičke veličine uvedene su jedinice koje
su date u tabeli 1.3.1.
Osim osnovnih jedinica SI sistema
postoje i izvedene jedinice. Razmotrimo
neke od njih.
Jedinica za brzinu se može dobiti iz
poznate definicije brzine:
[v ]
[s]
[t ]
m
s
ms
1
Jedinicu za ubrzanje ćemo dobiti iz
definicije ubrzanja:
m
[v ]
m
2
s
[a ]
ms
2
[t ]
s
s
Jedinica za silu se može dobiti iz
čuvenog drugog Njutnovog zakona:
[ F ] [ m ] [ a ] kg
m
s
2
kg m s
2
1N
1.2 Skalarne i vektorske fizičke
veličine. Osnovne operacije sa
vektorima.
Skalarne fizičke veličine se mogu izraziti
potpuno samo brojnom vrednošću i odogovarajućom
jedinicom merenja - npr. masa, vreme, zapremina,
gustina i dr.
Vektorske fizičke veličine karakteriše pravac,
smer i intenzitet (brojna vrednost). Takve veličine su
npr. brzina, ubrzanje, sila, itd.
Tenzorske fizičke veličine okarakterisane su sa
devet karakteristika. To su npr. tenzor inercije,
permitivnosti, tenzor permeabilnosti i sl.
Skalarne fizičke veličine se sabiraju,
množe, oduzimaju itd. algebarski, tj. ako
imamo dve skalarne fizičke veličine a i b,
onda je zbir a+b, razlika a-b, proizvod,
količnik a (b0).
b
Dva vektora su jednaka ako su im
jednaki intenziteti, pravci i smerovi.
Vektorske fizičke veličine i (vidi sliku
1.5.1) možemo sabrati, metodom
paralelograma, što je prikazano na slici
1.5.2.
Dovedemo oba vektora u zajedničku
napadnu tačku. Obrazujemo
paralelogram.
a1
a
a1
a2
Vektor
vektor.
a a1 a 2
a2
predstavlja rezultujući
Sabiranje pomenutih vektora metodom
poligona, prikazano na slici 1.5.3.
a
a1
a2
Slika 1.5.3
Intenzitet vektora se dobija primenom
kosinusne teoreme. Sa slike 1.5.4,
možemo pisati na osnovu kosinusne
teoreme:
B
a
A
a1
-
C
a2
Slika 1.5.4
a
2
a 1 a 2 2 a 1 a 2 cos ( - )
2
2
Trigonometrijski krug
y
rr
si n
cos
x
r =1
y
r
rr
cos ( - ) = -cos
cos( cos
r =1
x
Konačno napisati izraz koji ćemo koristiti
za nalaženje rezultujućeg vektora:
a
2
2
a1
2
a2
2 a 1 a 2 cos
Na slici 1.5.5 je prikazan slučaj
oduzimanja vektora
a ' a1 a 2 a1 ( a 2 )
a'
-a 2
Slika 1.5.5
a1
Na slici 1.5.6 je prikazan slučaj
oduzimanja vektora
-a 1
a2
a ''
a a 2 a1
U slučaju da treba da saberemo ili
oduzmemo više vektora mnogo je efikasnije
raditi metodom poligona. Razmotrimo sledeći
primer. Na slici 1.5.7 data su tri vektora i treba
naći rezultujući vektor:
R a1 a 2 a 3
a2
a1
a3
Slika 1.5.7
-a 3
R
a 1+ a 2
a1
a2
T
a1
a2
T1
a3
Komponente vektora su vektorske veličine, i
one se često koriste zbog elegantnijeg i
efikasnijeg rada, posebno u koordinatnim
sistemima. U x, y koordinatnom sistemu obično
vektor razlažemo na dve uzajamno normalne
komponente, vidi sliku 1.5.9 i 1.5.10:
y
a ax ay
b bx by
y
by
b
a
ay
ax
Slika 1.5.9
x
bx
Slika 1.5.19
x
Odgovarajući intenziteti vektora, prema
Pitagorinoj teoremi:
a
2
ax ay
2
2
b
2
bx by
2
2
Projekcije vektora su skalarne
veličine. One mogu biti pozitivne i
negativne.
y
y
ay
b
a
by
ax
x
a x a cos 0
a y a sin 0
bx
b x b cos 0
b y b sin 0
x
a
Proizvod vektora
i skalara p daje vektor čiji
je pravac i smer isti kao i pravac i smer vektora,
dok je intenzitet veći p puta(p>0) (slika 1.5.13).
p.a
a
Slika 1.5.13
Ort – jedinični vektor
Svaki vektor se može prikazati kao
proizvod svog intenziteta i jedničnog
vektora - orta:
a a a 0
a a ; a0 1
U slučaju dve dimenzije, x i y, imamo ortove osa i , j vidi sliku 1.5.14,
ili u slučaju tri dimenzije , i ,j,k vidi sliku 1.5.15.
y
z
j
j
i
k
x
i
y
x
Slika 1.5.14
Slika 1.5.15
Pomenimo dalje još dve mogućnosti
množenja vektora.
Skalarni proizvod dva vektora daje
skalar. Po definiciji skalarni proizvod
vektora je:
c a b a b cos a b cos
Skalarni proizvod takođe možemo
izraziti na sledeći način, preko projekcije
jednog vektora na drugi:
b
ab
ba
a
c a b b a ba
Vektorski proizvod dva vektora je
vektor :
c a b
Čita se a krst b
ili
c a b sin
Pravac vektora je normalan i na jedan i na
drugi vektor, a smer određujemo pravilom
desnog zavrtnja i očigledno je da važi:
c
b
a
b a c
b
a
-c
Možemo dakle zaključiti da za
vektorski proizvod ne važi zakon
komutacije, tj.:
a b b a
Ukoliko je ugao između vektora 90,
tada je intenzitet vektora jednak:
c a b
Primer Dokaži da su vektori e i f
uzajamno normalni. Vektori i sa dati sa:
e ab
f ab
Vektori i imaju iste intenzitete i
predstavljeni su na slici 1.5.18.
a
b
Slika 1.5.18
Rešenje Po definiciji skalarnog proizvoda
imamo:
2
2
e f a b a b a a ab b a b b a b 0
cos 0 90
0
Primer Dati su vektori a i b, čiji su
intenziteti a 2 i b 3 . Ugao između
njih 45
0
Odredi:
a.
ab
b.
a b a 2b
a b 2 3 cos 45 6
2
3 2
2
2
2
a b a 2 b a 2 ab ab 2 b 4 12 6 18 8
Dodatak 1
Elementi trigonometrije
Pravougli trougao
a i b katete; c hipotenuza
c
sin
suprotna
kateta
hipotenuza
a
cos
nalegla
c
kateta
hipotenuza
b
tg tan
90
ctg cot
suprotna
a
b
c
kateta
a
nalegla
kateta
b
nalegla
kateta
b
suprotna
kateta
a
c
a
sin
suprotna
hipotenuza
nalegla kateta
cos
tg tan
suprotna
nalegla
ctg cot
nalegla
suprotna
kateta
kateta
a
c
kateta
kateta
b
c
hipotenuza
b
90
kateta
b
a
a
b
Odrediti vrednosti sin, cos, tan
i cot za uglove:
30
45
60
Uzimamo jednakostranični
trougao
a
a
a
Delimo trougao na dva
jednaka dela
a
a
a
Sada imamo sledeću situaciju:
a
1
sin 30 2
a
2
a
60
a
a
30 30
h
. .
a
2
a 3
cos 30
60
a
2
a
2
a
2
tg 30 tan 30
2
a 3
h
2
a
2
a
2
3
1
3
3
3
2
2
a 3
h
a 3
2
ctg 30 cot 30
2
a
2
3
1
3
U slučaju ugla od
45
Uzimamo kvadrat i delimo ga po dijagonali.
Koristimo Pitagorinu teoremu
h
45
45
.
a
h
h
2
a
2
2
2a
a
ha 2
a
2
2
ai b
Primer. Sabrati vektore
( a 5 , b 4 ), koji su dati na slici
b
a
30
b
by
a
30
bx
by
bx
b 3
by
2
1
b
b
2
2
c a b x b
2
2
2
y
c
c
2
b 3
b
a
2
2
41 20 3
2
Slide 10
Dr Vjekoslav Sajfert
ELEKTROTEHNIKA SA ELEKTRONIKOM
E+
E
E_
x
r
l
2
+q
-q
l
Univerzitet u Novom Sadu
Tehnički Fakultet "Mihajlo Pupin", Zrenjanin
Zrenjanin, 2007
Instinkt je nešto iznad znanja. Nema
sumnje da mi imamo u mozgu neka fina
nervna vlakna koja nam omugućavaju da
osetimo istinu kada logično zaključivanje
ili nekakav moždani napor, učinjen našom
voljom, ne dovodi do uspeha.
Nikola Tesla
Literatura
Dr Vjekoslav Sajfert, Elektrotehnika,
TFZR
Dr Borislav Odadžić, dr Vjekoslav
Sajfert, mr Vojin Kerleta, Zbirka
zadataka iz elektrotehnike sa
elektronikom, TFZR
Instinkt je nešto iznad znanja. Nema
sumnje da mi imamo u mozgu neka fina
nervna vlakna koja nam omugućavaju da
osetimo istinu kada logično zaključivanje
ili nekakav moždani napor, učinjen našom
voljom, ne dovodi do uspeha.
Nikola Tesla
Sadržaj
Uvod
Elektrostatika
Vremenski konstantne električne struje
Kretanje naelektrisane čestice u elektrostatičkom
polju u vakuumu
Naeletrisane čestice u magnetnom polju
Elektromagnetna indukcija
Vremenski promenljive električne struje. Redna RLC
veza
Paralelna veza elemenata u kolu
Višefazni sistemi
Elektronika
1. Uvod
1.1 Fizičke veličine i jedinice, SI
sistem jedinica
Fizičke veličine opisuju pojave,
procese i svojstva fizičkih tela. Izmeriti
neku fizičku veličinu znači uporediti je
sa odgovarajućom veličinom iste vrste,
koja je izabrana za jednicu mere. Otuda
se rezultat merenja izražava brojnom
vrednošću i jednicom mere:
x ({ x } { x })[ x ]
Dogovorom je izabrano sedam
fizičkih veličina za osnovne - osnovne
jedinice. Jedinice koje se dobijaju preko
osnovnih - izvedene jedinice.
Skup osnovnih i izvedenih jedinica se
naziva sistem jedinica. Na
međunarodnoj konferenciji 1960.
godine usvojen je međunarodni sistem
jedinica (SI). Na tom skupu za osnovne
fizičke veličine uvedene su jedinice koje
su date u tabeli 1.3.1.
Osim osnovnih jedinica SI sistema
postoje i izvedene jedinice. Razmotrimo
neke od njih.
Jedinica za brzinu se može dobiti iz
poznate definicije brzine:
[v ]
[s]
[t ]
m
s
ms
1
Jedinicu za ubrzanje ćemo dobiti iz
definicije ubrzanja:
m
[v ]
m
2
s
[a ]
ms
2
[t ]
s
s
Jedinica za silu se može dobiti iz
čuvenog drugog Njutnovog zakona:
[ F ] [ m ] [ a ] kg
m
s
2
kg m s
2
1N
1.2 Skalarne i vektorske fizičke
veličine. Osnovne operacije sa
vektorima.
Skalarne fizičke veličine se mogu izraziti
potpuno samo brojnom vrednošću i odogovarajućom
jedinicom merenja - npr. masa, vreme, zapremina,
gustina i dr.
Vektorske fizičke veličine karakteriše pravac,
smer i intenzitet (brojna vrednost). Takve veličine su
npr. brzina, ubrzanje, sila, itd.
Tenzorske fizičke veličine okarakterisane su sa
devet karakteristika. To su npr. tenzor inercije,
permitivnosti, tenzor permeabilnosti i sl.
Skalarne fizičke veličine se sabiraju,
množe, oduzimaju itd. algebarski, tj. ako
imamo dve skalarne fizičke veličine a i b,
onda je zbir a+b, razlika a-b, proizvod,
količnik a (b0).
b
Dva vektora su jednaka ako su im
jednaki intenziteti, pravci i smerovi.
Vektorske fizičke veličine i (vidi sliku
1.5.1) možemo sabrati, metodom
paralelograma, što je prikazano na slici
1.5.2.
Dovedemo oba vektora u zajedničku
napadnu tačku. Obrazujemo
paralelogram.
a1
a
a1
a2
Vektor
vektor.
a a1 a 2
a2
predstavlja rezultujući
Sabiranje pomenutih vektora metodom
poligona, prikazano na slici 1.5.3.
a
a1
a2
Slika 1.5.3
Intenzitet vektora se dobija primenom
kosinusne teoreme. Sa slike 1.5.4,
možemo pisati na osnovu kosinusne
teoreme:
B
a
A
a1
-
C
a2
Slika 1.5.4
a
2
a 1 a 2 2 a 1 a 2 cos ( - )
2
2
Trigonometrijski krug
y
rr
si n
cos
x
r =1
y
r
rr
cos ( - ) = -cos
cos( cos
r =1
x
Konačno napisati izraz koji ćemo koristiti
za nalaženje rezultujućeg vektora:
a
2
2
a1
2
a2
2 a 1 a 2 cos
Na slici 1.5.5 je prikazan slučaj
oduzimanja vektora
a ' a1 a 2 a1 ( a 2 )
a'
-a 2
Slika 1.5.5
a1
Na slici 1.5.6 je prikazan slučaj
oduzimanja vektora
-a 1
a2
a ''
a a 2 a1
U slučaju da treba da saberemo ili
oduzmemo više vektora mnogo je efikasnije
raditi metodom poligona. Razmotrimo sledeći
primer. Na slici 1.5.7 data su tri vektora i treba
naći rezultujući vektor:
R a1 a 2 a 3
a2
a1
a3
Slika 1.5.7
-a 3
R
a 1+ a 2
a1
a2
T
a1
a2
T1
a3
Komponente vektora su vektorske veličine, i
one se često koriste zbog elegantnijeg i
efikasnijeg rada, posebno u koordinatnim
sistemima. U x, y koordinatnom sistemu obično
vektor razlažemo na dve uzajamno normalne
komponente, vidi sliku 1.5.9 i 1.5.10:
y
a ax ay
b bx by
y
by
b
a
ay
ax
Slika 1.5.9
x
bx
Slika 1.5.19
x
Odgovarajući intenziteti vektora, prema
Pitagorinoj teoremi:
a
2
ax ay
2
2
b
2
bx by
2
2
Projekcije vektora su skalarne
veličine. One mogu biti pozitivne i
negativne.
y
y
ay
b
a
by
ax
x
a x a cos 0
a y a sin 0
bx
b x b cos 0
b y b sin 0
x
a
Proizvod vektora
i skalara p daje vektor čiji
je pravac i smer isti kao i pravac i smer vektora,
dok je intenzitet veći p puta(p>0) (slika 1.5.13).
p.a
a
Slika 1.5.13
Ort – jedinični vektor
Svaki vektor se može prikazati kao
proizvod svog intenziteta i jedničnog
vektora - orta:
a a a 0
a a ; a0 1
U slučaju dve dimenzije, x i y, imamo ortove osa i , j vidi sliku 1.5.14,
ili u slučaju tri dimenzije , i ,j,k vidi sliku 1.5.15.
y
z
j
j
i
k
x
i
y
x
Slika 1.5.14
Slika 1.5.15
Pomenimo dalje još dve mogućnosti
množenja vektora.
Skalarni proizvod dva vektora daje
skalar. Po definiciji skalarni proizvod
vektora je:
c a b a b cos a b cos
Skalarni proizvod takođe možemo
izraziti na sledeći način, preko projekcije
jednog vektora na drugi:
b
ab
ba
a
c a b b a ba
Vektorski proizvod dva vektora je
vektor :
c a b
Čita se a krst b
ili
c a b sin
Pravac vektora je normalan i na jedan i na
drugi vektor, a smer određujemo pravilom
desnog zavrtnja i očigledno je da važi:
c
b
a
b a c
b
a
-c
Možemo dakle zaključiti da za
vektorski proizvod ne važi zakon
komutacije, tj.:
a b b a
Ukoliko je ugao između vektora 90,
tada je intenzitet vektora jednak:
c a b
Primer Dokaži da su vektori e i f
uzajamno normalni. Vektori i sa dati sa:
e ab
f ab
Vektori i imaju iste intenzitete i
predstavljeni su na slici 1.5.18.
a
b
Slika 1.5.18
Rešenje Po definiciji skalarnog proizvoda
imamo:
2
2
e f a b a b a a ab b a b b a b 0
cos 0 90
0
Primer Dati su vektori a i b, čiji su
intenziteti a 2 i b 3 . Ugao između
njih 45
0
Odredi:
a.
ab
b.
a b a 2b
a b 2 3 cos 45 6
2
3 2
2
2
2
a b a 2 b a 2 ab ab 2 b 4 12 6 18 8
Dodatak 1
Elementi trigonometrije
Pravougli trougao
a i b katete; c hipotenuza
c
sin
suprotna
kateta
hipotenuza
a
cos
nalegla
c
kateta
hipotenuza
b
tg tan
90
ctg cot
suprotna
a
b
c
kateta
a
nalegla
kateta
b
nalegla
kateta
b
suprotna
kateta
a
c
a
sin
suprotna
hipotenuza
nalegla kateta
cos
tg tan
suprotna
nalegla
ctg cot
nalegla
suprotna
kateta
kateta
a
c
kateta
kateta
b
c
hipotenuza
b
90
kateta
b
a
a
b
Odrediti vrednosti sin, cos, tan
i cot za uglove:
30
45
60
Uzimamo jednakostranični
trougao
a
a
a
Delimo trougao na dva
jednaka dela
a
a
a
Sada imamo sledeću situaciju:
a
1
sin 30 2
a
2
a
60
a
a
30 30
h
. .
a
2
a 3
cos 30
60
a
2
a
2
a
2
tg 30 tan 30
2
a 3
h
2
a
2
a
2
3
1
3
3
3
2
2
a 3
h
a 3
2
ctg 30 cot 30
2
a
2
3
1
3
U slučaju ugla od
45
Uzimamo kvadrat i delimo ga po dijagonali.
Koristimo Pitagorinu teoremu
h
45
45
.
a
h
h
2
a
2
2
2a
a
ha 2
a
2
2
ai b
Primer. Sabrati vektore
( a 5 , b 4 ), koji su dati na slici
b
a
30
b
by
a
30
bx
by
bx
b 3
by
2
1
b
b
2
2
c a b x b
2
2
2
y
c
c
2
b 3
b
a
2
2
41 20 3
2
Slide 11
Dr Vjekoslav Sajfert
ELEKTROTEHNIKA SA ELEKTRONIKOM
E+
E
E_
x
r
l
2
+q
-q
l
Univerzitet u Novom Sadu
Tehnički Fakultet "Mihajlo Pupin", Zrenjanin
Zrenjanin, 2007
Instinkt je nešto iznad znanja. Nema
sumnje da mi imamo u mozgu neka fina
nervna vlakna koja nam omugućavaju da
osetimo istinu kada logično zaključivanje
ili nekakav moždani napor, učinjen našom
voljom, ne dovodi do uspeha.
Nikola Tesla
Literatura
Dr Vjekoslav Sajfert, Elektrotehnika,
TFZR
Dr Borislav Odadžić, dr Vjekoslav
Sajfert, mr Vojin Kerleta, Zbirka
zadataka iz elektrotehnike sa
elektronikom, TFZR
Instinkt je nešto iznad znanja. Nema
sumnje da mi imamo u mozgu neka fina
nervna vlakna koja nam omugućavaju da
osetimo istinu kada logično zaključivanje
ili nekakav moždani napor, učinjen našom
voljom, ne dovodi do uspeha.
Nikola Tesla
Sadržaj
Uvod
Elektrostatika
Vremenski konstantne električne struje
Kretanje naelektrisane čestice u elektrostatičkom
polju u vakuumu
Naeletrisane čestice u magnetnom polju
Elektromagnetna indukcija
Vremenski promenljive električne struje. Redna RLC
veza
Paralelna veza elemenata u kolu
Višefazni sistemi
Elektronika
1. Uvod
1.1 Fizičke veličine i jedinice, SI
sistem jedinica
Fizičke veličine opisuju pojave,
procese i svojstva fizičkih tela. Izmeriti
neku fizičku veličinu znači uporediti je
sa odgovarajućom veličinom iste vrste,
koja je izabrana za jednicu mere. Otuda
se rezultat merenja izražava brojnom
vrednošću i jednicom mere:
x ({ x } { x })[ x ]
Dogovorom je izabrano sedam
fizičkih veličina za osnovne - osnovne
jedinice. Jedinice koje se dobijaju preko
osnovnih - izvedene jedinice.
Skup osnovnih i izvedenih jedinica se
naziva sistem jedinica. Na
međunarodnoj konferenciji 1960.
godine usvojen je međunarodni sistem
jedinica (SI). Na tom skupu za osnovne
fizičke veličine uvedene su jedinice koje
su date u tabeli 1.3.1.
Osim osnovnih jedinica SI sistema
postoje i izvedene jedinice. Razmotrimo
neke od njih.
Jedinica za brzinu se može dobiti iz
poznate definicije brzine:
[v ]
[s]
[t ]
m
s
ms
1
Jedinicu za ubrzanje ćemo dobiti iz
definicije ubrzanja:
m
[v ]
m
2
s
[a ]
ms
2
[t ]
s
s
Jedinica za silu se može dobiti iz
čuvenog drugog Njutnovog zakona:
[ F ] [ m ] [ a ] kg
m
s
2
kg m s
2
1N
1.2 Skalarne i vektorske fizičke
veličine. Osnovne operacije sa
vektorima.
Skalarne fizičke veličine se mogu izraziti
potpuno samo brojnom vrednošću i odogovarajućom
jedinicom merenja - npr. masa, vreme, zapremina,
gustina i dr.
Vektorske fizičke veličine karakteriše pravac,
smer i intenzitet (brojna vrednost). Takve veličine su
npr. brzina, ubrzanje, sila, itd.
Tenzorske fizičke veličine okarakterisane su sa
devet karakteristika. To su npr. tenzor inercije,
permitivnosti, tenzor permeabilnosti i sl.
Skalarne fizičke veličine se sabiraju,
množe, oduzimaju itd. algebarski, tj. ako
imamo dve skalarne fizičke veličine a i b,
onda je zbir a+b, razlika a-b, proizvod,
količnik a (b0).
b
Dva vektora su jednaka ako su im
jednaki intenziteti, pravci i smerovi.
Vektorske fizičke veličine i (vidi sliku
1.5.1) možemo sabrati, metodom
paralelograma, što je prikazano na slici
1.5.2.
Dovedemo oba vektora u zajedničku
napadnu tačku. Obrazujemo
paralelogram.
a1
a
a1
a2
Vektor
vektor.
a a1 a 2
a2
predstavlja rezultujući
Sabiranje pomenutih vektora metodom
poligona, prikazano na slici 1.5.3.
a
a1
a2
Slika 1.5.3
Intenzitet vektora se dobija primenom
kosinusne teoreme. Sa slike 1.5.4,
možemo pisati na osnovu kosinusne
teoreme:
B
a
A
a1
-
C
a2
Slika 1.5.4
a
2
a 1 a 2 2 a 1 a 2 cos ( - )
2
2
Trigonometrijski krug
y
rr
si n
cos
x
r =1
y
r
rr
cos ( - ) = -cos
cos( cos
r =1
x
Konačno napisati izraz koji ćemo koristiti
za nalaženje rezultujućeg vektora:
a
2
2
a1
2
a2
2 a 1 a 2 cos
Na slici 1.5.5 je prikazan slučaj
oduzimanja vektora
a ' a1 a 2 a1 ( a 2 )
a'
-a 2
Slika 1.5.5
a1
Na slici 1.5.6 je prikazan slučaj
oduzimanja vektora
-a 1
a2
a ''
a a 2 a1
U slučaju da treba da saberemo ili
oduzmemo više vektora mnogo je efikasnije
raditi metodom poligona. Razmotrimo sledeći
primer. Na slici 1.5.7 data su tri vektora i treba
naći rezultujući vektor:
R a1 a 2 a 3
a2
a1
a3
Slika 1.5.7
-a 3
R
a 1+ a 2
a1
a2
T
a1
a2
T1
a3
Komponente vektora su vektorske veličine, i
one se često koriste zbog elegantnijeg i
efikasnijeg rada, posebno u koordinatnim
sistemima. U x, y koordinatnom sistemu obično
vektor razlažemo na dve uzajamno normalne
komponente, vidi sliku 1.5.9 i 1.5.10:
y
a ax ay
b bx by
y
by
b
a
ay
ax
Slika 1.5.9
x
bx
Slika 1.5.19
x
Odgovarajući intenziteti vektora, prema
Pitagorinoj teoremi:
a
2
ax ay
2
2
b
2
bx by
2
2
Projekcije vektora su skalarne
veličine. One mogu biti pozitivne i
negativne.
y
y
ay
b
a
by
ax
x
a x a cos 0
a y a sin 0
bx
b x b cos 0
b y b sin 0
x
a
Proizvod vektora
i skalara p daje vektor čiji
je pravac i smer isti kao i pravac i smer vektora,
dok je intenzitet veći p puta(p>0) (slika 1.5.13).
p.a
a
Slika 1.5.13
Ort – jedinični vektor
Svaki vektor se može prikazati kao
proizvod svog intenziteta i jedničnog
vektora - orta:
a a a 0
a a ; a0 1
U slučaju dve dimenzije, x i y, imamo ortove osa i , j vidi sliku 1.5.14,
ili u slučaju tri dimenzije , i ,j,k vidi sliku 1.5.15.
y
z
j
j
i
k
x
i
y
x
Slika 1.5.14
Slika 1.5.15
Pomenimo dalje još dve mogućnosti
množenja vektora.
Skalarni proizvod dva vektora daje
skalar. Po definiciji skalarni proizvod
vektora je:
c a b a b cos a b cos
Skalarni proizvod takođe možemo
izraziti na sledeći način, preko projekcije
jednog vektora na drugi:
b
ab
ba
a
c a b b a ba
Vektorski proizvod dva vektora je
vektor :
c a b
Čita se a krst b
ili
c a b sin
Pravac vektora je normalan i na jedan i na
drugi vektor, a smer određujemo pravilom
desnog zavrtnja i očigledno je da važi:
c
b
a
b a c
b
a
-c
Možemo dakle zaključiti da za
vektorski proizvod ne važi zakon
komutacije, tj.:
a b b a
Ukoliko je ugao između vektora 90,
tada je intenzitet vektora jednak:
c a b
Primer Dokaži da su vektori e i f
uzajamno normalni. Vektori i sa dati sa:
e ab
f ab
Vektori i imaju iste intenzitete i
predstavljeni su na slici 1.5.18.
a
b
Slika 1.5.18
Rešenje Po definiciji skalarnog proizvoda
imamo:
2
2
e f a b a b a a ab b a b b a b 0
cos 0 90
0
Primer Dati su vektori a i b, čiji su
intenziteti a 2 i b 3 . Ugao između
njih 45
0
Odredi:
a.
ab
b.
a b a 2b
a b 2 3 cos 45 6
2
3 2
2
2
2
a b a 2 b a 2 ab ab 2 b 4 12 6 18 8
Dodatak 1
Elementi trigonometrije
Pravougli trougao
a i b katete; c hipotenuza
c
sin
suprotna
kateta
hipotenuza
a
cos
nalegla
c
kateta
hipotenuza
b
tg tan
90
ctg cot
suprotna
a
b
c
kateta
a
nalegla
kateta
b
nalegla
kateta
b
suprotna
kateta
a
c
a
sin
suprotna
hipotenuza
nalegla kateta
cos
tg tan
suprotna
nalegla
ctg cot
nalegla
suprotna
kateta
kateta
a
c
kateta
kateta
b
c
hipotenuza
b
90
kateta
b
a
a
b
Odrediti vrednosti sin, cos, tan
i cot za uglove:
30
45
60
Uzimamo jednakostranični
trougao
a
a
a
Delimo trougao na dva
jednaka dela
a
a
a
Sada imamo sledeću situaciju:
a
1
sin 30 2
a
2
a
60
a
a
30 30
h
. .
a
2
a 3
cos 30
60
a
2
a
2
a
2
tg 30 tan 30
2
a 3
h
2
a
2
a
2
3
1
3
3
3
2
2
a 3
h
a 3
2
ctg 30 cot 30
2
a
2
3
1
3
U slučaju ugla od
45
Uzimamo kvadrat i delimo ga po dijagonali.
Koristimo Pitagorinu teoremu
h
45
45
.
a
h
h
2
a
2
2
2a
a
ha 2
a
2
2
ai b
Primer. Sabrati vektore
( a 5 , b 4 ), koji su dati na slici
b
a
30
b
by
a
30
bx
by
bx
b 3
by
2
1
b
b
2
2
c a b x b
2
2
2
y
c
c
2
b 3
b
a
2
2
41 20 3
2
Slide 12
Dr Vjekoslav Sajfert
ELEKTROTEHNIKA SA ELEKTRONIKOM
E+
E
E_
x
r
l
2
+q
-q
l
Univerzitet u Novom Sadu
Tehnički Fakultet "Mihajlo Pupin", Zrenjanin
Zrenjanin, 2007
Instinkt je nešto iznad znanja. Nema
sumnje da mi imamo u mozgu neka fina
nervna vlakna koja nam omugućavaju da
osetimo istinu kada logično zaključivanje
ili nekakav moždani napor, učinjen našom
voljom, ne dovodi do uspeha.
Nikola Tesla
Literatura
Dr Vjekoslav Sajfert, Elektrotehnika,
TFZR
Dr Borislav Odadžić, dr Vjekoslav
Sajfert, mr Vojin Kerleta, Zbirka
zadataka iz elektrotehnike sa
elektronikom, TFZR
Instinkt je nešto iznad znanja. Nema
sumnje da mi imamo u mozgu neka fina
nervna vlakna koja nam omugućavaju da
osetimo istinu kada logično zaključivanje
ili nekakav moždani napor, učinjen našom
voljom, ne dovodi do uspeha.
Nikola Tesla
Sadržaj
Uvod
Elektrostatika
Vremenski konstantne električne struje
Kretanje naelektrisane čestice u elektrostatičkom
polju u vakuumu
Naeletrisane čestice u magnetnom polju
Elektromagnetna indukcija
Vremenski promenljive električne struje. Redna RLC
veza
Paralelna veza elemenata u kolu
Višefazni sistemi
Elektronika
1. Uvod
1.1 Fizičke veličine i jedinice, SI
sistem jedinica
Fizičke veličine opisuju pojave,
procese i svojstva fizičkih tela. Izmeriti
neku fizičku veličinu znači uporediti je
sa odgovarajućom veličinom iste vrste,
koja je izabrana za jednicu mere. Otuda
se rezultat merenja izražava brojnom
vrednošću i jednicom mere:
x ({ x } { x })[ x ]
Dogovorom je izabrano sedam
fizičkih veličina za osnovne - osnovne
jedinice. Jedinice koje se dobijaju preko
osnovnih - izvedene jedinice.
Skup osnovnih i izvedenih jedinica se
naziva sistem jedinica. Na
međunarodnoj konferenciji 1960.
godine usvojen je međunarodni sistem
jedinica (SI). Na tom skupu za osnovne
fizičke veličine uvedene su jedinice koje
su date u tabeli 1.3.1.
Osim osnovnih jedinica SI sistema
postoje i izvedene jedinice. Razmotrimo
neke od njih.
Jedinica za brzinu se može dobiti iz
poznate definicije brzine:
[v ]
[s]
[t ]
m
s
ms
1
Jedinicu za ubrzanje ćemo dobiti iz
definicije ubrzanja:
m
[v ]
m
2
s
[a ]
ms
2
[t ]
s
s
Jedinica za silu se može dobiti iz
čuvenog drugog Njutnovog zakona:
[ F ] [ m ] [ a ] kg
m
s
2
kg m s
2
1N
1.2 Skalarne i vektorske fizičke
veličine. Osnovne operacije sa
vektorima.
Skalarne fizičke veličine se mogu izraziti
potpuno samo brojnom vrednošću i odogovarajućom
jedinicom merenja - npr. masa, vreme, zapremina,
gustina i dr.
Vektorske fizičke veličine karakteriše pravac,
smer i intenzitet (brojna vrednost). Takve veličine su
npr. brzina, ubrzanje, sila, itd.
Tenzorske fizičke veličine okarakterisane su sa
devet karakteristika. To su npr. tenzor inercije,
permitivnosti, tenzor permeabilnosti i sl.
Skalarne fizičke veličine se sabiraju,
množe, oduzimaju itd. algebarski, tj. ako
imamo dve skalarne fizičke veličine a i b,
onda je zbir a+b, razlika a-b, proizvod,
količnik a (b0).
b
Dva vektora su jednaka ako su im
jednaki intenziteti, pravci i smerovi.
Vektorske fizičke veličine i (vidi sliku
1.5.1) možemo sabrati, metodom
paralelograma, što je prikazano na slici
1.5.2.
Dovedemo oba vektora u zajedničku
napadnu tačku. Obrazujemo
paralelogram.
a1
a
a1
a2
Vektor
vektor.
a a1 a 2
a2
predstavlja rezultujući
Sabiranje pomenutih vektora metodom
poligona, prikazano na slici 1.5.3.
a
a1
a2
Slika 1.5.3
Intenzitet vektora se dobija primenom
kosinusne teoreme. Sa slike 1.5.4,
možemo pisati na osnovu kosinusne
teoreme:
B
a
A
a1
-
C
a2
Slika 1.5.4
a
2
a 1 a 2 2 a 1 a 2 cos ( - )
2
2
Trigonometrijski krug
y
rr
si n
cos
x
r =1
y
r
rr
cos ( - ) = -cos
cos( cos
r =1
x
Konačno napisati izraz koji ćemo koristiti
za nalaženje rezultujućeg vektora:
a
2
2
a1
2
a2
2 a 1 a 2 cos
Na slici 1.5.5 je prikazan slučaj
oduzimanja vektora
a ' a1 a 2 a1 ( a 2 )
a'
-a 2
Slika 1.5.5
a1
Na slici 1.5.6 je prikazan slučaj
oduzimanja vektora
-a 1
a2
a ''
a a 2 a1
U slučaju da treba da saberemo ili
oduzmemo više vektora mnogo je efikasnije
raditi metodom poligona. Razmotrimo sledeći
primer. Na slici 1.5.7 data su tri vektora i treba
naći rezultujući vektor:
R a1 a 2 a 3
a2
a1
a3
Slika 1.5.7
-a 3
R
a 1+ a 2
a1
a2
T
a1
a2
T1
a3
Komponente vektora su vektorske veličine, i
one se često koriste zbog elegantnijeg i
efikasnijeg rada, posebno u koordinatnim
sistemima. U x, y koordinatnom sistemu obično
vektor razlažemo na dve uzajamno normalne
komponente, vidi sliku 1.5.9 i 1.5.10:
y
a ax ay
b bx by
y
by
b
a
ay
ax
Slika 1.5.9
x
bx
Slika 1.5.19
x
Odgovarajući intenziteti vektora, prema
Pitagorinoj teoremi:
a
2
ax ay
2
2
b
2
bx by
2
2
Projekcije vektora su skalarne
veličine. One mogu biti pozitivne i
negativne.
y
y
ay
b
a
by
ax
x
a x a cos 0
a y a sin 0
bx
b x b cos 0
b y b sin 0
x
a
Proizvod vektora
i skalara p daje vektor čiji
je pravac i smer isti kao i pravac i smer vektora,
dok je intenzitet veći p puta(p>0) (slika 1.5.13).
p.a
a
Slika 1.5.13
Ort – jedinični vektor
Svaki vektor se može prikazati kao
proizvod svog intenziteta i jedničnog
vektora - orta:
a a a 0
a a ; a0 1
U slučaju dve dimenzije, x i y, imamo ortove osa i , j vidi sliku 1.5.14,
ili u slučaju tri dimenzije , i ,j,k vidi sliku 1.5.15.
y
z
j
j
i
k
x
i
y
x
Slika 1.5.14
Slika 1.5.15
Pomenimo dalje još dve mogućnosti
množenja vektora.
Skalarni proizvod dva vektora daje
skalar. Po definiciji skalarni proizvod
vektora je:
c a b a b cos a b cos
Skalarni proizvod takođe možemo
izraziti na sledeći način, preko projekcije
jednog vektora na drugi:
b
ab
ba
a
c a b b a ba
Vektorski proizvod dva vektora je
vektor :
c a b
Čita se a krst b
ili
c a b sin
Pravac vektora je normalan i na jedan i na
drugi vektor, a smer određujemo pravilom
desnog zavrtnja i očigledno je da važi:
c
b
a
b a c
b
a
-c
Možemo dakle zaključiti da za
vektorski proizvod ne važi zakon
komutacije, tj.:
a b b a
Ukoliko je ugao između vektora 90,
tada je intenzitet vektora jednak:
c a b
Primer Dokaži da su vektori e i f
uzajamno normalni. Vektori i sa dati sa:
e ab
f ab
Vektori i imaju iste intenzitete i
predstavljeni su na slici 1.5.18.
a
b
Slika 1.5.18
Rešenje Po definiciji skalarnog proizvoda
imamo:
2
2
e f a b a b a a ab b a b b a b 0
cos 0 90
0
Primer Dati su vektori a i b, čiji su
intenziteti a 2 i b 3 . Ugao između
njih 45
0
Odredi:
a.
ab
b.
a b a 2b
a b 2 3 cos 45 6
2
3 2
2
2
2
a b a 2 b a 2 ab ab 2 b 4 12 6 18 8
Dodatak 1
Elementi trigonometrije
Pravougli trougao
a i b katete; c hipotenuza
c
sin
suprotna
kateta
hipotenuza
a
cos
nalegla
c
kateta
hipotenuza
b
tg tan
90
ctg cot
suprotna
a
b
c
kateta
a
nalegla
kateta
b
nalegla
kateta
b
suprotna
kateta
a
c
a
sin
suprotna
hipotenuza
nalegla kateta
cos
tg tan
suprotna
nalegla
ctg cot
nalegla
suprotna
kateta
kateta
a
c
kateta
kateta
b
c
hipotenuza
b
90
kateta
b
a
a
b
Odrediti vrednosti sin, cos, tan
i cot za uglove:
30
45
60
Uzimamo jednakostranični
trougao
a
a
a
Delimo trougao na dva
jednaka dela
a
a
a
Sada imamo sledeću situaciju:
a
1
sin 30 2
a
2
a
60
a
a
30 30
h
. .
a
2
a 3
cos 30
60
a
2
a
2
a
2
tg 30 tan 30
2
a 3
h
2
a
2
a
2
3
1
3
3
3
2
2
a 3
h
a 3
2
ctg 30 cot 30
2
a
2
3
1
3
U slučaju ugla od
45
Uzimamo kvadrat i delimo ga po dijagonali.
Koristimo Pitagorinu teoremu
h
45
45
.
a
h
h
2
a
2
2
2a
a
ha 2
a
2
2
ai b
Primer. Sabrati vektore
( a 5 , b 4 ), koji su dati na slici
b
a
30
b
by
a
30
bx
by
bx
b 3
by
2
1
b
b
2
2
c a b x b
2
2
2
y
c
c
2
b 3
b
a
2
2
41 20 3
2
Slide 13
Dr Vjekoslav Sajfert
ELEKTROTEHNIKA SA ELEKTRONIKOM
E+
E
E_
x
r
l
2
+q
-q
l
Univerzitet u Novom Sadu
Tehnički Fakultet "Mihajlo Pupin", Zrenjanin
Zrenjanin, 2007
Instinkt je nešto iznad znanja. Nema
sumnje da mi imamo u mozgu neka fina
nervna vlakna koja nam omugućavaju da
osetimo istinu kada logično zaključivanje
ili nekakav moždani napor, učinjen našom
voljom, ne dovodi do uspeha.
Nikola Tesla
Literatura
Dr Vjekoslav Sajfert, Elektrotehnika,
TFZR
Dr Borislav Odadžić, dr Vjekoslav
Sajfert, mr Vojin Kerleta, Zbirka
zadataka iz elektrotehnike sa
elektronikom, TFZR
Instinkt je nešto iznad znanja. Nema
sumnje da mi imamo u mozgu neka fina
nervna vlakna koja nam omugućavaju da
osetimo istinu kada logično zaključivanje
ili nekakav moždani napor, učinjen našom
voljom, ne dovodi do uspeha.
Nikola Tesla
Sadržaj
Uvod
Elektrostatika
Vremenski konstantne električne struje
Kretanje naelektrisane čestice u elektrostatičkom
polju u vakuumu
Naeletrisane čestice u magnetnom polju
Elektromagnetna indukcija
Vremenski promenljive električne struje. Redna RLC
veza
Paralelna veza elemenata u kolu
Višefazni sistemi
Elektronika
1. Uvod
1.1 Fizičke veličine i jedinice, SI
sistem jedinica
Fizičke veličine opisuju pojave,
procese i svojstva fizičkih tela. Izmeriti
neku fizičku veličinu znači uporediti je
sa odgovarajućom veličinom iste vrste,
koja je izabrana za jednicu mere. Otuda
se rezultat merenja izražava brojnom
vrednošću i jednicom mere:
x ({ x } { x })[ x ]
Dogovorom je izabrano sedam
fizičkih veličina za osnovne - osnovne
jedinice. Jedinice koje se dobijaju preko
osnovnih - izvedene jedinice.
Skup osnovnih i izvedenih jedinica se
naziva sistem jedinica. Na
međunarodnoj konferenciji 1960.
godine usvojen je međunarodni sistem
jedinica (SI). Na tom skupu za osnovne
fizičke veličine uvedene su jedinice koje
su date u tabeli 1.3.1.
Osim osnovnih jedinica SI sistema
postoje i izvedene jedinice. Razmotrimo
neke od njih.
Jedinica za brzinu se može dobiti iz
poznate definicije brzine:
[v ]
[s]
[t ]
m
s
ms
1
Jedinicu za ubrzanje ćemo dobiti iz
definicije ubrzanja:
m
[v ]
m
2
s
[a ]
ms
2
[t ]
s
s
Jedinica za silu se može dobiti iz
čuvenog drugog Njutnovog zakona:
[ F ] [ m ] [ a ] kg
m
s
2
kg m s
2
1N
1.2 Skalarne i vektorske fizičke
veličine. Osnovne operacije sa
vektorima.
Skalarne fizičke veličine se mogu izraziti
potpuno samo brojnom vrednošću i odogovarajućom
jedinicom merenja - npr. masa, vreme, zapremina,
gustina i dr.
Vektorske fizičke veličine karakteriše pravac,
smer i intenzitet (brojna vrednost). Takve veličine su
npr. brzina, ubrzanje, sila, itd.
Tenzorske fizičke veličine okarakterisane su sa
devet karakteristika. To su npr. tenzor inercije,
permitivnosti, tenzor permeabilnosti i sl.
Skalarne fizičke veličine se sabiraju,
množe, oduzimaju itd. algebarski, tj. ako
imamo dve skalarne fizičke veličine a i b,
onda je zbir a+b, razlika a-b, proizvod,
količnik a (b0).
b
Dva vektora su jednaka ako su im
jednaki intenziteti, pravci i smerovi.
Vektorske fizičke veličine i (vidi sliku
1.5.1) možemo sabrati, metodom
paralelograma, što je prikazano na slici
1.5.2.
Dovedemo oba vektora u zajedničku
napadnu tačku. Obrazujemo
paralelogram.
a1
a
a1
a2
Vektor
vektor.
a a1 a 2
a2
predstavlja rezultujući
Sabiranje pomenutih vektora metodom
poligona, prikazano na slici 1.5.3.
a
a1
a2
Slika 1.5.3
Intenzitet vektora se dobija primenom
kosinusne teoreme. Sa slike 1.5.4,
možemo pisati na osnovu kosinusne
teoreme:
B
a
A
a1
-
C
a2
Slika 1.5.4
a
2
a 1 a 2 2 a 1 a 2 cos ( - )
2
2
Trigonometrijski krug
y
rr
si n
cos
x
r =1
y
r
rr
cos ( - ) = -cos
cos( cos
r =1
x
Konačno napisati izraz koji ćemo koristiti
za nalaženje rezultujućeg vektora:
a
2
2
a1
2
a2
2 a 1 a 2 cos
Na slici 1.5.5 je prikazan slučaj
oduzimanja vektora
a ' a1 a 2 a1 ( a 2 )
a'
-a 2
Slika 1.5.5
a1
Na slici 1.5.6 je prikazan slučaj
oduzimanja vektora
-a 1
a2
a ''
a a 2 a1
U slučaju da treba da saberemo ili
oduzmemo više vektora mnogo je efikasnije
raditi metodom poligona. Razmotrimo sledeći
primer. Na slici 1.5.7 data su tri vektora i treba
naći rezultujući vektor:
R a1 a 2 a 3
a2
a1
a3
Slika 1.5.7
-a 3
R
a 1+ a 2
a1
a2
T
a1
a2
T1
a3
Komponente vektora su vektorske veličine, i
one se često koriste zbog elegantnijeg i
efikasnijeg rada, posebno u koordinatnim
sistemima. U x, y koordinatnom sistemu obično
vektor razlažemo na dve uzajamno normalne
komponente, vidi sliku 1.5.9 i 1.5.10:
y
a ax ay
b bx by
y
by
b
a
ay
ax
Slika 1.5.9
x
bx
Slika 1.5.19
x
Odgovarajući intenziteti vektora, prema
Pitagorinoj teoremi:
a
2
ax ay
2
2
b
2
bx by
2
2
Projekcije vektora su skalarne
veličine. One mogu biti pozitivne i
negativne.
y
y
ay
b
a
by
ax
x
a x a cos 0
a y a sin 0
bx
b x b cos 0
b y b sin 0
x
a
Proizvod vektora
i skalara p daje vektor čiji
je pravac i smer isti kao i pravac i smer vektora,
dok je intenzitet veći p puta(p>0) (slika 1.5.13).
p.a
a
Slika 1.5.13
Ort – jedinični vektor
Svaki vektor se može prikazati kao
proizvod svog intenziteta i jedničnog
vektora - orta:
a a a 0
a a ; a0 1
U slučaju dve dimenzije, x i y, imamo ortove osa i , j vidi sliku 1.5.14,
ili u slučaju tri dimenzije , i ,j,k vidi sliku 1.5.15.
y
z
j
j
i
k
x
i
y
x
Slika 1.5.14
Slika 1.5.15
Pomenimo dalje još dve mogućnosti
množenja vektora.
Skalarni proizvod dva vektora daje
skalar. Po definiciji skalarni proizvod
vektora je:
c a b a b cos a b cos
Skalarni proizvod takođe možemo
izraziti na sledeći način, preko projekcije
jednog vektora na drugi:
b
ab
ba
a
c a b b a ba
Vektorski proizvod dva vektora je
vektor :
c a b
Čita se a krst b
ili
c a b sin
Pravac vektora je normalan i na jedan i na
drugi vektor, a smer određujemo pravilom
desnog zavrtnja i očigledno je da važi:
c
b
a
b a c
b
a
-c
Možemo dakle zaključiti da za
vektorski proizvod ne važi zakon
komutacije, tj.:
a b b a
Ukoliko je ugao između vektora 90,
tada je intenzitet vektora jednak:
c a b
Primer Dokaži da su vektori e i f
uzajamno normalni. Vektori i sa dati sa:
e ab
f ab
Vektori i imaju iste intenzitete i
predstavljeni su na slici 1.5.18.
a
b
Slika 1.5.18
Rešenje Po definiciji skalarnog proizvoda
imamo:
2
2
e f a b a b a a ab b a b b a b 0
cos 0 90
0
Primer Dati su vektori a i b, čiji su
intenziteti a 2 i b 3 . Ugao između
njih 45
0
Odredi:
a.
ab
b.
a b a 2b
a b 2 3 cos 45 6
2
3 2
2
2
2
a b a 2 b a 2 ab ab 2 b 4 12 6 18 8
Dodatak 1
Elementi trigonometrije
Pravougli trougao
a i b katete; c hipotenuza
c
sin
suprotna
kateta
hipotenuza
a
cos
nalegla
c
kateta
hipotenuza
b
tg tan
90
ctg cot
suprotna
a
b
c
kateta
a
nalegla
kateta
b
nalegla
kateta
b
suprotna
kateta
a
c
a
sin
suprotna
hipotenuza
nalegla kateta
cos
tg tan
suprotna
nalegla
ctg cot
nalegla
suprotna
kateta
kateta
a
c
kateta
kateta
b
c
hipotenuza
b
90
kateta
b
a
a
b
Odrediti vrednosti sin, cos, tan
i cot za uglove:
30
45
60
Uzimamo jednakostranični
trougao
a
a
a
Delimo trougao na dva
jednaka dela
a
a
a
Sada imamo sledeću situaciju:
a
1
sin 30 2
a
2
a
60
a
a
30 30
h
. .
a
2
a 3
cos 30
60
a
2
a
2
a
2
tg 30 tan 30
2
a 3
h
2
a
2
a
2
3
1
3
3
3
2
2
a 3
h
a 3
2
ctg 30 cot 30
2
a
2
3
1
3
U slučaju ugla od
45
Uzimamo kvadrat i delimo ga po dijagonali.
Koristimo Pitagorinu teoremu
h
45
45
.
a
h
h
2
a
2
2
2a
a
ha 2
a
2
2
ai b
Primer. Sabrati vektore
( a 5 , b 4 ), koji su dati na slici
b
a
30
b
by
a
30
bx
by
bx
b 3
by
2
1
b
b
2
2
c a b x b
2
2
2
y
c
c
2
b 3
b
a
2
2
41 20 3
2
Slide 14
Dr Vjekoslav Sajfert
ELEKTROTEHNIKA SA ELEKTRONIKOM
E+
E
E_
x
r
l
2
+q
-q
l
Univerzitet u Novom Sadu
Tehnički Fakultet "Mihajlo Pupin", Zrenjanin
Zrenjanin, 2007
Instinkt je nešto iznad znanja. Nema
sumnje da mi imamo u mozgu neka fina
nervna vlakna koja nam omugućavaju da
osetimo istinu kada logično zaključivanje
ili nekakav moždani napor, učinjen našom
voljom, ne dovodi do uspeha.
Nikola Tesla
Literatura
Dr Vjekoslav Sajfert, Elektrotehnika,
TFZR
Dr Borislav Odadžić, dr Vjekoslav
Sajfert, mr Vojin Kerleta, Zbirka
zadataka iz elektrotehnike sa
elektronikom, TFZR
Instinkt je nešto iznad znanja. Nema
sumnje da mi imamo u mozgu neka fina
nervna vlakna koja nam omugućavaju da
osetimo istinu kada logično zaključivanje
ili nekakav moždani napor, učinjen našom
voljom, ne dovodi do uspeha.
Nikola Tesla
Sadržaj
Uvod
Elektrostatika
Vremenski konstantne električne struje
Kretanje naelektrisane čestice u elektrostatičkom
polju u vakuumu
Naeletrisane čestice u magnetnom polju
Elektromagnetna indukcija
Vremenski promenljive električne struje. Redna RLC
veza
Paralelna veza elemenata u kolu
Višefazni sistemi
Elektronika
1. Uvod
1.1 Fizičke veličine i jedinice, SI
sistem jedinica
Fizičke veličine opisuju pojave,
procese i svojstva fizičkih tela. Izmeriti
neku fizičku veličinu znači uporediti je
sa odgovarajućom veličinom iste vrste,
koja je izabrana za jednicu mere. Otuda
se rezultat merenja izražava brojnom
vrednošću i jednicom mere:
x ({ x } { x })[ x ]
Dogovorom je izabrano sedam
fizičkih veličina za osnovne - osnovne
jedinice. Jedinice koje se dobijaju preko
osnovnih - izvedene jedinice.
Skup osnovnih i izvedenih jedinica se
naziva sistem jedinica. Na
međunarodnoj konferenciji 1960.
godine usvojen je međunarodni sistem
jedinica (SI). Na tom skupu za osnovne
fizičke veličine uvedene su jedinice koje
su date u tabeli 1.3.1.
Osim osnovnih jedinica SI sistema
postoje i izvedene jedinice. Razmotrimo
neke od njih.
Jedinica za brzinu se može dobiti iz
poznate definicije brzine:
[v ]
[s]
[t ]
m
s
ms
1
Jedinicu za ubrzanje ćemo dobiti iz
definicije ubrzanja:
m
[v ]
m
2
s
[a ]
ms
2
[t ]
s
s
Jedinica za silu se može dobiti iz
čuvenog drugog Njutnovog zakona:
[ F ] [ m ] [ a ] kg
m
s
2
kg m s
2
1N
1.2 Skalarne i vektorske fizičke
veličine. Osnovne operacije sa
vektorima.
Skalarne fizičke veličine se mogu izraziti
potpuno samo brojnom vrednošću i odogovarajućom
jedinicom merenja - npr. masa, vreme, zapremina,
gustina i dr.
Vektorske fizičke veličine karakteriše pravac,
smer i intenzitet (brojna vrednost). Takve veličine su
npr. brzina, ubrzanje, sila, itd.
Tenzorske fizičke veličine okarakterisane su sa
devet karakteristika. To su npr. tenzor inercije,
permitivnosti, tenzor permeabilnosti i sl.
Skalarne fizičke veličine se sabiraju,
množe, oduzimaju itd. algebarski, tj. ako
imamo dve skalarne fizičke veličine a i b,
onda je zbir a+b, razlika a-b, proizvod,
količnik a (b0).
b
Dva vektora su jednaka ako su im
jednaki intenziteti, pravci i smerovi.
Vektorske fizičke veličine i (vidi sliku
1.5.1) možemo sabrati, metodom
paralelograma, što je prikazano na slici
1.5.2.
Dovedemo oba vektora u zajedničku
napadnu tačku. Obrazujemo
paralelogram.
a1
a
a1
a2
Vektor
vektor.
a a1 a 2
a2
predstavlja rezultujući
Sabiranje pomenutih vektora metodom
poligona, prikazano na slici 1.5.3.
a
a1
a2
Slika 1.5.3
Intenzitet vektora se dobija primenom
kosinusne teoreme. Sa slike 1.5.4,
možemo pisati na osnovu kosinusne
teoreme:
B
a
A
a1
-
C
a2
Slika 1.5.4
a
2
a 1 a 2 2 a 1 a 2 cos ( - )
2
2
Trigonometrijski krug
y
rr
si n
cos
x
r =1
y
r
rr
cos ( - ) = -cos
cos( cos
r =1
x
Konačno napisati izraz koji ćemo koristiti
za nalaženje rezultujućeg vektora:
a
2
2
a1
2
a2
2 a 1 a 2 cos
Na slici 1.5.5 je prikazan slučaj
oduzimanja vektora
a ' a1 a 2 a1 ( a 2 )
a'
-a 2
Slika 1.5.5
a1
Na slici 1.5.6 je prikazan slučaj
oduzimanja vektora
-a 1
a2
a ''
a a 2 a1
U slučaju da treba da saberemo ili
oduzmemo više vektora mnogo je efikasnije
raditi metodom poligona. Razmotrimo sledeći
primer. Na slici 1.5.7 data su tri vektora i treba
naći rezultujući vektor:
R a1 a 2 a 3
a2
a1
a3
Slika 1.5.7
-a 3
R
a 1+ a 2
a1
a2
T
a1
a2
T1
a3
Komponente vektora su vektorske veličine, i
one se često koriste zbog elegantnijeg i
efikasnijeg rada, posebno u koordinatnim
sistemima. U x, y koordinatnom sistemu obično
vektor razlažemo na dve uzajamno normalne
komponente, vidi sliku 1.5.9 i 1.5.10:
y
a ax ay
b bx by
y
by
b
a
ay
ax
Slika 1.5.9
x
bx
Slika 1.5.19
x
Odgovarajući intenziteti vektora, prema
Pitagorinoj teoremi:
a
2
ax ay
2
2
b
2
bx by
2
2
Projekcije vektora su skalarne
veličine. One mogu biti pozitivne i
negativne.
y
y
ay
b
a
by
ax
x
a x a cos 0
a y a sin 0
bx
b x b cos 0
b y b sin 0
x
a
Proizvod vektora
i skalara p daje vektor čiji
je pravac i smer isti kao i pravac i smer vektora,
dok je intenzitet veći p puta(p>0) (slika 1.5.13).
p.a
a
Slika 1.5.13
Ort – jedinični vektor
Svaki vektor se može prikazati kao
proizvod svog intenziteta i jedničnog
vektora - orta:
a a a 0
a a ; a0 1
U slučaju dve dimenzije, x i y, imamo ortove osa i , j vidi sliku 1.5.14,
ili u slučaju tri dimenzije , i ,j,k vidi sliku 1.5.15.
y
z
j
j
i
k
x
i
y
x
Slika 1.5.14
Slika 1.5.15
Pomenimo dalje još dve mogućnosti
množenja vektora.
Skalarni proizvod dva vektora daje
skalar. Po definiciji skalarni proizvod
vektora je:
c a b a b cos a b cos
Skalarni proizvod takođe možemo
izraziti na sledeći način, preko projekcije
jednog vektora na drugi:
b
ab
ba
a
c a b b a ba
Vektorski proizvod dva vektora je
vektor :
c a b
Čita se a krst b
ili
c a b sin
Pravac vektora je normalan i na jedan i na
drugi vektor, a smer određujemo pravilom
desnog zavrtnja i očigledno je da važi:
c
b
a
b a c
b
a
-c
Možemo dakle zaključiti da za
vektorski proizvod ne važi zakon
komutacije, tj.:
a b b a
Ukoliko je ugao između vektora 90,
tada je intenzitet vektora jednak:
c a b
Primer Dokaži da su vektori e i f
uzajamno normalni. Vektori i sa dati sa:
e ab
f ab
Vektori i imaju iste intenzitete i
predstavljeni su na slici 1.5.18.
a
b
Slika 1.5.18
Rešenje Po definiciji skalarnog proizvoda
imamo:
2
2
e f a b a b a a ab b a b b a b 0
cos 0 90
0
Primer Dati su vektori a i b, čiji su
intenziteti a 2 i b 3 . Ugao između
njih 45
0
Odredi:
a.
ab
b.
a b a 2b
a b 2 3 cos 45 6
2
3 2
2
2
2
a b a 2 b a 2 ab ab 2 b 4 12 6 18 8
Dodatak 1
Elementi trigonometrije
Pravougli trougao
a i b katete; c hipotenuza
c
sin
suprotna
kateta
hipotenuza
a
cos
nalegla
c
kateta
hipotenuza
b
tg tan
90
ctg cot
suprotna
a
b
c
kateta
a
nalegla
kateta
b
nalegla
kateta
b
suprotna
kateta
a
c
a
sin
suprotna
hipotenuza
nalegla kateta
cos
tg tan
suprotna
nalegla
ctg cot
nalegla
suprotna
kateta
kateta
a
c
kateta
kateta
b
c
hipotenuza
b
90
kateta
b
a
a
b
Odrediti vrednosti sin, cos, tan
i cot za uglove:
30
45
60
Uzimamo jednakostranični
trougao
a
a
a
Delimo trougao na dva
jednaka dela
a
a
a
Sada imamo sledeću situaciju:
a
1
sin 30 2
a
2
a
60
a
a
30 30
h
. .
a
2
a 3
cos 30
60
a
2
a
2
a
2
tg 30 tan 30
2
a 3
h
2
a
2
a
2
3
1
3
3
3
2
2
a 3
h
a 3
2
ctg 30 cot 30
2
a
2
3
1
3
U slučaju ugla od
45
Uzimamo kvadrat i delimo ga po dijagonali.
Koristimo Pitagorinu teoremu
h
45
45
.
a
h
h
2
a
2
2
2a
a
ha 2
a
2
2
ai b
Primer. Sabrati vektore
( a 5 , b 4 ), koji su dati na slici
b
a
30
b
by
a
30
bx
by
bx
b 3
by
2
1
b
b
2
2
c a b x b
2
2
2
y
c
c
2
b 3
b
a
2
2
41 20 3
2
Slide 15
Dr Vjekoslav Sajfert
ELEKTROTEHNIKA SA ELEKTRONIKOM
E+
E
E_
x
r
l
2
+q
-q
l
Univerzitet u Novom Sadu
Tehnički Fakultet "Mihajlo Pupin", Zrenjanin
Zrenjanin, 2007
Instinkt je nešto iznad znanja. Nema
sumnje da mi imamo u mozgu neka fina
nervna vlakna koja nam omugućavaju da
osetimo istinu kada logično zaključivanje
ili nekakav moždani napor, učinjen našom
voljom, ne dovodi do uspeha.
Nikola Tesla
Literatura
Dr Vjekoslav Sajfert, Elektrotehnika,
TFZR
Dr Borislav Odadžić, dr Vjekoslav
Sajfert, mr Vojin Kerleta, Zbirka
zadataka iz elektrotehnike sa
elektronikom, TFZR
Instinkt je nešto iznad znanja. Nema
sumnje da mi imamo u mozgu neka fina
nervna vlakna koja nam omugućavaju da
osetimo istinu kada logično zaključivanje
ili nekakav moždani napor, učinjen našom
voljom, ne dovodi do uspeha.
Nikola Tesla
Sadržaj
Uvod
Elektrostatika
Vremenski konstantne električne struje
Kretanje naelektrisane čestice u elektrostatičkom
polju u vakuumu
Naeletrisane čestice u magnetnom polju
Elektromagnetna indukcija
Vremenski promenljive električne struje. Redna RLC
veza
Paralelna veza elemenata u kolu
Višefazni sistemi
Elektronika
1. Uvod
1.1 Fizičke veličine i jedinice, SI
sistem jedinica
Fizičke veličine opisuju pojave,
procese i svojstva fizičkih tela. Izmeriti
neku fizičku veličinu znači uporediti je
sa odgovarajućom veličinom iste vrste,
koja je izabrana za jednicu mere. Otuda
se rezultat merenja izražava brojnom
vrednošću i jednicom mere:
x ({ x } { x })[ x ]
Dogovorom je izabrano sedam
fizičkih veličina za osnovne - osnovne
jedinice. Jedinice koje se dobijaju preko
osnovnih - izvedene jedinice.
Skup osnovnih i izvedenih jedinica se
naziva sistem jedinica. Na
međunarodnoj konferenciji 1960.
godine usvojen je međunarodni sistem
jedinica (SI). Na tom skupu za osnovne
fizičke veličine uvedene su jedinice koje
su date u tabeli 1.3.1.
Osim osnovnih jedinica SI sistema
postoje i izvedene jedinice. Razmotrimo
neke od njih.
Jedinica za brzinu se može dobiti iz
poznate definicije brzine:
[v ]
[s]
[t ]
m
s
ms
1
Jedinicu za ubrzanje ćemo dobiti iz
definicije ubrzanja:
m
[v ]
m
2
s
[a ]
ms
2
[t ]
s
s
Jedinica za silu se može dobiti iz
čuvenog drugog Njutnovog zakona:
[ F ] [ m ] [ a ] kg
m
s
2
kg m s
2
1N
1.2 Skalarne i vektorske fizičke
veličine. Osnovne operacije sa
vektorima.
Skalarne fizičke veličine se mogu izraziti
potpuno samo brojnom vrednošću i odogovarajućom
jedinicom merenja - npr. masa, vreme, zapremina,
gustina i dr.
Vektorske fizičke veličine karakteriše pravac,
smer i intenzitet (brojna vrednost). Takve veličine su
npr. brzina, ubrzanje, sila, itd.
Tenzorske fizičke veličine okarakterisane su sa
devet karakteristika. To su npr. tenzor inercije,
permitivnosti, tenzor permeabilnosti i sl.
Skalarne fizičke veličine se sabiraju,
množe, oduzimaju itd. algebarski, tj. ako
imamo dve skalarne fizičke veličine a i b,
onda je zbir a+b, razlika a-b, proizvod,
količnik a (b0).
b
Dva vektora su jednaka ako su im
jednaki intenziteti, pravci i smerovi.
Vektorske fizičke veličine i (vidi sliku
1.5.1) možemo sabrati, metodom
paralelograma, što je prikazano na slici
1.5.2.
Dovedemo oba vektora u zajedničku
napadnu tačku. Obrazujemo
paralelogram.
a1
a
a1
a2
Vektor
vektor.
a a1 a 2
a2
predstavlja rezultujući
Sabiranje pomenutih vektora metodom
poligona, prikazano na slici 1.5.3.
a
a1
a2
Slika 1.5.3
Intenzitet vektora se dobija primenom
kosinusne teoreme. Sa slike 1.5.4,
možemo pisati na osnovu kosinusne
teoreme:
B
a
A
a1
-
C
a2
Slika 1.5.4
a
2
a 1 a 2 2 a 1 a 2 cos ( - )
2
2
Trigonometrijski krug
y
rr
si n
cos
x
r =1
y
r
rr
cos ( - ) = -cos
cos( cos
r =1
x
Konačno napisati izraz koji ćemo koristiti
za nalaženje rezultujućeg vektora:
a
2
2
a1
2
a2
2 a 1 a 2 cos
Na slici 1.5.5 je prikazan slučaj
oduzimanja vektora
a ' a1 a 2 a1 ( a 2 )
a'
-a 2
Slika 1.5.5
a1
Na slici 1.5.6 je prikazan slučaj
oduzimanja vektora
-a 1
a2
a ''
a a 2 a1
U slučaju da treba da saberemo ili
oduzmemo više vektora mnogo je efikasnije
raditi metodom poligona. Razmotrimo sledeći
primer. Na slici 1.5.7 data su tri vektora i treba
naći rezultujući vektor:
R a1 a 2 a 3
a2
a1
a3
Slika 1.5.7
-a 3
R
a 1+ a 2
a1
a2
T
a1
a2
T1
a3
Komponente vektora su vektorske veličine, i
one se često koriste zbog elegantnijeg i
efikasnijeg rada, posebno u koordinatnim
sistemima. U x, y koordinatnom sistemu obično
vektor razlažemo na dve uzajamno normalne
komponente, vidi sliku 1.5.9 i 1.5.10:
y
a ax ay
b bx by
y
by
b
a
ay
ax
Slika 1.5.9
x
bx
Slika 1.5.19
x
Odgovarajući intenziteti vektora, prema
Pitagorinoj teoremi:
a
2
ax ay
2
2
b
2
bx by
2
2
Projekcije vektora su skalarne
veličine. One mogu biti pozitivne i
negativne.
y
y
ay
b
a
by
ax
x
a x a cos 0
a y a sin 0
bx
b x b cos 0
b y b sin 0
x
a
Proizvod vektora
i skalara p daje vektor čiji
je pravac i smer isti kao i pravac i smer vektora,
dok je intenzitet veći p puta(p>0) (slika 1.5.13).
p.a
a
Slika 1.5.13
Ort – jedinični vektor
Svaki vektor se može prikazati kao
proizvod svog intenziteta i jedničnog
vektora - orta:
a a a 0
a a ; a0 1
U slučaju dve dimenzije, x i y, imamo ortove osa i , j vidi sliku 1.5.14,
ili u slučaju tri dimenzije , i ,j,k vidi sliku 1.5.15.
y
z
j
j
i
k
x
i
y
x
Slika 1.5.14
Slika 1.5.15
Pomenimo dalje još dve mogućnosti
množenja vektora.
Skalarni proizvod dva vektora daje
skalar. Po definiciji skalarni proizvod
vektora je:
c a b a b cos a b cos
Skalarni proizvod takođe možemo
izraziti na sledeći način, preko projekcije
jednog vektora na drugi:
b
ab
ba
a
c a b b a ba
Vektorski proizvod dva vektora je
vektor :
c a b
Čita se a krst b
ili
c a b sin
Pravac vektora je normalan i na jedan i na
drugi vektor, a smer određujemo pravilom
desnog zavrtnja i očigledno je da važi:
c
b
a
b a c
b
a
-c
Možemo dakle zaključiti da za
vektorski proizvod ne važi zakon
komutacije, tj.:
a b b a
Ukoliko je ugao između vektora 90,
tada je intenzitet vektora jednak:
c a b
Primer Dokaži da su vektori e i f
uzajamno normalni. Vektori i sa dati sa:
e ab
f ab
Vektori i imaju iste intenzitete i
predstavljeni su na slici 1.5.18.
a
b
Slika 1.5.18
Rešenje Po definiciji skalarnog proizvoda
imamo:
2
2
e f a b a b a a ab b a b b a b 0
cos 0 90
0
Primer Dati su vektori a i b, čiji su
intenziteti a 2 i b 3 . Ugao između
njih 45
0
Odredi:
a.
ab
b.
a b a 2b
a b 2 3 cos 45 6
2
3 2
2
2
2
a b a 2 b a 2 ab ab 2 b 4 12 6 18 8
Dodatak 1
Elementi trigonometrije
Pravougli trougao
a i b katete; c hipotenuza
c
sin
suprotna
kateta
hipotenuza
a
cos
nalegla
c
kateta
hipotenuza
b
tg tan
90
ctg cot
suprotna
a
b
c
kateta
a
nalegla
kateta
b
nalegla
kateta
b
suprotna
kateta
a
c
a
sin
suprotna
hipotenuza
nalegla kateta
cos
tg tan
suprotna
nalegla
ctg cot
nalegla
suprotna
kateta
kateta
a
c
kateta
kateta
b
c
hipotenuza
b
90
kateta
b
a
a
b
Odrediti vrednosti sin, cos, tan
i cot za uglove:
30
45
60
Uzimamo jednakostranični
trougao
a
a
a
Delimo trougao na dva
jednaka dela
a
a
a
Sada imamo sledeću situaciju:
a
1
sin 30 2
a
2
a
60
a
a
30 30
h
. .
a
2
a 3
cos 30
60
a
2
a
2
a
2
tg 30 tan 30
2
a 3
h
2
a
2
a
2
3
1
3
3
3
2
2
a 3
h
a 3
2
ctg 30 cot 30
2
a
2
3
1
3
U slučaju ugla od
45
Uzimamo kvadrat i delimo ga po dijagonali.
Koristimo Pitagorinu teoremu
h
45
45
.
a
h
h
2
a
2
2
2a
a
ha 2
a
2
2
ai b
Primer. Sabrati vektore
( a 5 , b 4 ), koji su dati na slici
b
a
30
b
by
a
30
bx
by
bx
b 3
by
2
1
b
b
2
2
c a b x b
2
2
2
y
c
c
2
b 3
b
a
2
2
41 20 3
2
Slide 16
Dr Vjekoslav Sajfert
ELEKTROTEHNIKA SA ELEKTRONIKOM
E+
E
E_
x
r
l
2
+q
-q
l
Univerzitet u Novom Sadu
Tehnički Fakultet "Mihajlo Pupin", Zrenjanin
Zrenjanin, 2007
Instinkt je nešto iznad znanja. Nema
sumnje da mi imamo u mozgu neka fina
nervna vlakna koja nam omugućavaju da
osetimo istinu kada logično zaključivanje
ili nekakav moždani napor, učinjen našom
voljom, ne dovodi do uspeha.
Nikola Tesla
Literatura
Dr Vjekoslav Sajfert, Elektrotehnika,
TFZR
Dr Borislav Odadžić, dr Vjekoslav
Sajfert, mr Vojin Kerleta, Zbirka
zadataka iz elektrotehnike sa
elektronikom, TFZR
Instinkt je nešto iznad znanja. Nema
sumnje da mi imamo u mozgu neka fina
nervna vlakna koja nam omugućavaju da
osetimo istinu kada logično zaključivanje
ili nekakav moždani napor, učinjen našom
voljom, ne dovodi do uspeha.
Nikola Tesla
Sadržaj
Uvod
Elektrostatika
Vremenski konstantne električne struje
Kretanje naelektrisane čestice u elektrostatičkom
polju u vakuumu
Naeletrisane čestice u magnetnom polju
Elektromagnetna indukcija
Vremenski promenljive električne struje. Redna RLC
veza
Paralelna veza elemenata u kolu
Višefazni sistemi
Elektronika
1. Uvod
1.1 Fizičke veličine i jedinice, SI
sistem jedinica
Fizičke veličine opisuju pojave,
procese i svojstva fizičkih tela. Izmeriti
neku fizičku veličinu znači uporediti je
sa odgovarajućom veličinom iste vrste,
koja je izabrana za jednicu mere. Otuda
se rezultat merenja izražava brojnom
vrednošću i jednicom mere:
x ({ x } { x })[ x ]
Dogovorom je izabrano sedam
fizičkih veličina za osnovne - osnovne
jedinice. Jedinice koje se dobijaju preko
osnovnih - izvedene jedinice.
Skup osnovnih i izvedenih jedinica se
naziva sistem jedinica. Na
međunarodnoj konferenciji 1960.
godine usvojen je međunarodni sistem
jedinica (SI). Na tom skupu za osnovne
fizičke veličine uvedene su jedinice koje
su date u tabeli 1.3.1.
Osim osnovnih jedinica SI sistema
postoje i izvedene jedinice. Razmotrimo
neke od njih.
Jedinica za brzinu se može dobiti iz
poznate definicije brzine:
[v ]
[s]
[t ]
m
s
ms
1
Jedinicu za ubrzanje ćemo dobiti iz
definicije ubrzanja:
m
[v ]
m
2
s
[a ]
ms
2
[t ]
s
s
Jedinica za silu se može dobiti iz
čuvenog drugog Njutnovog zakona:
[ F ] [ m ] [ a ] kg
m
s
2
kg m s
2
1N
1.2 Skalarne i vektorske fizičke
veličine. Osnovne operacije sa
vektorima.
Skalarne fizičke veličine se mogu izraziti
potpuno samo brojnom vrednošću i odogovarajućom
jedinicom merenja - npr. masa, vreme, zapremina,
gustina i dr.
Vektorske fizičke veličine karakteriše pravac,
smer i intenzitet (brojna vrednost). Takve veličine su
npr. brzina, ubrzanje, sila, itd.
Tenzorske fizičke veličine okarakterisane su sa
devet karakteristika. To su npr. tenzor inercije,
permitivnosti, tenzor permeabilnosti i sl.
Skalarne fizičke veličine se sabiraju,
množe, oduzimaju itd. algebarski, tj. ako
imamo dve skalarne fizičke veličine a i b,
onda je zbir a+b, razlika a-b, proizvod,
količnik a (b0).
b
Dva vektora su jednaka ako su im
jednaki intenziteti, pravci i smerovi.
Vektorske fizičke veličine i (vidi sliku
1.5.1) možemo sabrati, metodom
paralelograma, što je prikazano na slici
1.5.2.
Dovedemo oba vektora u zajedničku
napadnu tačku. Obrazujemo
paralelogram.
a1
a
a1
a2
Vektor
vektor.
a a1 a 2
a2
predstavlja rezultujući
Sabiranje pomenutih vektora metodom
poligona, prikazano na slici 1.5.3.
a
a1
a2
Slika 1.5.3
Intenzitet vektora se dobija primenom
kosinusne teoreme. Sa slike 1.5.4,
možemo pisati na osnovu kosinusne
teoreme:
B
a
A
a1
-
C
a2
Slika 1.5.4
a
2
a 1 a 2 2 a 1 a 2 cos ( - )
2
2
Trigonometrijski krug
y
rr
si n
cos
x
r =1
y
r
rr
cos ( - ) = -cos
cos( cos
r =1
x
Konačno napisati izraz koji ćemo koristiti
za nalaženje rezultujućeg vektora:
a
2
2
a1
2
a2
2 a 1 a 2 cos
Na slici 1.5.5 je prikazan slučaj
oduzimanja vektora
a ' a1 a 2 a1 ( a 2 )
a'
-a 2
Slika 1.5.5
a1
Na slici 1.5.6 je prikazan slučaj
oduzimanja vektora
-a 1
a2
a ''
a a 2 a1
U slučaju da treba da saberemo ili
oduzmemo više vektora mnogo je efikasnije
raditi metodom poligona. Razmotrimo sledeći
primer. Na slici 1.5.7 data su tri vektora i treba
naći rezultujući vektor:
R a1 a 2 a 3
a2
a1
a3
Slika 1.5.7
-a 3
R
a 1+ a 2
a1
a2
T
a1
a2
T1
a3
Komponente vektora su vektorske veličine, i
one se često koriste zbog elegantnijeg i
efikasnijeg rada, posebno u koordinatnim
sistemima. U x, y koordinatnom sistemu obično
vektor razlažemo na dve uzajamno normalne
komponente, vidi sliku 1.5.9 i 1.5.10:
y
a ax ay
b bx by
y
by
b
a
ay
ax
Slika 1.5.9
x
bx
Slika 1.5.19
x
Odgovarajući intenziteti vektora, prema
Pitagorinoj teoremi:
a
2
ax ay
2
2
b
2
bx by
2
2
Projekcije vektora su skalarne
veličine. One mogu biti pozitivne i
negativne.
y
y
ay
b
a
by
ax
x
a x a cos 0
a y a sin 0
bx
b x b cos 0
b y b sin 0
x
a
Proizvod vektora
i skalara p daje vektor čiji
je pravac i smer isti kao i pravac i smer vektora,
dok je intenzitet veći p puta(p>0) (slika 1.5.13).
p.a
a
Slika 1.5.13
Ort – jedinični vektor
Svaki vektor se može prikazati kao
proizvod svog intenziteta i jedničnog
vektora - orta:
a a a 0
a a ; a0 1
U slučaju dve dimenzije, x i y, imamo ortove osa i , j vidi sliku 1.5.14,
ili u slučaju tri dimenzije , i ,j,k vidi sliku 1.5.15.
y
z
j
j
i
k
x
i
y
x
Slika 1.5.14
Slika 1.5.15
Pomenimo dalje još dve mogućnosti
množenja vektora.
Skalarni proizvod dva vektora daje
skalar. Po definiciji skalarni proizvod
vektora je:
c a b a b cos a b cos
Skalarni proizvod takođe možemo
izraziti na sledeći način, preko projekcije
jednog vektora na drugi:
b
ab
ba
a
c a b b a ba
Vektorski proizvod dva vektora je
vektor :
c a b
Čita se a krst b
ili
c a b sin
Pravac vektora je normalan i na jedan i na
drugi vektor, a smer određujemo pravilom
desnog zavrtnja i očigledno je da važi:
c
b
a
b a c
b
a
-c
Možemo dakle zaključiti da za
vektorski proizvod ne važi zakon
komutacije, tj.:
a b b a
Ukoliko je ugao između vektora 90,
tada je intenzitet vektora jednak:
c a b
Primer Dokaži da su vektori e i f
uzajamno normalni. Vektori i sa dati sa:
e ab
f ab
Vektori i imaju iste intenzitete i
predstavljeni su na slici 1.5.18.
a
b
Slika 1.5.18
Rešenje Po definiciji skalarnog proizvoda
imamo:
2
2
e f a b a b a a ab b a b b a b 0
cos 0 90
0
Primer Dati su vektori a i b, čiji su
intenziteti a 2 i b 3 . Ugao između
njih 45
0
Odredi:
a.
ab
b.
a b a 2b
a b 2 3 cos 45 6
2
3 2
2
2
2
a b a 2 b a 2 ab ab 2 b 4 12 6 18 8
Dodatak 1
Elementi trigonometrije
Pravougli trougao
a i b katete; c hipotenuza
c
sin
suprotna
kateta
hipotenuza
a
cos
nalegla
c
kateta
hipotenuza
b
tg tan
90
ctg cot
suprotna
a
b
c
kateta
a
nalegla
kateta
b
nalegla
kateta
b
suprotna
kateta
a
c
a
sin
suprotna
hipotenuza
nalegla kateta
cos
tg tan
suprotna
nalegla
ctg cot
nalegla
suprotna
kateta
kateta
a
c
kateta
kateta
b
c
hipotenuza
b
90
kateta
b
a
a
b
Odrediti vrednosti sin, cos, tan
i cot za uglove:
30
45
60
Uzimamo jednakostranični
trougao
a
a
a
Delimo trougao na dva
jednaka dela
a
a
a
Sada imamo sledeću situaciju:
a
1
sin 30 2
a
2
a
60
a
a
30 30
h
. .
a
2
a 3
cos 30
60
a
2
a
2
a
2
tg 30 tan 30
2
a 3
h
2
a
2
a
2
3
1
3
3
3
2
2
a 3
h
a 3
2
ctg 30 cot 30
2
a
2
3
1
3
U slučaju ugla od
45
Uzimamo kvadrat i delimo ga po dijagonali.
Koristimo Pitagorinu teoremu
h
45
45
.
a
h
h
2
a
2
2
2a
a
ha 2
a
2
2
ai b
Primer. Sabrati vektore
( a 5 , b 4 ), koji su dati na slici
b
a
30
b
by
a
30
bx
by
bx
b 3
by
2
1
b
b
2
2
c a b x b
2
2
2
y
c
c
2
b 3
b
a
2
2
41 20 3
2
Slide 17
Dr Vjekoslav Sajfert
ELEKTROTEHNIKA SA ELEKTRONIKOM
E+
E
E_
x
r
l
2
+q
-q
l
Univerzitet u Novom Sadu
Tehnički Fakultet "Mihajlo Pupin", Zrenjanin
Zrenjanin, 2007
Instinkt je nešto iznad znanja. Nema
sumnje da mi imamo u mozgu neka fina
nervna vlakna koja nam omugućavaju da
osetimo istinu kada logično zaključivanje
ili nekakav moždani napor, učinjen našom
voljom, ne dovodi do uspeha.
Nikola Tesla
Literatura
Dr Vjekoslav Sajfert, Elektrotehnika,
TFZR
Dr Borislav Odadžić, dr Vjekoslav
Sajfert, mr Vojin Kerleta, Zbirka
zadataka iz elektrotehnike sa
elektronikom, TFZR
Instinkt je nešto iznad znanja. Nema
sumnje da mi imamo u mozgu neka fina
nervna vlakna koja nam omugućavaju da
osetimo istinu kada logično zaključivanje
ili nekakav moždani napor, učinjen našom
voljom, ne dovodi do uspeha.
Nikola Tesla
Sadržaj
Uvod
Elektrostatika
Vremenski konstantne električne struje
Kretanje naelektrisane čestice u elektrostatičkom
polju u vakuumu
Naeletrisane čestice u magnetnom polju
Elektromagnetna indukcija
Vremenski promenljive električne struje. Redna RLC
veza
Paralelna veza elemenata u kolu
Višefazni sistemi
Elektronika
1. Uvod
1.1 Fizičke veličine i jedinice, SI
sistem jedinica
Fizičke veličine opisuju pojave,
procese i svojstva fizičkih tela. Izmeriti
neku fizičku veličinu znači uporediti je
sa odgovarajućom veličinom iste vrste,
koja je izabrana za jednicu mere. Otuda
se rezultat merenja izražava brojnom
vrednošću i jednicom mere:
x ({ x } { x })[ x ]
Dogovorom je izabrano sedam
fizičkih veličina za osnovne - osnovne
jedinice. Jedinice koje se dobijaju preko
osnovnih - izvedene jedinice.
Skup osnovnih i izvedenih jedinica se
naziva sistem jedinica. Na
međunarodnoj konferenciji 1960.
godine usvojen je međunarodni sistem
jedinica (SI). Na tom skupu za osnovne
fizičke veličine uvedene su jedinice koje
su date u tabeli 1.3.1.
Osim osnovnih jedinica SI sistema
postoje i izvedene jedinice. Razmotrimo
neke od njih.
Jedinica za brzinu se može dobiti iz
poznate definicije brzine:
[v ]
[s]
[t ]
m
s
ms
1
Jedinicu za ubrzanje ćemo dobiti iz
definicije ubrzanja:
m
[v ]
m
2
s
[a ]
ms
2
[t ]
s
s
Jedinica za silu se može dobiti iz
čuvenog drugog Njutnovog zakona:
[ F ] [ m ] [ a ] kg
m
s
2
kg m s
2
1N
1.2 Skalarne i vektorske fizičke
veličine. Osnovne operacije sa
vektorima.
Skalarne fizičke veličine se mogu izraziti
potpuno samo brojnom vrednošću i odogovarajućom
jedinicom merenja - npr. masa, vreme, zapremina,
gustina i dr.
Vektorske fizičke veličine karakteriše pravac,
smer i intenzitet (brojna vrednost). Takve veličine su
npr. brzina, ubrzanje, sila, itd.
Tenzorske fizičke veličine okarakterisane su sa
devet karakteristika. To su npr. tenzor inercije,
permitivnosti, tenzor permeabilnosti i sl.
Skalarne fizičke veličine se sabiraju,
množe, oduzimaju itd. algebarski, tj. ako
imamo dve skalarne fizičke veličine a i b,
onda je zbir a+b, razlika a-b, proizvod,
količnik a (b0).
b
Dva vektora su jednaka ako su im
jednaki intenziteti, pravci i smerovi.
Vektorske fizičke veličine i (vidi sliku
1.5.1) možemo sabrati, metodom
paralelograma, što je prikazano na slici
1.5.2.
Dovedemo oba vektora u zajedničku
napadnu tačku. Obrazujemo
paralelogram.
a1
a
a1
a2
Vektor
vektor.
a a1 a 2
a2
predstavlja rezultujući
Sabiranje pomenutih vektora metodom
poligona, prikazano na slici 1.5.3.
a
a1
a2
Slika 1.5.3
Intenzitet vektora se dobija primenom
kosinusne teoreme. Sa slike 1.5.4,
možemo pisati na osnovu kosinusne
teoreme:
B
a
A
a1
-
C
a2
Slika 1.5.4
a
2
a 1 a 2 2 a 1 a 2 cos ( - )
2
2
Trigonometrijski krug
y
rr
si n
cos
x
r =1
y
r
rr
cos ( - ) = -cos
cos( cos
r =1
x
Konačno napisati izraz koji ćemo koristiti
za nalaženje rezultujućeg vektora:
a
2
2
a1
2
a2
2 a 1 a 2 cos
Na slici 1.5.5 je prikazan slučaj
oduzimanja vektora
a ' a1 a 2 a1 ( a 2 )
a'
-a 2
Slika 1.5.5
a1
Na slici 1.5.6 je prikazan slučaj
oduzimanja vektora
-a 1
a2
a ''
a a 2 a1
U slučaju da treba da saberemo ili
oduzmemo više vektora mnogo je efikasnije
raditi metodom poligona. Razmotrimo sledeći
primer. Na slici 1.5.7 data su tri vektora i treba
naći rezultujući vektor:
R a1 a 2 a 3
a2
a1
a3
Slika 1.5.7
-a 3
R
a 1+ a 2
a1
a2
T
a1
a2
T1
a3
Komponente vektora su vektorske veličine, i
one se često koriste zbog elegantnijeg i
efikasnijeg rada, posebno u koordinatnim
sistemima. U x, y koordinatnom sistemu obično
vektor razlažemo na dve uzajamno normalne
komponente, vidi sliku 1.5.9 i 1.5.10:
y
a ax ay
b bx by
y
by
b
a
ay
ax
Slika 1.5.9
x
bx
Slika 1.5.19
x
Odgovarajući intenziteti vektora, prema
Pitagorinoj teoremi:
a
2
ax ay
2
2
b
2
bx by
2
2
Projekcije vektora su skalarne
veličine. One mogu biti pozitivne i
negativne.
y
y
ay
b
a
by
ax
x
a x a cos 0
a y a sin 0
bx
b x b cos 0
b y b sin 0
x
a
Proizvod vektora
i skalara p daje vektor čiji
je pravac i smer isti kao i pravac i smer vektora,
dok je intenzitet veći p puta(p>0) (slika 1.5.13).
p.a
a
Slika 1.5.13
Ort – jedinični vektor
Svaki vektor se može prikazati kao
proizvod svog intenziteta i jedničnog
vektora - orta:
a a a 0
a a ; a0 1
U slučaju dve dimenzije, x i y, imamo ortove osa i , j vidi sliku 1.5.14,
ili u slučaju tri dimenzije , i ,j,k vidi sliku 1.5.15.
y
z
j
j
i
k
x
i
y
x
Slika 1.5.14
Slika 1.5.15
Pomenimo dalje još dve mogućnosti
množenja vektora.
Skalarni proizvod dva vektora daje
skalar. Po definiciji skalarni proizvod
vektora je:
c a b a b cos a b cos
Skalarni proizvod takođe možemo
izraziti na sledeći način, preko projekcije
jednog vektora na drugi:
b
ab
ba
a
c a b b a ba
Vektorski proizvod dva vektora je
vektor :
c a b
Čita se a krst b
ili
c a b sin
Pravac vektora je normalan i na jedan i na
drugi vektor, a smer određujemo pravilom
desnog zavrtnja i očigledno je da važi:
c
b
a
b a c
b
a
-c
Možemo dakle zaključiti da za
vektorski proizvod ne važi zakon
komutacije, tj.:
a b b a
Ukoliko je ugao između vektora 90,
tada je intenzitet vektora jednak:
c a b
Primer Dokaži da su vektori e i f
uzajamno normalni. Vektori i sa dati sa:
e ab
f ab
Vektori i imaju iste intenzitete i
predstavljeni su na slici 1.5.18.
a
b
Slika 1.5.18
Rešenje Po definiciji skalarnog proizvoda
imamo:
2
2
e f a b a b a a ab b a b b a b 0
cos 0 90
0
Primer Dati su vektori a i b, čiji su
intenziteti a 2 i b 3 . Ugao između
njih 45
0
Odredi:
a.
ab
b.
a b a 2b
a b 2 3 cos 45 6
2
3 2
2
2
2
a b a 2 b a 2 ab ab 2 b 4 12 6 18 8
Dodatak 1
Elementi trigonometrije
Pravougli trougao
a i b katete; c hipotenuza
c
sin
suprotna
kateta
hipotenuza
a
cos
nalegla
c
kateta
hipotenuza
b
tg tan
90
ctg cot
suprotna
a
b
c
kateta
a
nalegla
kateta
b
nalegla
kateta
b
suprotna
kateta
a
c
a
sin
suprotna
hipotenuza
nalegla kateta
cos
tg tan
suprotna
nalegla
ctg cot
nalegla
suprotna
kateta
kateta
a
c
kateta
kateta
b
c
hipotenuza
b
90
kateta
b
a
a
b
Odrediti vrednosti sin, cos, tan
i cot za uglove:
30
45
60
Uzimamo jednakostranični
trougao
a
a
a
Delimo trougao na dva
jednaka dela
a
a
a
Sada imamo sledeću situaciju:
a
1
sin 30 2
a
2
a
60
a
a
30 30
h
. .
a
2
a 3
cos 30
60
a
2
a
2
a
2
tg 30 tan 30
2
a 3
h
2
a
2
a
2
3
1
3
3
3
2
2
a 3
h
a 3
2
ctg 30 cot 30
2
a
2
3
1
3
U slučaju ugla od
45
Uzimamo kvadrat i delimo ga po dijagonali.
Koristimo Pitagorinu teoremu
h
45
45
.
a
h
h
2
a
2
2
2a
a
ha 2
a
2
2
ai b
Primer. Sabrati vektore
( a 5 , b 4 ), koji su dati na slici
b
a
30
b
by
a
30
bx
by
bx
b 3
by
2
1
b
b
2
2
c a b x b
2
2
2
y
c
c
2
b 3
b
a
2
2
41 20 3
2
Slide 18
Dr Vjekoslav Sajfert
ELEKTROTEHNIKA SA ELEKTRONIKOM
E+
E
E_
x
r
l
2
+q
-q
l
Univerzitet u Novom Sadu
Tehnički Fakultet "Mihajlo Pupin", Zrenjanin
Zrenjanin, 2007
Instinkt je nešto iznad znanja. Nema
sumnje da mi imamo u mozgu neka fina
nervna vlakna koja nam omugućavaju da
osetimo istinu kada logično zaključivanje
ili nekakav moždani napor, učinjen našom
voljom, ne dovodi do uspeha.
Nikola Tesla
Literatura
Dr Vjekoslav Sajfert, Elektrotehnika,
TFZR
Dr Borislav Odadžić, dr Vjekoslav
Sajfert, mr Vojin Kerleta, Zbirka
zadataka iz elektrotehnike sa
elektronikom, TFZR
Instinkt je nešto iznad znanja. Nema
sumnje da mi imamo u mozgu neka fina
nervna vlakna koja nam omugućavaju da
osetimo istinu kada logično zaključivanje
ili nekakav moždani napor, učinjen našom
voljom, ne dovodi do uspeha.
Nikola Tesla
Sadržaj
Uvod
Elektrostatika
Vremenski konstantne električne struje
Kretanje naelektrisane čestice u elektrostatičkom
polju u vakuumu
Naeletrisane čestice u magnetnom polju
Elektromagnetna indukcija
Vremenski promenljive električne struje. Redna RLC
veza
Paralelna veza elemenata u kolu
Višefazni sistemi
Elektronika
1. Uvod
1.1 Fizičke veličine i jedinice, SI
sistem jedinica
Fizičke veličine opisuju pojave,
procese i svojstva fizičkih tela. Izmeriti
neku fizičku veličinu znači uporediti je
sa odgovarajućom veličinom iste vrste,
koja je izabrana za jednicu mere. Otuda
se rezultat merenja izražava brojnom
vrednošću i jednicom mere:
x ({ x } { x })[ x ]
Dogovorom je izabrano sedam
fizičkih veličina za osnovne - osnovne
jedinice. Jedinice koje se dobijaju preko
osnovnih - izvedene jedinice.
Skup osnovnih i izvedenih jedinica se
naziva sistem jedinica. Na
međunarodnoj konferenciji 1960.
godine usvojen je međunarodni sistem
jedinica (SI). Na tom skupu za osnovne
fizičke veličine uvedene su jedinice koje
su date u tabeli 1.3.1.
Osim osnovnih jedinica SI sistema
postoje i izvedene jedinice. Razmotrimo
neke od njih.
Jedinica za brzinu se može dobiti iz
poznate definicije brzine:
[v ]
[s]
[t ]
m
s
ms
1
Jedinicu za ubrzanje ćemo dobiti iz
definicije ubrzanja:
m
[v ]
m
2
s
[a ]
ms
2
[t ]
s
s
Jedinica za silu se može dobiti iz
čuvenog drugog Njutnovog zakona:
[ F ] [ m ] [ a ] kg
m
s
2
kg m s
2
1N
1.2 Skalarne i vektorske fizičke
veličine. Osnovne operacije sa
vektorima.
Skalarne fizičke veličine se mogu izraziti
potpuno samo brojnom vrednošću i odogovarajućom
jedinicom merenja - npr. masa, vreme, zapremina,
gustina i dr.
Vektorske fizičke veličine karakteriše pravac,
smer i intenzitet (brojna vrednost). Takve veličine su
npr. brzina, ubrzanje, sila, itd.
Tenzorske fizičke veličine okarakterisane su sa
devet karakteristika. To su npr. tenzor inercije,
permitivnosti, tenzor permeabilnosti i sl.
Skalarne fizičke veličine se sabiraju,
množe, oduzimaju itd. algebarski, tj. ako
imamo dve skalarne fizičke veličine a i b,
onda je zbir a+b, razlika a-b, proizvod,
količnik a (b0).
b
Dva vektora su jednaka ako su im
jednaki intenziteti, pravci i smerovi.
Vektorske fizičke veličine i (vidi sliku
1.5.1) možemo sabrati, metodom
paralelograma, što je prikazano na slici
1.5.2.
Dovedemo oba vektora u zajedničku
napadnu tačku. Obrazujemo
paralelogram.
a1
a
a1
a2
Vektor
vektor.
a a1 a 2
a2
predstavlja rezultujući
Sabiranje pomenutih vektora metodom
poligona, prikazano na slici 1.5.3.
a
a1
a2
Slika 1.5.3
Intenzitet vektora se dobija primenom
kosinusne teoreme. Sa slike 1.5.4,
možemo pisati na osnovu kosinusne
teoreme:
B
a
A
a1
-
C
a2
Slika 1.5.4
a
2
a 1 a 2 2 a 1 a 2 cos ( - )
2
2
Trigonometrijski krug
y
rr
si n
cos
x
r =1
y
r
rr
cos ( - ) = -cos
cos( cos
r =1
x
Konačno napisati izraz koji ćemo koristiti
za nalaženje rezultujućeg vektora:
a
2
2
a1
2
a2
2 a 1 a 2 cos
Na slici 1.5.5 je prikazan slučaj
oduzimanja vektora
a ' a1 a 2 a1 ( a 2 )
a'
-a 2
Slika 1.5.5
a1
Na slici 1.5.6 je prikazan slučaj
oduzimanja vektora
-a 1
a2
a ''
a a 2 a1
U slučaju da treba da saberemo ili
oduzmemo više vektora mnogo je efikasnije
raditi metodom poligona. Razmotrimo sledeći
primer. Na slici 1.5.7 data su tri vektora i treba
naći rezultujući vektor:
R a1 a 2 a 3
a2
a1
a3
Slika 1.5.7
-a 3
R
a 1+ a 2
a1
a2
T
a1
a2
T1
a3
Komponente vektora su vektorske veličine, i
one se često koriste zbog elegantnijeg i
efikasnijeg rada, posebno u koordinatnim
sistemima. U x, y koordinatnom sistemu obično
vektor razlažemo na dve uzajamno normalne
komponente, vidi sliku 1.5.9 i 1.5.10:
y
a ax ay
b bx by
y
by
b
a
ay
ax
Slika 1.5.9
x
bx
Slika 1.5.19
x
Odgovarajući intenziteti vektora, prema
Pitagorinoj teoremi:
a
2
ax ay
2
2
b
2
bx by
2
2
Projekcije vektora su skalarne
veličine. One mogu biti pozitivne i
negativne.
y
y
ay
b
a
by
ax
x
a x a cos 0
a y a sin 0
bx
b x b cos 0
b y b sin 0
x
a
Proizvod vektora
i skalara p daje vektor čiji
je pravac i smer isti kao i pravac i smer vektora,
dok je intenzitet veći p puta(p>0) (slika 1.5.13).
p.a
a
Slika 1.5.13
Ort – jedinični vektor
Svaki vektor se može prikazati kao
proizvod svog intenziteta i jedničnog
vektora - orta:
a a a 0
a a ; a0 1
U slučaju dve dimenzije, x i y, imamo ortove osa i , j vidi sliku 1.5.14,
ili u slučaju tri dimenzije , i ,j,k vidi sliku 1.5.15.
y
z
j
j
i
k
x
i
y
x
Slika 1.5.14
Slika 1.5.15
Pomenimo dalje još dve mogućnosti
množenja vektora.
Skalarni proizvod dva vektora daje
skalar. Po definiciji skalarni proizvod
vektora je:
c a b a b cos a b cos
Skalarni proizvod takođe možemo
izraziti na sledeći način, preko projekcije
jednog vektora na drugi:
b
ab
ba
a
c a b b a ba
Vektorski proizvod dva vektora je
vektor :
c a b
Čita se a krst b
ili
c a b sin
Pravac vektora je normalan i na jedan i na
drugi vektor, a smer određujemo pravilom
desnog zavrtnja i očigledno je da važi:
c
b
a
b a c
b
a
-c
Možemo dakle zaključiti da za
vektorski proizvod ne važi zakon
komutacije, tj.:
a b b a
Ukoliko je ugao između vektora 90,
tada je intenzitet vektora jednak:
c a b
Primer Dokaži da su vektori e i f
uzajamno normalni. Vektori i sa dati sa:
e ab
f ab
Vektori i imaju iste intenzitete i
predstavljeni su na slici 1.5.18.
a
b
Slika 1.5.18
Rešenje Po definiciji skalarnog proizvoda
imamo:
2
2
e f a b a b a a ab b a b b a b 0
cos 0 90
0
Primer Dati su vektori a i b, čiji su
intenziteti a 2 i b 3 . Ugao između
njih 45
0
Odredi:
a.
ab
b.
a b a 2b
a b 2 3 cos 45 6
2
3 2
2
2
2
a b a 2 b a 2 ab ab 2 b 4 12 6 18 8
Dodatak 1
Elementi trigonometrije
Pravougli trougao
a i b katete; c hipotenuza
c
sin
suprotna
kateta
hipotenuza
a
cos
nalegla
c
kateta
hipotenuza
b
tg tan
90
ctg cot
suprotna
a
b
c
kateta
a
nalegla
kateta
b
nalegla
kateta
b
suprotna
kateta
a
c
a
sin
suprotna
hipotenuza
nalegla kateta
cos
tg tan
suprotna
nalegla
ctg cot
nalegla
suprotna
kateta
kateta
a
c
kateta
kateta
b
c
hipotenuza
b
90
kateta
b
a
a
b
Odrediti vrednosti sin, cos, tan
i cot za uglove:
30
45
60
Uzimamo jednakostranični
trougao
a
a
a
Delimo trougao na dva
jednaka dela
a
a
a
Sada imamo sledeću situaciju:
a
1
sin 30 2
a
2
a
60
a
a
30 30
h
. .
a
2
a 3
cos 30
60
a
2
a
2
a
2
tg 30 tan 30
2
a 3
h
2
a
2
a
2
3
1
3
3
3
2
2
a 3
h
a 3
2
ctg 30 cot 30
2
a
2
3
1
3
U slučaju ugla od
45
Uzimamo kvadrat i delimo ga po dijagonali.
Koristimo Pitagorinu teoremu
h
45
45
.
a
h
h
2
a
2
2
2a
a
ha 2
a
2
2
ai b
Primer. Sabrati vektore
( a 5 , b 4 ), koji su dati na slici
b
a
30
b
by
a
30
bx
by
bx
b 3
by
2
1
b
b
2
2
c a b x b
2
2
2
y
c
c
2
b 3
b
a
2
2
41 20 3
2
Slide 19
Dr Vjekoslav Sajfert
ELEKTROTEHNIKA SA ELEKTRONIKOM
E+
E
E_
x
r
l
2
+q
-q
l
Univerzitet u Novom Sadu
Tehnički Fakultet "Mihajlo Pupin", Zrenjanin
Zrenjanin, 2007
Instinkt je nešto iznad znanja. Nema
sumnje da mi imamo u mozgu neka fina
nervna vlakna koja nam omugućavaju da
osetimo istinu kada logično zaključivanje
ili nekakav moždani napor, učinjen našom
voljom, ne dovodi do uspeha.
Nikola Tesla
Literatura
Dr Vjekoslav Sajfert, Elektrotehnika,
TFZR
Dr Borislav Odadžić, dr Vjekoslav
Sajfert, mr Vojin Kerleta, Zbirka
zadataka iz elektrotehnike sa
elektronikom, TFZR
Instinkt je nešto iznad znanja. Nema
sumnje da mi imamo u mozgu neka fina
nervna vlakna koja nam omugućavaju da
osetimo istinu kada logično zaključivanje
ili nekakav moždani napor, učinjen našom
voljom, ne dovodi do uspeha.
Nikola Tesla
Sadržaj
Uvod
Elektrostatika
Vremenski konstantne električne struje
Kretanje naelektrisane čestice u elektrostatičkom
polju u vakuumu
Naeletrisane čestice u magnetnom polju
Elektromagnetna indukcija
Vremenski promenljive električne struje. Redna RLC
veza
Paralelna veza elemenata u kolu
Višefazni sistemi
Elektronika
1. Uvod
1.1 Fizičke veličine i jedinice, SI
sistem jedinica
Fizičke veličine opisuju pojave,
procese i svojstva fizičkih tela. Izmeriti
neku fizičku veličinu znači uporediti je
sa odgovarajućom veličinom iste vrste,
koja je izabrana za jednicu mere. Otuda
se rezultat merenja izražava brojnom
vrednošću i jednicom mere:
x ({ x } { x })[ x ]
Dogovorom je izabrano sedam
fizičkih veličina za osnovne - osnovne
jedinice. Jedinice koje se dobijaju preko
osnovnih - izvedene jedinice.
Skup osnovnih i izvedenih jedinica se
naziva sistem jedinica. Na
međunarodnoj konferenciji 1960.
godine usvojen je međunarodni sistem
jedinica (SI). Na tom skupu za osnovne
fizičke veličine uvedene su jedinice koje
su date u tabeli 1.3.1.
Osim osnovnih jedinica SI sistema
postoje i izvedene jedinice. Razmotrimo
neke od njih.
Jedinica za brzinu se može dobiti iz
poznate definicije brzine:
[v ]
[s]
[t ]
m
s
ms
1
Jedinicu za ubrzanje ćemo dobiti iz
definicije ubrzanja:
m
[v ]
m
2
s
[a ]
ms
2
[t ]
s
s
Jedinica za silu se može dobiti iz
čuvenog drugog Njutnovog zakona:
[ F ] [ m ] [ a ] kg
m
s
2
kg m s
2
1N
1.2 Skalarne i vektorske fizičke
veličine. Osnovne operacije sa
vektorima.
Skalarne fizičke veličine se mogu izraziti
potpuno samo brojnom vrednošću i odogovarajućom
jedinicom merenja - npr. masa, vreme, zapremina,
gustina i dr.
Vektorske fizičke veličine karakteriše pravac,
smer i intenzitet (brojna vrednost). Takve veličine su
npr. brzina, ubrzanje, sila, itd.
Tenzorske fizičke veličine okarakterisane su sa
devet karakteristika. To su npr. tenzor inercije,
permitivnosti, tenzor permeabilnosti i sl.
Skalarne fizičke veličine se sabiraju,
množe, oduzimaju itd. algebarski, tj. ako
imamo dve skalarne fizičke veličine a i b,
onda je zbir a+b, razlika a-b, proizvod,
količnik a (b0).
b
Dva vektora su jednaka ako su im
jednaki intenziteti, pravci i smerovi.
Vektorske fizičke veličine i (vidi sliku
1.5.1) možemo sabrati, metodom
paralelograma, što je prikazano na slici
1.5.2.
Dovedemo oba vektora u zajedničku
napadnu tačku. Obrazujemo
paralelogram.
a1
a
a1
a2
Vektor
vektor.
a a1 a 2
a2
predstavlja rezultujući
Sabiranje pomenutih vektora metodom
poligona, prikazano na slici 1.5.3.
a
a1
a2
Slika 1.5.3
Intenzitet vektora se dobija primenom
kosinusne teoreme. Sa slike 1.5.4,
možemo pisati na osnovu kosinusne
teoreme:
B
a
A
a1
-
C
a2
Slika 1.5.4
a
2
a 1 a 2 2 a 1 a 2 cos ( - )
2
2
Trigonometrijski krug
y
rr
si n
cos
x
r =1
y
r
rr
cos ( - ) = -cos
cos( cos
r =1
x
Konačno napisati izraz koji ćemo koristiti
za nalaženje rezultujućeg vektora:
a
2
2
a1
2
a2
2 a 1 a 2 cos
Na slici 1.5.5 je prikazan slučaj
oduzimanja vektora
a ' a1 a 2 a1 ( a 2 )
a'
-a 2
Slika 1.5.5
a1
Na slici 1.5.6 je prikazan slučaj
oduzimanja vektora
-a 1
a2
a ''
a a 2 a1
U slučaju da treba da saberemo ili
oduzmemo više vektora mnogo je efikasnije
raditi metodom poligona. Razmotrimo sledeći
primer. Na slici 1.5.7 data su tri vektora i treba
naći rezultujući vektor:
R a1 a 2 a 3
a2
a1
a3
Slika 1.5.7
-a 3
R
a 1+ a 2
a1
a2
T
a1
a2
T1
a3
Komponente vektora su vektorske veličine, i
one se često koriste zbog elegantnijeg i
efikasnijeg rada, posebno u koordinatnim
sistemima. U x, y koordinatnom sistemu obično
vektor razlažemo na dve uzajamno normalne
komponente, vidi sliku 1.5.9 i 1.5.10:
y
a ax ay
b bx by
y
by
b
a
ay
ax
Slika 1.5.9
x
bx
Slika 1.5.19
x
Odgovarajući intenziteti vektora, prema
Pitagorinoj teoremi:
a
2
ax ay
2
2
b
2
bx by
2
2
Projekcije vektora su skalarne
veličine. One mogu biti pozitivne i
negativne.
y
y
ay
b
a
by
ax
x
a x a cos 0
a y a sin 0
bx
b x b cos 0
b y b sin 0
x
a
Proizvod vektora
i skalara p daje vektor čiji
je pravac i smer isti kao i pravac i smer vektora,
dok je intenzitet veći p puta(p>0) (slika 1.5.13).
p.a
a
Slika 1.5.13
Ort – jedinični vektor
Svaki vektor se može prikazati kao
proizvod svog intenziteta i jedničnog
vektora - orta:
a a a 0
a a ; a0 1
U slučaju dve dimenzije, x i y, imamo ortove osa i , j vidi sliku 1.5.14,
ili u slučaju tri dimenzije , i ,j,k vidi sliku 1.5.15.
y
z
j
j
i
k
x
i
y
x
Slika 1.5.14
Slika 1.5.15
Pomenimo dalje još dve mogućnosti
množenja vektora.
Skalarni proizvod dva vektora daje
skalar. Po definiciji skalarni proizvod
vektora je:
c a b a b cos a b cos
Skalarni proizvod takođe možemo
izraziti na sledeći način, preko projekcije
jednog vektora na drugi:
b
ab
ba
a
c a b b a ba
Vektorski proizvod dva vektora je
vektor :
c a b
Čita se a krst b
ili
c a b sin
Pravac vektora je normalan i na jedan i na
drugi vektor, a smer određujemo pravilom
desnog zavrtnja i očigledno je da važi:
c
b
a
b a c
b
a
-c
Možemo dakle zaključiti da za
vektorski proizvod ne važi zakon
komutacije, tj.:
a b b a
Ukoliko je ugao između vektora 90,
tada je intenzitet vektora jednak:
c a b
Primer Dokaži da su vektori e i f
uzajamno normalni. Vektori i sa dati sa:
e ab
f ab
Vektori i imaju iste intenzitete i
predstavljeni su na slici 1.5.18.
a
b
Slika 1.5.18
Rešenje Po definiciji skalarnog proizvoda
imamo:
2
2
e f a b a b a a ab b a b b a b 0
cos 0 90
0
Primer Dati su vektori a i b, čiji su
intenziteti a 2 i b 3 . Ugao između
njih 45
0
Odredi:
a.
ab
b.
a b a 2b
a b 2 3 cos 45 6
2
3 2
2
2
2
a b a 2 b a 2 ab ab 2 b 4 12 6 18 8
Dodatak 1
Elementi trigonometrije
Pravougli trougao
a i b katete; c hipotenuza
c
sin
suprotna
kateta
hipotenuza
a
cos
nalegla
c
kateta
hipotenuza
b
tg tan
90
ctg cot
suprotna
a
b
c
kateta
a
nalegla
kateta
b
nalegla
kateta
b
suprotna
kateta
a
c
a
sin
suprotna
hipotenuza
nalegla kateta
cos
tg tan
suprotna
nalegla
ctg cot
nalegla
suprotna
kateta
kateta
a
c
kateta
kateta
b
c
hipotenuza
b
90
kateta
b
a
a
b
Odrediti vrednosti sin, cos, tan
i cot za uglove:
30
45
60
Uzimamo jednakostranični
trougao
a
a
a
Delimo trougao na dva
jednaka dela
a
a
a
Sada imamo sledeću situaciju:
a
1
sin 30 2
a
2
a
60
a
a
30 30
h
. .
a
2
a 3
cos 30
60
a
2
a
2
a
2
tg 30 tan 30
2
a 3
h
2
a
2
a
2
3
1
3
3
3
2
2
a 3
h
a 3
2
ctg 30 cot 30
2
a
2
3
1
3
U slučaju ugla od
45
Uzimamo kvadrat i delimo ga po dijagonali.
Koristimo Pitagorinu teoremu
h
45
45
.
a
h
h
2
a
2
2
2a
a
ha 2
a
2
2
ai b
Primer. Sabrati vektore
( a 5 , b 4 ), koji su dati na slici
b
a
30
b
by
a
30
bx
by
bx
b 3
by
2
1
b
b
2
2
c a b x b
2
2
2
y
c
c
2
b 3
b
a
2
2
41 20 3
2
Slide 20
Dr Vjekoslav Sajfert
ELEKTROTEHNIKA SA ELEKTRONIKOM
E+
E
E_
x
r
l
2
+q
-q
l
Univerzitet u Novom Sadu
Tehnički Fakultet "Mihajlo Pupin", Zrenjanin
Zrenjanin, 2007
Instinkt je nešto iznad znanja. Nema
sumnje da mi imamo u mozgu neka fina
nervna vlakna koja nam omugućavaju da
osetimo istinu kada logično zaključivanje
ili nekakav moždani napor, učinjen našom
voljom, ne dovodi do uspeha.
Nikola Tesla
Literatura
Dr Vjekoslav Sajfert, Elektrotehnika,
TFZR
Dr Borislav Odadžić, dr Vjekoslav
Sajfert, mr Vojin Kerleta, Zbirka
zadataka iz elektrotehnike sa
elektronikom, TFZR
Instinkt je nešto iznad znanja. Nema
sumnje da mi imamo u mozgu neka fina
nervna vlakna koja nam omugućavaju da
osetimo istinu kada logično zaključivanje
ili nekakav moždani napor, učinjen našom
voljom, ne dovodi do uspeha.
Nikola Tesla
Sadržaj
Uvod
Elektrostatika
Vremenski konstantne električne struje
Kretanje naelektrisane čestice u elektrostatičkom
polju u vakuumu
Naeletrisane čestice u magnetnom polju
Elektromagnetna indukcija
Vremenski promenljive električne struje. Redna RLC
veza
Paralelna veza elemenata u kolu
Višefazni sistemi
Elektronika
1. Uvod
1.1 Fizičke veličine i jedinice, SI
sistem jedinica
Fizičke veličine opisuju pojave,
procese i svojstva fizičkih tela. Izmeriti
neku fizičku veličinu znači uporediti je
sa odgovarajućom veličinom iste vrste,
koja je izabrana za jednicu mere. Otuda
se rezultat merenja izražava brojnom
vrednošću i jednicom mere:
x ({ x } { x })[ x ]
Dogovorom je izabrano sedam
fizičkih veličina za osnovne - osnovne
jedinice. Jedinice koje se dobijaju preko
osnovnih - izvedene jedinice.
Skup osnovnih i izvedenih jedinica se
naziva sistem jedinica. Na
međunarodnoj konferenciji 1960.
godine usvojen je međunarodni sistem
jedinica (SI). Na tom skupu za osnovne
fizičke veličine uvedene su jedinice koje
su date u tabeli 1.3.1.
Osim osnovnih jedinica SI sistema
postoje i izvedene jedinice. Razmotrimo
neke od njih.
Jedinica za brzinu se može dobiti iz
poznate definicije brzine:
[v ]
[s]
[t ]
m
s
ms
1
Jedinicu za ubrzanje ćemo dobiti iz
definicije ubrzanja:
m
[v ]
m
2
s
[a ]
ms
2
[t ]
s
s
Jedinica za silu se može dobiti iz
čuvenog drugog Njutnovog zakona:
[ F ] [ m ] [ a ] kg
m
s
2
kg m s
2
1N
1.2 Skalarne i vektorske fizičke
veličine. Osnovne operacije sa
vektorima.
Skalarne fizičke veličine se mogu izraziti
potpuno samo brojnom vrednošću i odogovarajućom
jedinicom merenja - npr. masa, vreme, zapremina,
gustina i dr.
Vektorske fizičke veličine karakteriše pravac,
smer i intenzitet (brojna vrednost). Takve veličine su
npr. brzina, ubrzanje, sila, itd.
Tenzorske fizičke veličine okarakterisane su sa
devet karakteristika. To su npr. tenzor inercije,
permitivnosti, tenzor permeabilnosti i sl.
Skalarne fizičke veličine se sabiraju,
množe, oduzimaju itd. algebarski, tj. ako
imamo dve skalarne fizičke veličine a i b,
onda je zbir a+b, razlika a-b, proizvod,
količnik a (b0).
b
Dva vektora su jednaka ako su im
jednaki intenziteti, pravci i smerovi.
Vektorske fizičke veličine i (vidi sliku
1.5.1) možemo sabrati, metodom
paralelograma, što je prikazano na slici
1.5.2.
Dovedemo oba vektora u zajedničku
napadnu tačku. Obrazujemo
paralelogram.
a1
a
a1
a2
Vektor
vektor.
a a1 a 2
a2
predstavlja rezultujući
Sabiranje pomenutih vektora metodom
poligona, prikazano na slici 1.5.3.
a
a1
a2
Slika 1.5.3
Intenzitet vektora se dobija primenom
kosinusne teoreme. Sa slike 1.5.4,
možemo pisati na osnovu kosinusne
teoreme:
B
a
A
a1
-
C
a2
Slika 1.5.4
a
2
a 1 a 2 2 a 1 a 2 cos ( - )
2
2
Trigonometrijski krug
y
rr
si n
cos
x
r =1
y
r
rr
cos ( - ) = -cos
cos( cos
r =1
x
Konačno napisati izraz koji ćemo koristiti
za nalaženje rezultujućeg vektora:
a
2
2
a1
2
a2
2 a 1 a 2 cos
Na slici 1.5.5 je prikazan slučaj
oduzimanja vektora
a ' a1 a 2 a1 ( a 2 )
a'
-a 2
Slika 1.5.5
a1
Na slici 1.5.6 je prikazan slučaj
oduzimanja vektora
-a 1
a2
a ''
a a 2 a1
U slučaju da treba da saberemo ili
oduzmemo više vektora mnogo je efikasnije
raditi metodom poligona. Razmotrimo sledeći
primer. Na slici 1.5.7 data su tri vektora i treba
naći rezultujući vektor:
R a1 a 2 a 3
a2
a1
a3
Slika 1.5.7
-a 3
R
a 1+ a 2
a1
a2
T
a1
a2
T1
a3
Komponente vektora su vektorske veličine, i
one se često koriste zbog elegantnijeg i
efikasnijeg rada, posebno u koordinatnim
sistemima. U x, y koordinatnom sistemu obično
vektor razlažemo na dve uzajamno normalne
komponente, vidi sliku 1.5.9 i 1.5.10:
y
a ax ay
b bx by
y
by
b
a
ay
ax
Slika 1.5.9
x
bx
Slika 1.5.19
x
Odgovarajući intenziteti vektora, prema
Pitagorinoj teoremi:
a
2
ax ay
2
2
b
2
bx by
2
2
Projekcije vektora su skalarne
veličine. One mogu biti pozitivne i
negativne.
y
y
ay
b
a
by
ax
x
a x a cos 0
a y a sin 0
bx
b x b cos 0
b y b sin 0
x
a
Proizvod vektora
i skalara p daje vektor čiji
je pravac i smer isti kao i pravac i smer vektora,
dok je intenzitet veći p puta(p>0) (slika 1.5.13).
p.a
a
Slika 1.5.13
Ort – jedinični vektor
Svaki vektor se može prikazati kao
proizvod svog intenziteta i jedničnog
vektora - orta:
a a a 0
a a ; a0 1
U slučaju dve dimenzije, x i y, imamo ortove osa i , j vidi sliku 1.5.14,
ili u slučaju tri dimenzije , i ,j,k vidi sliku 1.5.15.
y
z
j
j
i
k
x
i
y
x
Slika 1.5.14
Slika 1.5.15
Pomenimo dalje još dve mogućnosti
množenja vektora.
Skalarni proizvod dva vektora daje
skalar. Po definiciji skalarni proizvod
vektora je:
c a b a b cos a b cos
Skalarni proizvod takođe možemo
izraziti na sledeći način, preko projekcije
jednog vektora na drugi:
b
ab
ba
a
c a b b a ba
Vektorski proizvod dva vektora je
vektor :
c a b
Čita se a krst b
ili
c a b sin
Pravac vektora je normalan i na jedan i na
drugi vektor, a smer određujemo pravilom
desnog zavrtnja i očigledno je da važi:
c
b
a
b a c
b
a
-c
Možemo dakle zaključiti da za
vektorski proizvod ne važi zakon
komutacije, tj.:
a b b a
Ukoliko je ugao između vektora 90,
tada je intenzitet vektora jednak:
c a b
Primer Dokaži da su vektori e i f
uzajamno normalni. Vektori i sa dati sa:
e ab
f ab
Vektori i imaju iste intenzitete i
predstavljeni su na slici 1.5.18.
a
b
Slika 1.5.18
Rešenje Po definiciji skalarnog proizvoda
imamo:
2
2
e f a b a b a a ab b a b b a b 0
cos 0 90
0
Primer Dati su vektori a i b, čiji su
intenziteti a 2 i b 3 . Ugao između
njih 45
0
Odredi:
a.
ab
b.
a b a 2b
a b 2 3 cos 45 6
2
3 2
2
2
2
a b a 2 b a 2 ab ab 2 b 4 12 6 18 8
Dodatak 1
Elementi trigonometrije
Pravougli trougao
a i b katete; c hipotenuza
c
sin
suprotna
kateta
hipotenuza
a
cos
nalegla
c
kateta
hipotenuza
b
tg tan
90
ctg cot
suprotna
a
b
c
kateta
a
nalegla
kateta
b
nalegla
kateta
b
suprotna
kateta
a
c
a
sin
suprotna
hipotenuza
nalegla kateta
cos
tg tan
suprotna
nalegla
ctg cot
nalegla
suprotna
kateta
kateta
a
c
kateta
kateta
b
c
hipotenuza
b
90
kateta
b
a
a
b
Odrediti vrednosti sin, cos, tan
i cot za uglove:
30
45
60
Uzimamo jednakostranični
trougao
a
a
a
Delimo trougao na dva
jednaka dela
a
a
a
Sada imamo sledeću situaciju:
a
1
sin 30 2
a
2
a
60
a
a
30 30
h
. .
a
2
a 3
cos 30
60
a
2
a
2
a
2
tg 30 tan 30
2
a 3
h
2
a
2
a
2
3
1
3
3
3
2
2
a 3
h
a 3
2
ctg 30 cot 30
2
a
2
3
1
3
U slučaju ugla od
45
Uzimamo kvadrat i delimo ga po dijagonali.
Koristimo Pitagorinu teoremu
h
45
45
.
a
h
h
2
a
2
2
2a
a
ha 2
a
2
2
ai b
Primer. Sabrati vektore
( a 5 , b 4 ), koji su dati na slici
b
a
30
b
by
a
30
bx
by
bx
b 3
by
2
1
b
b
2
2
c a b x b
2
2
2
y
c
c
2
b 3
b
a
2
2
41 20 3
2
Slide 21
Dr Vjekoslav Sajfert
ELEKTROTEHNIKA SA ELEKTRONIKOM
E+
E
E_
x
r
l
2
+q
-q
l
Univerzitet u Novom Sadu
Tehnički Fakultet "Mihajlo Pupin", Zrenjanin
Zrenjanin, 2007
Instinkt je nešto iznad znanja. Nema
sumnje da mi imamo u mozgu neka fina
nervna vlakna koja nam omugućavaju da
osetimo istinu kada logično zaključivanje
ili nekakav moždani napor, učinjen našom
voljom, ne dovodi do uspeha.
Nikola Tesla
Literatura
Dr Vjekoslav Sajfert, Elektrotehnika,
TFZR
Dr Borislav Odadžić, dr Vjekoslav
Sajfert, mr Vojin Kerleta, Zbirka
zadataka iz elektrotehnike sa
elektronikom, TFZR
Instinkt je nešto iznad znanja. Nema
sumnje da mi imamo u mozgu neka fina
nervna vlakna koja nam omugućavaju da
osetimo istinu kada logično zaključivanje
ili nekakav moždani napor, učinjen našom
voljom, ne dovodi do uspeha.
Nikola Tesla
Sadržaj
Uvod
Elektrostatika
Vremenski konstantne električne struje
Kretanje naelektrisane čestice u elektrostatičkom
polju u vakuumu
Naeletrisane čestice u magnetnom polju
Elektromagnetna indukcija
Vremenski promenljive električne struje. Redna RLC
veza
Paralelna veza elemenata u kolu
Višefazni sistemi
Elektronika
1. Uvod
1.1 Fizičke veličine i jedinice, SI
sistem jedinica
Fizičke veličine opisuju pojave,
procese i svojstva fizičkih tela. Izmeriti
neku fizičku veličinu znači uporediti je
sa odgovarajućom veličinom iste vrste,
koja je izabrana za jednicu mere. Otuda
se rezultat merenja izražava brojnom
vrednošću i jednicom mere:
x ({ x } { x })[ x ]
Dogovorom je izabrano sedam
fizičkih veličina za osnovne - osnovne
jedinice. Jedinice koje se dobijaju preko
osnovnih - izvedene jedinice.
Skup osnovnih i izvedenih jedinica se
naziva sistem jedinica. Na
međunarodnoj konferenciji 1960.
godine usvojen je međunarodni sistem
jedinica (SI). Na tom skupu za osnovne
fizičke veličine uvedene su jedinice koje
su date u tabeli 1.3.1.
Osim osnovnih jedinica SI sistema
postoje i izvedene jedinice. Razmotrimo
neke od njih.
Jedinica za brzinu se može dobiti iz
poznate definicije brzine:
[v ]
[s]
[t ]
m
s
ms
1
Jedinicu za ubrzanje ćemo dobiti iz
definicije ubrzanja:
m
[v ]
m
2
s
[a ]
ms
2
[t ]
s
s
Jedinica za silu se može dobiti iz
čuvenog drugog Njutnovog zakona:
[ F ] [ m ] [ a ] kg
m
s
2
kg m s
2
1N
1.2 Skalarne i vektorske fizičke
veličine. Osnovne operacije sa
vektorima.
Skalarne fizičke veličine se mogu izraziti
potpuno samo brojnom vrednošću i odogovarajućom
jedinicom merenja - npr. masa, vreme, zapremina,
gustina i dr.
Vektorske fizičke veličine karakteriše pravac,
smer i intenzitet (brojna vrednost). Takve veličine su
npr. brzina, ubrzanje, sila, itd.
Tenzorske fizičke veličine okarakterisane su sa
devet karakteristika. To su npr. tenzor inercije,
permitivnosti, tenzor permeabilnosti i sl.
Skalarne fizičke veličine se sabiraju,
množe, oduzimaju itd. algebarski, tj. ako
imamo dve skalarne fizičke veličine a i b,
onda je zbir a+b, razlika a-b, proizvod,
količnik a (b0).
b
Dva vektora su jednaka ako su im
jednaki intenziteti, pravci i smerovi.
Vektorske fizičke veličine i (vidi sliku
1.5.1) možemo sabrati, metodom
paralelograma, što je prikazano na slici
1.5.2.
Dovedemo oba vektora u zajedničku
napadnu tačku. Obrazujemo
paralelogram.
a1
a
a1
a2
Vektor
vektor.
a a1 a 2
a2
predstavlja rezultujući
Sabiranje pomenutih vektora metodom
poligona, prikazano na slici 1.5.3.
a
a1
a2
Slika 1.5.3
Intenzitet vektora se dobija primenom
kosinusne teoreme. Sa slike 1.5.4,
možemo pisati na osnovu kosinusne
teoreme:
B
a
A
a1
-
C
a2
Slika 1.5.4
a
2
a 1 a 2 2 a 1 a 2 cos ( - )
2
2
Trigonometrijski krug
y
rr
si n
cos
x
r =1
y
r
rr
cos ( - ) = -cos
cos( cos
r =1
x
Konačno napisati izraz koji ćemo koristiti
za nalaženje rezultujućeg vektora:
a
2
2
a1
2
a2
2 a 1 a 2 cos
Na slici 1.5.5 je prikazan slučaj
oduzimanja vektora
a ' a1 a 2 a1 ( a 2 )
a'
-a 2
Slika 1.5.5
a1
Na slici 1.5.6 je prikazan slučaj
oduzimanja vektora
-a 1
a2
a ''
a a 2 a1
U slučaju da treba da saberemo ili
oduzmemo više vektora mnogo je efikasnije
raditi metodom poligona. Razmotrimo sledeći
primer. Na slici 1.5.7 data su tri vektora i treba
naći rezultujući vektor:
R a1 a 2 a 3
a2
a1
a3
Slika 1.5.7
-a 3
R
a 1+ a 2
a1
a2
T
a1
a2
T1
a3
Komponente vektora su vektorske veličine, i
one se često koriste zbog elegantnijeg i
efikasnijeg rada, posebno u koordinatnim
sistemima. U x, y koordinatnom sistemu obično
vektor razlažemo na dve uzajamno normalne
komponente, vidi sliku 1.5.9 i 1.5.10:
y
a ax ay
b bx by
y
by
b
a
ay
ax
Slika 1.5.9
x
bx
Slika 1.5.19
x
Odgovarajući intenziteti vektora, prema
Pitagorinoj teoremi:
a
2
ax ay
2
2
b
2
bx by
2
2
Projekcije vektora su skalarne
veličine. One mogu biti pozitivne i
negativne.
y
y
ay
b
a
by
ax
x
a x a cos 0
a y a sin 0
bx
b x b cos 0
b y b sin 0
x
a
Proizvod vektora
i skalara p daje vektor čiji
je pravac i smer isti kao i pravac i smer vektora,
dok je intenzitet veći p puta(p>0) (slika 1.5.13).
p.a
a
Slika 1.5.13
Ort – jedinični vektor
Svaki vektor se može prikazati kao
proizvod svog intenziteta i jedničnog
vektora - orta:
a a a 0
a a ; a0 1
U slučaju dve dimenzije, x i y, imamo ortove osa i , j vidi sliku 1.5.14,
ili u slučaju tri dimenzije , i ,j,k vidi sliku 1.5.15.
y
z
j
j
i
k
x
i
y
x
Slika 1.5.14
Slika 1.5.15
Pomenimo dalje još dve mogućnosti
množenja vektora.
Skalarni proizvod dva vektora daje
skalar. Po definiciji skalarni proizvod
vektora je:
c a b a b cos a b cos
Skalarni proizvod takođe možemo
izraziti na sledeći način, preko projekcije
jednog vektora na drugi:
b
ab
ba
a
c a b b a ba
Vektorski proizvod dva vektora je
vektor :
c a b
Čita se a krst b
ili
c a b sin
Pravac vektora je normalan i na jedan i na
drugi vektor, a smer određujemo pravilom
desnog zavrtnja i očigledno je da važi:
c
b
a
b a c
b
a
-c
Možemo dakle zaključiti da za
vektorski proizvod ne važi zakon
komutacije, tj.:
a b b a
Ukoliko je ugao između vektora 90,
tada je intenzitet vektora jednak:
c a b
Primer Dokaži da su vektori e i f
uzajamno normalni. Vektori i sa dati sa:
e ab
f ab
Vektori i imaju iste intenzitete i
predstavljeni su na slici 1.5.18.
a
b
Slika 1.5.18
Rešenje Po definiciji skalarnog proizvoda
imamo:
2
2
e f a b a b a a ab b a b b a b 0
cos 0 90
0
Primer Dati su vektori a i b, čiji su
intenziteti a 2 i b 3 . Ugao između
njih 45
0
Odredi:
a.
ab
b.
a b a 2b
a b 2 3 cos 45 6
2
3 2
2
2
2
a b a 2 b a 2 ab ab 2 b 4 12 6 18 8
Dodatak 1
Elementi trigonometrije
Pravougli trougao
a i b katete; c hipotenuza
c
sin
suprotna
kateta
hipotenuza
a
cos
nalegla
c
kateta
hipotenuza
b
tg tan
90
ctg cot
suprotna
a
b
c
kateta
a
nalegla
kateta
b
nalegla
kateta
b
suprotna
kateta
a
c
a
sin
suprotna
hipotenuza
nalegla kateta
cos
tg tan
suprotna
nalegla
ctg cot
nalegla
suprotna
kateta
kateta
a
c
kateta
kateta
b
c
hipotenuza
b
90
kateta
b
a
a
b
Odrediti vrednosti sin, cos, tan
i cot za uglove:
30
45
60
Uzimamo jednakostranični
trougao
a
a
a
Delimo trougao na dva
jednaka dela
a
a
a
Sada imamo sledeću situaciju:
a
1
sin 30 2
a
2
a
60
a
a
30 30
h
. .
a
2
a 3
cos 30
60
a
2
a
2
a
2
tg 30 tan 30
2
a 3
h
2
a
2
a
2
3
1
3
3
3
2
2
a 3
h
a 3
2
ctg 30 cot 30
2
a
2
3
1
3
U slučaju ugla od
45
Uzimamo kvadrat i delimo ga po dijagonali.
Koristimo Pitagorinu teoremu
h
45
45
.
a
h
h
2
a
2
2
2a
a
ha 2
a
2
2
ai b
Primer. Sabrati vektore
( a 5 , b 4 ), koji su dati na slici
b
a
30
b
by
a
30
bx
by
bx
b 3
by
2
1
b
b
2
2
c a b x b
2
2
2
y
c
c
2
b 3
b
a
2
2
41 20 3
2
Slide 22
Dr Vjekoslav Sajfert
ELEKTROTEHNIKA SA ELEKTRONIKOM
E+
E
E_
x
r
l
2
+q
-q
l
Univerzitet u Novom Sadu
Tehnički Fakultet "Mihajlo Pupin", Zrenjanin
Zrenjanin, 2007
Instinkt je nešto iznad znanja. Nema
sumnje da mi imamo u mozgu neka fina
nervna vlakna koja nam omugućavaju da
osetimo istinu kada logično zaključivanje
ili nekakav moždani napor, učinjen našom
voljom, ne dovodi do uspeha.
Nikola Tesla
Literatura
Dr Vjekoslav Sajfert, Elektrotehnika,
TFZR
Dr Borislav Odadžić, dr Vjekoslav
Sajfert, mr Vojin Kerleta, Zbirka
zadataka iz elektrotehnike sa
elektronikom, TFZR
Instinkt je nešto iznad znanja. Nema
sumnje da mi imamo u mozgu neka fina
nervna vlakna koja nam omugućavaju da
osetimo istinu kada logično zaključivanje
ili nekakav moždani napor, učinjen našom
voljom, ne dovodi do uspeha.
Nikola Tesla
Sadržaj
Uvod
Elektrostatika
Vremenski konstantne električne struje
Kretanje naelektrisane čestice u elektrostatičkom
polju u vakuumu
Naeletrisane čestice u magnetnom polju
Elektromagnetna indukcija
Vremenski promenljive električne struje. Redna RLC
veza
Paralelna veza elemenata u kolu
Višefazni sistemi
Elektronika
1. Uvod
1.1 Fizičke veličine i jedinice, SI
sistem jedinica
Fizičke veličine opisuju pojave,
procese i svojstva fizičkih tela. Izmeriti
neku fizičku veličinu znači uporediti je
sa odgovarajućom veličinom iste vrste,
koja je izabrana za jednicu mere. Otuda
se rezultat merenja izražava brojnom
vrednošću i jednicom mere:
x ({ x } { x })[ x ]
Dogovorom je izabrano sedam
fizičkih veličina za osnovne - osnovne
jedinice. Jedinice koje se dobijaju preko
osnovnih - izvedene jedinice.
Skup osnovnih i izvedenih jedinica se
naziva sistem jedinica. Na
međunarodnoj konferenciji 1960.
godine usvojen je međunarodni sistem
jedinica (SI). Na tom skupu za osnovne
fizičke veličine uvedene su jedinice koje
su date u tabeli 1.3.1.
Osim osnovnih jedinica SI sistema
postoje i izvedene jedinice. Razmotrimo
neke od njih.
Jedinica za brzinu se može dobiti iz
poznate definicije brzine:
[v ]
[s]
[t ]
m
s
ms
1
Jedinicu za ubrzanje ćemo dobiti iz
definicije ubrzanja:
m
[v ]
m
2
s
[a ]
ms
2
[t ]
s
s
Jedinica za silu se može dobiti iz
čuvenog drugog Njutnovog zakona:
[ F ] [ m ] [ a ] kg
m
s
2
kg m s
2
1N
1.2 Skalarne i vektorske fizičke
veličine. Osnovne operacije sa
vektorima.
Skalarne fizičke veličine se mogu izraziti
potpuno samo brojnom vrednošću i odogovarajućom
jedinicom merenja - npr. masa, vreme, zapremina,
gustina i dr.
Vektorske fizičke veličine karakteriše pravac,
smer i intenzitet (brojna vrednost). Takve veličine su
npr. brzina, ubrzanje, sila, itd.
Tenzorske fizičke veličine okarakterisane su sa
devet karakteristika. To su npr. tenzor inercije,
permitivnosti, tenzor permeabilnosti i sl.
Skalarne fizičke veličine se sabiraju,
množe, oduzimaju itd. algebarski, tj. ako
imamo dve skalarne fizičke veličine a i b,
onda je zbir a+b, razlika a-b, proizvod,
količnik a (b0).
b
Dva vektora su jednaka ako su im
jednaki intenziteti, pravci i smerovi.
Vektorske fizičke veličine i (vidi sliku
1.5.1) možemo sabrati, metodom
paralelograma, što je prikazano na slici
1.5.2.
Dovedemo oba vektora u zajedničku
napadnu tačku. Obrazujemo
paralelogram.
a1
a
a1
a2
Vektor
vektor.
a a1 a 2
a2
predstavlja rezultujući
Sabiranje pomenutih vektora metodom
poligona, prikazano na slici 1.5.3.
a
a1
a2
Slika 1.5.3
Intenzitet vektora se dobija primenom
kosinusne teoreme. Sa slike 1.5.4,
možemo pisati na osnovu kosinusne
teoreme:
B
a
A
a1
-
C
a2
Slika 1.5.4
a
2
a 1 a 2 2 a 1 a 2 cos ( - )
2
2
Trigonometrijski krug
y
rr
si n
cos
x
r =1
y
r
rr
cos ( - ) = -cos
cos( cos
r =1
x
Konačno napisati izraz koji ćemo koristiti
za nalaženje rezultujućeg vektora:
a
2
2
a1
2
a2
2 a 1 a 2 cos
Na slici 1.5.5 je prikazan slučaj
oduzimanja vektora
a ' a1 a 2 a1 ( a 2 )
a'
-a 2
Slika 1.5.5
a1
Na slici 1.5.6 je prikazan slučaj
oduzimanja vektora
-a 1
a2
a ''
a a 2 a1
U slučaju da treba da saberemo ili
oduzmemo više vektora mnogo je efikasnije
raditi metodom poligona. Razmotrimo sledeći
primer. Na slici 1.5.7 data su tri vektora i treba
naći rezultujući vektor:
R a1 a 2 a 3
a2
a1
a3
Slika 1.5.7
-a 3
R
a 1+ a 2
a1
a2
T
a1
a2
T1
a3
Komponente vektora su vektorske veličine, i
one se često koriste zbog elegantnijeg i
efikasnijeg rada, posebno u koordinatnim
sistemima. U x, y koordinatnom sistemu obično
vektor razlažemo na dve uzajamno normalne
komponente, vidi sliku 1.5.9 i 1.5.10:
y
a ax ay
b bx by
y
by
b
a
ay
ax
Slika 1.5.9
x
bx
Slika 1.5.19
x
Odgovarajući intenziteti vektora, prema
Pitagorinoj teoremi:
a
2
ax ay
2
2
b
2
bx by
2
2
Projekcije vektora su skalarne
veličine. One mogu biti pozitivne i
negativne.
y
y
ay
b
a
by
ax
x
a x a cos 0
a y a sin 0
bx
b x b cos 0
b y b sin 0
x
a
Proizvod vektora
i skalara p daje vektor čiji
je pravac i smer isti kao i pravac i smer vektora,
dok je intenzitet veći p puta(p>0) (slika 1.5.13).
p.a
a
Slika 1.5.13
Ort – jedinični vektor
Svaki vektor se može prikazati kao
proizvod svog intenziteta i jedničnog
vektora - orta:
a a a 0
a a ; a0 1
U slučaju dve dimenzije, x i y, imamo ortove osa i , j vidi sliku 1.5.14,
ili u slučaju tri dimenzije , i ,j,k vidi sliku 1.5.15.
y
z
j
j
i
k
x
i
y
x
Slika 1.5.14
Slika 1.5.15
Pomenimo dalje još dve mogućnosti
množenja vektora.
Skalarni proizvod dva vektora daje
skalar. Po definiciji skalarni proizvod
vektora je:
c a b a b cos a b cos
Skalarni proizvod takođe možemo
izraziti na sledeći način, preko projekcije
jednog vektora na drugi:
b
ab
ba
a
c a b b a ba
Vektorski proizvod dva vektora je
vektor :
c a b
Čita se a krst b
ili
c a b sin
Pravac vektora je normalan i na jedan i na
drugi vektor, a smer određujemo pravilom
desnog zavrtnja i očigledno je da važi:
c
b
a
b a c
b
a
-c
Možemo dakle zaključiti da za
vektorski proizvod ne važi zakon
komutacije, tj.:
a b b a
Ukoliko je ugao između vektora 90,
tada je intenzitet vektora jednak:
c a b
Primer Dokaži da su vektori e i f
uzajamno normalni. Vektori i sa dati sa:
e ab
f ab
Vektori i imaju iste intenzitete i
predstavljeni su na slici 1.5.18.
a
b
Slika 1.5.18
Rešenje Po definiciji skalarnog proizvoda
imamo:
2
2
e f a b a b a a ab b a b b a b 0
cos 0 90
0
Primer Dati su vektori a i b, čiji su
intenziteti a 2 i b 3 . Ugao između
njih 45
0
Odredi:
a.
ab
b.
a b a 2b
a b 2 3 cos 45 6
2
3 2
2
2
2
a b a 2 b a 2 ab ab 2 b 4 12 6 18 8
Dodatak 1
Elementi trigonometrije
Pravougli trougao
a i b katete; c hipotenuza
c
sin
suprotna
kateta
hipotenuza
a
cos
nalegla
c
kateta
hipotenuza
b
tg tan
90
ctg cot
suprotna
a
b
c
kateta
a
nalegla
kateta
b
nalegla
kateta
b
suprotna
kateta
a
c
a
sin
suprotna
hipotenuza
nalegla kateta
cos
tg tan
suprotna
nalegla
ctg cot
nalegla
suprotna
kateta
kateta
a
c
kateta
kateta
b
c
hipotenuza
b
90
kateta
b
a
a
b
Odrediti vrednosti sin, cos, tan
i cot za uglove:
30
45
60
Uzimamo jednakostranični
trougao
a
a
a
Delimo trougao na dva
jednaka dela
a
a
a
Sada imamo sledeću situaciju:
a
1
sin 30 2
a
2
a
60
a
a
30 30
h
. .
a
2
a 3
cos 30
60
a
2
a
2
a
2
tg 30 tan 30
2
a 3
h
2
a
2
a
2
3
1
3
3
3
2
2
a 3
h
a 3
2
ctg 30 cot 30
2
a
2
3
1
3
U slučaju ugla od
45
Uzimamo kvadrat i delimo ga po dijagonali.
Koristimo Pitagorinu teoremu
h
45
45
.
a
h
h
2
a
2
2
2a
a
ha 2
a
2
2
ai b
Primer. Sabrati vektore
( a 5 , b 4 ), koji su dati na slici
b
a
30
b
by
a
30
bx
by
bx
b 3
by
2
1
b
b
2
2
c a b x b
2
2
2
y
c
c
2
b 3
b
a
2
2
41 20 3
2
Slide 23
Dr Vjekoslav Sajfert
ELEKTROTEHNIKA SA ELEKTRONIKOM
E+
E
E_
x
r
l
2
+q
-q
l
Univerzitet u Novom Sadu
Tehnički Fakultet "Mihajlo Pupin", Zrenjanin
Zrenjanin, 2007
Instinkt je nešto iznad znanja. Nema
sumnje da mi imamo u mozgu neka fina
nervna vlakna koja nam omugućavaju da
osetimo istinu kada logično zaključivanje
ili nekakav moždani napor, učinjen našom
voljom, ne dovodi do uspeha.
Nikola Tesla
Literatura
Dr Vjekoslav Sajfert, Elektrotehnika,
TFZR
Dr Borislav Odadžić, dr Vjekoslav
Sajfert, mr Vojin Kerleta, Zbirka
zadataka iz elektrotehnike sa
elektronikom, TFZR
Instinkt je nešto iznad znanja. Nema
sumnje da mi imamo u mozgu neka fina
nervna vlakna koja nam omugućavaju da
osetimo istinu kada logično zaključivanje
ili nekakav moždani napor, učinjen našom
voljom, ne dovodi do uspeha.
Nikola Tesla
Sadržaj
Uvod
Elektrostatika
Vremenski konstantne električne struje
Kretanje naelektrisane čestice u elektrostatičkom
polju u vakuumu
Naeletrisane čestice u magnetnom polju
Elektromagnetna indukcija
Vremenski promenljive električne struje. Redna RLC
veza
Paralelna veza elemenata u kolu
Višefazni sistemi
Elektronika
1. Uvod
1.1 Fizičke veličine i jedinice, SI
sistem jedinica
Fizičke veličine opisuju pojave,
procese i svojstva fizičkih tela. Izmeriti
neku fizičku veličinu znači uporediti je
sa odgovarajućom veličinom iste vrste,
koja je izabrana za jednicu mere. Otuda
se rezultat merenja izražava brojnom
vrednošću i jednicom mere:
x ({ x } { x })[ x ]
Dogovorom je izabrano sedam
fizičkih veličina za osnovne - osnovne
jedinice. Jedinice koje se dobijaju preko
osnovnih - izvedene jedinice.
Skup osnovnih i izvedenih jedinica se
naziva sistem jedinica. Na
međunarodnoj konferenciji 1960.
godine usvojen je međunarodni sistem
jedinica (SI). Na tom skupu za osnovne
fizičke veličine uvedene su jedinice koje
su date u tabeli 1.3.1.
Osim osnovnih jedinica SI sistema
postoje i izvedene jedinice. Razmotrimo
neke od njih.
Jedinica za brzinu se može dobiti iz
poznate definicije brzine:
[v ]
[s]
[t ]
m
s
ms
1
Jedinicu za ubrzanje ćemo dobiti iz
definicije ubrzanja:
m
[v ]
m
2
s
[a ]
ms
2
[t ]
s
s
Jedinica za silu se može dobiti iz
čuvenog drugog Njutnovog zakona:
[ F ] [ m ] [ a ] kg
m
s
2
kg m s
2
1N
1.2 Skalarne i vektorske fizičke
veličine. Osnovne operacije sa
vektorima.
Skalarne fizičke veličine se mogu izraziti
potpuno samo brojnom vrednošću i odogovarajućom
jedinicom merenja - npr. masa, vreme, zapremina,
gustina i dr.
Vektorske fizičke veličine karakteriše pravac,
smer i intenzitet (brojna vrednost). Takve veličine su
npr. brzina, ubrzanje, sila, itd.
Tenzorske fizičke veličine okarakterisane su sa
devet karakteristika. To su npr. tenzor inercije,
permitivnosti, tenzor permeabilnosti i sl.
Skalarne fizičke veličine se sabiraju,
množe, oduzimaju itd. algebarski, tj. ako
imamo dve skalarne fizičke veličine a i b,
onda je zbir a+b, razlika a-b, proizvod,
količnik a (b0).
b
Dva vektora su jednaka ako su im
jednaki intenziteti, pravci i smerovi.
Vektorske fizičke veličine i (vidi sliku
1.5.1) možemo sabrati, metodom
paralelograma, što je prikazano na slici
1.5.2.
Dovedemo oba vektora u zajedničku
napadnu tačku. Obrazujemo
paralelogram.
a1
a
a1
a2
Vektor
vektor.
a a1 a 2
a2
predstavlja rezultujući
Sabiranje pomenutih vektora metodom
poligona, prikazano na slici 1.5.3.
a
a1
a2
Slika 1.5.3
Intenzitet vektora se dobija primenom
kosinusne teoreme. Sa slike 1.5.4,
možemo pisati na osnovu kosinusne
teoreme:
B
a
A
a1
-
C
a2
Slika 1.5.4
a
2
a 1 a 2 2 a 1 a 2 cos ( - )
2
2
Trigonometrijski krug
y
rr
si n
cos
x
r =1
y
r
rr
cos ( - ) = -cos
cos( cos
r =1
x
Konačno napisati izraz koji ćemo koristiti
za nalaženje rezultujućeg vektora:
a
2
2
a1
2
a2
2 a 1 a 2 cos
Na slici 1.5.5 je prikazan slučaj
oduzimanja vektora
a ' a1 a 2 a1 ( a 2 )
a'
-a 2
Slika 1.5.5
a1
Na slici 1.5.6 je prikazan slučaj
oduzimanja vektora
-a 1
a2
a ''
a a 2 a1
U slučaju da treba da saberemo ili
oduzmemo više vektora mnogo je efikasnije
raditi metodom poligona. Razmotrimo sledeći
primer. Na slici 1.5.7 data su tri vektora i treba
naći rezultujući vektor:
R a1 a 2 a 3
a2
a1
a3
Slika 1.5.7
-a 3
R
a 1+ a 2
a1
a2
T
a1
a2
T1
a3
Komponente vektora su vektorske veličine, i
one se često koriste zbog elegantnijeg i
efikasnijeg rada, posebno u koordinatnim
sistemima. U x, y koordinatnom sistemu obično
vektor razlažemo na dve uzajamno normalne
komponente, vidi sliku 1.5.9 i 1.5.10:
y
a ax ay
b bx by
y
by
b
a
ay
ax
Slika 1.5.9
x
bx
Slika 1.5.19
x
Odgovarajući intenziteti vektora, prema
Pitagorinoj teoremi:
a
2
ax ay
2
2
b
2
bx by
2
2
Projekcije vektora su skalarne
veličine. One mogu biti pozitivne i
negativne.
y
y
ay
b
a
by
ax
x
a x a cos 0
a y a sin 0
bx
b x b cos 0
b y b sin 0
x
a
Proizvod vektora
i skalara p daje vektor čiji
je pravac i smer isti kao i pravac i smer vektora,
dok je intenzitet veći p puta(p>0) (slika 1.5.13).
p.a
a
Slika 1.5.13
Ort – jedinični vektor
Svaki vektor se može prikazati kao
proizvod svog intenziteta i jedničnog
vektora - orta:
a a a 0
a a ; a0 1
U slučaju dve dimenzije, x i y, imamo ortove osa i , j vidi sliku 1.5.14,
ili u slučaju tri dimenzije , i ,j,k vidi sliku 1.5.15.
y
z
j
j
i
k
x
i
y
x
Slika 1.5.14
Slika 1.5.15
Pomenimo dalje još dve mogućnosti
množenja vektora.
Skalarni proizvod dva vektora daje
skalar. Po definiciji skalarni proizvod
vektora je:
c a b a b cos a b cos
Skalarni proizvod takođe možemo
izraziti na sledeći način, preko projekcije
jednog vektora na drugi:
b
ab
ba
a
c a b b a ba
Vektorski proizvod dva vektora je
vektor :
c a b
Čita se a krst b
ili
c a b sin
Pravac vektora je normalan i na jedan i na
drugi vektor, a smer određujemo pravilom
desnog zavrtnja i očigledno je da važi:
c
b
a
b a c
b
a
-c
Možemo dakle zaključiti da za
vektorski proizvod ne važi zakon
komutacije, tj.:
a b b a
Ukoliko je ugao između vektora 90,
tada je intenzitet vektora jednak:
c a b
Primer Dokaži da su vektori e i f
uzajamno normalni. Vektori i sa dati sa:
e ab
f ab
Vektori i imaju iste intenzitete i
predstavljeni su na slici 1.5.18.
a
b
Slika 1.5.18
Rešenje Po definiciji skalarnog proizvoda
imamo:
2
2
e f a b a b a a ab b a b b a b 0
cos 0 90
0
Primer Dati su vektori a i b, čiji su
intenziteti a 2 i b 3 . Ugao između
njih 45
0
Odredi:
a.
ab
b.
a b a 2b
a b 2 3 cos 45 6
2
3 2
2
2
2
a b a 2 b a 2 ab ab 2 b 4 12 6 18 8
Dodatak 1
Elementi trigonometrije
Pravougli trougao
a i b katete; c hipotenuza
c
sin
suprotna
kateta
hipotenuza
a
cos
nalegla
c
kateta
hipotenuza
b
tg tan
90
ctg cot
suprotna
a
b
c
kateta
a
nalegla
kateta
b
nalegla
kateta
b
suprotna
kateta
a
c
a
sin
suprotna
hipotenuza
nalegla kateta
cos
tg tan
suprotna
nalegla
ctg cot
nalegla
suprotna
kateta
kateta
a
c
kateta
kateta
b
c
hipotenuza
b
90
kateta
b
a
a
b
Odrediti vrednosti sin, cos, tan
i cot za uglove:
30
45
60
Uzimamo jednakostranični
trougao
a
a
a
Delimo trougao na dva
jednaka dela
a
a
a
Sada imamo sledeću situaciju:
a
1
sin 30 2
a
2
a
60
a
a
30 30
h
. .
a
2
a 3
cos 30
60
a
2
a
2
a
2
tg 30 tan 30
2
a 3
h
2
a
2
a
2
3
1
3
3
3
2
2
a 3
h
a 3
2
ctg 30 cot 30
2
a
2
3
1
3
U slučaju ugla od
45
Uzimamo kvadrat i delimo ga po dijagonali.
Koristimo Pitagorinu teoremu
h
45
45
.
a
h
h
2
a
2
2
2a
a
ha 2
a
2
2
ai b
Primer. Sabrati vektore
( a 5 , b 4 ), koji su dati na slici
b
a
30
b
by
a
30
bx
by
bx
b 3
by
2
1
b
b
2
2
c a b x b
2
2
2
y
c
c
2
b 3
b
a
2
2
41 20 3
2
Slide 24
Dr Vjekoslav Sajfert
ELEKTROTEHNIKA SA ELEKTRONIKOM
E+
E
E_
x
r
l
2
+q
-q
l
Univerzitet u Novom Sadu
Tehnički Fakultet "Mihajlo Pupin", Zrenjanin
Zrenjanin, 2007
Instinkt je nešto iznad znanja. Nema
sumnje da mi imamo u mozgu neka fina
nervna vlakna koja nam omugućavaju da
osetimo istinu kada logično zaključivanje
ili nekakav moždani napor, učinjen našom
voljom, ne dovodi do uspeha.
Nikola Tesla
Literatura
Dr Vjekoslav Sajfert, Elektrotehnika,
TFZR
Dr Borislav Odadžić, dr Vjekoslav
Sajfert, mr Vojin Kerleta, Zbirka
zadataka iz elektrotehnike sa
elektronikom, TFZR
Instinkt je nešto iznad znanja. Nema
sumnje da mi imamo u mozgu neka fina
nervna vlakna koja nam omugućavaju da
osetimo istinu kada logično zaključivanje
ili nekakav moždani napor, učinjen našom
voljom, ne dovodi do uspeha.
Nikola Tesla
Sadržaj
Uvod
Elektrostatika
Vremenski konstantne električne struje
Kretanje naelektrisane čestice u elektrostatičkom
polju u vakuumu
Naeletrisane čestice u magnetnom polju
Elektromagnetna indukcija
Vremenski promenljive električne struje. Redna RLC
veza
Paralelna veza elemenata u kolu
Višefazni sistemi
Elektronika
1. Uvod
1.1 Fizičke veličine i jedinice, SI
sistem jedinica
Fizičke veličine opisuju pojave,
procese i svojstva fizičkih tela. Izmeriti
neku fizičku veličinu znači uporediti je
sa odgovarajućom veličinom iste vrste,
koja je izabrana za jednicu mere. Otuda
se rezultat merenja izražava brojnom
vrednošću i jednicom mere:
x ({ x } { x })[ x ]
Dogovorom je izabrano sedam
fizičkih veličina za osnovne - osnovne
jedinice. Jedinice koje se dobijaju preko
osnovnih - izvedene jedinice.
Skup osnovnih i izvedenih jedinica se
naziva sistem jedinica. Na
međunarodnoj konferenciji 1960.
godine usvojen je međunarodni sistem
jedinica (SI). Na tom skupu za osnovne
fizičke veličine uvedene su jedinice koje
su date u tabeli 1.3.1.
Osim osnovnih jedinica SI sistema
postoje i izvedene jedinice. Razmotrimo
neke od njih.
Jedinica za brzinu se može dobiti iz
poznate definicije brzine:
[v ]
[s]
[t ]
m
s
ms
1
Jedinicu za ubrzanje ćemo dobiti iz
definicije ubrzanja:
m
[v ]
m
2
s
[a ]
ms
2
[t ]
s
s
Jedinica za silu se može dobiti iz
čuvenog drugog Njutnovog zakona:
[ F ] [ m ] [ a ] kg
m
s
2
kg m s
2
1N
1.2 Skalarne i vektorske fizičke
veličine. Osnovne operacije sa
vektorima.
Skalarne fizičke veličine se mogu izraziti
potpuno samo brojnom vrednošću i odogovarajućom
jedinicom merenja - npr. masa, vreme, zapremina,
gustina i dr.
Vektorske fizičke veličine karakteriše pravac,
smer i intenzitet (brojna vrednost). Takve veličine su
npr. brzina, ubrzanje, sila, itd.
Tenzorske fizičke veličine okarakterisane su sa
devet karakteristika. To su npr. tenzor inercije,
permitivnosti, tenzor permeabilnosti i sl.
Skalarne fizičke veličine se sabiraju,
množe, oduzimaju itd. algebarski, tj. ako
imamo dve skalarne fizičke veličine a i b,
onda je zbir a+b, razlika a-b, proizvod,
količnik a (b0).
b
Dva vektora su jednaka ako su im
jednaki intenziteti, pravci i smerovi.
Vektorske fizičke veličine i (vidi sliku
1.5.1) možemo sabrati, metodom
paralelograma, što je prikazano na slici
1.5.2.
Dovedemo oba vektora u zajedničku
napadnu tačku. Obrazujemo
paralelogram.
a1
a
a1
a2
Vektor
vektor.
a a1 a 2
a2
predstavlja rezultujući
Sabiranje pomenutih vektora metodom
poligona, prikazano na slici 1.5.3.
a
a1
a2
Slika 1.5.3
Intenzitet vektora se dobija primenom
kosinusne teoreme. Sa slike 1.5.4,
možemo pisati na osnovu kosinusne
teoreme:
B
a
A
a1
-
C
a2
Slika 1.5.4
a
2
a 1 a 2 2 a 1 a 2 cos ( - )
2
2
Trigonometrijski krug
y
rr
si n
cos
x
r =1
y
r
rr
cos ( - ) = -cos
cos( cos
r =1
x
Konačno napisati izraz koji ćemo koristiti
za nalaženje rezultujućeg vektora:
a
2
2
a1
2
a2
2 a 1 a 2 cos
Na slici 1.5.5 je prikazan slučaj
oduzimanja vektora
a ' a1 a 2 a1 ( a 2 )
a'
-a 2
Slika 1.5.5
a1
Na slici 1.5.6 je prikazan slučaj
oduzimanja vektora
-a 1
a2
a ''
a a 2 a1
U slučaju da treba da saberemo ili
oduzmemo više vektora mnogo je efikasnije
raditi metodom poligona. Razmotrimo sledeći
primer. Na slici 1.5.7 data su tri vektora i treba
naći rezultujući vektor:
R a1 a 2 a 3
a2
a1
a3
Slika 1.5.7
-a 3
R
a 1+ a 2
a1
a2
T
a1
a2
T1
a3
Komponente vektora su vektorske veličine, i
one se često koriste zbog elegantnijeg i
efikasnijeg rada, posebno u koordinatnim
sistemima. U x, y koordinatnom sistemu obično
vektor razlažemo na dve uzajamno normalne
komponente, vidi sliku 1.5.9 i 1.5.10:
y
a ax ay
b bx by
y
by
b
a
ay
ax
Slika 1.5.9
x
bx
Slika 1.5.19
x
Odgovarajući intenziteti vektora, prema
Pitagorinoj teoremi:
a
2
ax ay
2
2
b
2
bx by
2
2
Projekcije vektora su skalarne
veličine. One mogu biti pozitivne i
negativne.
y
y
ay
b
a
by
ax
x
a x a cos 0
a y a sin 0
bx
b x b cos 0
b y b sin 0
x
a
Proizvod vektora
i skalara p daje vektor čiji
je pravac i smer isti kao i pravac i smer vektora,
dok je intenzitet veći p puta(p>0) (slika 1.5.13).
p.a
a
Slika 1.5.13
Ort – jedinični vektor
Svaki vektor se može prikazati kao
proizvod svog intenziteta i jedničnog
vektora - orta:
a a a 0
a a ; a0 1
U slučaju dve dimenzije, x i y, imamo ortove osa i , j vidi sliku 1.5.14,
ili u slučaju tri dimenzije , i ,j,k vidi sliku 1.5.15.
y
z
j
j
i
k
x
i
y
x
Slika 1.5.14
Slika 1.5.15
Pomenimo dalje još dve mogućnosti
množenja vektora.
Skalarni proizvod dva vektora daje
skalar. Po definiciji skalarni proizvod
vektora je:
c a b a b cos a b cos
Skalarni proizvod takođe možemo
izraziti na sledeći način, preko projekcije
jednog vektora na drugi:
b
ab
ba
a
c a b b a ba
Vektorski proizvod dva vektora je
vektor :
c a b
Čita se a krst b
ili
c a b sin
Pravac vektora je normalan i na jedan i na
drugi vektor, a smer određujemo pravilom
desnog zavrtnja i očigledno je da važi:
c
b
a
b a c
b
a
-c
Možemo dakle zaključiti da za
vektorski proizvod ne važi zakon
komutacije, tj.:
a b b a
Ukoliko je ugao između vektora 90,
tada je intenzitet vektora jednak:
c a b
Primer Dokaži da su vektori e i f
uzajamno normalni. Vektori i sa dati sa:
e ab
f ab
Vektori i imaju iste intenzitete i
predstavljeni su na slici 1.5.18.
a
b
Slika 1.5.18
Rešenje Po definiciji skalarnog proizvoda
imamo:
2
2
e f a b a b a a ab b a b b a b 0
cos 0 90
0
Primer Dati su vektori a i b, čiji su
intenziteti a 2 i b 3 . Ugao između
njih 45
0
Odredi:
a.
ab
b.
a b a 2b
a b 2 3 cos 45 6
2
3 2
2
2
2
a b a 2 b a 2 ab ab 2 b 4 12 6 18 8
Dodatak 1
Elementi trigonometrije
Pravougli trougao
a i b katete; c hipotenuza
c
sin
suprotna
kateta
hipotenuza
a
cos
nalegla
c
kateta
hipotenuza
b
tg tan
90
ctg cot
suprotna
a
b
c
kateta
a
nalegla
kateta
b
nalegla
kateta
b
suprotna
kateta
a
c
a
sin
suprotna
hipotenuza
nalegla kateta
cos
tg tan
suprotna
nalegla
ctg cot
nalegla
suprotna
kateta
kateta
a
c
kateta
kateta
b
c
hipotenuza
b
90
kateta
b
a
a
b
Odrediti vrednosti sin, cos, tan
i cot za uglove:
30
45
60
Uzimamo jednakostranični
trougao
a
a
a
Delimo trougao na dva
jednaka dela
a
a
a
Sada imamo sledeću situaciju:
a
1
sin 30 2
a
2
a
60
a
a
30 30
h
. .
a
2
a 3
cos 30
60
a
2
a
2
a
2
tg 30 tan 30
2
a 3
h
2
a
2
a
2
3
1
3
3
3
2
2
a 3
h
a 3
2
ctg 30 cot 30
2
a
2
3
1
3
U slučaju ugla od
45
Uzimamo kvadrat i delimo ga po dijagonali.
Koristimo Pitagorinu teoremu
h
45
45
.
a
h
h
2
a
2
2
2a
a
ha 2
a
2
2
ai b
Primer. Sabrati vektore
( a 5 , b 4 ), koji su dati na slici
b
a
30
b
by
a
30
bx
by
bx
b 3
by
2
1
b
b
2
2
c a b x b
2
2
2
y
c
c
2
b 3
b
a
2
2
41 20 3
2
Slide 25
Dr Vjekoslav Sajfert
ELEKTROTEHNIKA SA ELEKTRONIKOM
E+
E
E_
x
r
l
2
+q
-q
l
Univerzitet u Novom Sadu
Tehnički Fakultet "Mihajlo Pupin", Zrenjanin
Zrenjanin, 2007
Instinkt je nešto iznad znanja. Nema
sumnje da mi imamo u mozgu neka fina
nervna vlakna koja nam omugućavaju da
osetimo istinu kada logično zaključivanje
ili nekakav moždani napor, učinjen našom
voljom, ne dovodi do uspeha.
Nikola Tesla
Literatura
Dr Vjekoslav Sajfert, Elektrotehnika,
TFZR
Dr Borislav Odadžić, dr Vjekoslav
Sajfert, mr Vojin Kerleta, Zbirka
zadataka iz elektrotehnike sa
elektronikom, TFZR
Instinkt je nešto iznad znanja. Nema
sumnje da mi imamo u mozgu neka fina
nervna vlakna koja nam omugućavaju da
osetimo istinu kada logično zaključivanje
ili nekakav moždani napor, učinjen našom
voljom, ne dovodi do uspeha.
Nikola Tesla
Sadržaj
Uvod
Elektrostatika
Vremenski konstantne električne struje
Kretanje naelektrisane čestice u elektrostatičkom
polju u vakuumu
Naeletrisane čestice u magnetnom polju
Elektromagnetna indukcija
Vremenski promenljive električne struje. Redna RLC
veza
Paralelna veza elemenata u kolu
Višefazni sistemi
Elektronika
1. Uvod
1.1 Fizičke veličine i jedinice, SI
sistem jedinica
Fizičke veličine opisuju pojave,
procese i svojstva fizičkih tela. Izmeriti
neku fizičku veličinu znači uporediti je
sa odgovarajućom veličinom iste vrste,
koja je izabrana za jednicu mere. Otuda
se rezultat merenja izražava brojnom
vrednošću i jednicom mere:
x ({ x } { x })[ x ]
Dogovorom je izabrano sedam
fizičkih veličina za osnovne - osnovne
jedinice. Jedinice koje se dobijaju preko
osnovnih - izvedene jedinice.
Skup osnovnih i izvedenih jedinica se
naziva sistem jedinica. Na
međunarodnoj konferenciji 1960.
godine usvojen je međunarodni sistem
jedinica (SI). Na tom skupu za osnovne
fizičke veličine uvedene su jedinice koje
su date u tabeli 1.3.1.
Osim osnovnih jedinica SI sistema
postoje i izvedene jedinice. Razmotrimo
neke od njih.
Jedinica za brzinu se može dobiti iz
poznate definicije brzine:
[v ]
[s]
[t ]
m
s
ms
1
Jedinicu za ubrzanje ćemo dobiti iz
definicije ubrzanja:
m
[v ]
m
2
s
[a ]
ms
2
[t ]
s
s
Jedinica za silu se može dobiti iz
čuvenog drugog Njutnovog zakona:
[ F ] [ m ] [ a ] kg
m
s
2
kg m s
2
1N
1.2 Skalarne i vektorske fizičke
veličine. Osnovne operacije sa
vektorima.
Skalarne fizičke veličine se mogu izraziti
potpuno samo brojnom vrednošću i odogovarajućom
jedinicom merenja - npr. masa, vreme, zapremina,
gustina i dr.
Vektorske fizičke veličine karakteriše pravac,
smer i intenzitet (brojna vrednost). Takve veličine su
npr. brzina, ubrzanje, sila, itd.
Tenzorske fizičke veličine okarakterisane su sa
devet karakteristika. To su npr. tenzor inercije,
permitivnosti, tenzor permeabilnosti i sl.
Skalarne fizičke veličine se sabiraju,
množe, oduzimaju itd. algebarski, tj. ako
imamo dve skalarne fizičke veličine a i b,
onda je zbir a+b, razlika a-b, proizvod,
količnik a (b0).
b
Dva vektora su jednaka ako su im
jednaki intenziteti, pravci i smerovi.
Vektorske fizičke veličine i (vidi sliku
1.5.1) možemo sabrati, metodom
paralelograma, što je prikazano na slici
1.5.2.
Dovedemo oba vektora u zajedničku
napadnu tačku. Obrazujemo
paralelogram.
a1
a
a1
a2
Vektor
vektor.
a a1 a 2
a2
predstavlja rezultujući
Sabiranje pomenutih vektora metodom
poligona, prikazano na slici 1.5.3.
a
a1
a2
Slika 1.5.3
Intenzitet vektora se dobija primenom
kosinusne teoreme. Sa slike 1.5.4,
možemo pisati na osnovu kosinusne
teoreme:
B
a
A
a1
-
C
a2
Slika 1.5.4
a
2
a 1 a 2 2 a 1 a 2 cos ( - )
2
2
Trigonometrijski krug
y
rr
si n
cos
x
r =1
y
r
rr
cos ( - ) = -cos
cos( cos
r =1
x
Konačno napisati izraz koji ćemo koristiti
za nalaženje rezultujućeg vektora:
a
2
2
a1
2
a2
2 a 1 a 2 cos
Na slici 1.5.5 je prikazan slučaj
oduzimanja vektora
a ' a1 a 2 a1 ( a 2 )
a'
-a 2
Slika 1.5.5
a1
Na slici 1.5.6 je prikazan slučaj
oduzimanja vektora
-a 1
a2
a ''
a a 2 a1
U slučaju da treba da saberemo ili
oduzmemo više vektora mnogo je efikasnije
raditi metodom poligona. Razmotrimo sledeći
primer. Na slici 1.5.7 data su tri vektora i treba
naći rezultujući vektor:
R a1 a 2 a 3
a2
a1
a3
Slika 1.5.7
-a 3
R
a 1+ a 2
a1
a2
T
a1
a2
T1
a3
Komponente vektora su vektorske veličine, i
one se često koriste zbog elegantnijeg i
efikasnijeg rada, posebno u koordinatnim
sistemima. U x, y koordinatnom sistemu obično
vektor razlažemo na dve uzajamno normalne
komponente, vidi sliku 1.5.9 i 1.5.10:
y
a ax ay
b bx by
y
by
b
a
ay
ax
Slika 1.5.9
x
bx
Slika 1.5.19
x
Odgovarajući intenziteti vektora, prema
Pitagorinoj teoremi:
a
2
ax ay
2
2
b
2
bx by
2
2
Projekcije vektora su skalarne
veličine. One mogu biti pozitivne i
negativne.
y
y
ay
b
a
by
ax
x
a x a cos 0
a y a sin 0
bx
b x b cos 0
b y b sin 0
x
a
Proizvod vektora
i skalara p daje vektor čiji
je pravac i smer isti kao i pravac i smer vektora,
dok je intenzitet veći p puta(p>0) (slika 1.5.13).
p.a
a
Slika 1.5.13
Ort – jedinični vektor
Svaki vektor se može prikazati kao
proizvod svog intenziteta i jedničnog
vektora - orta:
a a a 0
a a ; a0 1
U slučaju dve dimenzije, x i y, imamo ortove osa i , j vidi sliku 1.5.14,
ili u slučaju tri dimenzije , i ,j,k vidi sliku 1.5.15.
y
z
j
j
i
k
x
i
y
x
Slika 1.5.14
Slika 1.5.15
Pomenimo dalje još dve mogućnosti
množenja vektora.
Skalarni proizvod dva vektora daje
skalar. Po definiciji skalarni proizvod
vektora je:
c a b a b cos a b cos
Skalarni proizvod takođe možemo
izraziti na sledeći način, preko projekcije
jednog vektora na drugi:
b
ab
ba
a
c a b b a ba
Vektorski proizvod dva vektora je
vektor :
c a b
Čita se a krst b
ili
c a b sin
Pravac vektora je normalan i na jedan i na
drugi vektor, a smer određujemo pravilom
desnog zavrtnja i očigledno je da važi:
c
b
a
b a c
b
a
-c
Možemo dakle zaključiti da za
vektorski proizvod ne važi zakon
komutacije, tj.:
a b b a
Ukoliko je ugao između vektora 90,
tada je intenzitet vektora jednak:
c a b
Primer Dokaži da su vektori e i f
uzajamno normalni. Vektori i sa dati sa:
e ab
f ab
Vektori i imaju iste intenzitete i
predstavljeni su na slici 1.5.18.
a
b
Slika 1.5.18
Rešenje Po definiciji skalarnog proizvoda
imamo:
2
2
e f a b a b a a ab b a b b a b 0
cos 0 90
0
Primer Dati su vektori a i b, čiji su
intenziteti a 2 i b 3 . Ugao između
njih 45
0
Odredi:
a.
ab
b.
a b a 2b
a b 2 3 cos 45 6
2
3 2
2
2
2
a b a 2 b a 2 ab ab 2 b 4 12 6 18 8
Dodatak 1
Elementi trigonometrije
Pravougli trougao
a i b katete; c hipotenuza
c
sin
suprotna
kateta
hipotenuza
a
cos
nalegla
c
kateta
hipotenuza
b
tg tan
90
ctg cot
suprotna
a
b
c
kateta
a
nalegla
kateta
b
nalegla
kateta
b
suprotna
kateta
a
c
a
sin
suprotna
hipotenuza
nalegla kateta
cos
tg tan
suprotna
nalegla
ctg cot
nalegla
suprotna
kateta
kateta
a
c
kateta
kateta
b
c
hipotenuza
b
90
kateta
b
a
a
b
Odrediti vrednosti sin, cos, tan
i cot za uglove:
30
45
60
Uzimamo jednakostranični
trougao
a
a
a
Delimo trougao na dva
jednaka dela
a
a
a
Sada imamo sledeću situaciju:
a
1
sin 30 2
a
2
a
60
a
a
30 30
h
. .
a
2
a 3
cos 30
60
a
2
a
2
a
2
tg 30 tan 30
2
a 3
h
2
a
2
a
2
3
1
3
3
3
2
2
a 3
h
a 3
2
ctg 30 cot 30
2
a
2
3
1
3
U slučaju ugla od
45
Uzimamo kvadrat i delimo ga po dijagonali.
Koristimo Pitagorinu teoremu
h
45
45
.
a
h
h
2
a
2
2
2a
a
ha 2
a
2
2
ai b
Primer. Sabrati vektore
( a 5 , b 4 ), koji su dati na slici
b
a
30
b
by
a
30
bx
by
bx
b 3
by
2
1
b
b
2
2
c a b x b
2
2
2
y
c
c
2
b 3
b
a
2
2
41 20 3
2
Slide 26
Dr Vjekoslav Sajfert
ELEKTROTEHNIKA SA ELEKTRONIKOM
E+
E
E_
x
r
l
2
+q
-q
l
Univerzitet u Novom Sadu
Tehnički Fakultet "Mihajlo Pupin", Zrenjanin
Zrenjanin, 2007
Instinkt je nešto iznad znanja. Nema
sumnje da mi imamo u mozgu neka fina
nervna vlakna koja nam omugućavaju da
osetimo istinu kada logično zaključivanje
ili nekakav moždani napor, učinjen našom
voljom, ne dovodi do uspeha.
Nikola Tesla
Literatura
Dr Vjekoslav Sajfert, Elektrotehnika,
TFZR
Dr Borislav Odadžić, dr Vjekoslav
Sajfert, mr Vojin Kerleta, Zbirka
zadataka iz elektrotehnike sa
elektronikom, TFZR
Instinkt je nešto iznad znanja. Nema
sumnje da mi imamo u mozgu neka fina
nervna vlakna koja nam omugućavaju da
osetimo istinu kada logično zaključivanje
ili nekakav moždani napor, učinjen našom
voljom, ne dovodi do uspeha.
Nikola Tesla
Sadržaj
Uvod
Elektrostatika
Vremenski konstantne električne struje
Kretanje naelektrisane čestice u elektrostatičkom
polju u vakuumu
Naeletrisane čestice u magnetnom polju
Elektromagnetna indukcija
Vremenski promenljive električne struje. Redna RLC
veza
Paralelna veza elemenata u kolu
Višefazni sistemi
Elektronika
1. Uvod
1.1 Fizičke veličine i jedinice, SI
sistem jedinica
Fizičke veličine opisuju pojave,
procese i svojstva fizičkih tela. Izmeriti
neku fizičku veličinu znači uporediti je
sa odgovarajućom veličinom iste vrste,
koja je izabrana za jednicu mere. Otuda
se rezultat merenja izražava brojnom
vrednošću i jednicom mere:
x ({ x } { x })[ x ]
Dogovorom je izabrano sedam
fizičkih veličina za osnovne - osnovne
jedinice. Jedinice koje se dobijaju preko
osnovnih - izvedene jedinice.
Skup osnovnih i izvedenih jedinica se
naziva sistem jedinica. Na
međunarodnoj konferenciji 1960.
godine usvojen je međunarodni sistem
jedinica (SI). Na tom skupu za osnovne
fizičke veličine uvedene su jedinice koje
su date u tabeli 1.3.1.
Osim osnovnih jedinica SI sistema
postoje i izvedene jedinice. Razmotrimo
neke od njih.
Jedinica za brzinu se može dobiti iz
poznate definicije brzine:
[v ]
[s]
[t ]
m
s
ms
1
Jedinicu za ubrzanje ćemo dobiti iz
definicije ubrzanja:
m
[v ]
m
2
s
[a ]
ms
2
[t ]
s
s
Jedinica za silu se može dobiti iz
čuvenog drugog Njutnovog zakona:
[ F ] [ m ] [ a ] kg
m
s
2
kg m s
2
1N
1.2 Skalarne i vektorske fizičke
veličine. Osnovne operacije sa
vektorima.
Skalarne fizičke veličine se mogu izraziti
potpuno samo brojnom vrednošću i odogovarajućom
jedinicom merenja - npr. masa, vreme, zapremina,
gustina i dr.
Vektorske fizičke veličine karakteriše pravac,
smer i intenzitet (brojna vrednost). Takve veličine su
npr. brzina, ubrzanje, sila, itd.
Tenzorske fizičke veličine okarakterisane su sa
devet karakteristika. To su npr. tenzor inercije,
permitivnosti, tenzor permeabilnosti i sl.
Skalarne fizičke veličine se sabiraju,
množe, oduzimaju itd. algebarski, tj. ako
imamo dve skalarne fizičke veličine a i b,
onda je zbir a+b, razlika a-b, proizvod,
količnik a (b0).
b
Dva vektora su jednaka ako su im
jednaki intenziteti, pravci i smerovi.
Vektorske fizičke veličine i (vidi sliku
1.5.1) možemo sabrati, metodom
paralelograma, što je prikazano na slici
1.5.2.
Dovedemo oba vektora u zajedničku
napadnu tačku. Obrazujemo
paralelogram.
a1
a
a1
a2
Vektor
vektor.
a a1 a 2
a2
predstavlja rezultujući
Sabiranje pomenutih vektora metodom
poligona, prikazano na slici 1.5.3.
a
a1
a2
Slika 1.5.3
Intenzitet vektora se dobija primenom
kosinusne teoreme. Sa slike 1.5.4,
možemo pisati na osnovu kosinusne
teoreme:
B
a
A
a1
-
C
a2
Slika 1.5.4
a
2
a 1 a 2 2 a 1 a 2 cos ( - )
2
2
Trigonometrijski krug
y
rr
si n
cos
x
r =1
y
r
rr
cos ( - ) = -cos
cos( cos
r =1
x
Konačno napisati izraz koji ćemo koristiti
za nalaženje rezultujućeg vektora:
a
2
2
a1
2
a2
2 a 1 a 2 cos
Na slici 1.5.5 je prikazan slučaj
oduzimanja vektora
a ' a1 a 2 a1 ( a 2 )
a'
-a 2
Slika 1.5.5
a1
Na slici 1.5.6 je prikazan slučaj
oduzimanja vektora
-a 1
a2
a ''
a a 2 a1
U slučaju da treba da saberemo ili
oduzmemo više vektora mnogo je efikasnije
raditi metodom poligona. Razmotrimo sledeći
primer. Na slici 1.5.7 data su tri vektora i treba
naći rezultujući vektor:
R a1 a 2 a 3
a2
a1
a3
Slika 1.5.7
-a 3
R
a 1+ a 2
a1
a2
T
a1
a2
T1
a3
Komponente vektora su vektorske veličine, i
one se često koriste zbog elegantnijeg i
efikasnijeg rada, posebno u koordinatnim
sistemima. U x, y koordinatnom sistemu obično
vektor razlažemo na dve uzajamno normalne
komponente, vidi sliku 1.5.9 i 1.5.10:
y
a ax ay
b bx by
y
by
b
a
ay
ax
Slika 1.5.9
x
bx
Slika 1.5.19
x
Odgovarajući intenziteti vektora, prema
Pitagorinoj teoremi:
a
2
ax ay
2
2
b
2
bx by
2
2
Projekcije vektora su skalarne
veličine. One mogu biti pozitivne i
negativne.
y
y
ay
b
a
by
ax
x
a x a cos 0
a y a sin 0
bx
b x b cos 0
b y b sin 0
x
a
Proizvod vektora
i skalara p daje vektor čiji
je pravac i smer isti kao i pravac i smer vektora,
dok je intenzitet veći p puta(p>0) (slika 1.5.13).
p.a
a
Slika 1.5.13
Ort – jedinični vektor
Svaki vektor se može prikazati kao
proizvod svog intenziteta i jedničnog
vektora - orta:
a a a 0
a a ; a0 1
U slučaju dve dimenzije, x i y, imamo ortove osa i , j vidi sliku 1.5.14,
ili u slučaju tri dimenzije , i ,j,k vidi sliku 1.5.15.
y
z
j
j
i
k
x
i
y
x
Slika 1.5.14
Slika 1.5.15
Pomenimo dalje još dve mogućnosti
množenja vektora.
Skalarni proizvod dva vektora daje
skalar. Po definiciji skalarni proizvod
vektora je:
c a b a b cos a b cos
Skalarni proizvod takođe možemo
izraziti na sledeći način, preko projekcije
jednog vektora na drugi:
b
ab
ba
a
c a b b a ba
Vektorski proizvod dva vektora je
vektor :
c a b
Čita se a krst b
ili
c a b sin
Pravac vektora je normalan i na jedan i na
drugi vektor, a smer određujemo pravilom
desnog zavrtnja i očigledno je da važi:
c
b
a
b a c
b
a
-c
Možemo dakle zaključiti da za
vektorski proizvod ne važi zakon
komutacije, tj.:
a b b a
Ukoliko je ugao između vektora 90,
tada je intenzitet vektora jednak:
c a b
Primer Dokaži da su vektori e i f
uzajamno normalni. Vektori i sa dati sa:
e ab
f ab
Vektori i imaju iste intenzitete i
predstavljeni su na slici 1.5.18.
a
b
Slika 1.5.18
Rešenje Po definiciji skalarnog proizvoda
imamo:
2
2
e f a b a b a a ab b a b b a b 0
cos 0 90
0
Primer Dati su vektori a i b, čiji su
intenziteti a 2 i b 3 . Ugao između
njih 45
0
Odredi:
a.
ab
b.
a b a 2b
a b 2 3 cos 45 6
2
3 2
2
2
2
a b a 2 b a 2 ab ab 2 b 4 12 6 18 8
Dodatak 1
Elementi trigonometrije
Pravougli trougao
a i b katete; c hipotenuza
c
sin
suprotna
kateta
hipotenuza
a
cos
nalegla
c
kateta
hipotenuza
b
tg tan
90
ctg cot
suprotna
a
b
c
kateta
a
nalegla
kateta
b
nalegla
kateta
b
suprotna
kateta
a
c
a
sin
suprotna
hipotenuza
nalegla kateta
cos
tg tan
suprotna
nalegla
ctg cot
nalegla
suprotna
kateta
kateta
a
c
kateta
kateta
b
c
hipotenuza
b
90
kateta
b
a
a
b
Odrediti vrednosti sin, cos, tan
i cot za uglove:
30
45
60
Uzimamo jednakostranični
trougao
a
a
a
Delimo trougao na dva
jednaka dela
a
a
a
Sada imamo sledeću situaciju:
a
1
sin 30 2
a
2
a
60
a
a
30 30
h
. .
a
2
a 3
cos 30
60
a
2
a
2
a
2
tg 30 tan 30
2
a 3
h
2
a
2
a
2
3
1
3
3
3
2
2
a 3
h
a 3
2
ctg 30 cot 30
2
a
2
3
1
3
U slučaju ugla od
45
Uzimamo kvadrat i delimo ga po dijagonali.
Koristimo Pitagorinu teoremu
h
45
45
.
a
h
h
2
a
2
2
2a
a
ha 2
a
2
2
ai b
Primer. Sabrati vektore
( a 5 , b 4 ), koji su dati na slici
b
a
30
b
by
a
30
bx
by
bx
b 3
by
2
1
b
b
2
2
c a b x b
2
2
2
y
c
c
2
b 3
b
a
2
2
41 20 3
2
Slide 27
Dr Vjekoslav Sajfert
ELEKTROTEHNIKA SA ELEKTRONIKOM
E+
E
E_
x
r
l
2
+q
-q
l
Univerzitet u Novom Sadu
Tehnički Fakultet "Mihajlo Pupin", Zrenjanin
Zrenjanin, 2007
Instinkt je nešto iznad znanja. Nema
sumnje da mi imamo u mozgu neka fina
nervna vlakna koja nam omugućavaju da
osetimo istinu kada logično zaključivanje
ili nekakav moždani napor, učinjen našom
voljom, ne dovodi do uspeha.
Nikola Tesla
Literatura
Dr Vjekoslav Sajfert, Elektrotehnika,
TFZR
Dr Borislav Odadžić, dr Vjekoslav
Sajfert, mr Vojin Kerleta, Zbirka
zadataka iz elektrotehnike sa
elektronikom, TFZR
Instinkt je nešto iznad znanja. Nema
sumnje da mi imamo u mozgu neka fina
nervna vlakna koja nam omugućavaju da
osetimo istinu kada logično zaključivanje
ili nekakav moždani napor, učinjen našom
voljom, ne dovodi do uspeha.
Nikola Tesla
Sadržaj
Uvod
Elektrostatika
Vremenski konstantne električne struje
Kretanje naelektrisane čestice u elektrostatičkom
polju u vakuumu
Naeletrisane čestice u magnetnom polju
Elektromagnetna indukcija
Vremenski promenljive električne struje. Redna RLC
veza
Paralelna veza elemenata u kolu
Višefazni sistemi
Elektronika
1. Uvod
1.1 Fizičke veličine i jedinice, SI
sistem jedinica
Fizičke veličine opisuju pojave,
procese i svojstva fizičkih tela. Izmeriti
neku fizičku veličinu znači uporediti je
sa odgovarajućom veličinom iste vrste,
koja je izabrana za jednicu mere. Otuda
se rezultat merenja izražava brojnom
vrednošću i jednicom mere:
x ({ x } { x })[ x ]
Dogovorom je izabrano sedam
fizičkih veličina za osnovne - osnovne
jedinice. Jedinice koje se dobijaju preko
osnovnih - izvedene jedinice.
Skup osnovnih i izvedenih jedinica se
naziva sistem jedinica. Na
međunarodnoj konferenciji 1960.
godine usvojen je međunarodni sistem
jedinica (SI). Na tom skupu za osnovne
fizičke veličine uvedene su jedinice koje
su date u tabeli 1.3.1.
Osim osnovnih jedinica SI sistema
postoje i izvedene jedinice. Razmotrimo
neke od njih.
Jedinica za brzinu se može dobiti iz
poznate definicije brzine:
[v ]
[s]
[t ]
m
s
ms
1
Jedinicu za ubrzanje ćemo dobiti iz
definicije ubrzanja:
m
[v ]
m
2
s
[a ]
ms
2
[t ]
s
s
Jedinica za silu se može dobiti iz
čuvenog drugog Njutnovog zakona:
[ F ] [ m ] [ a ] kg
m
s
2
kg m s
2
1N
1.2 Skalarne i vektorske fizičke
veličine. Osnovne operacije sa
vektorima.
Skalarne fizičke veličine se mogu izraziti
potpuno samo brojnom vrednošću i odogovarajućom
jedinicom merenja - npr. masa, vreme, zapremina,
gustina i dr.
Vektorske fizičke veličine karakteriše pravac,
smer i intenzitet (brojna vrednost). Takve veličine su
npr. brzina, ubrzanje, sila, itd.
Tenzorske fizičke veličine okarakterisane su sa
devet karakteristika. To su npr. tenzor inercije,
permitivnosti, tenzor permeabilnosti i sl.
Skalarne fizičke veličine se sabiraju,
množe, oduzimaju itd. algebarski, tj. ako
imamo dve skalarne fizičke veličine a i b,
onda je zbir a+b, razlika a-b, proizvod,
količnik a (b0).
b
Dva vektora su jednaka ako su im
jednaki intenziteti, pravci i smerovi.
Vektorske fizičke veličine i (vidi sliku
1.5.1) možemo sabrati, metodom
paralelograma, što je prikazano na slici
1.5.2.
Dovedemo oba vektora u zajedničku
napadnu tačku. Obrazujemo
paralelogram.
a1
a
a1
a2
Vektor
vektor.
a a1 a 2
a2
predstavlja rezultujući
Sabiranje pomenutih vektora metodom
poligona, prikazano na slici 1.5.3.
a
a1
a2
Slika 1.5.3
Intenzitet vektora se dobija primenom
kosinusne teoreme. Sa slike 1.5.4,
možemo pisati na osnovu kosinusne
teoreme:
B
a
A
a1
-
C
a2
Slika 1.5.4
a
2
a 1 a 2 2 a 1 a 2 cos ( - )
2
2
Trigonometrijski krug
y
rr
si n
cos
x
r =1
y
r
rr
cos ( - ) = -cos
cos( cos
r =1
x
Konačno napisati izraz koji ćemo koristiti
za nalaženje rezultujućeg vektora:
a
2
2
a1
2
a2
2 a 1 a 2 cos
Na slici 1.5.5 je prikazan slučaj
oduzimanja vektora
a ' a1 a 2 a1 ( a 2 )
a'
-a 2
Slika 1.5.5
a1
Na slici 1.5.6 je prikazan slučaj
oduzimanja vektora
-a 1
a2
a ''
a a 2 a1
U slučaju da treba da saberemo ili
oduzmemo više vektora mnogo je efikasnije
raditi metodom poligona. Razmotrimo sledeći
primer. Na slici 1.5.7 data su tri vektora i treba
naći rezultujući vektor:
R a1 a 2 a 3
a2
a1
a3
Slika 1.5.7
-a 3
R
a 1+ a 2
a1
a2
T
a1
a2
T1
a3
Komponente vektora su vektorske veličine, i
one se često koriste zbog elegantnijeg i
efikasnijeg rada, posebno u koordinatnim
sistemima. U x, y koordinatnom sistemu obično
vektor razlažemo na dve uzajamno normalne
komponente, vidi sliku 1.5.9 i 1.5.10:
y
a ax ay
b bx by
y
by
b
a
ay
ax
Slika 1.5.9
x
bx
Slika 1.5.19
x
Odgovarajući intenziteti vektora, prema
Pitagorinoj teoremi:
a
2
ax ay
2
2
b
2
bx by
2
2
Projekcije vektora su skalarne
veličine. One mogu biti pozitivne i
negativne.
y
y
ay
b
a
by
ax
x
a x a cos 0
a y a sin 0
bx
b x b cos 0
b y b sin 0
x
a
Proizvod vektora
i skalara p daje vektor čiji
je pravac i smer isti kao i pravac i smer vektora,
dok je intenzitet veći p puta(p>0) (slika 1.5.13).
p.a
a
Slika 1.5.13
Ort – jedinični vektor
Svaki vektor se može prikazati kao
proizvod svog intenziteta i jedničnog
vektora - orta:
a a a 0
a a ; a0 1
U slučaju dve dimenzije, x i y, imamo ortove osa i , j vidi sliku 1.5.14,
ili u slučaju tri dimenzije , i ,j,k vidi sliku 1.5.15.
y
z
j
j
i
k
x
i
y
x
Slika 1.5.14
Slika 1.5.15
Pomenimo dalje još dve mogućnosti
množenja vektora.
Skalarni proizvod dva vektora daje
skalar. Po definiciji skalarni proizvod
vektora je:
c a b a b cos a b cos
Skalarni proizvod takođe možemo
izraziti na sledeći način, preko projekcije
jednog vektora na drugi:
b
ab
ba
a
c a b b a ba
Vektorski proizvod dva vektora je
vektor :
c a b
Čita se a krst b
ili
c a b sin
Pravac vektora je normalan i na jedan i na
drugi vektor, a smer određujemo pravilom
desnog zavrtnja i očigledno je da važi:
c
b
a
b a c
b
a
-c
Možemo dakle zaključiti da za
vektorski proizvod ne važi zakon
komutacije, tj.:
a b b a
Ukoliko je ugao između vektora 90,
tada je intenzitet vektora jednak:
c a b
Primer Dokaži da su vektori e i f
uzajamno normalni. Vektori i sa dati sa:
e ab
f ab
Vektori i imaju iste intenzitete i
predstavljeni su na slici 1.5.18.
a
b
Slika 1.5.18
Rešenje Po definiciji skalarnog proizvoda
imamo:
2
2
e f a b a b a a ab b a b b a b 0
cos 0 90
0
Primer Dati su vektori a i b, čiji su
intenziteti a 2 i b 3 . Ugao između
njih 45
0
Odredi:
a.
ab
b.
a b a 2b
a b 2 3 cos 45 6
2
3 2
2
2
2
a b a 2 b a 2 ab ab 2 b 4 12 6 18 8
Dodatak 1
Elementi trigonometrije
Pravougli trougao
a i b katete; c hipotenuza
c
sin
suprotna
kateta
hipotenuza
a
cos
nalegla
c
kateta
hipotenuza
b
tg tan
90
ctg cot
suprotna
a
b
c
kateta
a
nalegla
kateta
b
nalegla
kateta
b
suprotna
kateta
a
c
a
sin
suprotna
hipotenuza
nalegla kateta
cos
tg tan
suprotna
nalegla
ctg cot
nalegla
suprotna
kateta
kateta
a
c
kateta
kateta
b
c
hipotenuza
b
90
kateta
b
a
a
b
Odrediti vrednosti sin, cos, tan
i cot za uglove:
30
45
60
Uzimamo jednakostranični
trougao
a
a
a
Delimo trougao na dva
jednaka dela
a
a
a
Sada imamo sledeću situaciju:
a
1
sin 30 2
a
2
a
60
a
a
30 30
h
. .
a
2
a 3
cos 30
60
a
2
a
2
a
2
tg 30 tan 30
2
a 3
h
2
a
2
a
2
3
1
3
3
3
2
2
a 3
h
a 3
2
ctg 30 cot 30
2
a
2
3
1
3
U slučaju ugla od
45
Uzimamo kvadrat i delimo ga po dijagonali.
Koristimo Pitagorinu teoremu
h
45
45
.
a
h
h
2
a
2
2
2a
a
ha 2
a
2
2
ai b
Primer. Sabrati vektore
( a 5 , b 4 ), koji su dati na slici
b
a
30
b
by
a
30
bx
by
bx
b 3
by
2
1
b
b
2
2
c a b x b
2
2
2
y
c
c
2
b 3
b
a
2
2
41 20 3
2
Slide 28
Dr Vjekoslav Sajfert
ELEKTROTEHNIKA SA ELEKTRONIKOM
E+
E
E_
x
r
l
2
+q
-q
l
Univerzitet u Novom Sadu
Tehnički Fakultet "Mihajlo Pupin", Zrenjanin
Zrenjanin, 2007
Instinkt je nešto iznad znanja. Nema
sumnje da mi imamo u mozgu neka fina
nervna vlakna koja nam omugućavaju da
osetimo istinu kada logično zaključivanje
ili nekakav moždani napor, učinjen našom
voljom, ne dovodi do uspeha.
Nikola Tesla
Literatura
Dr Vjekoslav Sajfert, Elektrotehnika,
TFZR
Dr Borislav Odadžić, dr Vjekoslav
Sajfert, mr Vojin Kerleta, Zbirka
zadataka iz elektrotehnike sa
elektronikom, TFZR
Instinkt je nešto iznad znanja. Nema
sumnje da mi imamo u mozgu neka fina
nervna vlakna koja nam omugućavaju da
osetimo istinu kada logično zaključivanje
ili nekakav moždani napor, učinjen našom
voljom, ne dovodi do uspeha.
Nikola Tesla
Sadržaj
Uvod
Elektrostatika
Vremenski konstantne električne struje
Kretanje naelektrisane čestice u elektrostatičkom
polju u vakuumu
Naeletrisane čestice u magnetnom polju
Elektromagnetna indukcija
Vremenski promenljive električne struje. Redna RLC
veza
Paralelna veza elemenata u kolu
Višefazni sistemi
Elektronika
1. Uvod
1.1 Fizičke veličine i jedinice, SI
sistem jedinica
Fizičke veličine opisuju pojave,
procese i svojstva fizičkih tela. Izmeriti
neku fizičku veličinu znači uporediti je
sa odgovarajućom veličinom iste vrste,
koja je izabrana za jednicu mere. Otuda
se rezultat merenja izražava brojnom
vrednošću i jednicom mere:
x ({ x } { x })[ x ]
Dogovorom je izabrano sedam
fizičkih veličina za osnovne - osnovne
jedinice. Jedinice koje se dobijaju preko
osnovnih - izvedene jedinice.
Skup osnovnih i izvedenih jedinica se
naziva sistem jedinica. Na
međunarodnoj konferenciji 1960.
godine usvojen je međunarodni sistem
jedinica (SI). Na tom skupu za osnovne
fizičke veličine uvedene su jedinice koje
su date u tabeli 1.3.1.
Osim osnovnih jedinica SI sistema
postoje i izvedene jedinice. Razmotrimo
neke od njih.
Jedinica za brzinu se može dobiti iz
poznate definicije brzine:
[v ]
[s]
[t ]
m
s
ms
1
Jedinicu za ubrzanje ćemo dobiti iz
definicije ubrzanja:
m
[v ]
m
2
s
[a ]
ms
2
[t ]
s
s
Jedinica za silu se može dobiti iz
čuvenog drugog Njutnovog zakona:
[ F ] [ m ] [ a ] kg
m
s
2
kg m s
2
1N
1.2 Skalarne i vektorske fizičke
veličine. Osnovne operacije sa
vektorima.
Skalarne fizičke veličine se mogu izraziti
potpuno samo brojnom vrednošću i odogovarajućom
jedinicom merenja - npr. masa, vreme, zapremina,
gustina i dr.
Vektorske fizičke veličine karakteriše pravac,
smer i intenzitet (brojna vrednost). Takve veličine su
npr. brzina, ubrzanje, sila, itd.
Tenzorske fizičke veličine okarakterisane su sa
devet karakteristika. To su npr. tenzor inercije,
permitivnosti, tenzor permeabilnosti i sl.
Skalarne fizičke veličine se sabiraju,
množe, oduzimaju itd. algebarski, tj. ako
imamo dve skalarne fizičke veličine a i b,
onda je zbir a+b, razlika a-b, proizvod,
količnik a (b0).
b
Dva vektora su jednaka ako su im
jednaki intenziteti, pravci i smerovi.
Vektorske fizičke veličine i (vidi sliku
1.5.1) možemo sabrati, metodom
paralelograma, što je prikazano na slici
1.5.2.
Dovedemo oba vektora u zajedničku
napadnu tačku. Obrazujemo
paralelogram.
a1
a
a1
a2
Vektor
vektor.
a a1 a 2
a2
predstavlja rezultujući
Sabiranje pomenutih vektora metodom
poligona, prikazano na slici 1.5.3.
a
a1
a2
Slika 1.5.3
Intenzitet vektora se dobija primenom
kosinusne teoreme. Sa slike 1.5.4,
možemo pisati na osnovu kosinusne
teoreme:
B
a
A
a1
-
C
a2
Slika 1.5.4
a
2
a 1 a 2 2 a 1 a 2 cos ( - )
2
2
Trigonometrijski krug
y
rr
si n
cos
x
r =1
y
r
rr
cos ( - ) = -cos
cos( cos
r =1
x
Konačno napisati izraz koji ćemo koristiti
za nalaženje rezultujućeg vektora:
a
2
2
a1
2
a2
2 a 1 a 2 cos
Na slici 1.5.5 je prikazan slučaj
oduzimanja vektora
a ' a1 a 2 a1 ( a 2 )
a'
-a 2
Slika 1.5.5
a1
Na slici 1.5.6 je prikazan slučaj
oduzimanja vektora
-a 1
a2
a ''
a a 2 a1
U slučaju da treba da saberemo ili
oduzmemo više vektora mnogo je efikasnije
raditi metodom poligona. Razmotrimo sledeći
primer. Na slici 1.5.7 data su tri vektora i treba
naći rezultujući vektor:
R a1 a 2 a 3
a2
a1
a3
Slika 1.5.7
-a 3
R
a 1+ a 2
a1
a2
T
a1
a2
T1
a3
Komponente vektora su vektorske veličine, i
one se često koriste zbog elegantnijeg i
efikasnijeg rada, posebno u koordinatnim
sistemima. U x, y koordinatnom sistemu obično
vektor razlažemo na dve uzajamno normalne
komponente, vidi sliku 1.5.9 i 1.5.10:
y
a ax ay
b bx by
y
by
b
a
ay
ax
Slika 1.5.9
x
bx
Slika 1.5.19
x
Odgovarajući intenziteti vektora, prema
Pitagorinoj teoremi:
a
2
ax ay
2
2
b
2
bx by
2
2
Projekcije vektora su skalarne
veličine. One mogu biti pozitivne i
negativne.
y
y
ay
b
a
by
ax
x
a x a cos 0
a y a sin 0
bx
b x b cos 0
b y b sin 0
x
a
Proizvod vektora
i skalara p daje vektor čiji
je pravac i smer isti kao i pravac i smer vektora,
dok je intenzitet veći p puta(p>0) (slika 1.5.13).
p.a
a
Slika 1.5.13
Ort – jedinični vektor
Svaki vektor se može prikazati kao
proizvod svog intenziteta i jedničnog
vektora - orta:
a a a 0
a a ; a0 1
U slučaju dve dimenzije, x i y, imamo ortove osa i , j vidi sliku 1.5.14,
ili u slučaju tri dimenzije , i ,j,k vidi sliku 1.5.15.
y
z
j
j
i
k
x
i
y
x
Slika 1.5.14
Slika 1.5.15
Pomenimo dalje još dve mogućnosti
množenja vektora.
Skalarni proizvod dva vektora daje
skalar. Po definiciji skalarni proizvod
vektora je:
c a b a b cos a b cos
Skalarni proizvod takođe možemo
izraziti na sledeći način, preko projekcije
jednog vektora na drugi:
b
ab
ba
a
c a b b a ba
Vektorski proizvod dva vektora je
vektor :
c a b
Čita se a krst b
ili
c a b sin
Pravac vektora je normalan i na jedan i na
drugi vektor, a smer određujemo pravilom
desnog zavrtnja i očigledno je da važi:
c
b
a
b a c
b
a
-c
Možemo dakle zaključiti da za
vektorski proizvod ne važi zakon
komutacije, tj.:
a b b a
Ukoliko je ugao između vektora 90,
tada je intenzitet vektora jednak:
c a b
Primer Dokaži da su vektori e i f
uzajamno normalni. Vektori i sa dati sa:
e ab
f ab
Vektori i imaju iste intenzitete i
predstavljeni su na slici 1.5.18.
a
b
Slika 1.5.18
Rešenje Po definiciji skalarnog proizvoda
imamo:
2
2
e f a b a b a a ab b a b b a b 0
cos 0 90
0
Primer Dati su vektori a i b, čiji su
intenziteti a 2 i b 3 . Ugao između
njih 45
0
Odredi:
a.
ab
b.
a b a 2b
a b 2 3 cos 45 6
2
3 2
2
2
2
a b a 2 b a 2 ab ab 2 b 4 12 6 18 8
Dodatak 1
Elementi trigonometrije
Pravougli trougao
a i b katete; c hipotenuza
c
sin
suprotna
kateta
hipotenuza
a
cos
nalegla
c
kateta
hipotenuza
b
tg tan
90
ctg cot
suprotna
a
b
c
kateta
a
nalegla
kateta
b
nalegla
kateta
b
suprotna
kateta
a
c
a
sin
suprotna
hipotenuza
nalegla kateta
cos
tg tan
suprotna
nalegla
ctg cot
nalegla
suprotna
kateta
kateta
a
c
kateta
kateta
b
c
hipotenuza
b
90
kateta
b
a
a
b
Odrediti vrednosti sin, cos, tan
i cot za uglove:
30
45
60
Uzimamo jednakostranični
trougao
a
a
a
Delimo trougao na dva
jednaka dela
a
a
a
Sada imamo sledeću situaciju:
a
1
sin 30 2
a
2
a
60
a
a
30 30
h
. .
a
2
a 3
cos 30
60
a
2
a
2
a
2
tg 30 tan 30
2
a 3
h
2
a
2
a
2
3
1
3
3
3
2
2
a 3
h
a 3
2
ctg 30 cot 30
2
a
2
3
1
3
U slučaju ugla od
45
Uzimamo kvadrat i delimo ga po dijagonali.
Koristimo Pitagorinu teoremu
h
45
45
.
a
h
h
2
a
2
2
2a
a
ha 2
a
2
2
ai b
Primer. Sabrati vektore
( a 5 , b 4 ), koji su dati na slici
b
a
30
b
by
a
30
bx
by
bx
b 3
by
2
1
b
b
2
2
c a b x b
2
2
2
y
c
c
2
b 3
b
a
2
2
41 20 3
2
Slide 29
Dr Vjekoslav Sajfert
ELEKTROTEHNIKA SA ELEKTRONIKOM
E+
E
E_
x
r
l
2
+q
-q
l
Univerzitet u Novom Sadu
Tehnički Fakultet "Mihajlo Pupin", Zrenjanin
Zrenjanin, 2007
Instinkt je nešto iznad znanja. Nema
sumnje da mi imamo u mozgu neka fina
nervna vlakna koja nam omugućavaju da
osetimo istinu kada logično zaključivanje
ili nekakav moždani napor, učinjen našom
voljom, ne dovodi do uspeha.
Nikola Tesla
Literatura
Dr Vjekoslav Sajfert, Elektrotehnika,
TFZR
Dr Borislav Odadžić, dr Vjekoslav
Sajfert, mr Vojin Kerleta, Zbirka
zadataka iz elektrotehnike sa
elektronikom, TFZR
Instinkt je nešto iznad znanja. Nema
sumnje da mi imamo u mozgu neka fina
nervna vlakna koja nam omugućavaju da
osetimo istinu kada logično zaključivanje
ili nekakav moždani napor, učinjen našom
voljom, ne dovodi do uspeha.
Nikola Tesla
Sadržaj
Uvod
Elektrostatika
Vremenski konstantne električne struje
Kretanje naelektrisane čestice u elektrostatičkom
polju u vakuumu
Naeletrisane čestice u magnetnom polju
Elektromagnetna indukcija
Vremenski promenljive električne struje. Redna RLC
veza
Paralelna veza elemenata u kolu
Višefazni sistemi
Elektronika
1. Uvod
1.1 Fizičke veličine i jedinice, SI
sistem jedinica
Fizičke veličine opisuju pojave,
procese i svojstva fizičkih tela. Izmeriti
neku fizičku veličinu znači uporediti je
sa odgovarajućom veličinom iste vrste,
koja je izabrana za jednicu mere. Otuda
se rezultat merenja izražava brojnom
vrednošću i jednicom mere:
x ({ x } { x })[ x ]
Dogovorom je izabrano sedam
fizičkih veličina za osnovne - osnovne
jedinice. Jedinice koje se dobijaju preko
osnovnih - izvedene jedinice.
Skup osnovnih i izvedenih jedinica se
naziva sistem jedinica. Na
međunarodnoj konferenciji 1960.
godine usvojen je međunarodni sistem
jedinica (SI). Na tom skupu za osnovne
fizičke veličine uvedene su jedinice koje
su date u tabeli 1.3.1.
Osim osnovnih jedinica SI sistema
postoje i izvedene jedinice. Razmotrimo
neke od njih.
Jedinica za brzinu se može dobiti iz
poznate definicije brzine:
[v ]
[s]
[t ]
m
s
ms
1
Jedinicu za ubrzanje ćemo dobiti iz
definicije ubrzanja:
m
[v ]
m
2
s
[a ]
ms
2
[t ]
s
s
Jedinica za silu se može dobiti iz
čuvenog drugog Njutnovog zakona:
[ F ] [ m ] [ a ] kg
m
s
2
kg m s
2
1N
1.2 Skalarne i vektorske fizičke
veličine. Osnovne operacije sa
vektorima.
Skalarne fizičke veličine se mogu izraziti
potpuno samo brojnom vrednošću i odogovarajućom
jedinicom merenja - npr. masa, vreme, zapremina,
gustina i dr.
Vektorske fizičke veličine karakteriše pravac,
smer i intenzitet (brojna vrednost). Takve veličine su
npr. brzina, ubrzanje, sila, itd.
Tenzorske fizičke veličine okarakterisane su sa
devet karakteristika. To su npr. tenzor inercije,
permitivnosti, tenzor permeabilnosti i sl.
Skalarne fizičke veličine se sabiraju,
množe, oduzimaju itd. algebarski, tj. ako
imamo dve skalarne fizičke veličine a i b,
onda je zbir a+b, razlika a-b, proizvod,
količnik a (b0).
b
Dva vektora su jednaka ako su im
jednaki intenziteti, pravci i smerovi.
Vektorske fizičke veličine i (vidi sliku
1.5.1) možemo sabrati, metodom
paralelograma, što je prikazano na slici
1.5.2.
Dovedemo oba vektora u zajedničku
napadnu tačku. Obrazujemo
paralelogram.
a1
a
a1
a2
Vektor
vektor.
a a1 a 2
a2
predstavlja rezultujući
Sabiranje pomenutih vektora metodom
poligona, prikazano na slici 1.5.3.
a
a1
a2
Slika 1.5.3
Intenzitet vektora se dobija primenom
kosinusne teoreme. Sa slike 1.5.4,
možemo pisati na osnovu kosinusne
teoreme:
B
a
A
a1
-
C
a2
Slika 1.5.4
a
2
a 1 a 2 2 a 1 a 2 cos ( - )
2
2
Trigonometrijski krug
y
rr
si n
cos
x
r =1
y
r
rr
cos ( - ) = -cos
cos( cos
r =1
x
Konačno napisati izraz koji ćemo koristiti
za nalaženje rezultujućeg vektora:
a
2
2
a1
2
a2
2 a 1 a 2 cos
Na slici 1.5.5 je prikazan slučaj
oduzimanja vektora
a ' a1 a 2 a1 ( a 2 )
a'
-a 2
Slika 1.5.5
a1
Na slici 1.5.6 je prikazan slučaj
oduzimanja vektora
-a 1
a2
a ''
a a 2 a1
U slučaju da treba da saberemo ili
oduzmemo više vektora mnogo je efikasnije
raditi metodom poligona. Razmotrimo sledeći
primer. Na slici 1.5.7 data su tri vektora i treba
naći rezultujući vektor:
R a1 a 2 a 3
a2
a1
a3
Slika 1.5.7
-a 3
R
a 1+ a 2
a1
a2
T
a1
a2
T1
a3
Komponente vektora su vektorske veličine, i
one se često koriste zbog elegantnijeg i
efikasnijeg rada, posebno u koordinatnim
sistemima. U x, y koordinatnom sistemu obično
vektor razlažemo na dve uzajamno normalne
komponente, vidi sliku 1.5.9 i 1.5.10:
y
a ax ay
b bx by
y
by
b
a
ay
ax
Slika 1.5.9
x
bx
Slika 1.5.19
x
Odgovarajući intenziteti vektora, prema
Pitagorinoj teoremi:
a
2
ax ay
2
2
b
2
bx by
2
2
Projekcije vektora su skalarne
veličine. One mogu biti pozitivne i
negativne.
y
y
ay
b
a
by
ax
x
a x a cos 0
a y a sin 0
bx
b x b cos 0
b y b sin 0
x
a
Proizvod vektora
i skalara p daje vektor čiji
je pravac i smer isti kao i pravac i smer vektora,
dok je intenzitet veći p puta(p>0) (slika 1.5.13).
p.a
a
Slika 1.5.13
Ort – jedinični vektor
Svaki vektor se može prikazati kao
proizvod svog intenziteta i jedničnog
vektora - orta:
a a a 0
a a ; a0 1
U slučaju dve dimenzije, x i y, imamo ortove osa i , j vidi sliku 1.5.14,
ili u slučaju tri dimenzije , i ,j,k vidi sliku 1.5.15.
y
z
j
j
i
k
x
i
y
x
Slika 1.5.14
Slika 1.5.15
Pomenimo dalje još dve mogućnosti
množenja vektora.
Skalarni proizvod dva vektora daje
skalar. Po definiciji skalarni proizvod
vektora je:
c a b a b cos a b cos
Skalarni proizvod takođe možemo
izraziti na sledeći način, preko projekcije
jednog vektora na drugi:
b
ab
ba
a
c a b b a ba
Vektorski proizvod dva vektora je
vektor :
c a b
Čita se a krst b
ili
c a b sin
Pravac vektora je normalan i na jedan i na
drugi vektor, a smer određujemo pravilom
desnog zavrtnja i očigledno je da važi:
c
b
a
b a c
b
a
-c
Možemo dakle zaključiti da za
vektorski proizvod ne važi zakon
komutacije, tj.:
a b b a
Ukoliko je ugao između vektora 90,
tada je intenzitet vektora jednak:
c a b
Primer Dokaži da su vektori e i f
uzajamno normalni. Vektori i sa dati sa:
e ab
f ab
Vektori i imaju iste intenzitete i
predstavljeni su na slici 1.5.18.
a
b
Slika 1.5.18
Rešenje Po definiciji skalarnog proizvoda
imamo:
2
2
e f a b a b a a ab b a b b a b 0
cos 0 90
0
Primer Dati su vektori a i b, čiji su
intenziteti a 2 i b 3 . Ugao između
njih 45
0
Odredi:
a.
ab
b.
a b a 2b
a b 2 3 cos 45 6
2
3 2
2
2
2
a b a 2 b a 2 ab ab 2 b 4 12 6 18 8
Dodatak 1
Elementi trigonometrije
Pravougli trougao
a i b katete; c hipotenuza
c
sin
suprotna
kateta
hipotenuza
a
cos
nalegla
c
kateta
hipotenuza
b
tg tan
90
ctg cot
suprotna
a
b
c
kateta
a
nalegla
kateta
b
nalegla
kateta
b
suprotna
kateta
a
c
a
sin
suprotna
hipotenuza
nalegla kateta
cos
tg tan
suprotna
nalegla
ctg cot
nalegla
suprotna
kateta
kateta
a
c
kateta
kateta
b
c
hipotenuza
b
90
kateta
b
a
a
b
Odrediti vrednosti sin, cos, tan
i cot za uglove:
30
45
60
Uzimamo jednakostranični
trougao
a
a
a
Delimo trougao na dva
jednaka dela
a
a
a
Sada imamo sledeću situaciju:
a
1
sin 30 2
a
2
a
60
a
a
30 30
h
. .
a
2
a 3
cos 30
60
a
2
a
2
a
2
tg 30 tan 30
2
a 3
h
2
a
2
a
2
3
1
3
3
3
2
2
a 3
h
a 3
2
ctg 30 cot 30
2
a
2
3
1
3
U slučaju ugla od
45
Uzimamo kvadrat i delimo ga po dijagonali.
Koristimo Pitagorinu teoremu
h
45
45
.
a
h
h
2
a
2
2
2a
a
ha 2
a
2
2
ai b
Primer. Sabrati vektore
( a 5 , b 4 ), koji su dati na slici
b
a
30
b
by
a
30
bx
by
bx
b 3
by
2
1
b
b
2
2
c a b x b
2
2
2
y
c
c
2
b 3
b
a
2
2
41 20 3
2
Slide 30
Dr Vjekoslav Sajfert
ELEKTROTEHNIKA SA ELEKTRONIKOM
E+
E
E_
x
r
l
2
+q
-q
l
Univerzitet u Novom Sadu
Tehnički Fakultet "Mihajlo Pupin", Zrenjanin
Zrenjanin, 2007
Instinkt je nešto iznad znanja. Nema
sumnje da mi imamo u mozgu neka fina
nervna vlakna koja nam omugućavaju da
osetimo istinu kada logično zaključivanje
ili nekakav moždani napor, učinjen našom
voljom, ne dovodi do uspeha.
Nikola Tesla
Literatura
Dr Vjekoslav Sajfert, Elektrotehnika,
TFZR
Dr Borislav Odadžić, dr Vjekoslav
Sajfert, mr Vojin Kerleta, Zbirka
zadataka iz elektrotehnike sa
elektronikom, TFZR
Instinkt je nešto iznad znanja. Nema
sumnje da mi imamo u mozgu neka fina
nervna vlakna koja nam omugućavaju da
osetimo istinu kada logično zaključivanje
ili nekakav moždani napor, učinjen našom
voljom, ne dovodi do uspeha.
Nikola Tesla
Sadržaj
Uvod
Elektrostatika
Vremenski konstantne električne struje
Kretanje naelektrisane čestice u elektrostatičkom
polju u vakuumu
Naeletrisane čestice u magnetnom polju
Elektromagnetna indukcija
Vremenski promenljive električne struje. Redna RLC
veza
Paralelna veza elemenata u kolu
Višefazni sistemi
Elektronika
1. Uvod
1.1 Fizičke veličine i jedinice, SI
sistem jedinica
Fizičke veličine opisuju pojave,
procese i svojstva fizičkih tela. Izmeriti
neku fizičku veličinu znači uporediti je
sa odgovarajućom veličinom iste vrste,
koja je izabrana za jednicu mere. Otuda
se rezultat merenja izražava brojnom
vrednošću i jednicom mere:
x ({ x } { x })[ x ]
Dogovorom je izabrano sedam
fizičkih veličina za osnovne - osnovne
jedinice. Jedinice koje se dobijaju preko
osnovnih - izvedene jedinice.
Skup osnovnih i izvedenih jedinica se
naziva sistem jedinica. Na
međunarodnoj konferenciji 1960.
godine usvojen je međunarodni sistem
jedinica (SI). Na tom skupu za osnovne
fizičke veličine uvedene su jedinice koje
su date u tabeli 1.3.1.
Osim osnovnih jedinica SI sistema
postoje i izvedene jedinice. Razmotrimo
neke od njih.
Jedinica za brzinu se može dobiti iz
poznate definicije brzine:
[v ]
[s]
[t ]
m
s
ms
1
Jedinicu za ubrzanje ćemo dobiti iz
definicije ubrzanja:
m
[v ]
m
2
s
[a ]
ms
2
[t ]
s
s
Jedinica za silu se može dobiti iz
čuvenog drugog Njutnovog zakona:
[ F ] [ m ] [ a ] kg
m
s
2
kg m s
2
1N
1.2 Skalarne i vektorske fizičke
veličine. Osnovne operacije sa
vektorima.
Skalarne fizičke veličine se mogu izraziti
potpuno samo brojnom vrednošću i odogovarajućom
jedinicom merenja - npr. masa, vreme, zapremina,
gustina i dr.
Vektorske fizičke veličine karakteriše pravac,
smer i intenzitet (brojna vrednost). Takve veličine su
npr. brzina, ubrzanje, sila, itd.
Tenzorske fizičke veličine okarakterisane su sa
devet karakteristika. To su npr. tenzor inercije,
permitivnosti, tenzor permeabilnosti i sl.
Skalarne fizičke veličine se sabiraju,
množe, oduzimaju itd. algebarski, tj. ako
imamo dve skalarne fizičke veličine a i b,
onda je zbir a+b, razlika a-b, proizvod,
količnik a (b0).
b
Dva vektora su jednaka ako su im
jednaki intenziteti, pravci i smerovi.
Vektorske fizičke veličine i (vidi sliku
1.5.1) možemo sabrati, metodom
paralelograma, što je prikazano na slici
1.5.2.
Dovedemo oba vektora u zajedničku
napadnu tačku. Obrazujemo
paralelogram.
a1
a
a1
a2
Vektor
vektor.
a a1 a 2
a2
predstavlja rezultujući
Sabiranje pomenutih vektora metodom
poligona, prikazano na slici 1.5.3.
a
a1
a2
Slika 1.5.3
Intenzitet vektora se dobija primenom
kosinusne teoreme. Sa slike 1.5.4,
možemo pisati na osnovu kosinusne
teoreme:
B
a
A
a1
-
C
a2
Slika 1.5.4
a
2
a 1 a 2 2 a 1 a 2 cos ( - )
2
2
Trigonometrijski krug
y
rr
si n
cos
x
r =1
y
r
rr
cos ( - ) = -cos
cos( cos
r =1
x
Konačno napisati izraz koji ćemo koristiti
za nalaženje rezultujućeg vektora:
a
2
2
a1
2
a2
2 a 1 a 2 cos
Na slici 1.5.5 je prikazan slučaj
oduzimanja vektora
a ' a1 a 2 a1 ( a 2 )
a'
-a 2
Slika 1.5.5
a1
Na slici 1.5.6 je prikazan slučaj
oduzimanja vektora
-a 1
a2
a ''
a a 2 a1
U slučaju da treba da saberemo ili
oduzmemo više vektora mnogo je efikasnije
raditi metodom poligona. Razmotrimo sledeći
primer. Na slici 1.5.7 data su tri vektora i treba
naći rezultujući vektor:
R a1 a 2 a 3
a2
a1
a3
Slika 1.5.7
-a 3
R
a 1+ a 2
a1
a2
T
a1
a2
T1
a3
Komponente vektora su vektorske veličine, i
one se često koriste zbog elegantnijeg i
efikasnijeg rada, posebno u koordinatnim
sistemima. U x, y koordinatnom sistemu obično
vektor razlažemo na dve uzajamno normalne
komponente, vidi sliku 1.5.9 i 1.5.10:
y
a ax ay
b bx by
y
by
b
a
ay
ax
Slika 1.5.9
x
bx
Slika 1.5.19
x
Odgovarajući intenziteti vektora, prema
Pitagorinoj teoremi:
a
2
ax ay
2
2
b
2
bx by
2
2
Projekcije vektora su skalarne
veličine. One mogu biti pozitivne i
negativne.
y
y
ay
b
a
by
ax
x
a x a cos 0
a y a sin 0
bx
b x b cos 0
b y b sin 0
x
a
Proizvod vektora
i skalara p daje vektor čiji
je pravac i smer isti kao i pravac i smer vektora,
dok je intenzitet veći p puta(p>0) (slika 1.5.13).
p.a
a
Slika 1.5.13
Ort – jedinični vektor
Svaki vektor se može prikazati kao
proizvod svog intenziteta i jedničnog
vektora - orta:
a a a 0
a a ; a0 1
U slučaju dve dimenzije, x i y, imamo ortove osa i , j vidi sliku 1.5.14,
ili u slučaju tri dimenzije , i ,j,k vidi sliku 1.5.15.
y
z
j
j
i
k
x
i
y
x
Slika 1.5.14
Slika 1.5.15
Pomenimo dalje još dve mogućnosti
množenja vektora.
Skalarni proizvod dva vektora daje
skalar. Po definiciji skalarni proizvod
vektora je:
c a b a b cos a b cos
Skalarni proizvod takođe možemo
izraziti na sledeći način, preko projekcije
jednog vektora na drugi:
b
ab
ba
a
c a b b a ba
Vektorski proizvod dva vektora je
vektor :
c a b
Čita se a krst b
ili
c a b sin
Pravac vektora je normalan i na jedan i na
drugi vektor, a smer određujemo pravilom
desnog zavrtnja i očigledno je da važi:
c
b
a
b a c
b
a
-c
Možemo dakle zaključiti da za
vektorski proizvod ne važi zakon
komutacije, tj.:
a b b a
Ukoliko je ugao između vektora 90,
tada je intenzitet vektora jednak:
c a b
Primer Dokaži da su vektori e i f
uzajamno normalni. Vektori i sa dati sa:
e ab
f ab
Vektori i imaju iste intenzitete i
predstavljeni su na slici 1.5.18.
a
b
Slika 1.5.18
Rešenje Po definiciji skalarnog proizvoda
imamo:
2
2
e f a b a b a a ab b a b b a b 0
cos 0 90
0
Primer Dati su vektori a i b, čiji su
intenziteti a 2 i b 3 . Ugao između
njih 45
0
Odredi:
a.
ab
b.
a b a 2b
a b 2 3 cos 45 6
2
3 2
2
2
2
a b a 2 b a 2 ab ab 2 b 4 12 6 18 8
Dodatak 1
Elementi trigonometrije
Pravougli trougao
a i b katete; c hipotenuza
c
sin
suprotna
kateta
hipotenuza
a
cos
nalegla
c
kateta
hipotenuza
b
tg tan
90
ctg cot
suprotna
a
b
c
kateta
a
nalegla
kateta
b
nalegla
kateta
b
suprotna
kateta
a
c
a
sin
suprotna
hipotenuza
nalegla kateta
cos
tg tan
suprotna
nalegla
ctg cot
nalegla
suprotna
kateta
kateta
a
c
kateta
kateta
b
c
hipotenuza
b
90
kateta
b
a
a
b
Odrediti vrednosti sin, cos, tan
i cot za uglove:
30
45
60
Uzimamo jednakostranični
trougao
a
a
a
Delimo trougao na dva
jednaka dela
a
a
a
Sada imamo sledeću situaciju:
a
1
sin 30 2
a
2
a
60
a
a
30 30
h
. .
a
2
a 3
cos 30
60
a
2
a
2
a
2
tg 30 tan 30
2
a 3
h
2
a
2
a
2
3
1
3
3
3
2
2
a 3
h
a 3
2
ctg 30 cot 30
2
a
2
3
1
3
U slučaju ugla od
45
Uzimamo kvadrat i delimo ga po dijagonali.
Koristimo Pitagorinu teoremu
h
45
45
.
a
h
h
2
a
2
2
2a
a
ha 2
a
2
2
ai b
Primer. Sabrati vektore
( a 5 , b 4 ), koji su dati na slici
b
a
30
b
by
a
30
bx
by
bx
b 3
by
2
1
b
b
2
2
c a b x b
2
2
2
y
c
c
2
b 3
b
a
2
2
41 20 3
2
Slide 31
Dr Vjekoslav Sajfert
ELEKTROTEHNIKA SA ELEKTRONIKOM
E+
E
E_
x
r
l
2
+q
-q
l
Univerzitet u Novom Sadu
Tehnički Fakultet "Mihajlo Pupin", Zrenjanin
Zrenjanin, 2007
Instinkt je nešto iznad znanja. Nema
sumnje da mi imamo u mozgu neka fina
nervna vlakna koja nam omugućavaju da
osetimo istinu kada logično zaključivanje
ili nekakav moždani napor, učinjen našom
voljom, ne dovodi do uspeha.
Nikola Tesla
Literatura
Dr Vjekoslav Sajfert, Elektrotehnika,
TFZR
Dr Borislav Odadžić, dr Vjekoslav
Sajfert, mr Vojin Kerleta, Zbirka
zadataka iz elektrotehnike sa
elektronikom, TFZR
Instinkt je nešto iznad znanja. Nema
sumnje da mi imamo u mozgu neka fina
nervna vlakna koja nam omugućavaju da
osetimo istinu kada logično zaključivanje
ili nekakav moždani napor, učinjen našom
voljom, ne dovodi do uspeha.
Nikola Tesla
Sadržaj
Uvod
Elektrostatika
Vremenski konstantne električne struje
Kretanje naelektrisane čestice u elektrostatičkom
polju u vakuumu
Naeletrisane čestice u magnetnom polju
Elektromagnetna indukcija
Vremenski promenljive električne struje. Redna RLC
veza
Paralelna veza elemenata u kolu
Višefazni sistemi
Elektronika
1. Uvod
1.1 Fizičke veličine i jedinice, SI
sistem jedinica
Fizičke veličine opisuju pojave,
procese i svojstva fizičkih tela. Izmeriti
neku fizičku veličinu znači uporediti je
sa odgovarajućom veličinom iste vrste,
koja je izabrana za jednicu mere. Otuda
se rezultat merenja izražava brojnom
vrednošću i jednicom mere:
x ({ x } { x })[ x ]
Dogovorom je izabrano sedam
fizičkih veličina za osnovne - osnovne
jedinice. Jedinice koje se dobijaju preko
osnovnih - izvedene jedinice.
Skup osnovnih i izvedenih jedinica se
naziva sistem jedinica. Na
međunarodnoj konferenciji 1960.
godine usvojen je međunarodni sistem
jedinica (SI). Na tom skupu za osnovne
fizičke veličine uvedene su jedinice koje
su date u tabeli 1.3.1.
Osim osnovnih jedinica SI sistema
postoje i izvedene jedinice. Razmotrimo
neke od njih.
Jedinica za brzinu se može dobiti iz
poznate definicije brzine:
[v ]
[s]
[t ]
m
s
ms
1
Jedinicu za ubrzanje ćemo dobiti iz
definicije ubrzanja:
m
[v ]
m
2
s
[a ]
ms
2
[t ]
s
s
Jedinica za silu se može dobiti iz
čuvenog drugog Njutnovog zakona:
[ F ] [ m ] [ a ] kg
m
s
2
kg m s
2
1N
1.2 Skalarne i vektorske fizičke
veličine. Osnovne operacije sa
vektorima.
Skalarne fizičke veličine se mogu izraziti
potpuno samo brojnom vrednošću i odogovarajućom
jedinicom merenja - npr. masa, vreme, zapremina,
gustina i dr.
Vektorske fizičke veličine karakteriše pravac,
smer i intenzitet (brojna vrednost). Takve veličine su
npr. brzina, ubrzanje, sila, itd.
Tenzorske fizičke veličine okarakterisane su sa
devet karakteristika. To su npr. tenzor inercije,
permitivnosti, tenzor permeabilnosti i sl.
Skalarne fizičke veličine se sabiraju,
množe, oduzimaju itd. algebarski, tj. ako
imamo dve skalarne fizičke veličine a i b,
onda je zbir a+b, razlika a-b, proizvod,
količnik a (b0).
b
Dva vektora su jednaka ako su im
jednaki intenziteti, pravci i smerovi.
Vektorske fizičke veličine i (vidi sliku
1.5.1) možemo sabrati, metodom
paralelograma, što je prikazano na slici
1.5.2.
Dovedemo oba vektora u zajedničku
napadnu tačku. Obrazujemo
paralelogram.
a1
a
a1
a2
Vektor
vektor.
a a1 a 2
a2
predstavlja rezultujući
Sabiranje pomenutih vektora metodom
poligona, prikazano na slici 1.5.3.
a
a1
a2
Slika 1.5.3
Intenzitet vektora se dobija primenom
kosinusne teoreme. Sa slike 1.5.4,
možemo pisati na osnovu kosinusne
teoreme:
B
a
A
a1
-
C
a2
Slika 1.5.4
a
2
a 1 a 2 2 a 1 a 2 cos ( - )
2
2
Trigonometrijski krug
y
rr
si n
cos
x
r =1
y
r
rr
cos ( - ) = -cos
cos( cos
r =1
x
Konačno napisati izraz koji ćemo koristiti
za nalaženje rezultujućeg vektora:
a
2
2
a1
2
a2
2 a 1 a 2 cos
Na slici 1.5.5 je prikazan slučaj
oduzimanja vektora
a ' a1 a 2 a1 ( a 2 )
a'
-a 2
Slika 1.5.5
a1
Na slici 1.5.6 je prikazan slučaj
oduzimanja vektora
-a 1
a2
a ''
a a 2 a1
U slučaju da treba da saberemo ili
oduzmemo više vektora mnogo je efikasnije
raditi metodom poligona. Razmotrimo sledeći
primer. Na slici 1.5.7 data su tri vektora i treba
naći rezultujući vektor:
R a1 a 2 a 3
a2
a1
a3
Slika 1.5.7
-a 3
R
a 1+ a 2
a1
a2
T
a1
a2
T1
a3
Komponente vektora su vektorske veličine, i
one se često koriste zbog elegantnijeg i
efikasnijeg rada, posebno u koordinatnim
sistemima. U x, y koordinatnom sistemu obično
vektor razlažemo na dve uzajamno normalne
komponente, vidi sliku 1.5.9 i 1.5.10:
y
a ax ay
b bx by
y
by
b
a
ay
ax
Slika 1.5.9
x
bx
Slika 1.5.19
x
Odgovarajući intenziteti vektora, prema
Pitagorinoj teoremi:
a
2
ax ay
2
2
b
2
bx by
2
2
Projekcije vektora su skalarne
veličine. One mogu biti pozitivne i
negativne.
y
y
ay
b
a
by
ax
x
a x a cos 0
a y a sin 0
bx
b x b cos 0
b y b sin 0
x
a
Proizvod vektora
i skalara p daje vektor čiji
je pravac i smer isti kao i pravac i smer vektora,
dok je intenzitet veći p puta(p>0) (slika 1.5.13).
p.a
a
Slika 1.5.13
Ort – jedinični vektor
Svaki vektor se može prikazati kao
proizvod svog intenziteta i jedničnog
vektora - orta:
a a a 0
a a ; a0 1
U slučaju dve dimenzije, x i y, imamo ortove osa i , j vidi sliku 1.5.14,
ili u slučaju tri dimenzije , i ,j,k vidi sliku 1.5.15.
y
z
j
j
i
k
x
i
y
x
Slika 1.5.14
Slika 1.5.15
Pomenimo dalje još dve mogućnosti
množenja vektora.
Skalarni proizvod dva vektora daje
skalar. Po definiciji skalarni proizvod
vektora je:
c a b a b cos a b cos
Skalarni proizvod takođe možemo
izraziti na sledeći način, preko projekcije
jednog vektora na drugi:
b
ab
ba
a
c a b b a ba
Vektorski proizvod dva vektora je
vektor :
c a b
Čita se a krst b
ili
c a b sin
Pravac vektora je normalan i na jedan i na
drugi vektor, a smer određujemo pravilom
desnog zavrtnja i očigledno je da važi:
c
b
a
b a c
b
a
-c
Možemo dakle zaključiti da za
vektorski proizvod ne važi zakon
komutacije, tj.:
a b b a
Ukoliko je ugao između vektora 90,
tada je intenzitet vektora jednak:
c a b
Primer Dokaži da su vektori e i f
uzajamno normalni. Vektori i sa dati sa:
e ab
f ab
Vektori i imaju iste intenzitete i
predstavljeni su na slici 1.5.18.
a
b
Slika 1.5.18
Rešenje Po definiciji skalarnog proizvoda
imamo:
2
2
e f a b a b a a ab b a b b a b 0
cos 0 90
0
Primer Dati su vektori a i b, čiji su
intenziteti a 2 i b 3 . Ugao između
njih 45
0
Odredi:
a.
ab
b.
a b a 2b
a b 2 3 cos 45 6
2
3 2
2
2
2
a b a 2 b a 2 ab ab 2 b 4 12 6 18 8
Dodatak 1
Elementi trigonometrije
Pravougli trougao
a i b katete; c hipotenuza
c
sin
suprotna
kateta
hipotenuza
a
cos
nalegla
c
kateta
hipotenuza
b
tg tan
90
ctg cot
suprotna
a
b
c
kateta
a
nalegla
kateta
b
nalegla
kateta
b
suprotna
kateta
a
c
a
sin
suprotna
hipotenuza
nalegla kateta
cos
tg tan
suprotna
nalegla
ctg cot
nalegla
suprotna
kateta
kateta
a
c
kateta
kateta
b
c
hipotenuza
b
90
kateta
b
a
a
b
Odrediti vrednosti sin, cos, tan
i cot za uglove:
30
45
60
Uzimamo jednakostranični
trougao
a
a
a
Delimo trougao na dva
jednaka dela
a
a
a
Sada imamo sledeću situaciju:
a
1
sin 30 2
a
2
a
60
a
a
30 30
h
. .
a
2
a 3
cos 30
60
a
2
a
2
a
2
tg 30 tan 30
2
a 3
h
2
a
2
a
2
3
1
3
3
3
2
2
a 3
h
a 3
2
ctg 30 cot 30
2
a
2
3
1
3
U slučaju ugla od
45
Uzimamo kvadrat i delimo ga po dijagonali.
Koristimo Pitagorinu teoremu
h
45
45
.
a
h
h
2
a
2
2
2a
a
ha 2
a
2
2
ai b
Primer. Sabrati vektore
( a 5 , b 4 ), koji su dati na slici
b
a
30
b
by
a
30
bx
by
bx
b 3
by
2
1
b
b
2
2
c a b x b
2
2
2
y
c
c
2
b 3
b
a
2
2
41 20 3
2
Slide 32
Dr Vjekoslav Sajfert
ELEKTROTEHNIKA SA ELEKTRONIKOM
E+
E
E_
x
r
l
2
+q
-q
l
Univerzitet u Novom Sadu
Tehnički Fakultet "Mihajlo Pupin", Zrenjanin
Zrenjanin, 2007
Instinkt je nešto iznad znanja. Nema
sumnje da mi imamo u mozgu neka fina
nervna vlakna koja nam omugućavaju da
osetimo istinu kada logično zaključivanje
ili nekakav moždani napor, učinjen našom
voljom, ne dovodi do uspeha.
Nikola Tesla
Literatura
Dr Vjekoslav Sajfert, Elektrotehnika,
TFZR
Dr Borislav Odadžić, dr Vjekoslav
Sajfert, mr Vojin Kerleta, Zbirka
zadataka iz elektrotehnike sa
elektronikom, TFZR
Instinkt je nešto iznad znanja. Nema
sumnje da mi imamo u mozgu neka fina
nervna vlakna koja nam omugućavaju da
osetimo istinu kada logično zaključivanje
ili nekakav moždani napor, učinjen našom
voljom, ne dovodi do uspeha.
Nikola Tesla
Sadržaj
Uvod
Elektrostatika
Vremenski konstantne električne struje
Kretanje naelektrisane čestice u elektrostatičkom
polju u vakuumu
Naeletrisane čestice u magnetnom polju
Elektromagnetna indukcija
Vremenski promenljive električne struje. Redna RLC
veza
Paralelna veza elemenata u kolu
Višefazni sistemi
Elektronika
1. Uvod
1.1 Fizičke veličine i jedinice, SI
sistem jedinica
Fizičke veličine opisuju pojave,
procese i svojstva fizičkih tela. Izmeriti
neku fizičku veličinu znači uporediti je
sa odgovarajućom veličinom iste vrste,
koja je izabrana za jednicu mere. Otuda
se rezultat merenja izražava brojnom
vrednošću i jednicom mere:
x ({ x } { x })[ x ]
Dogovorom je izabrano sedam
fizičkih veličina za osnovne - osnovne
jedinice. Jedinice koje se dobijaju preko
osnovnih - izvedene jedinice.
Skup osnovnih i izvedenih jedinica se
naziva sistem jedinica. Na
međunarodnoj konferenciji 1960.
godine usvojen je međunarodni sistem
jedinica (SI). Na tom skupu za osnovne
fizičke veličine uvedene su jedinice koje
su date u tabeli 1.3.1.
Osim osnovnih jedinica SI sistema
postoje i izvedene jedinice. Razmotrimo
neke od njih.
Jedinica za brzinu se može dobiti iz
poznate definicije brzine:
[v ]
[s]
[t ]
m
s
ms
1
Jedinicu za ubrzanje ćemo dobiti iz
definicije ubrzanja:
m
[v ]
m
2
s
[a ]
ms
2
[t ]
s
s
Jedinica za silu se može dobiti iz
čuvenog drugog Njutnovog zakona:
[ F ] [ m ] [ a ] kg
m
s
2
kg m s
2
1N
1.2 Skalarne i vektorske fizičke
veličine. Osnovne operacije sa
vektorima.
Skalarne fizičke veličine se mogu izraziti
potpuno samo brojnom vrednošću i odogovarajućom
jedinicom merenja - npr. masa, vreme, zapremina,
gustina i dr.
Vektorske fizičke veličine karakteriše pravac,
smer i intenzitet (brojna vrednost). Takve veličine su
npr. brzina, ubrzanje, sila, itd.
Tenzorske fizičke veličine okarakterisane su sa
devet karakteristika. To su npr. tenzor inercije,
permitivnosti, tenzor permeabilnosti i sl.
Skalarne fizičke veličine se sabiraju,
množe, oduzimaju itd. algebarski, tj. ako
imamo dve skalarne fizičke veličine a i b,
onda je zbir a+b, razlika a-b, proizvod,
količnik a (b0).
b
Dva vektora su jednaka ako su im
jednaki intenziteti, pravci i smerovi.
Vektorske fizičke veličine i (vidi sliku
1.5.1) možemo sabrati, metodom
paralelograma, što je prikazano na slici
1.5.2.
Dovedemo oba vektora u zajedničku
napadnu tačku. Obrazujemo
paralelogram.
a1
a
a1
a2
Vektor
vektor.
a a1 a 2
a2
predstavlja rezultujući
Sabiranje pomenutih vektora metodom
poligona, prikazano na slici 1.5.3.
a
a1
a2
Slika 1.5.3
Intenzitet vektora se dobija primenom
kosinusne teoreme. Sa slike 1.5.4,
možemo pisati na osnovu kosinusne
teoreme:
B
a
A
a1
-
C
a2
Slika 1.5.4
a
2
a 1 a 2 2 a 1 a 2 cos ( - )
2
2
Trigonometrijski krug
y
rr
si n
cos
x
r =1
y
r
rr
cos ( - ) = -cos
cos( cos
r =1
x
Konačno napisati izraz koji ćemo koristiti
za nalaženje rezultujućeg vektora:
a
2
2
a1
2
a2
2 a 1 a 2 cos
Na slici 1.5.5 je prikazan slučaj
oduzimanja vektora
a ' a1 a 2 a1 ( a 2 )
a'
-a 2
Slika 1.5.5
a1
Na slici 1.5.6 je prikazan slučaj
oduzimanja vektora
-a 1
a2
a ''
a a 2 a1
U slučaju da treba da saberemo ili
oduzmemo više vektora mnogo je efikasnije
raditi metodom poligona. Razmotrimo sledeći
primer. Na slici 1.5.7 data su tri vektora i treba
naći rezultujući vektor:
R a1 a 2 a 3
a2
a1
a3
Slika 1.5.7
-a 3
R
a 1+ a 2
a1
a2
T
a1
a2
T1
a3
Komponente vektora su vektorske veličine, i
one se često koriste zbog elegantnijeg i
efikasnijeg rada, posebno u koordinatnim
sistemima. U x, y koordinatnom sistemu obično
vektor razlažemo na dve uzajamno normalne
komponente, vidi sliku 1.5.9 i 1.5.10:
y
a ax ay
b bx by
y
by
b
a
ay
ax
Slika 1.5.9
x
bx
Slika 1.5.19
x
Odgovarajući intenziteti vektora, prema
Pitagorinoj teoremi:
a
2
ax ay
2
2
b
2
bx by
2
2
Projekcije vektora su skalarne
veličine. One mogu biti pozitivne i
negativne.
y
y
ay
b
a
by
ax
x
a x a cos 0
a y a sin 0
bx
b x b cos 0
b y b sin 0
x
a
Proizvod vektora
i skalara p daje vektor čiji
je pravac i smer isti kao i pravac i smer vektora,
dok je intenzitet veći p puta(p>0) (slika 1.5.13).
p.a
a
Slika 1.5.13
Ort – jedinični vektor
Svaki vektor se može prikazati kao
proizvod svog intenziteta i jedničnog
vektora - orta:
a a a 0
a a ; a0 1
U slučaju dve dimenzije, x i y, imamo ortove osa i , j vidi sliku 1.5.14,
ili u slučaju tri dimenzije , i ,j,k vidi sliku 1.5.15.
y
z
j
j
i
k
x
i
y
x
Slika 1.5.14
Slika 1.5.15
Pomenimo dalje još dve mogućnosti
množenja vektora.
Skalarni proizvod dva vektora daje
skalar. Po definiciji skalarni proizvod
vektora je:
c a b a b cos a b cos
Skalarni proizvod takođe možemo
izraziti na sledeći način, preko projekcije
jednog vektora na drugi:
b
ab
ba
a
c a b b a ba
Vektorski proizvod dva vektora je
vektor :
c a b
Čita se a krst b
ili
c a b sin
Pravac vektora je normalan i na jedan i na
drugi vektor, a smer određujemo pravilom
desnog zavrtnja i očigledno je da važi:
c
b
a
b a c
b
a
-c
Možemo dakle zaključiti da za
vektorski proizvod ne važi zakon
komutacije, tj.:
a b b a
Ukoliko je ugao između vektora 90,
tada je intenzitet vektora jednak:
c a b
Primer Dokaži da su vektori e i f
uzajamno normalni. Vektori i sa dati sa:
e ab
f ab
Vektori i imaju iste intenzitete i
predstavljeni su na slici 1.5.18.
a
b
Slika 1.5.18
Rešenje Po definiciji skalarnog proizvoda
imamo:
2
2
e f a b a b a a ab b a b b a b 0
cos 0 90
0
Primer Dati su vektori a i b, čiji su
intenziteti a 2 i b 3 . Ugao između
njih 45
0
Odredi:
a.
ab
b.
a b a 2b
a b 2 3 cos 45 6
2
3 2
2
2
2
a b a 2 b a 2 ab ab 2 b 4 12 6 18 8
Dodatak 1
Elementi trigonometrije
Pravougli trougao
a i b katete; c hipotenuza
c
sin
suprotna
kateta
hipotenuza
a
cos
nalegla
c
kateta
hipotenuza
b
tg tan
90
ctg cot
suprotna
a
b
c
kateta
a
nalegla
kateta
b
nalegla
kateta
b
suprotna
kateta
a
c
a
sin
suprotna
hipotenuza
nalegla kateta
cos
tg tan
suprotna
nalegla
ctg cot
nalegla
suprotna
kateta
kateta
a
c
kateta
kateta
b
c
hipotenuza
b
90
kateta
b
a
a
b
Odrediti vrednosti sin, cos, tan
i cot za uglove:
30
45
60
Uzimamo jednakostranični
trougao
a
a
a
Delimo trougao na dva
jednaka dela
a
a
a
Sada imamo sledeću situaciju:
a
1
sin 30 2
a
2
a
60
a
a
30 30
h
. .
a
2
a 3
cos 30
60
a
2
a
2
a
2
tg 30 tan 30
2
a 3
h
2
a
2
a
2
3
1
3
3
3
2
2
a 3
h
a 3
2
ctg 30 cot 30
2
a
2
3
1
3
U slučaju ugla od
45
Uzimamo kvadrat i delimo ga po dijagonali.
Koristimo Pitagorinu teoremu
h
45
45
.
a
h
h
2
a
2
2
2a
a
ha 2
a
2
2
ai b
Primer. Sabrati vektore
( a 5 , b 4 ), koji su dati na slici
b
a
30
b
by
a
30
bx
by
bx
b 3
by
2
1
b
b
2
2
c a b x b
2
2
2
y
c
c
2
b 3
b
a
2
2
41 20 3
2
Slide 33
Dr Vjekoslav Sajfert
ELEKTROTEHNIKA SA ELEKTRONIKOM
E+
E
E_
x
r
l
2
+q
-q
l
Univerzitet u Novom Sadu
Tehnički Fakultet "Mihajlo Pupin", Zrenjanin
Zrenjanin, 2007
Instinkt je nešto iznad znanja. Nema
sumnje da mi imamo u mozgu neka fina
nervna vlakna koja nam omugućavaju da
osetimo istinu kada logično zaključivanje
ili nekakav moždani napor, učinjen našom
voljom, ne dovodi do uspeha.
Nikola Tesla
Literatura
Dr Vjekoslav Sajfert, Elektrotehnika,
TFZR
Dr Borislav Odadžić, dr Vjekoslav
Sajfert, mr Vojin Kerleta, Zbirka
zadataka iz elektrotehnike sa
elektronikom, TFZR
Instinkt je nešto iznad znanja. Nema
sumnje da mi imamo u mozgu neka fina
nervna vlakna koja nam omugućavaju da
osetimo istinu kada logično zaključivanje
ili nekakav moždani napor, učinjen našom
voljom, ne dovodi do uspeha.
Nikola Tesla
Sadržaj
Uvod
Elektrostatika
Vremenski konstantne električne struje
Kretanje naelektrisane čestice u elektrostatičkom
polju u vakuumu
Naeletrisane čestice u magnetnom polju
Elektromagnetna indukcija
Vremenski promenljive električne struje. Redna RLC
veza
Paralelna veza elemenata u kolu
Višefazni sistemi
Elektronika
1. Uvod
1.1 Fizičke veličine i jedinice, SI
sistem jedinica
Fizičke veličine opisuju pojave,
procese i svojstva fizičkih tela. Izmeriti
neku fizičku veličinu znači uporediti je
sa odgovarajućom veličinom iste vrste,
koja je izabrana za jednicu mere. Otuda
se rezultat merenja izražava brojnom
vrednošću i jednicom mere:
x ({ x } { x })[ x ]
Dogovorom je izabrano sedam
fizičkih veličina za osnovne - osnovne
jedinice. Jedinice koje se dobijaju preko
osnovnih - izvedene jedinice.
Skup osnovnih i izvedenih jedinica se
naziva sistem jedinica. Na
međunarodnoj konferenciji 1960.
godine usvojen je međunarodni sistem
jedinica (SI). Na tom skupu za osnovne
fizičke veličine uvedene su jedinice koje
su date u tabeli 1.3.1.
Osim osnovnih jedinica SI sistema
postoje i izvedene jedinice. Razmotrimo
neke od njih.
Jedinica za brzinu se može dobiti iz
poznate definicije brzine:
[v ]
[s]
[t ]
m
s
ms
1
Jedinicu za ubrzanje ćemo dobiti iz
definicije ubrzanja:
m
[v ]
m
2
s
[a ]
ms
2
[t ]
s
s
Jedinica za silu se može dobiti iz
čuvenog drugog Njutnovog zakona:
[ F ] [ m ] [ a ] kg
m
s
2
kg m s
2
1N
1.2 Skalarne i vektorske fizičke
veličine. Osnovne operacije sa
vektorima.
Skalarne fizičke veličine se mogu izraziti
potpuno samo brojnom vrednošću i odogovarajućom
jedinicom merenja - npr. masa, vreme, zapremina,
gustina i dr.
Vektorske fizičke veličine karakteriše pravac,
smer i intenzitet (brojna vrednost). Takve veličine su
npr. brzina, ubrzanje, sila, itd.
Tenzorske fizičke veličine okarakterisane su sa
devet karakteristika. To su npr. tenzor inercije,
permitivnosti, tenzor permeabilnosti i sl.
Skalarne fizičke veličine se sabiraju,
množe, oduzimaju itd. algebarski, tj. ako
imamo dve skalarne fizičke veličine a i b,
onda je zbir a+b, razlika a-b, proizvod,
količnik a (b0).
b
Dva vektora su jednaka ako su im
jednaki intenziteti, pravci i smerovi.
Vektorske fizičke veličine i (vidi sliku
1.5.1) možemo sabrati, metodom
paralelograma, što je prikazano na slici
1.5.2.
Dovedemo oba vektora u zajedničku
napadnu tačku. Obrazujemo
paralelogram.
a1
a
a1
a2
Vektor
vektor.
a a1 a 2
a2
predstavlja rezultujući
Sabiranje pomenutih vektora metodom
poligona, prikazano na slici 1.5.3.
a
a1
a2
Slika 1.5.3
Intenzitet vektora se dobija primenom
kosinusne teoreme. Sa slike 1.5.4,
možemo pisati na osnovu kosinusne
teoreme:
B
a
A
a1
-
C
a2
Slika 1.5.4
a
2
a 1 a 2 2 a 1 a 2 cos ( - )
2
2
Trigonometrijski krug
y
rr
si n
cos
x
r =1
y
r
rr
cos ( - ) = -cos
cos( cos
r =1
x
Konačno napisati izraz koji ćemo koristiti
za nalaženje rezultujućeg vektora:
a
2
2
a1
2
a2
2 a 1 a 2 cos
Na slici 1.5.5 je prikazan slučaj
oduzimanja vektora
a ' a1 a 2 a1 ( a 2 )
a'
-a 2
Slika 1.5.5
a1
Na slici 1.5.6 je prikazan slučaj
oduzimanja vektora
-a 1
a2
a ''
a a 2 a1
U slučaju da treba da saberemo ili
oduzmemo više vektora mnogo je efikasnije
raditi metodom poligona. Razmotrimo sledeći
primer. Na slici 1.5.7 data su tri vektora i treba
naći rezultujući vektor:
R a1 a 2 a 3
a2
a1
a3
Slika 1.5.7
-a 3
R
a 1+ a 2
a1
a2
T
a1
a2
T1
a3
Komponente vektora su vektorske veličine, i
one se često koriste zbog elegantnijeg i
efikasnijeg rada, posebno u koordinatnim
sistemima. U x, y koordinatnom sistemu obično
vektor razlažemo na dve uzajamno normalne
komponente, vidi sliku 1.5.9 i 1.5.10:
y
a ax ay
b bx by
y
by
b
a
ay
ax
Slika 1.5.9
x
bx
Slika 1.5.19
x
Odgovarajući intenziteti vektora, prema
Pitagorinoj teoremi:
a
2
ax ay
2
2
b
2
bx by
2
2
Projekcije vektora su skalarne
veličine. One mogu biti pozitivne i
negativne.
y
y
ay
b
a
by
ax
x
a x a cos 0
a y a sin 0
bx
b x b cos 0
b y b sin 0
x
a
Proizvod vektora
i skalara p daje vektor čiji
je pravac i smer isti kao i pravac i smer vektora,
dok je intenzitet veći p puta(p>0) (slika 1.5.13).
p.a
a
Slika 1.5.13
Ort – jedinični vektor
Svaki vektor se može prikazati kao
proizvod svog intenziteta i jedničnog
vektora - orta:
a a a 0
a a ; a0 1
U slučaju dve dimenzije, x i y, imamo ortove osa i , j vidi sliku 1.5.14,
ili u slučaju tri dimenzije , i ,j,k vidi sliku 1.5.15.
y
z
j
j
i
k
x
i
y
x
Slika 1.5.14
Slika 1.5.15
Pomenimo dalje još dve mogućnosti
množenja vektora.
Skalarni proizvod dva vektora daje
skalar. Po definiciji skalarni proizvod
vektora je:
c a b a b cos a b cos
Skalarni proizvod takođe možemo
izraziti na sledeći način, preko projekcije
jednog vektora na drugi:
b
ab
ba
a
c a b b a ba
Vektorski proizvod dva vektora je
vektor :
c a b
Čita se a krst b
ili
c a b sin
Pravac vektora je normalan i na jedan i na
drugi vektor, a smer određujemo pravilom
desnog zavrtnja i očigledno je da važi:
c
b
a
b a c
b
a
-c
Možemo dakle zaključiti da za
vektorski proizvod ne važi zakon
komutacije, tj.:
a b b a
Ukoliko je ugao između vektora 90,
tada je intenzitet vektora jednak:
c a b
Primer Dokaži da su vektori e i f
uzajamno normalni. Vektori i sa dati sa:
e ab
f ab
Vektori i imaju iste intenzitete i
predstavljeni su na slici 1.5.18.
a
b
Slika 1.5.18
Rešenje Po definiciji skalarnog proizvoda
imamo:
2
2
e f a b a b a a ab b a b b a b 0
cos 0 90
0
Primer Dati su vektori a i b, čiji su
intenziteti a 2 i b 3 . Ugao između
njih 45
0
Odredi:
a.
ab
b.
a b a 2b
a b 2 3 cos 45 6
2
3 2
2
2
2
a b a 2 b a 2 ab ab 2 b 4 12 6 18 8
Dodatak 1
Elementi trigonometrije
Pravougli trougao
a i b katete; c hipotenuza
c
sin
suprotna
kateta
hipotenuza
a
cos
nalegla
c
kateta
hipotenuza
b
tg tan
90
ctg cot
suprotna
a
b
c
kateta
a
nalegla
kateta
b
nalegla
kateta
b
suprotna
kateta
a
c
a
sin
suprotna
hipotenuza
nalegla kateta
cos
tg tan
suprotna
nalegla
ctg cot
nalegla
suprotna
kateta
kateta
a
c
kateta
kateta
b
c
hipotenuza
b
90
kateta
b
a
a
b
Odrediti vrednosti sin, cos, tan
i cot za uglove:
30
45
60
Uzimamo jednakostranični
trougao
a
a
a
Delimo trougao na dva
jednaka dela
a
a
a
Sada imamo sledeću situaciju:
a
1
sin 30 2
a
2
a
60
a
a
30 30
h
. .
a
2
a 3
cos 30
60
a
2
a
2
a
2
tg 30 tan 30
2
a 3
h
2
a
2
a
2
3
1
3
3
3
2
2
a 3
h
a 3
2
ctg 30 cot 30
2
a
2
3
1
3
U slučaju ugla od
45
Uzimamo kvadrat i delimo ga po dijagonali.
Koristimo Pitagorinu teoremu
h
45
45
.
a
h
h
2
a
2
2
2a
a
ha 2
a
2
2
ai b
Primer. Sabrati vektore
( a 5 , b 4 ), koji su dati na slici
b
a
30
b
by
a
30
bx
by
bx
b 3
by
2
1
b
b
2
2
c a b x b
2
2
2
y
c
c
2
b 3
b
a
2
2
41 20 3
2
Slide 34
Dr Vjekoslav Sajfert
ELEKTROTEHNIKA SA ELEKTRONIKOM
E+
E
E_
x
r
l
2
+q
-q
l
Univerzitet u Novom Sadu
Tehnički Fakultet "Mihajlo Pupin", Zrenjanin
Zrenjanin, 2007
Instinkt je nešto iznad znanja. Nema
sumnje da mi imamo u mozgu neka fina
nervna vlakna koja nam omugućavaju da
osetimo istinu kada logično zaključivanje
ili nekakav moždani napor, učinjen našom
voljom, ne dovodi do uspeha.
Nikola Tesla
Literatura
Dr Vjekoslav Sajfert, Elektrotehnika,
TFZR
Dr Borislav Odadžić, dr Vjekoslav
Sajfert, mr Vojin Kerleta, Zbirka
zadataka iz elektrotehnike sa
elektronikom, TFZR
Instinkt je nešto iznad znanja. Nema
sumnje da mi imamo u mozgu neka fina
nervna vlakna koja nam omugućavaju da
osetimo istinu kada logično zaključivanje
ili nekakav moždani napor, učinjen našom
voljom, ne dovodi do uspeha.
Nikola Tesla
Sadržaj
Uvod
Elektrostatika
Vremenski konstantne električne struje
Kretanje naelektrisane čestice u elektrostatičkom
polju u vakuumu
Naeletrisane čestice u magnetnom polju
Elektromagnetna indukcija
Vremenski promenljive električne struje. Redna RLC
veza
Paralelna veza elemenata u kolu
Višefazni sistemi
Elektronika
1. Uvod
1.1 Fizičke veličine i jedinice, SI
sistem jedinica
Fizičke veličine opisuju pojave,
procese i svojstva fizičkih tela. Izmeriti
neku fizičku veličinu znači uporediti je
sa odgovarajućom veličinom iste vrste,
koja je izabrana za jednicu mere. Otuda
se rezultat merenja izražava brojnom
vrednošću i jednicom mere:
x ({ x } { x })[ x ]
Dogovorom je izabrano sedam
fizičkih veličina za osnovne - osnovne
jedinice. Jedinice koje se dobijaju preko
osnovnih - izvedene jedinice.
Skup osnovnih i izvedenih jedinica se
naziva sistem jedinica. Na
međunarodnoj konferenciji 1960.
godine usvojen je međunarodni sistem
jedinica (SI). Na tom skupu za osnovne
fizičke veličine uvedene su jedinice koje
su date u tabeli 1.3.1.
Osim osnovnih jedinica SI sistema
postoje i izvedene jedinice. Razmotrimo
neke od njih.
Jedinica za brzinu se može dobiti iz
poznate definicije brzine:
[v ]
[s]
[t ]
m
s
ms
1
Jedinicu za ubrzanje ćemo dobiti iz
definicije ubrzanja:
m
[v ]
m
2
s
[a ]
ms
2
[t ]
s
s
Jedinica za silu se može dobiti iz
čuvenog drugog Njutnovog zakona:
[ F ] [ m ] [ a ] kg
m
s
2
kg m s
2
1N
1.2 Skalarne i vektorske fizičke
veličine. Osnovne operacije sa
vektorima.
Skalarne fizičke veličine se mogu izraziti
potpuno samo brojnom vrednošću i odogovarajućom
jedinicom merenja - npr. masa, vreme, zapremina,
gustina i dr.
Vektorske fizičke veličine karakteriše pravac,
smer i intenzitet (brojna vrednost). Takve veličine su
npr. brzina, ubrzanje, sila, itd.
Tenzorske fizičke veličine okarakterisane su sa
devet karakteristika. To su npr. tenzor inercije,
permitivnosti, tenzor permeabilnosti i sl.
Skalarne fizičke veličine se sabiraju,
množe, oduzimaju itd. algebarski, tj. ako
imamo dve skalarne fizičke veličine a i b,
onda je zbir a+b, razlika a-b, proizvod,
količnik a (b0).
b
Dva vektora su jednaka ako su im
jednaki intenziteti, pravci i smerovi.
Vektorske fizičke veličine i (vidi sliku
1.5.1) možemo sabrati, metodom
paralelograma, što je prikazano na slici
1.5.2.
Dovedemo oba vektora u zajedničku
napadnu tačku. Obrazujemo
paralelogram.
a1
a
a1
a2
Vektor
vektor.
a a1 a 2
a2
predstavlja rezultujući
Sabiranje pomenutih vektora metodom
poligona, prikazano na slici 1.5.3.
a
a1
a2
Slika 1.5.3
Intenzitet vektora se dobija primenom
kosinusne teoreme. Sa slike 1.5.4,
možemo pisati na osnovu kosinusne
teoreme:
B
a
A
a1
-
C
a2
Slika 1.5.4
a
2
a 1 a 2 2 a 1 a 2 cos ( - )
2
2
Trigonometrijski krug
y
rr
si n
cos
x
r =1
y
r
rr
cos ( - ) = -cos
cos( cos
r =1
x
Konačno napisati izraz koji ćemo koristiti
za nalaženje rezultujućeg vektora:
a
2
2
a1
2
a2
2 a 1 a 2 cos
Na slici 1.5.5 je prikazan slučaj
oduzimanja vektora
a ' a1 a 2 a1 ( a 2 )
a'
-a 2
Slika 1.5.5
a1
Na slici 1.5.6 je prikazan slučaj
oduzimanja vektora
-a 1
a2
a ''
a a 2 a1
U slučaju da treba da saberemo ili
oduzmemo više vektora mnogo je efikasnije
raditi metodom poligona. Razmotrimo sledeći
primer. Na slici 1.5.7 data su tri vektora i treba
naći rezultujući vektor:
R a1 a 2 a 3
a2
a1
a3
Slika 1.5.7
-a 3
R
a 1+ a 2
a1
a2
T
a1
a2
T1
a3
Komponente vektora su vektorske veličine, i
one se često koriste zbog elegantnijeg i
efikasnijeg rada, posebno u koordinatnim
sistemima. U x, y koordinatnom sistemu obično
vektor razlažemo na dve uzajamno normalne
komponente, vidi sliku 1.5.9 i 1.5.10:
y
a ax ay
b bx by
y
by
b
a
ay
ax
Slika 1.5.9
x
bx
Slika 1.5.19
x
Odgovarajući intenziteti vektora, prema
Pitagorinoj teoremi:
a
2
ax ay
2
2
b
2
bx by
2
2
Projekcije vektora su skalarne
veličine. One mogu biti pozitivne i
negativne.
y
y
ay
b
a
by
ax
x
a x a cos 0
a y a sin 0
bx
b x b cos 0
b y b sin 0
x
a
Proizvod vektora
i skalara p daje vektor čiji
je pravac i smer isti kao i pravac i smer vektora,
dok je intenzitet veći p puta(p>0) (slika 1.5.13).
p.a
a
Slika 1.5.13
Ort – jedinični vektor
Svaki vektor se može prikazati kao
proizvod svog intenziteta i jedničnog
vektora - orta:
a a a 0
a a ; a0 1
U slučaju dve dimenzije, x i y, imamo ortove osa i , j vidi sliku 1.5.14,
ili u slučaju tri dimenzije , i ,j,k vidi sliku 1.5.15.
y
z
j
j
i
k
x
i
y
x
Slika 1.5.14
Slika 1.5.15
Pomenimo dalje još dve mogućnosti
množenja vektora.
Skalarni proizvod dva vektora daje
skalar. Po definiciji skalarni proizvod
vektora je:
c a b a b cos a b cos
Skalarni proizvod takođe možemo
izraziti na sledeći način, preko projekcije
jednog vektora na drugi:
b
ab
ba
a
c a b b a ba
Vektorski proizvod dva vektora je
vektor :
c a b
Čita se a krst b
ili
c a b sin
Pravac vektora je normalan i na jedan i na
drugi vektor, a smer određujemo pravilom
desnog zavrtnja i očigledno je da važi:
c
b
a
b a c
b
a
-c
Možemo dakle zaključiti da za
vektorski proizvod ne važi zakon
komutacije, tj.:
a b b a
Ukoliko je ugao između vektora 90,
tada je intenzitet vektora jednak:
c a b
Primer Dokaži da su vektori e i f
uzajamno normalni. Vektori i sa dati sa:
e ab
f ab
Vektori i imaju iste intenzitete i
predstavljeni su na slici 1.5.18.
a
b
Slika 1.5.18
Rešenje Po definiciji skalarnog proizvoda
imamo:
2
2
e f a b a b a a ab b a b b a b 0
cos 0 90
0
Primer Dati su vektori a i b, čiji su
intenziteti a 2 i b 3 . Ugao između
njih 45
0
Odredi:
a.
ab
b.
a b a 2b
a b 2 3 cos 45 6
2
3 2
2
2
2
a b a 2 b a 2 ab ab 2 b 4 12 6 18 8
Dodatak 1
Elementi trigonometrije
Pravougli trougao
a i b katete; c hipotenuza
c
sin
suprotna
kateta
hipotenuza
a
cos
nalegla
c
kateta
hipotenuza
b
tg tan
90
ctg cot
suprotna
a
b
c
kateta
a
nalegla
kateta
b
nalegla
kateta
b
suprotna
kateta
a
c
a
sin
suprotna
hipotenuza
nalegla kateta
cos
tg tan
suprotna
nalegla
ctg cot
nalegla
suprotna
kateta
kateta
a
c
kateta
kateta
b
c
hipotenuza
b
90
kateta
b
a
a
b
Odrediti vrednosti sin, cos, tan
i cot za uglove:
30
45
60
Uzimamo jednakostranični
trougao
a
a
a
Delimo trougao na dva
jednaka dela
a
a
a
Sada imamo sledeću situaciju:
a
1
sin 30 2
a
2
a
60
a
a
30 30
h
. .
a
2
a 3
cos 30
60
a
2
a
2
a
2
tg 30 tan 30
2
a 3
h
2
a
2
a
2
3
1
3
3
3
2
2
a 3
h
a 3
2
ctg 30 cot 30
2
a
2
3
1
3
U slučaju ugla od
45
Uzimamo kvadrat i delimo ga po dijagonali.
Koristimo Pitagorinu teoremu
h
45
45
.
a
h
h
2
a
2
2
2a
a
ha 2
a
2
2
ai b
Primer. Sabrati vektore
( a 5 , b 4 ), koji su dati na slici
b
a
30
b
by
a
30
bx
by
bx
b 3
by
2
1
b
b
2
2
c a b x b
2
2
2
y
c
c
2
b 3
b
a
2
2
41 20 3
2
Slide 35
Dr Vjekoslav Sajfert
ELEKTROTEHNIKA SA ELEKTRONIKOM
E+
E
E_
x
r
l
2
+q
-q
l
Univerzitet u Novom Sadu
Tehnički Fakultet "Mihajlo Pupin", Zrenjanin
Zrenjanin, 2007
Instinkt je nešto iznad znanja. Nema
sumnje da mi imamo u mozgu neka fina
nervna vlakna koja nam omugućavaju da
osetimo istinu kada logično zaključivanje
ili nekakav moždani napor, učinjen našom
voljom, ne dovodi do uspeha.
Nikola Tesla
Literatura
Dr Vjekoslav Sajfert, Elektrotehnika,
TFZR
Dr Borislav Odadžić, dr Vjekoslav
Sajfert, mr Vojin Kerleta, Zbirka
zadataka iz elektrotehnike sa
elektronikom, TFZR
Instinkt je nešto iznad znanja. Nema
sumnje da mi imamo u mozgu neka fina
nervna vlakna koja nam omugućavaju da
osetimo istinu kada logično zaključivanje
ili nekakav moždani napor, učinjen našom
voljom, ne dovodi do uspeha.
Nikola Tesla
Sadržaj
Uvod
Elektrostatika
Vremenski konstantne električne struje
Kretanje naelektrisane čestice u elektrostatičkom
polju u vakuumu
Naeletrisane čestice u magnetnom polju
Elektromagnetna indukcija
Vremenski promenljive električne struje. Redna RLC
veza
Paralelna veza elemenata u kolu
Višefazni sistemi
Elektronika
1. Uvod
1.1 Fizičke veličine i jedinice, SI
sistem jedinica
Fizičke veličine opisuju pojave,
procese i svojstva fizičkih tela. Izmeriti
neku fizičku veličinu znači uporediti je
sa odgovarajućom veličinom iste vrste,
koja je izabrana za jednicu mere. Otuda
se rezultat merenja izražava brojnom
vrednošću i jednicom mere:
x ({ x } { x })[ x ]
Dogovorom je izabrano sedam
fizičkih veličina za osnovne - osnovne
jedinice. Jedinice koje se dobijaju preko
osnovnih - izvedene jedinice.
Skup osnovnih i izvedenih jedinica se
naziva sistem jedinica. Na
međunarodnoj konferenciji 1960.
godine usvojen je međunarodni sistem
jedinica (SI). Na tom skupu za osnovne
fizičke veličine uvedene su jedinice koje
su date u tabeli 1.3.1.
Osim osnovnih jedinica SI sistema
postoje i izvedene jedinice. Razmotrimo
neke od njih.
Jedinica za brzinu se može dobiti iz
poznate definicije brzine:
[v ]
[s]
[t ]
m
s
ms
1
Jedinicu za ubrzanje ćemo dobiti iz
definicije ubrzanja:
m
[v ]
m
2
s
[a ]
ms
2
[t ]
s
s
Jedinica za silu se može dobiti iz
čuvenog drugog Njutnovog zakona:
[ F ] [ m ] [ a ] kg
m
s
2
kg m s
2
1N
1.2 Skalarne i vektorske fizičke
veličine. Osnovne operacije sa
vektorima.
Skalarne fizičke veličine se mogu izraziti
potpuno samo brojnom vrednošću i odogovarajućom
jedinicom merenja - npr. masa, vreme, zapremina,
gustina i dr.
Vektorske fizičke veličine karakteriše pravac,
smer i intenzitet (brojna vrednost). Takve veličine su
npr. brzina, ubrzanje, sila, itd.
Tenzorske fizičke veličine okarakterisane su sa
devet karakteristika. To su npr. tenzor inercije,
permitivnosti, tenzor permeabilnosti i sl.
Skalarne fizičke veličine se sabiraju,
množe, oduzimaju itd. algebarski, tj. ako
imamo dve skalarne fizičke veličine a i b,
onda je zbir a+b, razlika a-b, proizvod,
količnik a (b0).
b
Dva vektora su jednaka ako su im
jednaki intenziteti, pravci i smerovi.
Vektorske fizičke veličine i (vidi sliku
1.5.1) možemo sabrati, metodom
paralelograma, što je prikazano na slici
1.5.2.
Dovedemo oba vektora u zajedničku
napadnu tačku. Obrazujemo
paralelogram.
a1
a
a1
a2
Vektor
vektor.
a a1 a 2
a2
predstavlja rezultujući
Sabiranje pomenutih vektora metodom
poligona, prikazano na slici 1.5.3.
a
a1
a2
Slika 1.5.3
Intenzitet vektora se dobija primenom
kosinusne teoreme. Sa slike 1.5.4,
možemo pisati na osnovu kosinusne
teoreme:
B
a
A
a1
-
C
a2
Slika 1.5.4
a
2
a 1 a 2 2 a 1 a 2 cos ( - )
2
2
Trigonometrijski krug
y
rr
si n
cos
x
r =1
y
r
rr
cos ( - ) = -cos
cos( cos
r =1
x
Konačno napisati izraz koji ćemo koristiti
za nalaženje rezultujućeg vektora:
a
2
2
a1
2
a2
2 a 1 a 2 cos
Na slici 1.5.5 je prikazan slučaj
oduzimanja vektora
a ' a1 a 2 a1 ( a 2 )
a'
-a 2
Slika 1.5.5
a1
Na slici 1.5.6 je prikazan slučaj
oduzimanja vektora
-a 1
a2
a ''
a a 2 a1
U slučaju da treba da saberemo ili
oduzmemo više vektora mnogo je efikasnije
raditi metodom poligona. Razmotrimo sledeći
primer. Na slici 1.5.7 data su tri vektora i treba
naći rezultujući vektor:
R a1 a 2 a 3
a2
a1
a3
Slika 1.5.7
-a 3
R
a 1+ a 2
a1
a2
T
a1
a2
T1
a3
Komponente vektora su vektorske veličine, i
one se često koriste zbog elegantnijeg i
efikasnijeg rada, posebno u koordinatnim
sistemima. U x, y koordinatnom sistemu obično
vektor razlažemo na dve uzajamno normalne
komponente, vidi sliku 1.5.9 i 1.5.10:
y
a ax ay
b bx by
y
by
b
a
ay
ax
Slika 1.5.9
x
bx
Slika 1.5.19
x
Odgovarajući intenziteti vektora, prema
Pitagorinoj teoremi:
a
2
ax ay
2
2
b
2
bx by
2
2
Projekcije vektora su skalarne
veličine. One mogu biti pozitivne i
negativne.
y
y
ay
b
a
by
ax
x
a x a cos 0
a y a sin 0
bx
b x b cos 0
b y b sin 0
x
a
Proizvod vektora
i skalara p daje vektor čiji
je pravac i smer isti kao i pravac i smer vektora,
dok je intenzitet veći p puta(p>0) (slika 1.5.13).
p.a
a
Slika 1.5.13
Ort – jedinični vektor
Svaki vektor se može prikazati kao
proizvod svog intenziteta i jedničnog
vektora - orta:
a a a 0
a a ; a0 1
U slučaju dve dimenzije, x i y, imamo ortove osa i , j vidi sliku 1.5.14,
ili u slučaju tri dimenzije , i ,j,k vidi sliku 1.5.15.
y
z
j
j
i
k
x
i
y
x
Slika 1.5.14
Slika 1.5.15
Pomenimo dalje još dve mogućnosti
množenja vektora.
Skalarni proizvod dva vektora daje
skalar. Po definiciji skalarni proizvod
vektora je:
c a b a b cos a b cos
Skalarni proizvod takođe možemo
izraziti na sledeći način, preko projekcije
jednog vektora na drugi:
b
ab
ba
a
c a b b a ba
Vektorski proizvod dva vektora je
vektor :
c a b
Čita se a krst b
ili
c a b sin
Pravac vektora je normalan i na jedan i na
drugi vektor, a smer određujemo pravilom
desnog zavrtnja i očigledno je da važi:
c
b
a
b a c
b
a
-c
Možemo dakle zaključiti da za
vektorski proizvod ne važi zakon
komutacije, tj.:
a b b a
Ukoliko je ugao između vektora 90,
tada je intenzitet vektora jednak:
c a b
Primer Dokaži da su vektori e i f
uzajamno normalni. Vektori i sa dati sa:
e ab
f ab
Vektori i imaju iste intenzitete i
predstavljeni su na slici 1.5.18.
a
b
Slika 1.5.18
Rešenje Po definiciji skalarnog proizvoda
imamo:
2
2
e f a b a b a a ab b a b b a b 0
cos 0 90
0
Primer Dati su vektori a i b, čiji su
intenziteti a 2 i b 3 . Ugao između
njih 45
0
Odredi:
a.
ab
b.
a b a 2b
a b 2 3 cos 45 6
2
3 2
2
2
2
a b a 2 b a 2 ab ab 2 b 4 12 6 18 8
Dodatak 1
Elementi trigonometrije
Pravougli trougao
a i b katete; c hipotenuza
c
sin
suprotna
kateta
hipotenuza
a
cos
nalegla
c
kateta
hipotenuza
b
tg tan
90
ctg cot
suprotna
a
b
c
kateta
a
nalegla
kateta
b
nalegla
kateta
b
suprotna
kateta
a
c
a
sin
suprotna
hipotenuza
nalegla kateta
cos
tg tan
suprotna
nalegla
ctg cot
nalegla
suprotna
kateta
kateta
a
c
kateta
kateta
b
c
hipotenuza
b
90
kateta
b
a
a
b
Odrediti vrednosti sin, cos, tan
i cot za uglove:
30
45
60
Uzimamo jednakostranični
trougao
a
a
a
Delimo trougao na dva
jednaka dela
a
a
a
Sada imamo sledeću situaciju:
a
1
sin 30 2
a
2
a
60
a
a
30 30
h
. .
a
2
a 3
cos 30
60
a
2
a
2
a
2
tg 30 tan 30
2
a 3
h
2
a
2
a
2
3
1
3
3
3
2
2
a 3
h
a 3
2
ctg 30 cot 30
2
a
2
3
1
3
U slučaju ugla od
45
Uzimamo kvadrat i delimo ga po dijagonali.
Koristimo Pitagorinu teoremu
h
45
45
.
a
h
h
2
a
2
2
2a
a
ha 2
a
2
2
ai b
Primer. Sabrati vektore
( a 5 , b 4 ), koji su dati na slici
b
a
30
b
by
a
30
bx
by
bx
b 3
by
2
1
b
b
2
2
c a b x b
2
2
2
y
c
c
2
b 3
b
a
2
2
41 20 3
2
Slide 36
Dr Vjekoslav Sajfert
ELEKTROTEHNIKA SA ELEKTRONIKOM
E+
E
E_
x
r
l
2
+q
-q
l
Univerzitet u Novom Sadu
Tehnički Fakultet "Mihajlo Pupin", Zrenjanin
Zrenjanin, 2007
Instinkt je nešto iznad znanja. Nema
sumnje da mi imamo u mozgu neka fina
nervna vlakna koja nam omugućavaju da
osetimo istinu kada logično zaključivanje
ili nekakav moždani napor, učinjen našom
voljom, ne dovodi do uspeha.
Nikola Tesla
Literatura
Dr Vjekoslav Sajfert, Elektrotehnika,
TFZR
Dr Borislav Odadžić, dr Vjekoslav
Sajfert, mr Vojin Kerleta, Zbirka
zadataka iz elektrotehnike sa
elektronikom, TFZR
Instinkt je nešto iznad znanja. Nema
sumnje da mi imamo u mozgu neka fina
nervna vlakna koja nam omugućavaju da
osetimo istinu kada logično zaključivanje
ili nekakav moždani napor, učinjen našom
voljom, ne dovodi do uspeha.
Nikola Tesla
Sadržaj
Uvod
Elektrostatika
Vremenski konstantne električne struje
Kretanje naelektrisane čestice u elektrostatičkom
polju u vakuumu
Naeletrisane čestice u magnetnom polju
Elektromagnetna indukcija
Vremenski promenljive električne struje. Redna RLC
veza
Paralelna veza elemenata u kolu
Višefazni sistemi
Elektronika
1. Uvod
1.1 Fizičke veličine i jedinice, SI
sistem jedinica
Fizičke veličine opisuju pojave,
procese i svojstva fizičkih tela. Izmeriti
neku fizičku veličinu znači uporediti je
sa odgovarajućom veličinom iste vrste,
koja je izabrana za jednicu mere. Otuda
se rezultat merenja izražava brojnom
vrednošću i jednicom mere:
x ({ x } { x })[ x ]
Dogovorom je izabrano sedam
fizičkih veličina za osnovne - osnovne
jedinice. Jedinice koje se dobijaju preko
osnovnih - izvedene jedinice.
Skup osnovnih i izvedenih jedinica se
naziva sistem jedinica. Na
međunarodnoj konferenciji 1960.
godine usvojen je međunarodni sistem
jedinica (SI). Na tom skupu za osnovne
fizičke veličine uvedene su jedinice koje
su date u tabeli 1.3.1.
Osim osnovnih jedinica SI sistema
postoje i izvedene jedinice. Razmotrimo
neke od njih.
Jedinica za brzinu se može dobiti iz
poznate definicije brzine:
[v ]
[s]
[t ]
m
s
ms
1
Jedinicu za ubrzanje ćemo dobiti iz
definicije ubrzanja:
m
[v ]
m
2
s
[a ]
ms
2
[t ]
s
s
Jedinica za silu se može dobiti iz
čuvenog drugog Njutnovog zakona:
[ F ] [ m ] [ a ] kg
m
s
2
kg m s
2
1N
1.2 Skalarne i vektorske fizičke
veličine. Osnovne operacije sa
vektorima.
Skalarne fizičke veličine se mogu izraziti
potpuno samo brojnom vrednošću i odogovarajućom
jedinicom merenja - npr. masa, vreme, zapremina,
gustina i dr.
Vektorske fizičke veličine karakteriše pravac,
smer i intenzitet (brojna vrednost). Takve veličine su
npr. brzina, ubrzanje, sila, itd.
Tenzorske fizičke veličine okarakterisane su sa
devet karakteristika. To su npr. tenzor inercije,
permitivnosti, tenzor permeabilnosti i sl.
Skalarne fizičke veličine se sabiraju,
množe, oduzimaju itd. algebarski, tj. ako
imamo dve skalarne fizičke veličine a i b,
onda je zbir a+b, razlika a-b, proizvod,
količnik a (b0).
b
Dva vektora su jednaka ako su im
jednaki intenziteti, pravci i smerovi.
Vektorske fizičke veličine i (vidi sliku
1.5.1) možemo sabrati, metodom
paralelograma, što je prikazano na slici
1.5.2.
Dovedemo oba vektora u zajedničku
napadnu tačku. Obrazujemo
paralelogram.
a1
a
a1
a2
Vektor
vektor.
a a1 a 2
a2
predstavlja rezultujući
Sabiranje pomenutih vektora metodom
poligona, prikazano na slici 1.5.3.
a
a1
a2
Slika 1.5.3
Intenzitet vektora se dobija primenom
kosinusne teoreme. Sa slike 1.5.4,
možemo pisati na osnovu kosinusne
teoreme:
B
a
A
a1
-
C
a2
Slika 1.5.4
a
2
a 1 a 2 2 a 1 a 2 cos ( - )
2
2
Trigonometrijski krug
y
rr
si n
cos
x
r =1
y
r
rr
cos ( - ) = -cos
cos( cos
r =1
x
Konačno napisati izraz koji ćemo koristiti
za nalaženje rezultujućeg vektora:
a
2
2
a1
2
a2
2 a 1 a 2 cos
Na slici 1.5.5 je prikazan slučaj
oduzimanja vektora
a ' a1 a 2 a1 ( a 2 )
a'
-a 2
Slika 1.5.5
a1
Na slici 1.5.6 je prikazan slučaj
oduzimanja vektora
-a 1
a2
a ''
a a 2 a1
U slučaju da treba da saberemo ili
oduzmemo više vektora mnogo je efikasnije
raditi metodom poligona. Razmotrimo sledeći
primer. Na slici 1.5.7 data su tri vektora i treba
naći rezultujući vektor:
R a1 a 2 a 3
a2
a1
a3
Slika 1.5.7
-a 3
R
a 1+ a 2
a1
a2
T
a1
a2
T1
a3
Komponente vektora su vektorske veličine, i
one se često koriste zbog elegantnijeg i
efikasnijeg rada, posebno u koordinatnim
sistemima. U x, y koordinatnom sistemu obično
vektor razlažemo na dve uzajamno normalne
komponente, vidi sliku 1.5.9 i 1.5.10:
y
a ax ay
b bx by
y
by
b
a
ay
ax
Slika 1.5.9
x
bx
Slika 1.5.19
x
Odgovarajući intenziteti vektora, prema
Pitagorinoj teoremi:
a
2
ax ay
2
2
b
2
bx by
2
2
Projekcije vektora su skalarne
veličine. One mogu biti pozitivne i
negativne.
y
y
ay
b
a
by
ax
x
a x a cos 0
a y a sin 0
bx
b x b cos 0
b y b sin 0
x
a
Proizvod vektora
i skalara p daje vektor čiji
je pravac i smer isti kao i pravac i smer vektora,
dok je intenzitet veći p puta(p>0) (slika 1.5.13).
p.a
a
Slika 1.5.13
Ort – jedinični vektor
Svaki vektor se može prikazati kao
proizvod svog intenziteta i jedničnog
vektora - orta:
a a a 0
a a ; a0 1
U slučaju dve dimenzije, x i y, imamo ortove osa i , j vidi sliku 1.5.14,
ili u slučaju tri dimenzije , i ,j,k vidi sliku 1.5.15.
y
z
j
j
i
k
x
i
y
x
Slika 1.5.14
Slika 1.5.15
Pomenimo dalje još dve mogućnosti
množenja vektora.
Skalarni proizvod dva vektora daje
skalar. Po definiciji skalarni proizvod
vektora je:
c a b a b cos a b cos
Skalarni proizvod takođe možemo
izraziti na sledeći način, preko projekcije
jednog vektora na drugi:
b
ab
ba
a
c a b b a ba
Vektorski proizvod dva vektora je
vektor :
c a b
Čita se a krst b
ili
c a b sin
Pravac vektora je normalan i na jedan i na
drugi vektor, a smer određujemo pravilom
desnog zavrtnja i očigledno je da važi:
c
b
a
b a c
b
a
-c
Možemo dakle zaključiti da za
vektorski proizvod ne važi zakon
komutacije, tj.:
a b b a
Ukoliko je ugao između vektora 90,
tada je intenzitet vektora jednak:
c a b
Primer Dokaži da su vektori e i f
uzajamno normalni. Vektori i sa dati sa:
e ab
f ab
Vektori i imaju iste intenzitete i
predstavljeni su na slici 1.5.18.
a
b
Slika 1.5.18
Rešenje Po definiciji skalarnog proizvoda
imamo:
2
2
e f a b a b a a ab b a b b a b 0
cos 0 90
0
Primer Dati su vektori a i b, čiji su
intenziteti a 2 i b 3 . Ugao između
njih 45
0
Odredi:
a.
ab
b.
a b a 2b
a b 2 3 cos 45 6
2
3 2
2
2
2
a b a 2 b a 2 ab ab 2 b 4 12 6 18 8
Dodatak 1
Elementi trigonometrije
Pravougli trougao
a i b katete; c hipotenuza
c
sin
suprotna
kateta
hipotenuza
a
cos
nalegla
c
kateta
hipotenuza
b
tg tan
90
ctg cot
suprotna
a
b
c
kateta
a
nalegla
kateta
b
nalegla
kateta
b
suprotna
kateta
a
c
a
sin
suprotna
hipotenuza
nalegla kateta
cos
tg tan
suprotna
nalegla
ctg cot
nalegla
suprotna
kateta
kateta
a
c
kateta
kateta
b
c
hipotenuza
b
90
kateta
b
a
a
b
Odrediti vrednosti sin, cos, tan
i cot za uglove:
30
45
60
Uzimamo jednakostranični
trougao
a
a
a
Delimo trougao na dva
jednaka dela
a
a
a
Sada imamo sledeću situaciju:
a
1
sin 30 2
a
2
a
60
a
a
30 30
h
. .
a
2
a 3
cos 30
60
a
2
a
2
a
2
tg 30 tan 30
2
a 3
h
2
a
2
a
2
3
1
3
3
3
2
2
a 3
h
a 3
2
ctg 30 cot 30
2
a
2
3
1
3
U slučaju ugla od
45
Uzimamo kvadrat i delimo ga po dijagonali.
Koristimo Pitagorinu teoremu
h
45
45
.
a
h
h
2
a
2
2
2a
a
ha 2
a
2
2
ai b
Primer. Sabrati vektore
( a 5 , b 4 ), koji su dati na slici
b
a
30
b
by
a
30
bx
by
bx
b 3
by
2
1
b
b
2
2
c a b x b
2
2
2
y
c
c
2
b 3
b
a
2
2
41 20 3
2
Slide 37
Dr Vjekoslav Sajfert
ELEKTROTEHNIKA SA ELEKTRONIKOM
E+
E
E_
x
r
l
2
+q
-q
l
Univerzitet u Novom Sadu
Tehnički Fakultet "Mihajlo Pupin", Zrenjanin
Zrenjanin, 2007
Instinkt je nešto iznad znanja. Nema
sumnje da mi imamo u mozgu neka fina
nervna vlakna koja nam omugućavaju da
osetimo istinu kada logično zaključivanje
ili nekakav moždani napor, učinjen našom
voljom, ne dovodi do uspeha.
Nikola Tesla
Literatura
Dr Vjekoslav Sajfert, Elektrotehnika,
TFZR
Dr Borislav Odadžić, dr Vjekoslav
Sajfert, mr Vojin Kerleta, Zbirka
zadataka iz elektrotehnike sa
elektronikom, TFZR
Instinkt je nešto iznad znanja. Nema
sumnje da mi imamo u mozgu neka fina
nervna vlakna koja nam omugućavaju da
osetimo istinu kada logično zaključivanje
ili nekakav moždani napor, učinjen našom
voljom, ne dovodi do uspeha.
Nikola Tesla
Sadržaj
Uvod
Elektrostatika
Vremenski konstantne električne struje
Kretanje naelektrisane čestice u elektrostatičkom
polju u vakuumu
Naeletrisane čestice u magnetnom polju
Elektromagnetna indukcija
Vremenski promenljive električne struje. Redna RLC
veza
Paralelna veza elemenata u kolu
Višefazni sistemi
Elektronika
1. Uvod
1.1 Fizičke veličine i jedinice, SI
sistem jedinica
Fizičke veličine opisuju pojave,
procese i svojstva fizičkih tela. Izmeriti
neku fizičku veličinu znači uporediti je
sa odgovarajućom veličinom iste vrste,
koja je izabrana za jednicu mere. Otuda
se rezultat merenja izražava brojnom
vrednošću i jednicom mere:
x ({ x } { x })[ x ]
Dogovorom je izabrano sedam
fizičkih veličina za osnovne - osnovne
jedinice. Jedinice koje se dobijaju preko
osnovnih - izvedene jedinice.
Skup osnovnih i izvedenih jedinica se
naziva sistem jedinica. Na
međunarodnoj konferenciji 1960.
godine usvojen je međunarodni sistem
jedinica (SI). Na tom skupu za osnovne
fizičke veličine uvedene su jedinice koje
su date u tabeli 1.3.1.
Osim osnovnih jedinica SI sistema
postoje i izvedene jedinice. Razmotrimo
neke od njih.
Jedinica za brzinu se može dobiti iz
poznate definicije brzine:
[v ]
[s]
[t ]
m
s
ms
1
Jedinicu za ubrzanje ćemo dobiti iz
definicije ubrzanja:
m
[v ]
m
2
s
[a ]
ms
2
[t ]
s
s
Jedinica za silu se može dobiti iz
čuvenog drugog Njutnovog zakona:
[ F ] [ m ] [ a ] kg
m
s
2
kg m s
2
1N
1.2 Skalarne i vektorske fizičke
veličine. Osnovne operacije sa
vektorima.
Skalarne fizičke veličine se mogu izraziti
potpuno samo brojnom vrednošću i odogovarajućom
jedinicom merenja - npr. masa, vreme, zapremina,
gustina i dr.
Vektorske fizičke veličine karakteriše pravac,
smer i intenzitet (brojna vrednost). Takve veličine su
npr. brzina, ubrzanje, sila, itd.
Tenzorske fizičke veličine okarakterisane su sa
devet karakteristika. To su npr. tenzor inercije,
permitivnosti, tenzor permeabilnosti i sl.
Skalarne fizičke veličine se sabiraju,
množe, oduzimaju itd. algebarski, tj. ako
imamo dve skalarne fizičke veličine a i b,
onda je zbir a+b, razlika a-b, proizvod,
količnik a (b0).
b
Dva vektora su jednaka ako su im
jednaki intenziteti, pravci i smerovi.
Vektorske fizičke veličine i (vidi sliku
1.5.1) možemo sabrati, metodom
paralelograma, što je prikazano na slici
1.5.2.
Dovedemo oba vektora u zajedničku
napadnu tačku. Obrazujemo
paralelogram.
a1
a
a1
a2
Vektor
vektor.
a a1 a 2
a2
predstavlja rezultujući
Sabiranje pomenutih vektora metodom
poligona, prikazano na slici 1.5.3.
a
a1
a2
Slika 1.5.3
Intenzitet vektora se dobija primenom
kosinusne teoreme. Sa slike 1.5.4,
možemo pisati na osnovu kosinusne
teoreme:
B
a
A
a1
-
C
a2
Slika 1.5.4
a
2
a 1 a 2 2 a 1 a 2 cos ( - )
2
2
Trigonometrijski krug
y
rr
si n
cos
x
r =1
y
r
rr
cos ( - ) = -cos
cos( cos
r =1
x
Konačno napisati izraz koji ćemo koristiti
za nalaženje rezultujućeg vektora:
a
2
2
a1
2
a2
2 a 1 a 2 cos
Na slici 1.5.5 je prikazan slučaj
oduzimanja vektora
a ' a1 a 2 a1 ( a 2 )
a'
-a 2
Slika 1.5.5
a1
Na slici 1.5.6 je prikazan slučaj
oduzimanja vektora
-a 1
a2
a ''
a a 2 a1
U slučaju da treba da saberemo ili
oduzmemo više vektora mnogo je efikasnije
raditi metodom poligona. Razmotrimo sledeći
primer. Na slici 1.5.7 data su tri vektora i treba
naći rezultujući vektor:
R a1 a 2 a 3
a2
a1
a3
Slika 1.5.7
-a 3
R
a 1+ a 2
a1
a2
T
a1
a2
T1
a3
Komponente vektora su vektorske veličine, i
one se često koriste zbog elegantnijeg i
efikasnijeg rada, posebno u koordinatnim
sistemima. U x, y koordinatnom sistemu obično
vektor razlažemo na dve uzajamno normalne
komponente, vidi sliku 1.5.9 i 1.5.10:
y
a ax ay
b bx by
y
by
b
a
ay
ax
Slika 1.5.9
x
bx
Slika 1.5.19
x
Odgovarajući intenziteti vektora, prema
Pitagorinoj teoremi:
a
2
ax ay
2
2
b
2
bx by
2
2
Projekcije vektora su skalarne
veličine. One mogu biti pozitivne i
negativne.
y
y
ay
b
a
by
ax
x
a x a cos 0
a y a sin 0
bx
b x b cos 0
b y b sin 0
x
a
Proizvod vektora
i skalara p daje vektor čiji
je pravac i smer isti kao i pravac i smer vektora,
dok je intenzitet veći p puta(p>0) (slika 1.5.13).
p.a
a
Slika 1.5.13
Ort – jedinični vektor
Svaki vektor se može prikazati kao
proizvod svog intenziteta i jedničnog
vektora - orta:
a a a 0
a a ; a0 1
U slučaju dve dimenzije, x i y, imamo ortove osa i , j vidi sliku 1.5.14,
ili u slučaju tri dimenzije , i ,j,k vidi sliku 1.5.15.
y
z
j
j
i
k
x
i
y
x
Slika 1.5.14
Slika 1.5.15
Pomenimo dalje još dve mogućnosti
množenja vektora.
Skalarni proizvod dva vektora daje
skalar. Po definiciji skalarni proizvod
vektora je:
c a b a b cos a b cos
Skalarni proizvod takođe možemo
izraziti na sledeći način, preko projekcije
jednog vektora na drugi:
b
ab
ba
a
c a b b a ba
Vektorski proizvod dva vektora je
vektor :
c a b
Čita se a krst b
ili
c a b sin
Pravac vektora je normalan i na jedan i na
drugi vektor, a smer određujemo pravilom
desnog zavrtnja i očigledno je da važi:
c
b
a
b a c
b
a
-c
Možemo dakle zaključiti da za
vektorski proizvod ne važi zakon
komutacije, tj.:
a b b a
Ukoliko je ugao između vektora 90,
tada je intenzitet vektora jednak:
c a b
Primer Dokaži da su vektori e i f
uzajamno normalni. Vektori i sa dati sa:
e ab
f ab
Vektori i imaju iste intenzitete i
predstavljeni su na slici 1.5.18.
a
b
Slika 1.5.18
Rešenje Po definiciji skalarnog proizvoda
imamo:
2
2
e f a b a b a a ab b a b b a b 0
cos 0 90
0
Primer Dati su vektori a i b, čiji su
intenziteti a 2 i b 3 . Ugao između
njih 45
0
Odredi:
a.
ab
b.
a b a 2b
a b 2 3 cos 45 6
2
3 2
2
2
2
a b a 2 b a 2 ab ab 2 b 4 12 6 18 8
Dodatak 1
Elementi trigonometrije
Pravougli trougao
a i b katete; c hipotenuza
c
sin
suprotna
kateta
hipotenuza
a
cos
nalegla
c
kateta
hipotenuza
b
tg tan
90
ctg cot
suprotna
a
b
c
kateta
a
nalegla
kateta
b
nalegla
kateta
b
suprotna
kateta
a
c
a
sin
suprotna
hipotenuza
nalegla kateta
cos
tg tan
suprotna
nalegla
ctg cot
nalegla
suprotna
kateta
kateta
a
c
kateta
kateta
b
c
hipotenuza
b
90
kateta
b
a
a
b
Odrediti vrednosti sin, cos, tan
i cot za uglove:
30
45
60
Uzimamo jednakostranični
trougao
a
a
a
Delimo trougao na dva
jednaka dela
a
a
a
Sada imamo sledeću situaciju:
a
1
sin 30 2
a
2
a
60
a
a
30 30
h
. .
a
2
a 3
cos 30
60
a
2
a
2
a
2
tg 30 tan 30
2
a 3
h
2
a
2
a
2
3
1
3
3
3
2
2
a 3
h
a 3
2
ctg 30 cot 30
2
a
2
3
1
3
U slučaju ugla od
45
Uzimamo kvadrat i delimo ga po dijagonali.
Koristimo Pitagorinu teoremu
h
45
45
.
a
h
h
2
a
2
2
2a
a
ha 2
a
2
2
ai b
Primer. Sabrati vektore
( a 5 , b 4 ), koji su dati na slici
b
a
30
b
by
a
30
bx
by
bx
b 3
by
2
1
b
b
2
2
c a b x b
2
2
2
y
c
c
2
b 3
b
a
2
2
41 20 3
2
Slide 38
Dr Vjekoslav Sajfert
ELEKTROTEHNIKA SA ELEKTRONIKOM
E+
E
E_
x
r
l
2
+q
-q
l
Univerzitet u Novom Sadu
Tehnički Fakultet "Mihajlo Pupin", Zrenjanin
Zrenjanin, 2007
Instinkt je nešto iznad znanja. Nema
sumnje da mi imamo u mozgu neka fina
nervna vlakna koja nam omugućavaju da
osetimo istinu kada logično zaključivanje
ili nekakav moždani napor, učinjen našom
voljom, ne dovodi do uspeha.
Nikola Tesla
Literatura
Dr Vjekoslav Sajfert, Elektrotehnika,
TFZR
Dr Borislav Odadžić, dr Vjekoslav
Sajfert, mr Vojin Kerleta, Zbirka
zadataka iz elektrotehnike sa
elektronikom, TFZR
Instinkt je nešto iznad znanja. Nema
sumnje da mi imamo u mozgu neka fina
nervna vlakna koja nam omugućavaju da
osetimo istinu kada logično zaključivanje
ili nekakav moždani napor, učinjen našom
voljom, ne dovodi do uspeha.
Nikola Tesla
Sadržaj
Uvod
Elektrostatika
Vremenski konstantne električne struje
Kretanje naelektrisane čestice u elektrostatičkom
polju u vakuumu
Naeletrisane čestice u magnetnom polju
Elektromagnetna indukcija
Vremenski promenljive električne struje. Redna RLC
veza
Paralelna veza elemenata u kolu
Višefazni sistemi
Elektronika
1. Uvod
1.1 Fizičke veličine i jedinice, SI
sistem jedinica
Fizičke veličine opisuju pojave,
procese i svojstva fizičkih tela. Izmeriti
neku fizičku veličinu znači uporediti je
sa odgovarajućom veličinom iste vrste,
koja je izabrana za jednicu mere. Otuda
se rezultat merenja izražava brojnom
vrednošću i jednicom mere:
x ({ x } { x })[ x ]
Dogovorom je izabrano sedam
fizičkih veličina za osnovne - osnovne
jedinice. Jedinice koje se dobijaju preko
osnovnih - izvedene jedinice.
Skup osnovnih i izvedenih jedinica se
naziva sistem jedinica. Na
međunarodnoj konferenciji 1960.
godine usvojen je međunarodni sistem
jedinica (SI). Na tom skupu za osnovne
fizičke veličine uvedene su jedinice koje
su date u tabeli 1.3.1.
Osim osnovnih jedinica SI sistema
postoje i izvedene jedinice. Razmotrimo
neke od njih.
Jedinica za brzinu se može dobiti iz
poznate definicije brzine:
[v ]
[s]
[t ]
m
s
ms
1
Jedinicu za ubrzanje ćemo dobiti iz
definicije ubrzanja:
m
[v ]
m
2
s
[a ]
ms
2
[t ]
s
s
Jedinica za silu se može dobiti iz
čuvenog drugog Njutnovog zakona:
[ F ] [ m ] [ a ] kg
m
s
2
kg m s
2
1N
1.2 Skalarne i vektorske fizičke
veličine. Osnovne operacije sa
vektorima.
Skalarne fizičke veličine se mogu izraziti
potpuno samo brojnom vrednošću i odogovarajućom
jedinicom merenja - npr. masa, vreme, zapremina,
gustina i dr.
Vektorske fizičke veličine karakteriše pravac,
smer i intenzitet (brojna vrednost). Takve veličine su
npr. brzina, ubrzanje, sila, itd.
Tenzorske fizičke veličine okarakterisane su sa
devet karakteristika. To su npr. tenzor inercije,
permitivnosti, tenzor permeabilnosti i sl.
Skalarne fizičke veličine se sabiraju,
množe, oduzimaju itd. algebarski, tj. ako
imamo dve skalarne fizičke veličine a i b,
onda je zbir a+b, razlika a-b, proizvod,
količnik a (b0).
b
Dva vektora su jednaka ako su im
jednaki intenziteti, pravci i smerovi.
Vektorske fizičke veličine i (vidi sliku
1.5.1) možemo sabrati, metodom
paralelograma, što je prikazano na slici
1.5.2.
Dovedemo oba vektora u zajedničku
napadnu tačku. Obrazujemo
paralelogram.
a1
a
a1
a2
Vektor
vektor.
a a1 a 2
a2
predstavlja rezultujući
Sabiranje pomenutih vektora metodom
poligona, prikazano na slici 1.5.3.
a
a1
a2
Slika 1.5.3
Intenzitet vektora se dobija primenom
kosinusne teoreme. Sa slike 1.5.4,
možemo pisati na osnovu kosinusne
teoreme:
B
a
A
a1
-
C
a2
Slika 1.5.4
a
2
a 1 a 2 2 a 1 a 2 cos ( - )
2
2
Trigonometrijski krug
y
rr
si n
cos
x
r =1
y
r
rr
cos ( - ) = -cos
cos( cos
r =1
x
Konačno napisati izraz koji ćemo koristiti
za nalaženje rezultujućeg vektora:
a
2
2
a1
2
a2
2 a 1 a 2 cos
Na slici 1.5.5 je prikazan slučaj
oduzimanja vektora
a ' a1 a 2 a1 ( a 2 )
a'
-a 2
Slika 1.5.5
a1
Na slici 1.5.6 je prikazan slučaj
oduzimanja vektora
-a 1
a2
a ''
a a 2 a1
U slučaju da treba da saberemo ili
oduzmemo više vektora mnogo je efikasnije
raditi metodom poligona. Razmotrimo sledeći
primer. Na slici 1.5.7 data su tri vektora i treba
naći rezultujući vektor:
R a1 a 2 a 3
a2
a1
a3
Slika 1.5.7
-a 3
R
a 1+ a 2
a1
a2
T
a1
a2
T1
a3
Komponente vektora su vektorske veličine, i
one se često koriste zbog elegantnijeg i
efikasnijeg rada, posebno u koordinatnim
sistemima. U x, y koordinatnom sistemu obično
vektor razlažemo na dve uzajamno normalne
komponente, vidi sliku 1.5.9 i 1.5.10:
y
a ax ay
b bx by
y
by
b
a
ay
ax
Slika 1.5.9
x
bx
Slika 1.5.19
x
Odgovarajući intenziteti vektora, prema
Pitagorinoj teoremi:
a
2
ax ay
2
2
b
2
bx by
2
2
Projekcije vektora su skalarne
veličine. One mogu biti pozitivne i
negativne.
y
y
ay
b
a
by
ax
x
a x a cos 0
a y a sin 0
bx
b x b cos 0
b y b sin 0
x
a
Proizvod vektora
i skalara p daje vektor čiji
je pravac i smer isti kao i pravac i smer vektora,
dok je intenzitet veći p puta(p>0) (slika 1.5.13).
p.a
a
Slika 1.5.13
Ort – jedinični vektor
Svaki vektor se može prikazati kao
proizvod svog intenziteta i jedničnog
vektora - orta:
a a a 0
a a ; a0 1
U slučaju dve dimenzije, x i y, imamo ortove osa i , j vidi sliku 1.5.14,
ili u slučaju tri dimenzije , i ,j,k vidi sliku 1.5.15.
y
z
j
j
i
k
x
i
y
x
Slika 1.5.14
Slika 1.5.15
Pomenimo dalje još dve mogućnosti
množenja vektora.
Skalarni proizvod dva vektora daje
skalar. Po definiciji skalarni proizvod
vektora je:
c a b a b cos a b cos
Skalarni proizvod takođe možemo
izraziti na sledeći način, preko projekcije
jednog vektora na drugi:
b
ab
ba
a
c a b b a ba
Vektorski proizvod dva vektora je
vektor :
c a b
Čita se a krst b
ili
c a b sin
Pravac vektora je normalan i na jedan i na
drugi vektor, a smer određujemo pravilom
desnog zavrtnja i očigledno je da važi:
c
b
a
b a c
b
a
-c
Možemo dakle zaključiti da za
vektorski proizvod ne važi zakon
komutacije, tj.:
a b b a
Ukoliko je ugao između vektora 90,
tada je intenzitet vektora jednak:
c a b
Primer Dokaži da su vektori e i f
uzajamno normalni. Vektori i sa dati sa:
e ab
f ab
Vektori i imaju iste intenzitete i
predstavljeni su na slici 1.5.18.
a
b
Slika 1.5.18
Rešenje Po definiciji skalarnog proizvoda
imamo:
2
2
e f a b a b a a ab b a b b a b 0
cos 0 90
0
Primer Dati su vektori a i b, čiji su
intenziteti a 2 i b 3 . Ugao između
njih 45
0
Odredi:
a.
ab
b.
a b a 2b
a b 2 3 cos 45 6
2
3 2
2
2
2
a b a 2 b a 2 ab ab 2 b 4 12 6 18 8
Dodatak 1
Elementi trigonometrije
Pravougli trougao
a i b katete; c hipotenuza
c
sin
suprotna
kateta
hipotenuza
a
cos
nalegla
c
kateta
hipotenuza
b
tg tan
90
ctg cot
suprotna
a
b
c
kateta
a
nalegla
kateta
b
nalegla
kateta
b
suprotna
kateta
a
c
a
sin
suprotna
hipotenuza
nalegla kateta
cos
tg tan
suprotna
nalegla
ctg cot
nalegla
suprotna
kateta
kateta
a
c
kateta
kateta
b
c
hipotenuza
b
90
kateta
b
a
a
b
Odrediti vrednosti sin, cos, tan
i cot za uglove:
30
45
60
Uzimamo jednakostranični
trougao
a
a
a
Delimo trougao na dva
jednaka dela
a
a
a
Sada imamo sledeću situaciju:
a
1
sin 30 2
a
2
a
60
a
a
30 30
h
. .
a
2
a 3
cos 30
60
a
2
a
2
a
2
tg 30 tan 30
2
a 3
h
2
a
2
a
2
3
1
3
3
3
2
2
a 3
h
a 3
2
ctg 30 cot 30
2
a
2
3
1
3
U slučaju ugla od
45
Uzimamo kvadrat i delimo ga po dijagonali.
Koristimo Pitagorinu teoremu
h
45
45
.
a
h
h
2
a
2
2
2a
a
ha 2
a
2
2
ai b
Primer. Sabrati vektore
( a 5 , b 4 ), koji su dati na slici
b
a
30
b
by
a
30
bx
by
bx
b 3
by
2
1
b
b
2
2
c a b x b
2
2
2
y
c
c
2
b 3
b
a
2
2
41 20 3
2
Slide 39
Dr Vjekoslav Sajfert
ELEKTROTEHNIKA SA ELEKTRONIKOM
E+
E
E_
x
r
l
2
+q
-q
l
Univerzitet u Novom Sadu
Tehnički Fakultet "Mihajlo Pupin", Zrenjanin
Zrenjanin, 2007
Instinkt je nešto iznad znanja. Nema
sumnje da mi imamo u mozgu neka fina
nervna vlakna koja nam omugućavaju da
osetimo istinu kada logično zaključivanje
ili nekakav moždani napor, učinjen našom
voljom, ne dovodi do uspeha.
Nikola Tesla
Literatura
Dr Vjekoslav Sajfert, Elektrotehnika,
TFZR
Dr Borislav Odadžić, dr Vjekoslav
Sajfert, mr Vojin Kerleta, Zbirka
zadataka iz elektrotehnike sa
elektronikom, TFZR
Instinkt je nešto iznad znanja. Nema
sumnje da mi imamo u mozgu neka fina
nervna vlakna koja nam omugućavaju da
osetimo istinu kada logično zaključivanje
ili nekakav moždani napor, učinjen našom
voljom, ne dovodi do uspeha.
Nikola Tesla
Sadržaj
Uvod
Elektrostatika
Vremenski konstantne električne struje
Kretanje naelektrisane čestice u elektrostatičkom
polju u vakuumu
Naeletrisane čestice u magnetnom polju
Elektromagnetna indukcija
Vremenski promenljive električne struje. Redna RLC
veza
Paralelna veza elemenata u kolu
Višefazni sistemi
Elektronika
1. Uvod
1.1 Fizičke veličine i jedinice, SI
sistem jedinica
Fizičke veličine opisuju pojave,
procese i svojstva fizičkih tela. Izmeriti
neku fizičku veličinu znači uporediti je
sa odgovarajućom veličinom iste vrste,
koja je izabrana za jednicu mere. Otuda
se rezultat merenja izražava brojnom
vrednošću i jednicom mere:
x ({ x } { x })[ x ]
Dogovorom je izabrano sedam
fizičkih veličina za osnovne - osnovne
jedinice. Jedinice koje se dobijaju preko
osnovnih - izvedene jedinice.
Skup osnovnih i izvedenih jedinica se
naziva sistem jedinica. Na
međunarodnoj konferenciji 1960.
godine usvojen je međunarodni sistem
jedinica (SI). Na tom skupu za osnovne
fizičke veličine uvedene su jedinice koje
su date u tabeli 1.3.1.
Osim osnovnih jedinica SI sistema
postoje i izvedene jedinice. Razmotrimo
neke od njih.
Jedinica za brzinu se može dobiti iz
poznate definicije brzine:
[v ]
[s]
[t ]
m
s
ms
1
Jedinicu za ubrzanje ćemo dobiti iz
definicije ubrzanja:
m
[v ]
m
2
s
[a ]
ms
2
[t ]
s
s
Jedinica za silu se može dobiti iz
čuvenog drugog Njutnovog zakona:
[ F ] [ m ] [ a ] kg
m
s
2
kg m s
2
1N
1.2 Skalarne i vektorske fizičke
veličine. Osnovne operacije sa
vektorima.
Skalarne fizičke veličine se mogu izraziti
potpuno samo brojnom vrednošću i odogovarajućom
jedinicom merenja - npr. masa, vreme, zapremina,
gustina i dr.
Vektorske fizičke veličine karakteriše pravac,
smer i intenzitet (brojna vrednost). Takve veličine su
npr. brzina, ubrzanje, sila, itd.
Tenzorske fizičke veličine okarakterisane su sa
devet karakteristika. To su npr. tenzor inercije,
permitivnosti, tenzor permeabilnosti i sl.
Skalarne fizičke veličine se sabiraju,
množe, oduzimaju itd. algebarski, tj. ako
imamo dve skalarne fizičke veličine a i b,
onda je zbir a+b, razlika a-b, proizvod,
količnik a (b0).
b
Dva vektora su jednaka ako su im
jednaki intenziteti, pravci i smerovi.
Vektorske fizičke veličine i (vidi sliku
1.5.1) možemo sabrati, metodom
paralelograma, što je prikazano na slici
1.5.2.
Dovedemo oba vektora u zajedničku
napadnu tačku. Obrazujemo
paralelogram.
a1
a
a1
a2
Vektor
vektor.
a a1 a 2
a2
predstavlja rezultujući
Sabiranje pomenutih vektora metodom
poligona, prikazano na slici 1.5.3.
a
a1
a2
Slika 1.5.3
Intenzitet vektora se dobija primenom
kosinusne teoreme. Sa slike 1.5.4,
možemo pisati na osnovu kosinusne
teoreme:
B
a
A
a1
-
C
a2
Slika 1.5.4
a
2
a 1 a 2 2 a 1 a 2 cos ( - )
2
2
Trigonometrijski krug
y
rr
si n
cos
x
r =1
y
r
rr
cos ( - ) = -cos
cos( cos
r =1
x
Konačno napisati izraz koji ćemo koristiti
za nalaženje rezultujućeg vektora:
a
2
2
a1
2
a2
2 a 1 a 2 cos
Na slici 1.5.5 je prikazan slučaj
oduzimanja vektora
a ' a1 a 2 a1 ( a 2 )
a'
-a 2
Slika 1.5.5
a1
Na slici 1.5.6 je prikazan slučaj
oduzimanja vektora
-a 1
a2
a ''
a a 2 a1
U slučaju da treba da saberemo ili
oduzmemo više vektora mnogo je efikasnije
raditi metodom poligona. Razmotrimo sledeći
primer. Na slici 1.5.7 data su tri vektora i treba
naći rezultujući vektor:
R a1 a 2 a 3
a2
a1
a3
Slika 1.5.7
-a 3
R
a 1+ a 2
a1
a2
T
a1
a2
T1
a3
Komponente vektora su vektorske veličine, i
one se često koriste zbog elegantnijeg i
efikasnijeg rada, posebno u koordinatnim
sistemima. U x, y koordinatnom sistemu obično
vektor razlažemo na dve uzajamno normalne
komponente, vidi sliku 1.5.9 i 1.5.10:
y
a ax ay
b bx by
y
by
b
a
ay
ax
Slika 1.5.9
x
bx
Slika 1.5.19
x
Odgovarajući intenziteti vektora, prema
Pitagorinoj teoremi:
a
2
ax ay
2
2
b
2
bx by
2
2
Projekcije vektora su skalarne
veličine. One mogu biti pozitivne i
negativne.
y
y
ay
b
a
by
ax
x
a x a cos 0
a y a sin 0
bx
b x b cos 0
b y b sin 0
x
a
Proizvod vektora
i skalara p daje vektor čiji
je pravac i smer isti kao i pravac i smer vektora,
dok je intenzitet veći p puta(p>0) (slika 1.5.13).
p.a
a
Slika 1.5.13
Ort – jedinični vektor
Svaki vektor se može prikazati kao
proizvod svog intenziteta i jedničnog
vektora - orta:
a a a 0
a a ; a0 1
U slučaju dve dimenzije, x i y, imamo ortove osa i , j vidi sliku 1.5.14,
ili u slučaju tri dimenzije , i ,j,k vidi sliku 1.5.15.
y
z
j
j
i
k
x
i
y
x
Slika 1.5.14
Slika 1.5.15
Pomenimo dalje još dve mogućnosti
množenja vektora.
Skalarni proizvod dva vektora daje
skalar. Po definiciji skalarni proizvod
vektora je:
c a b a b cos a b cos
Skalarni proizvod takođe možemo
izraziti na sledeći način, preko projekcije
jednog vektora na drugi:
b
ab
ba
a
c a b b a ba
Vektorski proizvod dva vektora je
vektor :
c a b
Čita se a krst b
ili
c a b sin
Pravac vektora je normalan i na jedan i na
drugi vektor, a smer određujemo pravilom
desnog zavrtnja i očigledno je da važi:
c
b
a
b a c
b
a
-c
Možemo dakle zaključiti da za
vektorski proizvod ne važi zakon
komutacije, tj.:
a b b a
Ukoliko je ugao između vektora 90,
tada je intenzitet vektora jednak:
c a b
Primer Dokaži da su vektori e i f
uzajamno normalni. Vektori i sa dati sa:
e ab
f ab
Vektori i imaju iste intenzitete i
predstavljeni su na slici 1.5.18.
a
b
Slika 1.5.18
Rešenje Po definiciji skalarnog proizvoda
imamo:
2
2
e f a b a b a a ab b a b b a b 0
cos 0 90
0
Primer Dati su vektori a i b, čiji su
intenziteti a 2 i b 3 . Ugao između
njih 45
0
Odredi:
a.
ab
b.
a b a 2b
a b 2 3 cos 45 6
2
3 2
2
2
2
a b a 2 b a 2 ab ab 2 b 4 12 6 18 8
Dodatak 1
Elementi trigonometrije
Pravougli trougao
a i b katete; c hipotenuza
c
sin
suprotna
kateta
hipotenuza
a
cos
nalegla
c
kateta
hipotenuza
b
tg tan
90
ctg cot
suprotna
a
b
c
kateta
a
nalegla
kateta
b
nalegla
kateta
b
suprotna
kateta
a
c
a
sin
suprotna
hipotenuza
nalegla kateta
cos
tg tan
suprotna
nalegla
ctg cot
nalegla
suprotna
kateta
kateta
a
c
kateta
kateta
b
c
hipotenuza
b
90
kateta
b
a
a
b
Odrediti vrednosti sin, cos, tan
i cot za uglove:
30
45
60
Uzimamo jednakostranični
trougao
a
a
a
Delimo trougao na dva
jednaka dela
a
a
a
Sada imamo sledeću situaciju:
a
1
sin 30 2
a
2
a
60
a
a
30 30
h
. .
a
2
a 3
cos 30
60
a
2
a
2
a
2
tg 30 tan 30
2
a 3
h
2
a
2
a
2
3
1
3
3
3
2
2
a 3
h
a 3
2
ctg 30 cot 30
2
a
2
3
1
3
U slučaju ugla od
45
Uzimamo kvadrat i delimo ga po dijagonali.
Koristimo Pitagorinu teoremu
h
45
45
.
a
h
h
2
a
2
2
2a
a
ha 2
a
2
2
ai b
Primer. Sabrati vektore
( a 5 , b 4 ), koji su dati na slici
b
a
30
b
by
a
30
bx
by
bx
b 3
by
2
1
b
b
2
2
c a b x b
2
2
2
y
c
c
2
b 3
b
a
2
2
41 20 3
2
Slide 40
Dr Vjekoslav Sajfert
ELEKTROTEHNIKA SA ELEKTRONIKOM
E+
E
E_
x
r
l
2
+q
-q
l
Univerzitet u Novom Sadu
Tehnički Fakultet "Mihajlo Pupin", Zrenjanin
Zrenjanin, 2007
Instinkt je nešto iznad znanja. Nema
sumnje da mi imamo u mozgu neka fina
nervna vlakna koja nam omugućavaju da
osetimo istinu kada logično zaključivanje
ili nekakav moždani napor, učinjen našom
voljom, ne dovodi do uspeha.
Nikola Tesla
Literatura
Dr Vjekoslav Sajfert, Elektrotehnika,
TFZR
Dr Borislav Odadžić, dr Vjekoslav
Sajfert, mr Vojin Kerleta, Zbirka
zadataka iz elektrotehnike sa
elektronikom, TFZR
Instinkt je nešto iznad znanja. Nema
sumnje da mi imamo u mozgu neka fina
nervna vlakna koja nam omugućavaju da
osetimo istinu kada logično zaključivanje
ili nekakav moždani napor, učinjen našom
voljom, ne dovodi do uspeha.
Nikola Tesla
Sadržaj
Uvod
Elektrostatika
Vremenski konstantne električne struje
Kretanje naelektrisane čestice u elektrostatičkom
polju u vakuumu
Naeletrisane čestice u magnetnom polju
Elektromagnetna indukcija
Vremenski promenljive električne struje. Redna RLC
veza
Paralelna veza elemenata u kolu
Višefazni sistemi
Elektronika
1. Uvod
1.1 Fizičke veličine i jedinice, SI
sistem jedinica
Fizičke veličine opisuju pojave,
procese i svojstva fizičkih tela. Izmeriti
neku fizičku veličinu znači uporediti je
sa odgovarajućom veličinom iste vrste,
koja je izabrana za jednicu mere. Otuda
se rezultat merenja izražava brojnom
vrednošću i jednicom mere:
x ({ x } { x })[ x ]
Dogovorom je izabrano sedam
fizičkih veličina za osnovne - osnovne
jedinice. Jedinice koje se dobijaju preko
osnovnih - izvedene jedinice.
Skup osnovnih i izvedenih jedinica se
naziva sistem jedinica. Na
međunarodnoj konferenciji 1960.
godine usvojen je međunarodni sistem
jedinica (SI). Na tom skupu za osnovne
fizičke veličine uvedene su jedinice koje
su date u tabeli 1.3.1.
Osim osnovnih jedinica SI sistema
postoje i izvedene jedinice. Razmotrimo
neke od njih.
Jedinica za brzinu se može dobiti iz
poznate definicije brzine:
[v ]
[s]
[t ]
m
s
ms
1
Jedinicu za ubrzanje ćemo dobiti iz
definicije ubrzanja:
m
[v ]
m
2
s
[a ]
ms
2
[t ]
s
s
Jedinica za silu se može dobiti iz
čuvenog drugog Njutnovog zakona:
[ F ] [ m ] [ a ] kg
m
s
2
kg m s
2
1N
1.2 Skalarne i vektorske fizičke
veličine. Osnovne operacije sa
vektorima.
Skalarne fizičke veličine se mogu izraziti
potpuno samo brojnom vrednošću i odogovarajućom
jedinicom merenja - npr. masa, vreme, zapremina,
gustina i dr.
Vektorske fizičke veličine karakteriše pravac,
smer i intenzitet (brojna vrednost). Takve veličine su
npr. brzina, ubrzanje, sila, itd.
Tenzorske fizičke veličine okarakterisane su sa
devet karakteristika. To su npr. tenzor inercije,
permitivnosti, tenzor permeabilnosti i sl.
Skalarne fizičke veličine se sabiraju,
množe, oduzimaju itd. algebarski, tj. ako
imamo dve skalarne fizičke veličine a i b,
onda je zbir a+b, razlika a-b, proizvod,
količnik a (b0).
b
Dva vektora su jednaka ako su im
jednaki intenziteti, pravci i smerovi.
Vektorske fizičke veličine i (vidi sliku
1.5.1) možemo sabrati, metodom
paralelograma, što je prikazano na slici
1.5.2.
Dovedemo oba vektora u zajedničku
napadnu tačku. Obrazujemo
paralelogram.
a1
a
a1
a2
Vektor
vektor.
a a1 a 2
a2
predstavlja rezultujući
Sabiranje pomenutih vektora metodom
poligona, prikazano na slici 1.5.3.
a
a1
a2
Slika 1.5.3
Intenzitet vektora se dobija primenom
kosinusne teoreme. Sa slike 1.5.4,
možemo pisati na osnovu kosinusne
teoreme:
B
a
A
a1
-
C
a2
Slika 1.5.4
a
2
a 1 a 2 2 a 1 a 2 cos ( - )
2
2
Trigonometrijski krug
y
rr
si n
cos
x
r =1
y
r
rr
cos ( - ) = -cos
cos( cos
r =1
x
Konačno napisati izraz koji ćemo koristiti
za nalaženje rezultujućeg vektora:
a
2
2
a1
2
a2
2 a 1 a 2 cos
Na slici 1.5.5 je prikazan slučaj
oduzimanja vektora
a ' a1 a 2 a1 ( a 2 )
a'
-a 2
Slika 1.5.5
a1
Na slici 1.5.6 je prikazan slučaj
oduzimanja vektora
-a 1
a2
a ''
a a 2 a1
U slučaju da treba da saberemo ili
oduzmemo više vektora mnogo je efikasnije
raditi metodom poligona. Razmotrimo sledeći
primer. Na slici 1.5.7 data su tri vektora i treba
naći rezultujući vektor:
R a1 a 2 a 3
a2
a1
a3
Slika 1.5.7
-a 3
R
a 1+ a 2
a1
a2
T
a1
a2
T1
a3
Komponente vektora su vektorske veličine, i
one se često koriste zbog elegantnijeg i
efikasnijeg rada, posebno u koordinatnim
sistemima. U x, y koordinatnom sistemu obično
vektor razlažemo na dve uzajamno normalne
komponente, vidi sliku 1.5.9 i 1.5.10:
y
a ax ay
b bx by
y
by
b
a
ay
ax
Slika 1.5.9
x
bx
Slika 1.5.19
x
Odgovarajući intenziteti vektora, prema
Pitagorinoj teoremi:
a
2
ax ay
2
2
b
2
bx by
2
2
Projekcije vektora su skalarne
veličine. One mogu biti pozitivne i
negativne.
y
y
ay
b
a
by
ax
x
a x a cos 0
a y a sin 0
bx
b x b cos 0
b y b sin 0
x
a
Proizvod vektora
i skalara p daje vektor čiji
je pravac i smer isti kao i pravac i smer vektora,
dok je intenzitet veći p puta(p>0) (slika 1.5.13).
p.a
a
Slika 1.5.13
Ort – jedinični vektor
Svaki vektor se može prikazati kao
proizvod svog intenziteta i jedničnog
vektora - orta:
a a a 0
a a ; a0 1
U slučaju dve dimenzije, x i y, imamo ortove osa i , j vidi sliku 1.5.14,
ili u slučaju tri dimenzije , i ,j,k vidi sliku 1.5.15.
y
z
j
j
i
k
x
i
y
x
Slika 1.5.14
Slika 1.5.15
Pomenimo dalje još dve mogućnosti
množenja vektora.
Skalarni proizvod dva vektora daje
skalar. Po definiciji skalarni proizvod
vektora je:
c a b a b cos a b cos
Skalarni proizvod takođe možemo
izraziti na sledeći način, preko projekcije
jednog vektora na drugi:
b
ab
ba
a
c a b b a ba
Vektorski proizvod dva vektora je
vektor :
c a b
Čita se a krst b
ili
c a b sin
Pravac vektora je normalan i na jedan i na
drugi vektor, a smer određujemo pravilom
desnog zavrtnja i očigledno je da važi:
c
b
a
b a c
b
a
-c
Možemo dakle zaključiti da za
vektorski proizvod ne važi zakon
komutacije, tj.:
a b b a
Ukoliko je ugao između vektora 90,
tada je intenzitet vektora jednak:
c a b
Primer Dokaži da su vektori e i f
uzajamno normalni. Vektori i sa dati sa:
e ab
f ab
Vektori i imaju iste intenzitete i
predstavljeni su na slici 1.5.18.
a
b
Slika 1.5.18
Rešenje Po definiciji skalarnog proizvoda
imamo:
2
2
e f a b a b a a ab b a b b a b 0
cos 0 90
0
Primer Dati su vektori a i b, čiji su
intenziteti a 2 i b 3 . Ugao između
njih 45
0
Odredi:
a.
ab
b.
a b a 2b
a b 2 3 cos 45 6
2
3 2
2
2
2
a b a 2 b a 2 ab ab 2 b 4 12 6 18 8
Dodatak 1
Elementi trigonometrije
Pravougli trougao
a i b katete; c hipotenuza
c
sin
suprotna
kateta
hipotenuza
a
cos
nalegla
c
kateta
hipotenuza
b
tg tan
90
ctg cot
suprotna
a
b
c
kateta
a
nalegla
kateta
b
nalegla
kateta
b
suprotna
kateta
a
c
a
sin
suprotna
hipotenuza
nalegla kateta
cos
tg tan
suprotna
nalegla
ctg cot
nalegla
suprotna
kateta
kateta
a
c
kateta
kateta
b
c
hipotenuza
b
90
kateta
b
a
a
b
Odrediti vrednosti sin, cos, tan
i cot za uglove:
30
45
60
Uzimamo jednakostranični
trougao
a
a
a
Delimo trougao na dva
jednaka dela
a
a
a
Sada imamo sledeću situaciju:
a
1
sin 30 2
a
2
a
60
a
a
30 30
h
. .
a
2
a 3
cos 30
60
a
2
a
2
a
2
tg 30 tan 30
2
a 3
h
2
a
2
a
2
3
1
3
3
3
2
2
a 3
h
a 3
2
ctg 30 cot 30
2
a
2
3
1
3
U slučaju ugla od
45
Uzimamo kvadrat i delimo ga po dijagonali.
Koristimo Pitagorinu teoremu
h
45
45
.
a
h
h
2
a
2
2
2a
a
ha 2
a
2
2
ai b
Primer. Sabrati vektore
( a 5 , b 4 ), koji su dati na slici
b
a
30
b
by
a
30
bx
by
bx
b 3
by
2
1
b
b
2
2
c a b x b
2
2
2
y
c
c
2
b 3
b
a
2
2
41 20 3
2
Slide 41
Dr Vjekoslav Sajfert
ELEKTROTEHNIKA SA ELEKTRONIKOM
E+
E
E_
x
r
l
2
+q
-q
l
Univerzitet u Novom Sadu
Tehnički Fakultet "Mihajlo Pupin", Zrenjanin
Zrenjanin, 2007
Instinkt je nešto iznad znanja. Nema
sumnje da mi imamo u mozgu neka fina
nervna vlakna koja nam omugućavaju da
osetimo istinu kada logično zaključivanje
ili nekakav moždani napor, učinjen našom
voljom, ne dovodi do uspeha.
Nikola Tesla
Literatura
Dr Vjekoslav Sajfert, Elektrotehnika,
TFZR
Dr Borislav Odadžić, dr Vjekoslav
Sajfert, mr Vojin Kerleta, Zbirka
zadataka iz elektrotehnike sa
elektronikom, TFZR
Instinkt je nešto iznad znanja. Nema
sumnje da mi imamo u mozgu neka fina
nervna vlakna koja nam omugućavaju da
osetimo istinu kada logično zaključivanje
ili nekakav moždani napor, učinjen našom
voljom, ne dovodi do uspeha.
Nikola Tesla
Sadržaj
Uvod
Elektrostatika
Vremenski konstantne električne struje
Kretanje naelektrisane čestice u elektrostatičkom
polju u vakuumu
Naeletrisane čestice u magnetnom polju
Elektromagnetna indukcija
Vremenski promenljive električne struje. Redna RLC
veza
Paralelna veza elemenata u kolu
Višefazni sistemi
Elektronika
1. Uvod
1.1 Fizičke veličine i jedinice, SI
sistem jedinica
Fizičke veličine opisuju pojave,
procese i svojstva fizičkih tela. Izmeriti
neku fizičku veličinu znači uporediti je
sa odgovarajućom veličinom iste vrste,
koja je izabrana za jednicu mere. Otuda
se rezultat merenja izražava brojnom
vrednošću i jednicom mere:
x ({ x } { x })[ x ]
Dogovorom je izabrano sedam
fizičkih veličina za osnovne - osnovne
jedinice. Jedinice koje se dobijaju preko
osnovnih - izvedene jedinice.
Skup osnovnih i izvedenih jedinica se
naziva sistem jedinica. Na
međunarodnoj konferenciji 1960.
godine usvojen je međunarodni sistem
jedinica (SI). Na tom skupu za osnovne
fizičke veličine uvedene su jedinice koje
su date u tabeli 1.3.1.
Osim osnovnih jedinica SI sistema
postoje i izvedene jedinice. Razmotrimo
neke od njih.
Jedinica za brzinu se može dobiti iz
poznate definicije brzine:
[v ]
[s]
[t ]
m
s
ms
1
Jedinicu za ubrzanje ćemo dobiti iz
definicije ubrzanja:
m
[v ]
m
2
s
[a ]
ms
2
[t ]
s
s
Jedinica za silu se može dobiti iz
čuvenog drugog Njutnovog zakona:
[ F ] [ m ] [ a ] kg
m
s
2
kg m s
2
1N
1.2 Skalarne i vektorske fizičke
veličine. Osnovne operacije sa
vektorima.
Skalarne fizičke veličine se mogu izraziti
potpuno samo brojnom vrednošću i odogovarajućom
jedinicom merenja - npr. masa, vreme, zapremina,
gustina i dr.
Vektorske fizičke veličine karakteriše pravac,
smer i intenzitet (brojna vrednost). Takve veličine su
npr. brzina, ubrzanje, sila, itd.
Tenzorske fizičke veličine okarakterisane su sa
devet karakteristika. To su npr. tenzor inercije,
permitivnosti, tenzor permeabilnosti i sl.
Skalarne fizičke veličine se sabiraju,
množe, oduzimaju itd. algebarski, tj. ako
imamo dve skalarne fizičke veličine a i b,
onda je zbir a+b, razlika a-b, proizvod,
količnik a (b0).
b
Dva vektora su jednaka ako su im
jednaki intenziteti, pravci i smerovi.
Vektorske fizičke veličine i (vidi sliku
1.5.1) možemo sabrati, metodom
paralelograma, što je prikazano na slici
1.5.2.
Dovedemo oba vektora u zajedničku
napadnu tačku. Obrazujemo
paralelogram.
a1
a
a1
a2
Vektor
vektor.
a a1 a 2
a2
predstavlja rezultujući
Sabiranje pomenutih vektora metodom
poligona, prikazano na slici 1.5.3.
a
a1
a2
Slika 1.5.3
Intenzitet vektora se dobija primenom
kosinusne teoreme. Sa slike 1.5.4,
možemo pisati na osnovu kosinusne
teoreme:
B
a
A
a1
-
C
a2
Slika 1.5.4
a
2
a 1 a 2 2 a 1 a 2 cos ( - )
2
2
Trigonometrijski krug
y
rr
si n
cos
x
r =1
y
r
rr
cos ( - ) = -cos
cos( cos
r =1
x
Konačno napisati izraz koji ćemo koristiti
za nalaženje rezultujućeg vektora:
a
2
2
a1
2
a2
2 a 1 a 2 cos
Na slici 1.5.5 je prikazan slučaj
oduzimanja vektora
a ' a1 a 2 a1 ( a 2 )
a'
-a 2
Slika 1.5.5
a1
Na slici 1.5.6 je prikazan slučaj
oduzimanja vektora
-a 1
a2
a ''
a a 2 a1
U slučaju da treba da saberemo ili
oduzmemo više vektora mnogo je efikasnije
raditi metodom poligona. Razmotrimo sledeći
primer. Na slici 1.5.7 data su tri vektora i treba
naći rezultujući vektor:
R a1 a 2 a 3
a2
a1
a3
Slika 1.5.7
-a 3
R
a 1+ a 2
a1
a2
T
a1
a2
T1
a3
Komponente vektora su vektorske veličine, i
one se često koriste zbog elegantnijeg i
efikasnijeg rada, posebno u koordinatnim
sistemima. U x, y koordinatnom sistemu obično
vektor razlažemo na dve uzajamno normalne
komponente, vidi sliku 1.5.9 i 1.5.10:
y
a ax ay
b bx by
y
by
b
a
ay
ax
Slika 1.5.9
x
bx
Slika 1.5.19
x
Odgovarajući intenziteti vektora, prema
Pitagorinoj teoremi:
a
2
ax ay
2
2
b
2
bx by
2
2
Projekcije vektora su skalarne
veličine. One mogu biti pozitivne i
negativne.
y
y
ay
b
a
by
ax
x
a x a cos 0
a y a sin 0
bx
b x b cos 0
b y b sin 0
x
a
Proizvod vektora
i skalara p daje vektor čiji
je pravac i smer isti kao i pravac i smer vektora,
dok je intenzitet veći p puta(p>0) (slika 1.5.13).
p.a
a
Slika 1.5.13
Ort – jedinični vektor
Svaki vektor se može prikazati kao
proizvod svog intenziteta i jedničnog
vektora - orta:
a a a 0
a a ; a0 1
U slučaju dve dimenzije, x i y, imamo ortove osa i , j vidi sliku 1.5.14,
ili u slučaju tri dimenzije , i ,j,k vidi sliku 1.5.15.
y
z
j
j
i
k
x
i
y
x
Slika 1.5.14
Slika 1.5.15
Pomenimo dalje još dve mogućnosti
množenja vektora.
Skalarni proizvod dva vektora daje
skalar. Po definiciji skalarni proizvod
vektora je:
c a b a b cos a b cos
Skalarni proizvod takođe možemo
izraziti na sledeći način, preko projekcije
jednog vektora na drugi:
b
ab
ba
a
c a b b a ba
Vektorski proizvod dva vektora je
vektor :
c a b
Čita se a krst b
ili
c a b sin
Pravac vektora je normalan i na jedan i na
drugi vektor, a smer određujemo pravilom
desnog zavrtnja i očigledno je da važi:
c
b
a
b a c
b
a
-c
Možemo dakle zaključiti da za
vektorski proizvod ne važi zakon
komutacije, tj.:
a b b a
Ukoliko je ugao između vektora 90,
tada je intenzitet vektora jednak:
c a b
Primer Dokaži da su vektori e i f
uzajamno normalni. Vektori i sa dati sa:
e ab
f ab
Vektori i imaju iste intenzitete i
predstavljeni su na slici 1.5.18.
a
b
Slika 1.5.18
Rešenje Po definiciji skalarnog proizvoda
imamo:
2
2
e f a b a b a a ab b a b b a b 0
cos 0 90
0
Primer Dati su vektori a i b, čiji su
intenziteti a 2 i b 3 . Ugao između
njih 45
0
Odredi:
a.
ab
b.
a b a 2b
a b 2 3 cos 45 6
2
3 2
2
2
2
a b a 2 b a 2 ab ab 2 b 4 12 6 18 8
Dodatak 1
Elementi trigonometrije
Pravougli trougao
a i b katete; c hipotenuza
c
sin
suprotna
kateta
hipotenuza
a
cos
nalegla
c
kateta
hipotenuza
b
tg tan
90
ctg cot
suprotna
a
b
c
kateta
a
nalegla
kateta
b
nalegla
kateta
b
suprotna
kateta
a
c
a
sin
suprotna
hipotenuza
nalegla kateta
cos
tg tan
suprotna
nalegla
ctg cot
nalegla
suprotna
kateta
kateta
a
c
kateta
kateta
b
c
hipotenuza
b
90
kateta
b
a
a
b
Odrediti vrednosti sin, cos, tan
i cot za uglove:
30
45
60
Uzimamo jednakostranični
trougao
a
a
a
Delimo trougao na dva
jednaka dela
a
a
a
Sada imamo sledeću situaciju:
a
1
sin 30 2
a
2
a
60
a
a
30 30
h
. .
a
2
a 3
cos 30
60
a
2
a
2
a
2
tg 30 tan 30
2
a 3
h
2
a
2
a
2
3
1
3
3
3
2
2
a 3
h
a 3
2
ctg 30 cot 30
2
a
2
3
1
3
U slučaju ugla od
45
Uzimamo kvadrat i delimo ga po dijagonali.
Koristimo Pitagorinu teoremu
h
45
45
.
a
h
h
2
a
2
2
2a
a
ha 2
a
2
2
ai b
Primer. Sabrati vektore
( a 5 , b 4 ), koji su dati na slici
b
a
30
b
by
a
30
bx
by
bx
b 3
by
2
1
b
b
2
2
c a b x b
2
2
2
y
c
c
2
b 3
b
a
2
2
41 20 3
2
Slide 42
Dr Vjekoslav Sajfert
ELEKTROTEHNIKA SA ELEKTRONIKOM
E+
E
E_
x
r
l
2
+q
-q
l
Univerzitet u Novom Sadu
Tehnički Fakultet "Mihajlo Pupin", Zrenjanin
Zrenjanin, 2007
Instinkt je nešto iznad znanja. Nema
sumnje da mi imamo u mozgu neka fina
nervna vlakna koja nam omugućavaju da
osetimo istinu kada logično zaključivanje
ili nekakav moždani napor, učinjen našom
voljom, ne dovodi do uspeha.
Nikola Tesla
Literatura
Dr Vjekoslav Sajfert, Elektrotehnika,
TFZR
Dr Borislav Odadžić, dr Vjekoslav
Sajfert, mr Vojin Kerleta, Zbirka
zadataka iz elektrotehnike sa
elektronikom, TFZR
Instinkt je nešto iznad znanja. Nema
sumnje da mi imamo u mozgu neka fina
nervna vlakna koja nam omugućavaju da
osetimo istinu kada logično zaključivanje
ili nekakav moždani napor, učinjen našom
voljom, ne dovodi do uspeha.
Nikola Tesla
Sadržaj
Uvod
Elektrostatika
Vremenski konstantne električne struje
Kretanje naelektrisane čestice u elektrostatičkom
polju u vakuumu
Naeletrisane čestice u magnetnom polju
Elektromagnetna indukcija
Vremenski promenljive električne struje. Redna RLC
veza
Paralelna veza elemenata u kolu
Višefazni sistemi
Elektronika
1. Uvod
1.1 Fizičke veličine i jedinice, SI
sistem jedinica
Fizičke veličine opisuju pojave,
procese i svojstva fizičkih tela. Izmeriti
neku fizičku veličinu znači uporediti je
sa odgovarajućom veličinom iste vrste,
koja je izabrana za jednicu mere. Otuda
se rezultat merenja izražava brojnom
vrednošću i jednicom mere:
x ({ x } { x })[ x ]
Dogovorom je izabrano sedam
fizičkih veličina za osnovne - osnovne
jedinice. Jedinice koje se dobijaju preko
osnovnih - izvedene jedinice.
Skup osnovnih i izvedenih jedinica se
naziva sistem jedinica. Na
međunarodnoj konferenciji 1960.
godine usvojen je međunarodni sistem
jedinica (SI). Na tom skupu za osnovne
fizičke veličine uvedene su jedinice koje
su date u tabeli 1.3.1.
Osim osnovnih jedinica SI sistema
postoje i izvedene jedinice. Razmotrimo
neke od njih.
Jedinica za brzinu se može dobiti iz
poznate definicije brzine:
[v ]
[s]
[t ]
m
s
ms
1
Jedinicu za ubrzanje ćemo dobiti iz
definicije ubrzanja:
m
[v ]
m
2
s
[a ]
ms
2
[t ]
s
s
Jedinica za silu se može dobiti iz
čuvenog drugog Njutnovog zakona:
[ F ] [ m ] [ a ] kg
m
s
2
kg m s
2
1N
1.2 Skalarne i vektorske fizičke
veličine. Osnovne operacije sa
vektorima.
Skalarne fizičke veličine se mogu izraziti
potpuno samo brojnom vrednošću i odogovarajućom
jedinicom merenja - npr. masa, vreme, zapremina,
gustina i dr.
Vektorske fizičke veličine karakteriše pravac,
smer i intenzitet (brojna vrednost). Takve veličine su
npr. brzina, ubrzanje, sila, itd.
Tenzorske fizičke veličine okarakterisane su sa
devet karakteristika. To su npr. tenzor inercije,
permitivnosti, tenzor permeabilnosti i sl.
Skalarne fizičke veličine se sabiraju,
množe, oduzimaju itd. algebarski, tj. ako
imamo dve skalarne fizičke veličine a i b,
onda je zbir a+b, razlika a-b, proizvod,
količnik a (b0).
b
Dva vektora su jednaka ako su im
jednaki intenziteti, pravci i smerovi.
Vektorske fizičke veličine i (vidi sliku
1.5.1) možemo sabrati, metodom
paralelograma, što je prikazano na slici
1.5.2.
Dovedemo oba vektora u zajedničku
napadnu tačku. Obrazujemo
paralelogram.
a1
a
a1
a2
Vektor
vektor.
a a1 a 2
a2
predstavlja rezultujući
Sabiranje pomenutih vektora metodom
poligona, prikazano na slici 1.5.3.
a
a1
a2
Slika 1.5.3
Intenzitet vektora se dobija primenom
kosinusne teoreme. Sa slike 1.5.4,
možemo pisati na osnovu kosinusne
teoreme:
B
a
A
a1
-
C
a2
Slika 1.5.4
a
2
a 1 a 2 2 a 1 a 2 cos ( - )
2
2
Trigonometrijski krug
y
rr
si n
cos
x
r =1
y
r
rr
cos ( - ) = -cos
cos( cos
r =1
x
Konačno napisati izraz koji ćemo koristiti
za nalaženje rezultujućeg vektora:
a
2
2
a1
2
a2
2 a 1 a 2 cos
Na slici 1.5.5 je prikazan slučaj
oduzimanja vektora
a ' a1 a 2 a1 ( a 2 )
a'
-a 2
Slika 1.5.5
a1
Na slici 1.5.6 je prikazan slučaj
oduzimanja vektora
-a 1
a2
a ''
a a 2 a1
U slučaju da treba da saberemo ili
oduzmemo više vektora mnogo je efikasnije
raditi metodom poligona. Razmotrimo sledeći
primer. Na slici 1.5.7 data su tri vektora i treba
naći rezultujući vektor:
R a1 a 2 a 3
a2
a1
a3
Slika 1.5.7
-a 3
R
a 1+ a 2
a1
a2
T
a1
a2
T1
a3
Komponente vektora su vektorske veličine, i
one se često koriste zbog elegantnijeg i
efikasnijeg rada, posebno u koordinatnim
sistemima. U x, y koordinatnom sistemu obično
vektor razlažemo na dve uzajamno normalne
komponente, vidi sliku 1.5.9 i 1.5.10:
y
a ax ay
b bx by
y
by
b
a
ay
ax
Slika 1.5.9
x
bx
Slika 1.5.19
x
Odgovarajući intenziteti vektora, prema
Pitagorinoj teoremi:
a
2
ax ay
2
2
b
2
bx by
2
2
Projekcije vektora su skalarne
veličine. One mogu biti pozitivne i
negativne.
y
y
ay
b
a
by
ax
x
a x a cos 0
a y a sin 0
bx
b x b cos 0
b y b sin 0
x
a
Proizvod vektora
i skalara p daje vektor čiji
je pravac i smer isti kao i pravac i smer vektora,
dok je intenzitet veći p puta(p>0) (slika 1.5.13).
p.a
a
Slika 1.5.13
Ort – jedinični vektor
Svaki vektor se može prikazati kao
proizvod svog intenziteta i jedničnog
vektora - orta:
a a a 0
a a ; a0 1
U slučaju dve dimenzije, x i y, imamo ortove osa i , j vidi sliku 1.5.14,
ili u slučaju tri dimenzije , i ,j,k vidi sliku 1.5.15.
y
z
j
j
i
k
x
i
y
x
Slika 1.5.14
Slika 1.5.15
Pomenimo dalje još dve mogućnosti
množenja vektora.
Skalarni proizvod dva vektora daje
skalar. Po definiciji skalarni proizvod
vektora je:
c a b a b cos a b cos
Skalarni proizvod takođe možemo
izraziti na sledeći način, preko projekcije
jednog vektora na drugi:
b
ab
ba
a
c a b b a ba
Vektorski proizvod dva vektora je
vektor :
c a b
Čita se a krst b
ili
c a b sin
Pravac vektora je normalan i na jedan i na
drugi vektor, a smer određujemo pravilom
desnog zavrtnja i očigledno je da važi:
c
b
a
b a c
b
a
-c
Možemo dakle zaključiti da za
vektorski proizvod ne važi zakon
komutacije, tj.:
a b b a
Ukoliko je ugao između vektora 90,
tada je intenzitet vektora jednak:
c a b
Primer Dokaži da su vektori e i f
uzajamno normalni. Vektori i sa dati sa:
e ab
f ab
Vektori i imaju iste intenzitete i
predstavljeni su na slici 1.5.18.
a
b
Slika 1.5.18
Rešenje Po definiciji skalarnog proizvoda
imamo:
2
2
e f a b a b a a ab b a b b a b 0
cos 0 90
0
Primer Dati su vektori a i b, čiji su
intenziteti a 2 i b 3 . Ugao između
njih 45
0
Odredi:
a.
ab
b.
a b a 2b
a b 2 3 cos 45 6
2
3 2
2
2
2
a b a 2 b a 2 ab ab 2 b 4 12 6 18 8
Dodatak 1
Elementi trigonometrije
Pravougli trougao
a i b katete; c hipotenuza
c
sin
suprotna
kateta
hipotenuza
a
cos
nalegla
c
kateta
hipotenuza
b
tg tan
90
ctg cot
suprotna
a
b
c
kateta
a
nalegla
kateta
b
nalegla
kateta
b
suprotna
kateta
a
c
a
sin
suprotna
hipotenuza
nalegla kateta
cos
tg tan
suprotna
nalegla
ctg cot
nalegla
suprotna
kateta
kateta
a
c
kateta
kateta
b
c
hipotenuza
b
90
kateta
b
a
a
b
Odrediti vrednosti sin, cos, tan
i cot za uglove:
30
45
60
Uzimamo jednakostranični
trougao
a
a
a
Delimo trougao na dva
jednaka dela
a
a
a
Sada imamo sledeću situaciju:
a
1
sin 30 2
a
2
a
60
a
a
30 30
h
. .
a
2
a 3
cos 30
60
a
2
a
2
a
2
tg 30 tan 30
2
a 3
h
2
a
2
a
2
3
1
3
3
3
2
2
a 3
h
a 3
2
ctg 30 cot 30
2
a
2
3
1
3
U slučaju ugla od
45
Uzimamo kvadrat i delimo ga po dijagonali.
Koristimo Pitagorinu teoremu
h
45
45
.
a
h
h
2
a
2
2
2a
a
ha 2
a
2
2
ai b
Primer. Sabrati vektore
( a 5 , b 4 ), koji su dati na slici
b
a
30
b
by
a
30
bx
by
bx
b 3
by
2
1
b
b
2
2
c a b x b
2
2
2
y
c
c
2
b 3
b
a
2
2
41 20 3
2
Slide 43
Dr Vjekoslav Sajfert
ELEKTROTEHNIKA SA ELEKTRONIKOM
E+
E
E_
x
r
l
2
+q
-q
l
Univerzitet u Novom Sadu
Tehnički Fakultet "Mihajlo Pupin", Zrenjanin
Zrenjanin, 2007
Instinkt je nešto iznad znanja. Nema
sumnje da mi imamo u mozgu neka fina
nervna vlakna koja nam omugućavaju da
osetimo istinu kada logično zaključivanje
ili nekakav moždani napor, učinjen našom
voljom, ne dovodi do uspeha.
Nikola Tesla
Literatura
Dr Vjekoslav Sajfert, Elektrotehnika,
TFZR
Dr Borislav Odadžić, dr Vjekoslav
Sajfert, mr Vojin Kerleta, Zbirka
zadataka iz elektrotehnike sa
elektronikom, TFZR
Instinkt je nešto iznad znanja. Nema
sumnje da mi imamo u mozgu neka fina
nervna vlakna koja nam omugućavaju da
osetimo istinu kada logično zaključivanje
ili nekakav moždani napor, učinjen našom
voljom, ne dovodi do uspeha.
Nikola Tesla
Sadržaj
Uvod
Elektrostatika
Vremenski konstantne električne struje
Kretanje naelektrisane čestice u elektrostatičkom
polju u vakuumu
Naeletrisane čestice u magnetnom polju
Elektromagnetna indukcija
Vremenski promenljive električne struje. Redna RLC
veza
Paralelna veza elemenata u kolu
Višefazni sistemi
Elektronika
1. Uvod
1.1 Fizičke veličine i jedinice, SI
sistem jedinica
Fizičke veličine opisuju pojave,
procese i svojstva fizičkih tela. Izmeriti
neku fizičku veličinu znači uporediti je
sa odgovarajućom veličinom iste vrste,
koja je izabrana za jednicu mere. Otuda
se rezultat merenja izražava brojnom
vrednošću i jednicom mere:
x ({ x } { x })[ x ]
Dogovorom je izabrano sedam
fizičkih veličina za osnovne - osnovne
jedinice. Jedinice koje se dobijaju preko
osnovnih - izvedene jedinice.
Skup osnovnih i izvedenih jedinica se
naziva sistem jedinica. Na
međunarodnoj konferenciji 1960.
godine usvojen je međunarodni sistem
jedinica (SI). Na tom skupu za osnovne
fizičke veličine uvedene su jedinice koje
su date u tabeli 1.3.1.
Osim osnovnih jedinica SI sistema
postoje i izvedene jedinice. Razmotrimo
neke od njih.
Jedinica za brzinu se može dobiti iz
poznate definicije brzine:
[v ]
[s]
[t ]
m
s
ms
1
Jedinicu za ubrzanje ćemo dobiti iz
definicije ubrzanja:
m
[v ]
m
2
s
[a ]
ms
2
[t ]
s
s
Jedinica za silu se može dobiti iz
čuvenog drugog Njutnovog zakona:
[ F ] [ m ] [ a ] kg
m
s
2
kg m s
2
1N
1.2 Skalarne i vektorske fizičke
veličine. Osnovne operacije sa
vektorima.
Skalarne fizičke veličine se mogu izraziti
potpuno samo brojnom vrednošću i odogovarajućom
jedinicom merenja - npr. masa, vreme, zapremina,
gustina i dr.
Vektorske fizičke veličine karakteriše pravac,
smer i intenzitet (brojna vrednost). Takve veličine su
npr. brzina, ubrzanje, sila, itd.
Tenzorske fizičke veličine okarakterisane su sa
devet karakteristika. To su npr. tenzor inercije,
permitivnosti, tenzor permeabilnosti i sl.
Skalarne fizičke veličine se sabiraju,
množe, oduzimaju itd. algebarski, tj. ako
imamo dve skalarne fizičke veličine a i b,
onda je zbir a+b, razlika a-b, proizvod,
količnik a (b0).
b
Dva vektora su jednaka ako su im
jednaki intenziteti, pravci i smerovi.
Vektorske fizičke veličine i (vidi sliku
1.5.1) možemo sabrati, metodom
paralelograma, što je prikazano na slici
1.5.2.
Dovedemo oba vektora u zajedničku
napadnu tačku. Obrazujemo
paralelogram.
a1
a
a1
a2
Vektor
vektor.
a a1 a 2
a2
predstavlja rezultujući
Sabiranje pomenutih vektora metodom
poligona, prikazano na slici 1.5.3.
a
a1
a2
Slika 1.5.3
Intenzitet vektora se dobija primenom
kosinusne teoreme. Sa slike 1.5.4,
možemo pisati na osnovu kosinusne
teoreme:
B
a
A
a1
-
C
a2
Slika 1.5.4
a
2
a 1 a 2 2 a 1 a 2 cos ( - )
2
2
Trigonometrijski krug
y
rr
si n
cos
x
r =1
y
r
rr
cos ( - ) = -cos
cos( cos
r =1
x
Konačno napisati izraz koji ćemo koristiti
za nalaženje rezultujućeg vektora:
a
2
2
a1
2
a2
2 a 1 a 2 cos
Na slici 1.5.5 je prikazan slučaj
oduzimanja vektora
a ' a1 a 2 a1 ( a 2 )
a'
-a 2
Slika 1.5.5
a1
Na slici 1.5.6 je prikazan slučaj
oduzimanja vektora
-a 1
a2
a ''
a a 2 a1
U slučaju da treba da saberemo ili
oduzmemo više vektora mnogo je efikasnije
raditi metodom poligona. Razmotrimo sledeći
primer. Na slici 1.5.7 data su tri vektora i treba
naći rezultujući vektor:
R a1 a 2 a 3
a2
a1
a3
Slika 1.5.7
-a 3
R
a 1+ a 2
a1
a2
T
a1
a2
T1
a3
Komponente vektora su vektorske veličine, i
one se često koriste zbog elegantnijeg i
efikasnijeg rada, posebno u koordinatnim
sistemima. U x, y koordinatnom sistemu obično
vektor razlažemo na dve uzajamno normalne
komponente, vidi sliku 1.5.9 i 1.5.10:
y
a ax ay
b bx by
y
by
b
a
ay
ax
Slika 1.5.9
x
bx
Slika 1.5.19
x
Odgovarajući intenziteti vektora, prema
Pitagorinoj teoremi:
a
2
ax ay
2
2
b
2
bx by
2
2
Projekcije vektora su skalarne
veličine. One mogu biti pozitivne i
negativne.
y
y
ay
b
a
by
ax
x
a x a cos 0
a y a sin 0
bx
b x b cos 0
b y b sin 0
x
a
Proizvod vektora
i skalara p daje vektor čiji
je pravac i smer isti kao i pravac i smer vektora,
dok je intenzitet veći p puta(p>0) (slika 1.5.13).
p.a
a
Slika 1.5.13
Ort – jedinični vektor
Svaki vektor se može prikazati kao
proizvod svog intenziteta i jedničnog
vektora - orta:
a a a 0
a a ; a0 1
U slučaju dve dimenzije, x i y, imamo ortove osa i , j vidi sliku 1.5.14,
ili u slučaju tri dimenzije , i ,j,k vidi sliku 1.5.15.
y
z
j
j
i
k
x
i
y
x
Slika 1.5.14
Slika 1.5.15
Pomenimo dalje još dve mogućnosti
množenja vektora.
Skalarni proizvod dva vektora daje
skalar. Po definiciji skalarni proizvod
vektora je:
c a b a b cos a b cos
Skalarni proizvod takođe možemo
izraziti na sledeći način, preko projekcije
jednog vektora na drugi:
b
ab
ba
a
c a b b a ba
Vektorski proizvod dva vektora je
vektor :
c a b
Čita se a krst b
ili
c a b sin
Pravac vektora je normalan i na jedan i na
drugi vektor, a smer određujemo pravilom
desnog zavrtnja i očigledno je da važi:
c
b
a
b a c
b
a
-c
Možemo dakle zaključiti da za
vektorski proizvod ne važi zakon
komutacije, tj.:
a b b a
Ukoliko je ugao između vektora 90,
tada je intenzitet vektora jednak:
c a b
Primer Dokaži da su vektori e i f
uzajamno normalni. Vektori i sa dati sa:
e ab
f ab
Vektori i imaju iste intenzitete i
predstavljeni su na slici 1.5.18.
a
b
Slika 1.5.18
Rešenje Po definiciji skalarnog proizvoda
imamo:
2
2
e f a b a b a a ab b a b b a b 0
cos 0 90
0
Primer Dati su vektori a i b, čiji su
intenziteti a 2 i b 3 . Ugao između
njih 45
0
Odredi:
a.
ab
b.
a b a 2b
a b 2 3 cos 45 6
2
3 2
2
2
2
a b a 2 b a 2 ab ab 2 b 4 12 6 18 8
Dodatak 1
Elementi trigonometrije
Pravougli trougao
a i b katete; c hipotenuza
c
sin
suprotna
kateta
hipotenuza
a
cos
nalegla
c
kateta
hipotenuza
b
tg tan
90
ctg cot
suprotna
a
b
c
kateta
a
nalegla
kateta
b
nalegla
kateta
b
suprotna
kateta
a
c
a
sin
suprotna
hipotenuza
nalegla kateta
cos
tg tan
suprotna
nalegla
ctg cot
nalegla
suprotna
kateta
kateta
a
c
kateta
kateta
b
c
hipotenuza
b
90
kateta
b
a
a
b
Odrediti vrednosti sin, cos, tan
i cot za uglove:
30
45
60
Uzimamo jednakostranični
trougao
a
a
a
Delimo trougao na dva
jednaka dela
a
a
a
Sada imamo sledeću situaciju:
a
1
sin 30 2
a
2
a
60
a
a
30 30
h
. .
a
2
a 3
cos 30
60
a
2
a
2
a
2
tg 30 tan 30
2
a 3
h
2
a
2
a
2
3
1
3
3
3
2
2
a 3
h
a 3
2
ctg 30 cot 30
2
a
2
3
1
3
U slučaju ugla od
45
Uzimamo kvadrat i delimo ga po dijagonali.
Koristimo Pitagorinu teoremu
h
45
45
.
a
h
h
2
a
2
2
2a
a
ha 2
a
2
2
ai b
Primer. Sabrati vektore
( a 5 , b 4 ), koji su dati na slici
b
a
30
b
by
a
30
bx
by
bx
b 3
by
2
1
b
b
2
2
c a b x b
2
2
2
y
c
c
2
b 3
b
a
2
2
41 20 3
2
Slide 44
Dr Vjekoslav Sajfert
ELEKTROTEHNIKA SA ELEKTRONIKOM
E+
E
E_
x
r
l
2
+q
-q
l
Univerzitet u Novom Sadu
Tehnički Fakultet "Mihajlo Pupin", Zrenjanin
Zrenjanin, 2007
Instinkt je nešto iznad znanja. Nema
sumnje da mi imamo u mozgu neka fina
nervna vlakna koja nam omugućavaju da
osetimo istinu kada logično zaključivanje
ili nekakav moždani napor, učinjen našom
voljom, ne dovodi do uspeha.
Nikola Tesla
Literatura
Dr Vjekoslav Sajfert, Elektrotehnika,
TFZR
Dr Borislav Odadžić, dr Vjekoslav
Sajfert, mr Vojin Kerleta, Zbirka
zadataka iz elektrotehnike sa
elektronikom, TFZR
Instinkt je nešto iznad znanja. Nema
sumnje da mi imamo u mozgu neka fina
nervna vlakna koja nam omugućavaju da
osetimo istinu kada logično zaključivanje
ili nekakav moždani napor, učinjen našom
voljom, ne dovodi do uspeha.
Nikola Tesla
Sadržaj
Uvod
Elektrostatika
Vremenski konstantne električne struje
Kretanje naelektrisane čestice u elektrostatičkom
polju u vakuumu
Naeletrisane čestice u magnetnom polju
Elektromagnetna indukcija
Vremenski promenljive električne struje. Redna RLC
veza
Paralelna veza elemenata u kolu
Višefazni sistemi
Elektronika
1. Uvod
1.1 Fizičke veličine i jedinice, SI
sistem jedinica
Fizičke veličine opisuju pojave,
procese i svojstva fizičkih tela. Izmeriti
neku fizičku veličinu znači uporediti je
sa odgovarajućom veličinom iste vrste,
koja je izabrana za jednicu mere. Otuda
se rezultat merenja izražava brojnom
vrednošću i jednicom mere:
x ({ x } { x })[ x ]
Dogovorom je izabrano sedam
fizičkih veličina za osnovne - osnovne
jedinice. Jedinice koje se dobijaju preko
osnovnih - izvedene jedinice.
Skup osnovnih i izvedenih jedinica se
naziva sistem jedinica. Na
međunarodnoj konferenciji 1960.
godine usvojen je međunarodni sistem
jedinica (SI). Na tom skupu za osnovne
fizičke veličine uvedene su jedinice koje
su date u tabeli 1.3.1.
Osim osnovnih jedinica SI sistema
postoje i izvedene jedinice. Razmotrimo
neke od njih.
Jedinica za brzinu se može dobiti iz
poznate definicije brzine:
[v ]
[s]
[t ]
m
s
ms
1
Jedinicu za ubrzanje ćemo dobiti iz
definicije ubrzanja:
m
[v ]
m
2
s
[a ]
ms
2
[t ]
s
s
Jedinica za silu se može dobiti iz
čuvenog drugog Njutnovog zakona:
[ F ] [ m ] [ a ] kg
m
s
2
kg m s
2
1N
1.2 Skalarne i vektorske fizičke
veličine. Osnovne operacije sa
vektorima.
Skalarne fizičke veličine se mogu izraziti
potpuno samo brojnom vrednošću i odogovarajućom
jedinicom merenja - npr. masa, vreme, zapremina,
gustina i dr.
Vektorske fizičke veličine karakteriše pravac,
smer i intenzitet (brojna vrednost). Takve veličine su
npr. brzina, ubrzanje, sila, itd.
Tenzorske fizičke veličine okarakterisane su sa
devet karakteristika. To su npr. tenzor inercije,
permitivnosti, tenzor permeabilnosti i sl.
Skalarne fizičke veličine se sabiraju,
množe, oduzimaju itd. algebarski, tj. ako
imamo dve skalarne fizičke veličine a i b,
onda je zbir a+b, razlika a-b, proizvod,
količnik a (b0).
b
Dva vektora su jednaka ako su im
jednaki intenziteti, pravci i smerovi.
Vektorske fizičke veličine i (vidi sliku
1.5.1) možemo sabrati, metodom
paralelograma, što je prikazano na slici
1.5.2.
Dovedemo oba vektora u zajedničku
napadnu tačku. Obrazujemo
paralelogram.
a1
a
a1
a2
Vektor
vektor.
a a1 a 2
a2
predstavlja rezultujući
Sabiranje pomenutih vektora metodom
poligona, prikazano na slici 1.5.3.
a
a1
a2
Slika 1.5.3
Intenzitet vektora se dobija primenom
kosinusne teoreme. Sa slike 1.5.4,
možemo pisati na osnovu kosinusne
teoreme:
B
a
A
a1
-
C
a2
Slika 1.5.4
a
2
a 1 a 2 2 a 1 a 2 cos ( - )
2
2
Trigonometrijski krug
y
rr
si n
cos
x
r =1
y
r
rr
cos ( - ) = -cos
cos( cos
r =1
x
Konačno napisati izraz koji ćemo koristiti
za nalaženje rezultujućeg vektora:
a
2
2
a1
2
a2
2 a 1 a 2 cos
Na slici 1.5.5 je prikazan slučaj
oduzimanja vektora
a ' a1 a 2 a1 ( a 2 )
a'
-a 2
Slika 1.5.5
a1
Na slici 1.5.6 je prikazan slučaj
oduzimanja vektora
-a 1
a2
a ''
a a 2 a1
U slučaju da treba da saberemo ili
oduzmemo više vektora mnogo je efikasnije
raditi metodom poligona. Razmotrimo sledeći
primer. Na slici 1.5.7 data su tri vektora i treba
naći rezultujući vektor:
R a1 a 2 a 3
a2
a1
a3
Slika 1.5.7
-a 3
R
a 1+ a 2
a1
a2
T
a1
a2
T1
a3
Komponente vektora su vektorske veličine, i
one se često koriste zbog elegantnijeg i
efikasnijeg rada, posebno u koordinatnim
sistemima. U x, y koordinatnom sistemu obično
vektor razlažemo na dve uzajamno normalne
komponente, vidi sliku 1.5.9 i 1.5.10:
y
a ax ay
b bx by
y
by
b
a
ay
ax
Slika 1.5.9
x
bx
Slika 1.5.19
x
Odgovarajući intenziteti vektora, prema
Pitagorinoj teoremi:
a
2
ax ay
2
2
b
2
bx by
2
2
Projekcije vektora su skalarne
veličine. One mogu biti pozitivne i
negativne.
y
y
ay
b
a
by
ax
x
a x a cos 0
a y a sin 0
bx
b x b cos 0
b y b sin 0
x
a
Proizvod vektora
i skalara p daje vektor čiji
je pravac i smer isti kao i pravac i smer vektora,
dok je intenzitet veći p puta(p>0) (slika 1.5.13).
p.a
a
Slika 1.5.13
Ort – jedinični vektor
Svaki vektor se može prikazati kao
proizvod svog intenziteta i jedničnog
vektora - orta:
a a a 0
a a ; a0 1
U slučaju dve dimenzije, x i y, imamo ortove osa i , j vidi sliku 1.5.14,
ili u slučaju tri dimenzije , i ,j,k vidi sliku 1.5.15.
y
z
j
j
i
k
x
i
y
x
Slika 1.5.14
Slika 1.5.15
Pomenimo dalje još dve mogućnosti
množenja vektora.
Skalarni proizvod dva vektora daje
skalar. Po definiciji skalarni proizvod
vektora je:
c a b a b cos a b cos
Skalarni proizvod takođe možemo
izraziti na sledeći način, preko projekcije
jednog vektora na drugi:
b
ab
ba
a
c a b b a ba
Vektorski proizvod dva vektora je
vektor :
c a b
Čita se a krst b
ili
c a b sin
Pravac vektora je normalan i na jedan i na
drugi vektor, a smer određujemo pravilom
desnog zavrtnja i očigledno je da važi:
c
b
a
b a c
b
a
-c
Možemo dakle zaključiti da za
vektorski proizvod ne važi zakon
komutacije, tj.:
a b b a
Ukoliko je ugao između vektora 90,
tada je intenzitet vektora jednak:
c a b
Primer Dokaži da su vektori e i f
uzajamno normalni. Vektori i sa dati sa:
e ab
f ab
Vektori i imaju iste intenzitete i
predstavljeni su na slici 1.5.18.
a
b
Slika 1.5.18
Rešenje Po definiciji skalarnog proizvoda
imamo:
2
2
e f a b a b a a ab b a b b a b 0
cos 0 90
0
Primer Dati su vektori a i b, čiji su
intenziteti a 2 i b 3 . Ugao između
njih 45
0
Odredi:
a.
ab
b.
a b a 2b
a b 2 3 cos 45 6
2
3 2
2
2
2
a b a 2 b a 2 ab ab 2 b 4 12 6 18 8
Dodatak 1
Elementi trigonometrije
Pravougli trougao
a i b katete; c hipotenuza
c
sin
suprotna
kateta
hipotenuza
a
cos
nalegla
c
kateta
hipotenuza
b
tg tan
90
ctg cot
suprotna
a
b
c
kateta
a
nalegla
kateta
b
nalegla
kateta
b
suprotna
kateta
a
c
a
sin
suprotna
hipotenuza
nalegla kateta
cos
tg tan
suprotna
nalegla
ctg cot
nalegla
suprotna
kateta
kateta
a
c
kateta
kateta
b
c
hipotenuza
b
90
kateta
b
a
a
b
Odrediti vrednosti sin, cos, tan
i cot za uglove:
30
45
60
Uzimamo jednakostranični
trougao
a
a
a
Delimo trougao na dva
jednaka dela
a
a
a
Sada imamo sledeću situaciju:
a
1
sin 30 2
a
2
a
60
a
a
30 30
h
. .
a
2
a 3
cos 30
60
a
2
a
2
a
2
tg 30 tan 30
2
a 3
h
2
a
2
a
2
3
1
3
3
3
2
2
a 3
h
a 3
2
ctg 30 cot 30
2
a
2
3
1
3
U slučaju ugla od
45
Uzimamo kvadrat i delimo ga po dijagonali.
Koristimo Pitagorinu teoremu
h
45
45
.
a
h
h
2
a
2
2
2a
a
ha 2
a
2
2
ai b
Primer. Sabrati vektore
( a 5 , b 4 ), koji su dati na slici
b
a
30
b
by
a
30
bx
by
bx
b 3
by
2
1
b
b
2
2
c a b x b
2
2
2
y
c
c
2
b 3
b
a
2
2
41 20 3
2
Slide 45
Dr Vjekoslav Sajfert
ELEKTROTEHNIKA SA ELEKTRONIKOM
E+
E
E_
x
r
l
2
+q
-q
l
Univerzitet u Novom Sadu
Tehnički Fakultet "Mihajlo Pupin", Zrenjanin
Zrenjanin, 2007
Instinkt je nešto iznad znanja. Nema
sumnje da mi imamo u mozgu neka fina
nervna vlakna koja nam omugućavaju da
osetimo istinu kada logično zaključivanje
ili nekakav moždani napor, učinjen našom
voljom, ne dovodi do uspeha.
Nikola Tesla
Literatura
Dr Vjekoslav Sajfert, Elektrotehnika,
TFZR
Dr Borislav Odadžić, dr Vjekoslav
Sajfert, mr Vojin Kerleta, Zbirka
zadataka iz elektrotehnike sa
elektronikom, TFZR
Instinkt je nešto iznad znanja. Nema
sumnje da mi imamo u mozgu neka fina
nervna vlakna koja nam omugućavaju da
osetimo istinu kada logično zaključivanje
ili nekakav moždani napor, učinjen našom
voljom, ne dovodi do uspeha.
Nikola Tesla
Sadržaj
Uvod
Elektrostatika
Vremenski konstantne električne struje
Kretanje naelektrisane čestice u elektrostatičkom
polju u vakuumu
Naeletrisane čestice u magnetnom polju
Elektromagnetna indukcija
Vremenski promenljive električne struje. Redna RLC
veza
Paralelna veza elemenata u kolu
Višefazni sistemi
Elektronika
1. Uvod
1.1 Fizičke veličine i jedinice, SI
sistem jedinica
Fizičke veličine opisuju pojave,
procese i svojstva fizičkih tela. Izmeriti
neku fizičku veličinu znači uporediti je
sa odgovarajućom veličinom iste vrste,
koja je izabrana za jednicu mere. Otuda
se rezultat merenja izražava brojnom
vrednošću i jednicom mere:
x ({ x } { x })[ x ]
Dogovorom je izabrano sedam
fizičkih veličina za osnovne - osnovne
jedinice. Jedinice koje se dobijaju preko
osnovnih - izvedene jedinice.
Skup osnovnih i izvedenih jedinica se
naziva sistem jedinica. Na
međunarodnoj konferenciji 1960.
godine usvojen je međunarodni sistem
jedinica (SI). Na tom skupu za osnovne
fizičke veličine uvedene su jedinice koje
su date u tabeli 1.3.1.
Osim osnovnih jedinica SI sistema
postoje i izvedene jedinice. Razmotrimo
neke od njih.
Jedinica za brzinu se može dobiti iz
poznate definicije brzine:
[v ]
[s]
[t ]
m
s
ms
1
Jedinicu za ubrzanje ćemo dobiti iz
definicije ubrzanja:
m
[v ]
m
2
s
[a ]
ms
2
[t ]
s
s
Jedinica za silu se može dobiti iz
čuvenog drugog Njutnovog zakona:
[ F ] [ m ] [ a ] kg
m
s
2
kg m s
2
1N
1.2 Skalarne i vektorske fizičke
veličine. Osnovne operacije sa
vektorima.
Skalarne fizičke veličine se mogu izraziti
potpuno samo brojnom vrednošću i odogovarajućom
jedinicom merenja - npr. masa, vreme, zapremina,
gustina i dr.
Vektorske fizičke veličine karakteriše pravac,
smer i intenzitet (brojna vrednost). Takve veličine su
npr. brzina, ubrzanje, sila, itd.
Tenzorske fizičke veličine okarakterisane su sa
devet karakteristika. To su npr. tenzor inercije,
permitivnosti, tenzor permeabilnosti i sl.
Skalarne fizičke veličine se sabiraju,
množe, oduzimaju itd. algebarski, tj. ako
imamo dve skalarne fizičke veličine a i b,
onda je zbir a+b, razlika a-b, proizvod,
količnik a (b0).
b
Dva vektora su jednaka ako su im
jednaki intenziteti, pravci i smerovi.
Vektorske fizičke veličine i (vidi sliku
1.5.1) možemo sabrati, metodom
paralelograma, što je prikazano na slici
1.5.2.
Dovedemo oba vektora u zajedničku
napadnu tačku. Obrazujemo
paralelogram.
a1
a
a1
a2
Vektor
vektor.
a a1 a 2
a2
predstavlja rezultujući
Sabiranje pomenutih vektora metodom
poligona, prikazano na slici 1.5.3.
a
a1
a2
Slika 1.5.3
Intenzitet vektora se dobija primenom
kosinusne teoreme. Sa slike 1.5.4,
možemo pisati na osnovu kosinusne
teoreme:
B
a
A
a1
-
C
a2
Slika 1.5.4
a
2
a 1 a 2 2 a 1 a 2 cos ( - )
2
2
Trigonometrijski krug
y
rr
si n
cos
x
r =1
y
r
rr
cos ( - ) = -cos
cos( cos
r =1
x
Konačno napisati izraz koji ćemo koristiti
za nalaženje rezultujućeg vektora:
a
2
2
a1
2
a2
2 a 1 a 2 cos
Na slici 1.5.5 je prikazan slučaj
oduzimanja vektora
a ' a1 a 2 a1 ( a 2 )
a'
-a 2
Slika 1.5.5
a1
Na slici 1.5.6 je prikazan slučaj
oduzimanja vektora
-a 1
a2
a ''
a a 2 a1
U slučaju da treba da saberemo ili
oduzmemo više vektora mnogo je efikasnije
raditi metodom poligona. Razmotrimo sledeći
primer. Na slici 1.5.7 data su tri vektora i treba
naći rezultujući vektor:
R a1 a 2 a 3
a2
a1
a3
Slika 1.5.7
-a 3
R
a 1+ a 2
a1
a2
T
a1
a2
T1
a3
Komponente vektora su vektorske veličine, i
one se često koriste zbog elegantnijeg i
efikasnijeg rada, posebno u koordinatnim
sistemima. U x, y koordinatnom sistemu obično
vektor razlažemo na dve uzajamno normalne
komponente, vidi sliku 1.5.9 i 1.5.10:
y
a ax ay
b bx by
y
by
b
a
ay
ax
Slika 1.5.9
x
bx
Slika 1.5.19
x
Odgovarajući intenziteti vektora, prema
Pitagorinoj teoremi:
a
2
ax ay
2
2
b
2
bx by
2
2
Projekcije vektora su skalarne
veličine. One mogu biti pozitivne i
negativne.
y
y
ay
b
a
by
ax
x
a x a cos 0
a y a sin 0
bx
b x b cos 0
b y b sin 0
x
a
Proizvod vektora
i skalara p daje vektor čiji
je pravac i smer isti kao i pravac i smer vektora,
dok je intenzitet veći p puta(p>0) (slika 1.5.13).
p.a
a
Slika 1.5.13
Ort – jedinični vektor
Svaki vektor se može prikazati kao
proizvod svog intenziteta i jedničnog
vektora - orta:
a a a 0
a a ; a0 1
U slučaju dve dimenzije, x i y, imamo ortove osa i , j vidi sliku 1.5.14,
ili u slučaju tri dimenzije , i ,j,k vidi sliku 1.5.15.
y
z
j
j
i
k
x
i
y
x
Slika 1.5.14
Slika 1.5.15
Pomenimo dalje još dve mogućnosti
množenja vektora.
Skalarni proizvod dva vektora daje
skalar. Po definiciji skalarni proizvod
vektora je:
c a b a b cos a b cos
Skalarni proizvod takođe možemo
izraziti na sledeći način, preko projekcije
jednog vektora na drugi:
b
ab
ba
a
c a b b a ba
Vektorski proizvod dva vektora je
vektor :
c a b
Čita se a krst b
ili
c a b sin
Pravac vektora je normalan i na jedan i na
drugi vektor, a smer određujemo pravilom
desnog zavrtnja i očigledno je da važi:
c
b
a
b a c
b
a
-c
Možemo dakle zaključiti da za
vektorski proizvod ne važi zakon
komutacije, tj.:
a b b a
Ukoliko je ugao između vektora 90,
tada je intenzitet vektora jednak:
c a b
Primer Dokaži da su vektori e i f
uzajamno normalni. Vektori i sa dati sa:
e ab
f ab
Vektori i imaju iste intenzitete i
predstavljeni su na slici 1.5.18.
a
b
Slika 1.5.18
Rešenje Po definiciji skalarnog proizvoda
imamo:
2
2
e f a b a b a a ab b a b b a b 0
cos 0 90
0
Primer Dati su vektori a i b, čiji su
intenziteti a 2 i b 3 . Ugao između
njih 45
0
Odredi:
a.
ab
b.
a b a 2b
a b 2 3 cos 45 6
2
3 2
2
2
2
a b a 2 b a 2 ab ab 2 b 4 12 6 18 8
Dodatak 1
Elementi trigonometrije
Pravougli trougao
a i b katete; c hipotenuza
c
sin
suprotna
kateta
hipotenuza
a
cos
nalegla
c
kateta
hipotenuza
b
tg tan
90
ctg cot
suprotna
a
b
c
kateta
a
nalegla
kateta
b
nalegla
kateta
b
suprotna
kateta
a
c
a
sin
suprotna
hipotenuza
nalegla kateta
cos
tg tan
suprotna
nalegla
ctg cot
nalegla
suprotna
kateta
kateta
a
c
kateta
kateta
b
c
hipotenuza
b
90
kateta
b
a
a
b
Odrediti vrednosti sin, cos, tan
i cot za uglove:
30
45
60
Uzimamo jednakostranični
trougao
a
a
a
Delimo trougao na dva
jednaka dela
a
a
a
Sada imamo sledeću situaciju:
a
1
sin 30 2
a
2
a
60
a
a
30 30
h
. .
a
2
a 3
cos 30
60
a
2
a
2
a
2
tg 30 tan 30
2
a 3
h
2
a
2
a
2
3
1
3
3
3
2
2
a 3
h
a 3
2
ctg 30 cot 30
2
a
2
3
1
3
U slučaju ugla od
45
Uzimamo kvadrat i delimo ga po dijagonali.
Koristimo Pitagorinu teoremu
h
45
45
.
a
h
h
2
a
2
2
2a
a
ha 2
a
2
2
ai b
Primer. Sabrati vektore
( a 5 , b 4 ), koji su dati na slici
b
a
30
b
by
a
30
bx
by
bx
b 3
by
2
1
b
b
2
2
c a b x b
2
2
2
y
c
c
2
b 3
b
a
2
2
41 20 3
2
Dr Vjekoslav Sajfert
ELEKTROTEHNIKA SA ELEKTRONIKOM
E+
E
E_
x
r
l
2
+q
-q
l
Univerzitet u Novom Sadu
Tehnički Fakultet "Mihajlo Pupin", Zrenjanin
Zrenjanin, 2007
Instinkt je nešto iznad znanja. Nema
sumnje da mi imamo u mozgu neka fina
nervna vlakna koja nam omugućavaju da
osetimo istinu kada logično zaključivanje
ili nekakav moždani napor, učinjen našom
voljom, ne dovodi do uspeha.
Nikola Tesla
Literatura
Dr Vjekoslav Sajfert, Elektrotehnika,
TFZR
Dr Borislav Odadžić, dr Vjekoslav
Sajfert, mr Vojin Kerleta, Zbirka
zadataka iz elektrotehnike sa
elektronikom, TFZR
Instinkt je nešto iznad znanja. Nema
sumnje da mi imamo u mozgu neka fina
nervna vlakna koja nam omugućavaju da
osetimo istinu kada logično zaključivanje
ili nekakav moždani napor, učinjen našom
voljom, ne dovodi do uspeha.
Nikola Tesla
Sadržaj
Uvod
Elektrostatika
Vremenski konstantne električne struje
Kretanje naelektrisane čestice u elektrostatičkom
polju u vakuumu
Naeletrisane čestice u magnetnom polju
Elektromagnetna indukcija
Vremenski promenljive električne struje. Redna RLC
veza
Paralelna veza elemenata u kolu
Višefazni sistemi
Elektronika
1. Uvod
1.1 Fizičke veličine i jedinice, SI
sistem jedinica
Fizičke veličine opisuju pojave,
procese i svojstva fizičkih tela. Izmeriti
neku fizičku veličinu znači uporediti je
sa odgovarajućom veličinom iste vrste,
koja je izabrana za jednicu mere. Otuda
se rezultat merenja izražava brojnom
vrednošću i jednicom mere:
x ({ x } { x })[ x ]
Dogovorom je izabrano sedam
fizičkih veličina za osnovne - osnovne
jedinice. Jedinice koje se dobijaju preko
osnovnih - izvedene jedinice.
Skup osnovnih i izvedenih jedinica se
naziva sistem jedinica. Na
međunarodnoj konferenciji 1960.
godine usvojen je međunarodni sistem
jedinica (SI). Na tom skupu za osnovne
fizičke veličine uvedene su jedinice koje
su date u tabeli 1.3.1.
Osim osnovnih jedinica SI sistema
postoje i izvedene jedinice. Razmotrimo
neke od njih.
Jedinica za brzinu se može dobiti iz
poznate definicije brzine:
[v ]
[s]
[t ]
m
s
ms
1
Jedinicu za ubrzanje ćemo dobiti iz
definicije ubrzanja:
m
[v ]
m
2
s
[a ]
ms
2
[t ]
s
s
Jedinica za silu se može dobiti iz
čuvenog drugog Njutnovog zakona:
[ F ] [ m ] [ a ] kg
m
s
2
kg m s
2
1N
1.2 Skalarne i vektorske fizičke
veličine. Osnovne operacije sa
vektorima.
Skalarne fizičke veličine se mogu izraziti
potpuno samo brojnom vrednošću i odogovarajućom
jedinicom merenja - npr. masa, vreme, zapremina,
gustina i dr.
Vektorske fizičke veličine karakteriše pravac,
smer i intenzitet (brojna vrednost). Takve veličine su
npr. brzina, ubrzanje, sila, itd.
Tenzorske fizičke veličine okarakterisane su sa
devet karakteristika. To su npr. tenzor inercije,
permitivnosti, tenzor permeabilnosti i sl.
Skalarne fizičke veličine se sabiraju,
množe, oduzimaju itd. algebarski, tj. ako
imamo dve skalarne fizičke veličine a i b,
onda je zbir a+b, razlika a-b, proizvod,
količnik a (b0).
b
Dva vektora su jednaka ako su im
jednaki intenziteti, pravci i smerovi.
Vektorske fizičke veličine i (vidi sliku
1.5.1) možemo sabrati, metodom
paralelograma, što je prikazano na slici
1.5.2.
Dovedemo oba vektora u zajedničku
napadnu tačku. Obrazujemo
paralelogram.
a1
a
a1
a2
Vektor
vektor.
a a1 a 2
a2
predstavlja rezultujući
Sabiranje pomenutih vektora metodom
poligona, prikazano na slici 1.5.3.
a
a1
a2
Slika 1.5.3
Intenzitet vektora se dobija primenom
kosinusne teoreme. Sa slike 1.5.4,
možemo pisati na osnovu kosinusne
teoreme:
B
a
A
a1
-
C
a2
Slika 1.5.4
a
2
a 1 a 2 2 a 1 a 2 cos ( - )
2
2
Trigonometrijski krug
y
rr
si n
cos
x
r =1
y
r
rr
cos ( - ) = -cos
cos( cos
r =1
x
Konačno napisati izraz koji ćemo koristiti
za nalaženje rezultujućeg vektora:
a
2
2
a1
2
a2
2 a 1 a 2 cos
Na slici 1.5.5 je prikazan slučaj
oduzimanja vektora
a ' a1 a 2 a1 ( a 2 )
a'
-a 2
Slika 1.5.5
a1
Na slici 1.5.6 je prikazan slučaj
oduzimanja vektora
-a 1
a2
a ''
a a 2 a1
U slučaju da treba da saberemo ili
oduzmemo više vektora mnogo je efikasnije
raditi metodom poligona. Razmotrimo sledeći
primer. Na slici 1.5.7 data su tri vektora i treba
naći rezultujući vektor:
R a1 a 2 a 3
a2
a1
a3
Slika 1.5.7
-a 3
R
a 1+ a 2
a1
a2
T
a1
a2
T1
a3
Komponente vektora su vektorske veličine, i
one se često koriste zbog elegantnijeg i
efikasnijeg rada, posebno u koordinatnim
sistemima. U x, y koordinatnom sistemu obično
vektor razlažemo na dve uzajamno normalne
komponente, vidi sliku 1.5.9 i 1.5.10:
y
a ax ay
b bx by
y
by
b
a
ay
ax
Slika 1.5.9
x
bx
Slika 1.5.19
x
Odgovarajući intenziteti vektora, prema
Pitagorinoj teoremi:
a
2
ax ay
2
2
b
2
bx by
2
2
Projekcije vektora su skalarne
veličine. One mogu biti pozitivne i
negativne.
y
y
ay
b
a
by
ax
x
a x a cos 0
a y a sin 0
bx
b x b cos 0
b y b sin 0
x
a
Proizvod vektora
i skalara p daje vektor čiji
je pravac i smer isti kao i pravac i smer vektora,
dok je intenzitet veći p puta(p>0) (slika 1.5.13).
p.a
a
Slika 1.5.13
Ort – jedinični vektor
Svaki vektor se može prikazati kao
proizvod svog intenziteta i jedničnog
vektora - orta:
a a a 0
a a ; a0 1
U slučaju dve dimenzije, x i y, imamo ortove osa i , j vidi sliku 1.5.14,
ili u slučaju tri dimenzije , i ,j,k vidi sliku 1.5.15.
y
z
j
j
i
k
x
i
y
x
Slika 1.5.14
Slika 1.5.15
Pomenimo dalje još dve mogućnosti
množenja vektora.
Skalarni proizvod dva vektora daje
skalar. Po definiciji skalarni proizvod
vektora je:
c a b a b cos a b cos
Skalarni proizvod takođe možemo
izraziti na sledeći način, preko projekcije
jednog vektora na drugi:
b
ab
ba
a
c a b b a ba
Vektorski proizvod dva vektora je
vektor :
c a b
Čita se a krst b
ili
c a b sin
Pravac vektora je normalan i na jedan i na
drugi vektor, a smer određujemo pravilom
desnog zavrtnja i očigledno je da važi:
c
b
a
b a c
b
a
-c
Možemo dakle zaključiti da za
vektorski proizvod ne važi zakon
komutacije, tj.:
a b b a
Ukoliko je ugao između vektora 90,
tada je intenzitet vektora jednak:
c a b
Primer Dokaži da su vektori e i f
uzajamno normalni. Vektori i sa dati sa:
e ab
f ab
Vektori i imaju iste intenzitete i
predstavljeni su na slici 1.5.18.
a
b
Slika 1.5.18
Rešenje Po definiciji skalarnog proizvoda
imamo:
2
2
e f a b a b a a ab b a b b a b 0
cos 0 90
0
Primer Dati su vektori a i b, čiji su
intenziteti a 2 i b 3 . Ugao između
njih 45
0
Odredi:
a.
ab
b.
a b a 2b
a b 2 3 cos 45 6
2
3 2
2
2
2
a b a 2 b a 2 ab ab 2 b 4 12 6 18 8
Dodatak 1
Elementi trigonometrije
Pravougli trougao
a i b katete; c hipotenuza
c
sin
suprotna
kateta
hipotenuza
a
cos
nalegla
c
kateta
hipotenuza
b
tg tan
90
ctg cot
suprotna
a
b
c
kateta
a
nalegla
kateta
b
nalegla
kateta
b
suprotna
kateta
a
c
a
sin
suprotna
hipotenuza
nalegla kateta
cos
tg tan
suprotna
nalegla
ctg cot
nalegla
suprotna
kateta
kateta
a
c
kateta
kateta
b
c
hipotenuza
b
90
kateta
b
a
a
b
Odrediti vrednosti sin, cos, tan
i cot za uglove:
30
45
60
Uzimamo jednakostranični
trougao
a
a
a
Delimo trougao na dva
jednaka dela
a
a
a
Sada imamo sledeću situaciju:
a
1
sin 30 2
a
2
a
60
a
a
30 30
h
. .
a
2
a 3
cos 30
60
a
2
a
2
a
2
tg 30 tan 30
2
a 3
h
2
a
2
a
2
3
1
3
3
3
2
2
a 3
h
a 3
2
ctg 30 cot 30
2
a
2
3
1
3
U slučaju ugla od
45
Uzimamo kvadrat i delimo ga po dijagonali.
Koristimo Pitagorinu teoremu
h
45
45
.
a
h
h
2
a
2
2
2a
a
ha 2
a
2
2
ai b
Primer. Sabrati vektore
( a 5 , b 4 ), koji su dati na slici
b
a
30
b
by
a
30
bx
by
bx
b 3
by
2
1
b
b
2
2
c a b x b
2
2
2
y
c
c
2
b 3
b
a
2
2
41 20 3
2
Slide 2
Dr Vjekoslav Sajfert
ELEKTROTEHNIKA SA ELEKTRONIKOM
E+
E
E_
x
r
l
2
+q
-q
l
Univerzitet u Novom Sadu
Tehnički Fakultet "Mihajlo Pupin", Zrenjanin
Zrenjanin, 2007
Instinkt je nešto iznad znanja. Nema
sumnje da mi imamo u mozgu neka fina
nervna vlakna koja nam omugućavaju da
osetimo istinu kada logično zaključivanje
ili nekakav moždani napor, učinjen našom
voljom, ne dovodi do uspeha.
Nikola Tesla
Literatura
Dr Vjekoslav Sajfert, Elektrotehnika,
TFZR
Dr Borislav Odadžić, dr Vjekoslav
Sajfert, mr Vojin Kerleta, Zbirka
zadataka iz elektrotehnike sa
elektronikom, TFZR
Instinkt je nešto iznad znanja. Nema
sumnje da mi imamo u mozgu neka fina
nervna vlakna koja nam omugućavaju da
osetimo istinu kada logično zaključivanje
ili nekakav moždani napor, učinjen našom
voljom, ne dovodi do uspeha.
Nikola Tesla
Sadržaj
Uvod
Elektrostatika
Vremenski konstantne električne struje
Kretanje naelektrisane čestice u elektrostatičkom
polju u vakuumu
Naeletrisane čestice u magnetnom polju
Elektromagnetna indukcija
Vremenski promenljive električne struje. Redna RLC
veza
Paralelna veza elemenata u kolu
Višefazni sistemi
Elektronika
1. Uvod
1.1 Fizičke veličine i jedinice, SI
sistem jedinica
Fizičke veličine opisuju pojave,
procese i svojstva fizičkih tela. Izmeriti
neku fizičku veličinu znači uporediti je
sa odgovarajućom veličinom iste vrste,
koja je izabrana za jednicu mere. Otuda
se rezultat merenja izražava brojnom
vrednošću i jednicom mere:
x ({ x } { x })[ x ]
Dogovorom je izabrano sedam
fizičkih veličina za osnovne - osnovne
jedinice. Jedinice koje se dobijaju preko
osnovnih - izvedene jedinice.
Skup osnovnih i izvedenih jedinica se
naziva sistem jedinica. Na
međunarodnoj konferenciji 1960.
godine usvojen je međunarodni sistem
jedinica (SI). Na tom skupu za osnovne
fizičke veličine uvedene su jedinice koje
su date u tabeli 1.3.1.
Osim osnovnih jedinica SI sistema
postoje i izvedene jedinice. Razmotrimo
neke od njih.
Jedinica za brzinu se može dobiti iz
poznate definicije brzine:
[v ]
[s]
[t ]
m
s
ms
1
Jedinicu za ubrzanje ćemo dobiti iz
definicije ubrzanja:
m
[v ]
m
2
s
[a ]
ms
2
[t ]
s
s
Jedinica za silu se može dobiti iz
čuvenog drugog Njutnovog zakona:
[ F ] [ m ] [ a ] kg
m
s
2
kg m s
2
1N
1.2 Skalarne i vektorske fizičke
veličine. Osnovne operacije sa
vektorima.
Skalarne fizičke veličine se mogu izraziti
potpuno samo brojnom vrednošću i odogovarajućom
jedinicom merenja - npr. masa, vreme, zapremina,
gustina i dr.
Vektorske fizičke veličine karakteriše pravac,
smer i intenzitet (brojna vrednost). Takve veličine su
npr. brzina, ubrzanje, sila, itd.
Tenzorske fizičke veličine okarakterisane su sa
devet karakteristika. To su npr. tenzor inercije,
permitivnosti, tenzor permeabilnosti i sl.
Skalarne fizičke veličine se sabiraju,
množe, oduzimaju itd. algebarski, tj. ako
imamo dve skalarne fizičke veličine a i b,
onda je zbir a+b, razlika a-b, proizvod,
količnik a (b0).
b
Dva vektora su jednaka ako su im
jednaki intenziteti, pravci i smerovi.
Vektorske fizičke veličine i (vidi sliku
1.5.1) možemo sabrati, metodom
paralelograma, što je prikazano na slici
1.5.2.
Dovedemo oba vektora u zajedničku
napadnu tačku. Obrazujemo
paralelogram.
a1
a
a1
a2
Vektor
vektor.
a a1 a 2
a2
predstavlja rezultujući
Sabiranje pomenutih vektora metodom
poligona, prikazano na slici 1.5.3.
a
a1
a2
Slika 1.5.3
Intenzitet vektora se dobija primenom
kosinusne teoreme. Sa slike 1.5.4,
možemo pisati na osnovu kosinusne
teoreme:
B
a
A
a1
-
C
a2
Slika 1.5.4
a
2
a 1 a 2 2 a 1 a 2 cos ( - )
2
2
Trigonometrijski krug
y
rr
si n
cos
x
r =1
y
r
rr
cos ( - ) = -cos
cos( cos
r =1
x
Konačno napisati izraz koji ćemo koristiti
za nalaženje rezultujućeg vektora:
a
2
2
a1
2
a2
2 a 1 a 2 cos
Na slici 1.5.5 je prikazan slučaj
oduzimanja vektora
a ' a1 a 2 a1 ( a 2 )
a'
-a 2
Slika 1.5.5
a1
Na slici 1.5.6 je prikazan slučaj
oduzimanja vektora
-a 1
a2
a ''
a a 2 a1
U slučaju da treba da saberemo ili
oduzmemo više vektora mnogo je efikasnije
raditi metodom poligona. Razmotrimo sledeći
primer. Na slici 1.5.7 data su tri vektora i treba
naći rezultujući vektor:
R a1 a 2 a 3
a2
a1
a3
Slika 1.5.7
-a 3
R
a 1+ a 2
a1
a2
T
a1
a2
T1
a3
Komponente vektora su vektorske veličine, i
one se često koriste zbog elegantnijeg i
efikasnijeg rada, posebno u koordinatnim
sistemima. U x, y koordinatnom sistemu obično
vektor razlažemo na dve uzajamno normalne
komponente, vidi sliku 1.5.9 i 1.5.10:
y
a ax ay
b bx by
y
by
b
a
ay
ax
Slika 1.5.9
x
bx
Slika 1.5.19
x
Odgovarajući intenziteti vektora, prema
Pitagorinoj teoremi:
a
2
ax ay
2
2
b
2
bx by
2
2
Projekcije vektora su skalarne
veličine. One mogu biti pozitivne i
negativne.
y
y
ay
b
a
by
ax
x
a x a cos 0
a y a sin 0
bx
b x b cos 0
b y b sin 0
x
a
Proizvod vektora
i skalara p daje vektor čiji
je pravac i smer isti kao i pravac i smer vektora,
dok je intenzitet veći p puta(p>0) (slika 1.5.13).
p.a
a
Slika 1.5.13
Ort – jedinični vektor
Svaki vektor se može prikazati kao
proizvod svog intenziteta i jedničnog
vektora - orta:
a a a 0
a a ; a0 1
U slučaju dve dimenzije, x i y, imamo ortove osa i , j vidi sliku 1.5.14,
ili u slučaju tri dimenzije , i ,j,k vidi sliku 1.5.15.
y
z
j
j
i
k
x
i
y
x
Slika 1.5.14
Slika 1.5.15
Pomenimo dalje još dve mogućnosti
množenja vektora.
Skalarni proizvod dva vektora daje
skalar. Po definiciji skalarni proizvod
vektora je:
c a b a b cos a b cos
Skalarni proizvod takođe možemo
izraziti na sledeći način, preko projekcije
jednog vektora na drugi:
b
ab
ba
a
c a b b a ba
Vektorski proizvod dva vektora je
vektor :
c a b
Čita se a krst b
ili
c a b sin
Pravac vektora je normalan i na jedan i na
drugi vektor, a smer određujemo pravilom
desnog zavrtnja i očigledno je da važi:
c
b
a
b a c
b
a
-c
Možemo dakle zaključiti da za
vektorski proizvod ne važi zakon
komutacije, tj.:
a b b a
Ukoliko je ugao između vektora 90,
tada je intenzitet vektora jednak:
c a b
Primer Dokaži da su vektori e i f
uzajamno normalni. Vektori i sa dati sa:
e ab
f ab
Vektori i imaju iste intenzitete i
predstavljeni su na slici 1.5.18.
a
b
Slika 1.5.18
Rešenje Po definiciji skalarnog proizvoda
imamo:
2
2
e f a b a b a a ab b a b b a b 0
cos 0 90
0
Primer Dati su vektori a i b, čiji su
intenziteti a 2 i b 3 . Ugao između
njih 45
0
Odredi:
a.
ab
b.
a b a 2b
a b 2 3 cos 45 6
2
3 2
2
2
2
a b a 2 b a 2 ab ab 2 b 4 12 6 18 8
Dodatak 1
Elementi trigonometrije
Pravougli trougao
a i b katete; c hipotenuza
c
sin
suprotna
kateta
hipotenuza
a
cos
nalegla
c
kateta
hipotenuza
b
tg tan
90
ctg cot
suprotna
a
b
c
kateta
a
nalegla
kateta
b
nalegla
kateta
b
suprotna
kateta
a
c
a
sin
suprotna
hipotenuza
nalegla kateta
cos
tg tan
suprotna
nalegla
ctg cot
nalegla
suprotna
kateta
kateta
a
c
kateta
kateta
b
c
hipotenuza
b
90
kateta
b
a
a
b
Odrediti vrednosti sin, cos, tan
i cot za uglove:
30
45
60
Uzimamo jednakostranični
trougao
a
a
a
Delimo trougao na dva
jednaka dela
a
a
a
Sada imamo sledeću situaciju:
a
1
sin 30 2
a
2
a
60
a
a
30 30
h
. .
a
2
a 3
cos 30
60
a
2
a
2
a
2
tg 30 tan 30
2
a 3
h
2
a
2
a
2
3
1
3
3
3
2
2
a 3
h
a 3
2
ctg 30 cot 30
2
a
2
3
1
3
U slučaju ugla od
45
Uzimamo kvadrat i delimo ga po dijagonali.
Koristimo Pitagorinu teoremu
h
45
45
.
a
h
h
2
a
2
2
2a
a
ha 2
a
2
2
ai b
Primer. Sabrati vektore
( a 5 , b 4 ), koji su dati na slici
b
a
30
b
by
a
30
bx
by
bx
b 3
by
2
1
b
b
2
2
c a b x b
2
2
2
y
c
c
2
b 3
b
a
2
2
41 20 3
2
Slide 3
Dr Vjekoslav Sajfert
ELEKTROTEHNIKA SA ELEKTRONIKOM
E+
E
E_
x
r
l
2
+q
-q
l
Univerzitet u Novom Sadu
Tehnički Fakultet "Mihajlo Pupin", Zrenjanin
Zrenjanin, 2007
Instinkt je nešto iznad znanja. Nema
sumnje da mi imamo u mozgu neka fina
nervna vlakna koja nam omugućavaju da
osetimo istinu kada logično zaključivanje
ili nekakav moždani napor, učinjen našom
voljom, ne dovodi do uspeha.
Nikola Tesla
Literatura
Dr Vjekoslav Sajfert, Elektrotehnika,
TFZR
Dr Borislav Odadžić, dr Vjekoslav
Sajfert, mr Vojin Kerleta, Zbirka
zadataka iz elektrotehnike sa
elektronikom, TFZR
Instinkt je nešto iznad znanja. Nema
sumnje da mi imamo u mozgu neka fina
nervna vlakna koja nam omugućavaju da
osetimo istinu kada logično zaključivanje
ili nekakav moždani napor, učinjen našom
voljom, ne dovodi do uspeha.
Nikola Tesla
Sadržaj
Uvod
Elektrostatika
Vremenski konstantne električne struje
Kretanje naelektrisane čestice u elektrostatičkom
polju u vakuumu
Naeletrisane čestice u magnetnom polju
Elektromagnetna indukcija
Vremenski promenljive električne struje. Redna RLC
veza
Paralelna veza elemenata u kolu
Višefazni sistemi
Elektronika
1. Uvod
1.1 Fizičke veličine i jedinice, SI
sistem jedinica
Fizičke veličine opisuju pojave,
procese i svojstva fizičkih tela. Izmeriti
neku fizičku veličinu znači uporediti je
sa odgovarajućom veličinom iste vrste,
koja je izabrana za jednicu mere. Otuda
se rezultat merenja izražava brojnom
vrednošću i jednicom mere:
x ({ x } { x })[ x ]
Dogovorom je izabrano sedam
fizičkih veličina za osnovne - osnovne
jedinice. Jedinice koje se dobijaju preko
osnovnih - izvedene jedinice.
Skup osnovnih i izvedenih jedinica se
naziva sistem jedinica. Na
međunarodnoj konferenciji 1960.
godine usvojen je međunarodni sistem
jedinica (SI). Na tom skupu za osnovne
fizičke veličine uvedene su jedinice koje
su date u tabeli 1.3.1.
Osim osnovnih jedinica SI sistema
postoje i izvedene jedinice. Razmotrimo
neke od njih.
Jedinica za brzinu se može dobiti iz
poznate definicije brzine:
[v ]
[s]
[t ]
m
s
ms
1
Jedinicu za ubrzanje ćemo dobiti iz
definicije ubrzanja:
m
[v ]
m
2
s
[a ]
ms
2
[t ]
s
s
Jedinica za silu se može dobiti iz
čuvenog drugog Njutnovog zakona:
[ F ] [ m ] [ a ] kg
m
s
2
kg m s
2
1N
1.2 Skalarne i vektorske fizičke
veličine. Osnovne operacije sa
vektorima.
Skalarne fizičke veličine se mogu izraziti
potpuno samo brojnom vrednošću i odogovarajućom
jedinicom merenja - npr. masa, vreme, zapremina,
gustina i dr.
Vektorske fizičke veličine karakteriše pravac,
smer i intenzitet (brojna vrednost). Takve veličine su
npr. brzina, ubrzanje, sila, itd.
Tenzorske fizičke veličine okarakterisane su sa
devet karakteristika. To su npr. tenzor inercije,
permitivnosti, tenzor permeabilnosti i sl.
Skalarne fizičke veličine se sabiraju,
množe, oduzimaju itd. algebarski, tj. ako
imamo dve skalarne fizičke veličine a i b,
onda je zbir a+b, razlika a-b, proizvod,
količnik a (b0).
b
Dva vektora su jednaka ako su im
jednaki intenziteti, pravci i smerovi.
Vektorske fizičke veličine i (vidi sliku
1.5.1) možemo sabrati, metodom
paralelograma, što je prikazano na slici
1.5.2.
Dovedemo oba vektora u zajedničku
napadnu tačku. Obrazujemo
paralelogram.
a1
a
a1
a2
Vektor
vektor.
a a1 a 2
a2
predstavlja rezultujući
Sabiranje pomenutih vektora metodom
poligona, prikazano na slici 1.5.3.
a
a1
a2
Slika 1.5.3
Intenzitet vektora se dobija primenom
kosinusne teoreme. Sa slike 1.5.4,
možemo pisati na osnovu kosinusne
teoreme:
B
a
A
a1
-
C
a2
Slika 1.5.4
a
2
a 1 a 2 2 a 1 a 2 cos ( - )
2
2
Trigonometrijski krug
y
rr
si n
cos
x
r =1
y
r
rr
cos ( - ) = -cos
cos( cos
r =1
x
Konačno napisati izraz koji ćemo koristiti
za nalaženje rezultujućeg vektora:
a
2
2
a1
2
a2
2 a 1 a 2 cos
Na slici 1.5.5 je prikazan slučaj
oduzimanja vektora
a ' a1 a 2 a1 ( a 2 )
a'
-a 2
Slika 1.5.5
a1
Na slici 1.5.6 je prikazan slučaj
oduzimanja vektora
-a 1
a2
a ''
a a 2 a1
U slučaju da treba da saberemo ili
oduzmemo više vektora mnogo je efikasnije
raditi metodom poligona. Razmotrimo sledeći
primer. Na slici 1.5.7 data su tri vektora i treba
naći rezultujući vektor:
R a1 a 2 a 3
a2
a1
a3
Slika 1.5.7
-a 3
R
a 1+ a 2
a1
a2
T
a1
a2
T1
a3
Komponente vektora su vektorske veličine, i
one se često koriste zbog elegantnijeg i
efikasnijeg rada, posebno u koordinatnim
sistemima. U x, y koordinatnom sistemu obično
vektor razlažemo na dve uzajamno normalne
komponente, vidi sliku 1.5.9 i 1.5.10:
y
a ax ay
b bx by
y
by
b
a
ay
ax
Slika 1.5.9
x
bx
Slika 1.5.19
x
Odgovarajući intenziteti vektora, prema
Pitagorinoj teoremi:
a
2
ax ay
2
2
b
2
bx by
2
2
Projekcije vektora su skalarne
veličine. One mogu biti pozitivne i
negativne.
y
y
ay
b
a
by
ax
x
a x a cos 0
a y a sin 0
bx
b x b cos 0
b y b sin 0
x
a
Proizvod vektora
i skalara p daje vektor čiji
je pravac i smer isti kao i pravac i smer vektora,
dok je intenzitet veći p puta(p>0) (slika 1.5.13).
p.a
a
Slika 1.5.13
Ort – jedinični vektor
Svaki vektor se može prikazati kao
proizvod svog intenziteta i jedničnog
vektora - orta:
a a a 0
a a ; a0 1
U slučaju dve dimenzije, x i y, imamo ortove osa i , j vidi sliku 1.5.14,
ili u slučaju tri dimenzije , i ,j,k vidi sliku 1.5.15.
y
z
j
j
i
k
x
i
y
x
Slika 1.5.14
Slika 1.5.15
Pomenimo dalje još dve mogućnosti
množenja vektora.
Skalarni proizvod dva vektora daje
skalar. Po definiciji skalarni proizvod
vektora je:
c a b a b cos a b cos
Skalarni proizvod takođe možemo
izraziti na sledeći način, preko projekcije
jednog vektora na drugi:
b
ab
ba
a
c a b b a ba
Vektorski proizvod dva vektora je
vektor :
c a b
Čita se a krst b
ili
c a b sin
Pravac vektora je normalan i na jedan i na
drugi vektor, a smer određujemo pravilom
desnog zavrtnja i očigledno je da važi:
c
b
a
b a c
b
a
-c
Možemo dakle zaključiti da za
vektorski proizvod ne važi zakon
komutacije, tj.:
a b b a
Ukoliko je ugao između vektora 90,
tada je intenzitet vektora jednak:
c a b
Primer Dokaži da su vektori e i f
uzajamno normalni. Vektori i sa dati sa:
e ab
f ab
Vektori i imaju iste intenzitete i
predstavljeni su na slici 1.5.18.
a
b
Slika 1.5.18
Rešenje Po definiciji skalarnog proizvoda
imamo:
2
2
e f a b a b a a ab b a b b a b 0
cos 0 90
0
Primer Dati su vektori a i b, čiji su
intenziteti a 2 i b 3 . Ugao između
njih 45
0
Odredi:
a.
ab
b.
a b a 2b
a b 2 3 cos 45 6
2
3 2
2
2
2
a b a 2 b a 2 ab ab 2 b 4 12 6 18 8
Dodatak 1
Elementi trigonometrije
Pravougli trougao
a i b katete; c hipotenuza
c
sin
suprotna
kateta
hipotenuza
a
cos
nalegla
c
kateta
hipotenuza
b
tg tan
90
ctg cot
suprotna
a
b
c
kateta
a
nalegla
kateta
b
nalegla
kateta
b
suprotna
kateta
a
c
a
sin
suprotna
hipotenuza
nalegla kateta
cos
tg tan
suprotna
nalegla
ctg cot
nalegla
suprotna
kateta
kateta
a
c
kateta
kateta
b
c
hipotenuza
b
90
kateta
b
a
a
b
Odrediti vrednosti sin, cos, tan
i cot za uglove:
30
45
60
Uzimamo jednakostranični
trougao
a
a
a
Delimo trougao na dva
jednaka dela
a
a
a
Sada imamo sledeću situaciju:
a
1
sin 30 2
a
2
a
60
a
a
30 30
h
. .
a
2
a 3
cos 30
60
a
2
a
2
a
2
tg 30 tan 30
2
a 3
h
2
a
2
a
2
3
1
3
3
3
2
2
a 3
h
a 3
2
ctg 30 cot 30
2
a
2
3
1
3
U slučaju ugla od
45
Uzimamo kvadrat i delimo ga po dijagonali.
Koristimo Pitagorinu teoremu
h
45
45
.
a
h
h
2
a
2
2
2a
a
ha 2
a
2
2
ai b
Primer. Sabrati vektore
( a 5 , b 4 ), koji su dati na slici
b
a
30
b
by
a
30
bx
by
bx
b 3
by
2
1
b
b
2
2
c a b x b
2
2
2
y
c
c
2
b 3
b
a
2
2
41 20 3
2
Slide 4
Dr Vjekoslav Sajfert
ELEKTROTEHNIKA SA ELEKTRONIKOM
E+
E
E_
x
r
l
2
+q
-q
l
Univerzitet u Novom Sadu
Tehnički Fakultet "Mihajlo Pupin", Zrenjanin
Zrenjanin, 2007
Instinkt je nešto iznad znanja. Nema
sumnje da mi imamo u mozgu neka fina
nervna vlakna koja nam omugućavaju da
osetimo istinu kada logično zaključivanje
ili nekakav moždani napor, učinjen našom
voljom, ne dovodi do uspeha.
Nikola Tesla
Literatura
Dr Vjekoslav Sajfert, Elektrotehnika,
TFZR
Dr Borislav Odadžić, dr Vjekoslav
Sajfert, mr Vojin Kerleta, Zbirka
zadataka iz elektrotehnike sa
elektronikom, TFZR
Instinkt je nešto iznad znanja. Nema
sumnje da mi imamo u mozgu neka fina
nervna vlakna koja nam omugućavaju da
osetimo istinu kada logično zaključivanje
ili nekakav moždani napor, učinjen našom
voljom, ne dovodi do uspeha.
Nikola Tesla
Sadržaj
Uvod
Elektrostatika
Vremenski konstantne električne struje
Kretanje naelektrisane čestice u elektrostatičkom
polju u vakuumu
Naeletrisane čestice u magnetnom polju
Elektromagnetna indukcija
Vremenski promenljive električne struje. Redna RLC
veza
Paralelna veza elemenata u kolu
Višefazni sistemi
Elektronika
1. Uvod
1.1 Fizičke veličine i jedinice, SI
sistem jedinica
Fizičke veličine opisuju pojave,
procese i svojstva fizičkih tela. Izmeriti
neku fizičku veličinu znači uporediti je
sa odgovarajućom veličinom iste vrste,
koja je izabrana za jednicu mere. Otuda
se rezultat merenja izražava brojnom
vrednošću i jednicom mere:
x ({ x } { x })[ x ]
Dogovorom je izabrano sedam
fizičkih veličina za osnovne - osnovne
jedinice. Jedinice koje se dobijaju preko
osnovnih - izvedene jedinice.
Skup osnovnih i izvedenih jedinica se
naziva sistem jedinica. Na
međunarodnoj konferenciji 1960.
godine usvojen je međunarodni sistem
jedinica (SI). Na tom skupu za osnovne
fizičke veličine uvedene su jedinice koje
su date u tabeli 1.3.1.
Osim osnovnih jedinica SI sistema
postoje i izvedene jedinice. Razmotrimo
neke od njih.
Jedinica za brzinu se može dobiti iz
poznate definicije brzine:
[v ]
[s]
[t ]
m
s
ms
1
Jedinicu za ubrzanje ćemo dobiti iz
definicije ubrzanja:
m
[v ]
m
2
s
[a ]
ms
2
[t ]
s
s
Jedinica za silu se može dobiti iz
čuvenog drugog Njutnovog zakona:
[ F ] [ m ] [ a ] kg
m
s
2
kg m s
2
1N
1.2 Skalarne i vektorske fizičke
veličine. Osnovne operacije sa
vektorima.
Skalarne fizičke veličine se mogu izraziti
potpuno samo brojnom vrednošću i odogovarajućom
jedinicom merenja - npr. masa, vreme, zapremina,
gustina i dr.
Vektorske fizičke veličine karakteriše pravac,
smer i intenzitet (brojna vrednost). Takve veličine su
npr. brzina, ubrzanje, sila, itd.
Tenzorske fizičke veličine okarakterisane su sa
devet karakteristika. To su npr. tenzor inercije,
permitivnosti, tenzor permeabilnosti i sl.
Skalarne fizičke veličine se sabiraju,
množe, oduzimaju itd. algebarski, tj. ako
imamo dve skalarne fizičke veličine a i b,
onda je zbir a+b, razlika a-b, proizvod,
količnik a (b0).
b
Dva vektora su jednaka ako su im
jednaki intenziteti, pravci i smerovi.
Vektorske fizičke veličine i (vidi sliku
1.5.1) možemo sabrati, metodom
paralelograma, što je prikazano na slici
1.5.2.
Dovedemo oba vektora u zajedničku
napadnu tačku. Obrazujemo
paralelogram.
a1
a
a1
a2
Vektor
vektor.
a a1 a 2
a2
predstavlja rezultujući
Sabiranje pomenutih vektora metodom
poligona, prikazano na slici 1.5.3.
a
a1
a2
Slika 1.5.3
Intenzitet vektora se dobija primenom
kosinusne teoreme. Sa slike 1.5.4,
možemo pisati na osnovu kosinusne
teoreme:
B
a
A
a1
-
C
a2
Slika 1.5.4
a
2
a 1 a 2 2 a 1 a 2 cos ( - )
2
2
Trigonometrijski krug
y
rr
si n
cos
x
r =1
y
r
rr
cos ( - ) = -cos
cos( cos
r =1
x
Konačno napisati izraz koji ćemo koristiti
za nalaženje rezultujućeg vektora:
a
2
2
a1
2
a2
2 a 1 a 2 cos
Na slici 1.5.5 je prikazan slučaj
oduzimanja vektora
a ' a1 a 2 a1 ( a 2 )
a'
-a 2
Slika 1.5.5
a1
Na slici 1.5.6 je prikazan slučaj
oduzimanja vektora
-a 1
a2
a ''
a a 2 a1
U slučaju da treba da saberemo ili
oduzmemo više vektora mnogo je efikasnije
raditi metodom poligona. Razmotrimo sledeći
primer. Na slici 1.5.7 data su tri vektora i treba
naći rezultujući vektor:
R a1 a 2 a 3
a2
a1
a3
Slika 1.5.7
-a 3
R
a 1+ a 2
a1
a2
T
a1
a2
T1
a3
Komponente vektora su vektorske veličine, i
one se često koriste zbog elegantnijeg i
efikasnijeg rada, posebno u koordinatnim
sistemima. U x, y koordinatnom sistemu obično
vektor razlažemo na dve uzajamno normalne
komponente, vidi sliku 1.5.9 i 1.5.10:
y
a ax ay
b bx by
y
by
b
a
ay
ax
Slika 1.5.9
x
bx
Slika 1.5.19
x
Odgovarajući intenziteti vektora, prema
Pitagorinoj teoremi:
a
2
ax ay
2
2
b
2
bx by
2
2
Projekcije vektora su skalarne
veličine. One mogu biti pozitivne i
negativne.
y
y
ay
b
a
by
ax
x
a x a cos 0
a y a sin 0
bx
b x b cos 0
b y b sin 0
x
a
Proizvod vektora
i skalara p daje vektor čiji
je pravac i smer isti kao i pravac i smer vektora,
dok je intenzitet veći p puta(p>0) (slika 1.5.13).
p.a
a
Slika 1.5.13
Ort – jedinični vektor
Svaki vektor se može prikazati kao
proizvod svog intenziteta i jedničnog
vektora - orta:
a a a 0
a a ; a0 1
U slučaju dve dimenzije, x i y, imamo ortove osa i , j vidi sliku 1.5.14,
ili u slučaju tri dimenzije , i ,j,k vidi sliku 1.5.15.
y
z
j
j
i
k
x
i
y
x
Slika 1.5.14
Slika 1.5.15
Pomenimo dalje još dve mogućnosti
množenja vektora.
Skalarni proizvod dva vektora daje
skalar. Po definiciji skalarni proizvod
vektora je:
c a b a b cos a b cos
Skalarni proizvod takođe možemo
izraziti na sledeći način, preko projekcije
jednog vektora na drugi:
b
ab
ba
a
c a b b a ba
Vektorski proizvod dva vektora je
vektor :
c a b
Čita se a krst b
ili
c a b sin
Pravac vektora je normalan i na jedan i na
drugi vektor, a smer određujemo pravilom
desnog zavrtnja i očigledno je da važi:
c
b
a
b a c
b
a
-c
Možemo dakle zaključiti da za
vektorski proizvod ne važi zakon
komutacije, tj.:
a b b a
Ukoliko je ugao između vektora 90,
tada je intenzitet vektora jednak:
c a b
Primer Dokaži da su vektori e i f
uzajamno normalni. Vektori i sa dati sa:
e ab
f ab
Vektori i imaju iste intenzitete i
predstavljeni su na slici 1.5.18.
a
b
Slika 1.5.18
Rešenje Po definiciji skalarnog proizvoda
imamo:
2
2
e f a b a b a a ab b a b b a b 0
cos 0 90
0
Primer Dati su vektori a i b, čiji su
intenziteti a 2 i b 3 . Ugao između
njih 45
0
Odredi:
a.
ab
b.
a b a 2b
a b 2 3 cos 45 6
2
3 2
2
2
2
a b a 2 b a 2 ab ab 2 b 4 12 6 18 8
Dodatak 1
Elementi trigonometrije
Pravougli trougao
a i b katete; c hipotenuza
c
sin
suprotna
kateta
hipotenuza
a
cos
nalegla
c
kateta
hipotenuza
b
tg tan
90
ctg cot
suprotna
a
b
c
kateta
a
nalegla
kateta
b
nalegla
kateta
b
suprotna
kateta
a
c
a
sin
suprotna
hipotenuza
nalegla kateta
cos
tg tan
suprotna
nalegla
ctg cot
nalegla
suprotna
kateta
kateta
a
c
kateta
kateta
b
c
hipotenuza
b
90
kateta
b
a
a
b
Odrediti vrednosti sin, cos, tan
i cot za uglove:
30
45
60
Uzimamo jednakostranični
trougao
a
a
a
Delimo trougao na dva
jednaka dela
a
a
a
Sada imamo sledeću situaciju:
a
1
sin 30 2
a
2
a
60
a
a
30 30
h
. .
a
2
a 3
cos 30
60
a
2
a
2
a
2
tg 30 tan 30
2
a 3
h
2
a
2
a
2
3
1
3
3
3
2
2
a 3
h
a 3
2
ctg 30 cot 30
2
a
2
3
1
3
U slučaju ugla od
45
Uzimamo kvadrat i delimo ga po dijagonali.
Koristimo Pitagorinu teoremu
h
45
45
.
a
h
h
2
a
2
2
2a
a
ha 2
a
2
2
ai b
Primer. Sabrati vektore
( a 5 , b 4 ), koji su dati na slici
b
a
30
b
by
a
30
bx
by
bx
b 3
by
2
1
b
b
2
2
c a b x b
2
2
2
y
c
c
2
b 3
b
a
2
2
41 20 3
2
Slide 5
Dr Vjekoslav Sajfert
ELEKTROTEHNIKA SA ELEKTRONIKOM
E+
E
E_
x
r
l
2
+q
-q
l
Univerzitet u Novom Sadu
Tehnički Fakultet "Mihajlo Pupin", Zrenjanin
Zrenjanin, 2007
Instinkt je nešto iznad znanja. Nema
sumnje da mi imamo u mozgu neka fina
nervna vlakna koja nam omugućavaju da
osetimo istinu kada logično zaključivanje
ili nekakav moždani napor, učinjen našom
voljom, ne dovodi do uspeha.
Nikola Tesla
Literatura
Dr Vjekoslav Sajfert, Elektrotehnika,
TFZR
Dr Borislav Odadžić, dr Vjekoslav
Sajfert, mr Vojin Kerleta, Zbirka
zadataka iz elektrotehnike sa
elektronikom, TFZR
Instinkt je nešto iznad znanja. Nema
sumnje da mi imamo u mozgu neka fina
nervna vlakna koja nam omugućavaju da
osetimo istinu kada logično zaključivanje
ili nekakav moždani napor, učinjen našom
voljom, ne dovodi do uspeha.
Nikola Tesla
Sadržaj
Uvod
Elektrostatika
Vremenski konstantne električne struje
Kretanje naelektrisane čestice u elektrostatičkom
polju u vakuumu
Naeletrisane čestice u magnetnom polju
Elektromagnetna indukcija
Vremenski promenljive električne struje. Redna RLC
veza
Paralelna veza elemenata u kolu
Višefazni sistemi
Elektronika
1. Uvod
1.1 Fizičke veličine i jedinice, SI
sistem jedinica
Fizičke veličine opisuju pojave,
procese i svojstva fizičkih tela. Izmeriti
neku fizičku veličinu znači uporediti je
sa odgovarajućom veličinom iste vrste,
koja je izabrana za jednicu mere. Otuda
se rezultat merenja izražava brojnom
vrednošću i jednicom mere:
x ({ x } { x })[ x ]
Dogovorom je izabrano sedam
fizičkih veličina za osnovne - osnovne
jedinice. Jedinice koje se dobijaju preko
osnovnih - izvedene jedinice.
Skup osnovnih i izvedenih jedinica se
naziva sistem jedinica. Na
međunarodnoj konferenciji 1960.
godine usvojen je međunarodni sistem
jedinica (SI). Na tom skupu za osnovne
fizičke veličine uvedene su jedinice koje
su date u tabeli 1.3.1.
Osim osnovnih jedinica SI sistema
postoje i izvedene jedinice. Razmotrimo
neke od njih.
Jedinica za brzinu se može dobiti iz
poznate definicije brzine:
[v ]
[s]
[t ]
m
s
ms
1
Jedinicu za ubrzanje ćemo dobiti iz
definicije ubrzanja:
m
[v ]
m
2
s
[a ]
ms
2
[t ]
s
s
Jedinica za silu se može dobiti iz
čuvenog drugog Njutnovog zakona:
[ F ] [ m ] [ a ] kg
m
s
2
kg m s
2
1N
1.2 Skalarne i vektorske fizičke
veličine. Osnovne operacije sa
vektorima.
Skalarne fizičke veličine se mogu izraziti
potpuno samo brojnom vrednošću i odogovarajućom
jedinicom merenja - npr. masa, vreme, zapremina,
gustina i dr.
Vektorske fizičke veličine karakteriše pravac,
smer i intenzitet (brojna vrednost). Takve veličine su
npr. brzina, ubrzanje, sila, itd.
Tenzorske fizičke veličine okarakterisane su sa
devet karakteristika. To su npr. tenzor inercije,
permitivnosti, tenzor permeabilnosti i sl.
Skalarne fizičke veličine se sabiraju,
množe, oduzimaju itd. algebarski, tj. ako
imamo dve skalarne fizičke veličine a i b,
onda je zbir a+b, razlika a-b, proizvod,
količnik a (b0).
b
Dva vektora su jednaka ako su im
jednaki intenziteti, pravci i smerovi.
Vektorske fizičke veličine i (vidi sliku
1.5.1) možemo sabrati, metodom
paralelograma, što je prikazano na slici
1.5.2.
Dovedemo oba vektora u zajedničku
napadnu tačku. Obrazujemo
paralelogram.
a1
a
a1
a2
Vektor
vektor.
a a1 a 2
a2
predstavlja rezultujući
Sabiranje pomenutih vektora metodom
poligona, prikazano na slici 1.5.3.
a
a1
a2
Slika 1.5.3
Intenzitet vektora se dobija primenom
kosinusne teoreme. Sa slike 1.5.4,
možemo pisati na osnovu kosinusne
teoreme:
B
a
A
a1
-
C
a2
Slika 1.5.4
a
2
a 1 a 2 2 a 1 a 2 cos ( - )
2
2
Trigonometrijski krug
y
rr
si n
cos
x
r =1
y
r
rr
cos ( - ) = -cos
cos( cos
r =1
x
Konačno napisati izraz koji ćemo koristiti
za nalaženje rezultujućeg vektora:
a
2
2
a1
2
a2
2 a 1 a 2 cos
Na slici 1.5.5 je prikazan slučaj
oduzimanja vektora
a ' a1 a 2 a1 ( a 2 )
a'
-a 2
Slika 1.5.5
a1
Na slici 1.5.6 je prikazan slučaj
oduzimanja vektora
-a 1
a2
a ''
a a 2 a1
U slučaju da treba da saberemo ili
oduzmemo više vektora mnogo je efikasnije
raditi metodom poligona. Razmotrimo sledeći
primer. Na slici 1.5.7 data su tri vektora i treba
naći rezultujući vektor:
R a1 a 2 a 3
a2
a1
a3
Slika 1.5.7
-a 3
R
a 1+ a 2
a1
a2
T
a1
a2
T1
a3
Komponente vektora su vektorske veličine, i
one se često koriste zbog elegantnijeg i
efikasnijeg rada, posebno u koordinatnim
sistemima. U x, y koordinatnom sistemu obično
vektor razlažemo na dve uzajamno normalne
komponente, vidi sliku 1.5.9 i 1.5.10:
y
a ax ay
b bx by
y
by
b
a
ay
ax
Slika 1.5.9
x
bx
Slika 1.5.19
x
Odgovarajući intenziteti vektora, prema
Pitagorinoj teoremi:
a
2
ax ay
2
2
b
2
bx by
2
2
Projekcije vektora su skalarne
veličine. One mogu biti pozitivne i
negativne.
y
y
ay
b
a
by
ax
x
a x a cos 0
a y a sin 0
bx
b x b cos 0
b y b sin 0
x
a
Proizvod vektora
i skalara p daje vektor čiji
je pravac i smer isti kao i pravac i smer vektora,
dok je intenzitet veći p puta(p>0) (slika 1.5.13).
p.a
a
Slika 1.5.13
Ort – jedinični vektor
Svaki vektor se može prikazati kao
proizvod svog intenziteta i jedničnog
vektora - orta:
a a a 0
a a ; a0 1
U slučaju dve dimenzije, x i y, imamo ortove osa i , j vidi sliku 1.5.14,
ili u slučaju tri dimenzije , i ,j,k vidi sliku 1.5.15.
y
z
j
j
i
k
x
i
y
x
Slika 1.5.14
Slika 1.5.15
Pomenimo dalje još dve mogućnosti
množenja vektora.
Skalarni proizvod dva vektora daje
skalar. Po definiciji skalarni proizvod
vektora je:
c a b a b cos a b cos
Skalarni proizvod takođe možemo
izraziti na sledeći način, preko projekcije
jednog vektora na drugi:
b
ab
ba
a
c a b b a ba
Vektorski proizvod dva vektora je
vektor :
c a b
Čita se a krst b
ili
c a b sin
Pravac vektora je normalan i na jedan i na
drugi vektor, a smer određujemo pravilom
desnog zavrtnja i očigledno je da važi:
c
b
a
b a c
b
a
-c
Možemo dakle zaključiti da za
vektorski proizvod ne važi zakon
komutacije, tj.:
a b b a
Ukoliko je ugao između vektora 90,
tada je intenzitet vektora jednak:
c a b
Primer Dokaži da su vektori e i f
uzajamno normalni. Vektori i sa dati sa:
e ab
f ab
Vektori i imaju iste intenzitete i
predstavljeni su na slici 1.5.18.
a
b
Slika 1.5.18
Rešenje Po definiciji skalarnog proizvoda
imamo:
2
2
e f a b a b a a ab b a b b a b 0
cos 0 90
0
Primer Dati su vektori a i b, čiji su
intenziteti a 2 i b 3 . Ugao između
njih 45
0
Odredi:
a.
ab
b.
a b a 2b
a b 2 3 cos 45 6
2
3 2
2
2
2
a b a 2 b a 2 ab ab 2 b 4 12 6 18 8
Dodatak 1
Elementi trigonometrije
Pravougli trougao
a i b katete; c hipotenuza
c
sin
suprotna
kateta
hipotenuza
a
cos
nalegla
c
kateta
hipotenuza
b
tg tan
90
ctg cot
suprotna
a
b
c
kateta
a
nalegla
kateta
b
nalegla
kateta
b
suprotna
kateta
a
c
a
sin
suprotna
hipotenuza
nalegla kateta
cos
tg tan
suprotna
nalegla
ctg cot
nalegla
suprotna
kateta
kateta
a
c
kateta
kateta
b
c
hipotenuza
b
90
kateta
b
a
a
b
Odrediti vrednosti sin, cos, tan
i cot za uglove:
30
45
60
Uzimamo jednakostranični
trougao
a
a
a
Delimo trougao na dva
jednaka dela
a
a
a
Sada imamo sledeću situaciju:
a
1
sin 30 2
a
2
a
60
a
a
30 30
h
. .
a
2
a 3
cos 30
60
a
2
a
2
a
2
tg 30 tan 30
2
a 3
h
2
a
2
a
2
3
1
3
3
3
2
2
a 3
h
a 3
2
ctg 30 cot 30
2
a
2
3
1
3
U slučaju ugla od
45
Uzimamo kvadrat i delimo ga po dijagonali.
Koristimo Pitagorinu teoremu
h
45
45
.
a
h
h
2
a
2
2
2a
a
ha 2
a
2
2
ai b
Primer. Sabrati vektore
( a 5 , b 4 ), koji su dati na slici
b
a
30
b
by
a
30
bx
by
bx
b 3
by
2
1
b
b
2
2
c a b x b
2
2
2
y
c
c
2
b 3
b
a
2
2
41 20 3
2
Slide 6
Dr Vjekoslav Sajfert
ELEKTROTEHNIKA SA ELEKTRONIKOM
E+
E
E_
x
r
l
2
+q
-q
l
Univerzitet u Novom Sadu
Tehnički Fakultet "Mihajlo Pupin", Zrenjanin
Zrenjanin, 2007
Instinkt je nešto iznad znanja. Nema
sumnje da mi imamo u mozgu neka fina
nervna vlakna koja nam omugućavaju da
osetimo istinu kada logično zaključivanje
ili nekakav moždani napor, učinjen našom
voljom, ne dovodi do uspeha.
Nikola Tesla
Literatura
Dr Vjekoslav Sajfert, Elektrotehnika,
TFZR
Dr Borislav Odadžić, dr Vjekoslav
Sajfert, mr Vojin Kerleta, Zbirka
zadataka iz elektrotehnike sa
elektronikom, TFZR
Instinkt je nešto iznad znanja. Nema
sumnje da mi imamo u mozgu neka fina
nervna vlakna koja nam omugućavaju da
osetimo istinu kada logično zaključivanje
ili nekakav moždani napor, učinjen našom
voljom, ne dovodi do uspeha.
Nikola Tesla
Sadržaj
Uvod
Elektrostatika
Vremenski konstantne električne struje
Kretanje naelektrisane čestice u elektrostatičkom
polju u vakuumu
Naeletrisane čestice u magnetnom polju
Elektromagnetna indukcija
Vremenski promenljive električne struje. Redna RLC
veza
Paralelna veza elemenata u kolu
Višefazni sistemi
Elektronika
1. Uvod
1.1 Fizičke veličine i jedinice, SI
sistem jedinica
Fizičke veličine opisuju pojave,
procese i svojstva fizičkih tela. Izmeriti
neku fizičku veličinu znači uporediti je
sa odgovarajućom veličinom iste vrste,
koja je izabrana za jednicu mere. Otuda
se rezultat merenja izražava brojnom
vrednošću i jednicom mere:
x ({ x } { x })[ x ]
Dogovorom je izabrano sedam
fizičkih veličina za osnovne - osnovne
jedinice. Jedinice koje se dobijaju preko
osnovnih - izvedene jedinice.
Skup osnovnih i izvedenih jedinica se
naziva sistem jedinica. Na
međunarodnoj konferenciji 1960.
godine usvojen je međunarodni sistem
jedinica (SI). Na tom skupu za osnovne
fizičke veličine uvedene su jedinice koje
su date u tabeli 1.3.1.
Osim osnovnih jedinica SI sistema
postoje i izvedene jedinice. Razmotrimo
neke od njih.
Jedinica za brzinu se može dobiti iz
poznate definicije brzine:
[v ]
[s]
[t ]
m
s
ms
1
Jedinicu za ubrzanje ćemo dobiti iz
definicije ubrzanja:
m
[v ]
m
2
s
[a ]
ms
2
[t ]
s
s
Jedinica za silu se može dobiti iz
čuvenog drugog Njutnovog zakona:
[ F ] [ m ] [ a ] kg
m
s
2
kg m s
2
1N
1.2 Skalarne i vektorske fizičke
veličine. Osnovne operacije sa
vektorima.
Skalarne fizičke veličine se mogu izraziti
potpuno samo brojnom vrednošću i odogovarajućom
jedinicom merenja - npr. masa, vreme, zapremina,
gustina i dr.
Vektorske fizičke veličine karakteriše pravac,
smer i intenzitet (brojna vrednost). Takve veličine su
npr. brzina, ubrzanje, sila, itd.
Tenzorske fizičke veličine okarakterisane su sa
devet karakteristika. To su npr. tenzor inercije,
permitivnosti, tenzor permeabilnosti i sl.
Skalarne fizičke veličine se sabiraju,
množe, oduzimaju itd. algebarski, tj. ako
imamo dve skalarne fizičke veličine a i b,
onda je zbir a+b, razlika a-b, proizvod,
količnik a (b0).
b
Dva vektora su jednaka ako su im
jednaki intenziteti, pravci i smerovi.
Vektorske fizičke veličine i (vidi sliku
1.5.1) možemo sabrati, metodom
paralelograma, što je prikazano na slici
1.5.2.
Dovedemo oba vektora u zajedničku
napadnu tačku. Obrazujemo
paralelogram.
a1
a
a1
a2
Vektor
vektor.
a a1 a 2
a2
predstavlja rezultujući
Sabiranje pomenutih vektora metodom
poligona, prikazano na slici 1.5.3.
a
a1
a2
Slika 1.5.3
Intenzitet vektora se dobija primenom
kosinusne teoreme. Sa slike 1.5.4,
možemo pisati na osnovu kosinusne
teoreme:
B
a
A
a1
-
C
a2
Slika 1.5.4
a
2
a 1 a 2 2 a 1 a 2 cos ( - )
2
2
Trigonometrijski krug
y
rr
si n
cos
x
r =1
y
r
rr
cos ( - ) = -cos
cos( cos
r =1
x
Konačno napisati izraz koji ćemo koristiti
za nalaženje rezultujućeg vektora:
a
2
2
a1
2
a2
2 a 1 a 2 cos
Na slici 1.5.5 je prikazan slučaj
oduzimanja vektora
a ' a1 a 2 a1 ( a 2 )
a'
-a 2
Slika 1.5.5
a1
Na slici 1.5.6 je prikazan slučaj
oduzimanja vektora
-a 1
a2
a ''
a a 2 a1
U slučaju da treba da saberemo ili
oduzmemo više vektora mnogo je efikasnije
raditi metodom poligona. Razmotrimo sledeći
primer. Na slici 1.5.7 data su tri vektora i treba
naći rezultujući vektor:
R a1 a 2 a 3
a2
a1
a3
Slika 1.5.7
-a 3
R
a 1+ a 2
a1
a2
T
a1
a2
T1
a3
Komponente vektora su vektorske veličine, i
one se često koriste zbog elegantnijeg i
efikasnijeg rada, posebno u koordinatnim
sistemima. U x, y koordinatnom sistemu obično
vektor razlažemo na dve uzajamno normalne
komponente, vidi sliku 1.5.9 i 1.5.10:
y
a ax ay
b bx by
y
by
b
a
ay
ax
Slika 1.5.9
x
bx
Slika 1.5.19
x
Odgovarajući intenziteti vektora, prema
Pitagorinoj teoremi:
a
2
ax ay
2
2
b
2
bx by
2
2
Projekcije vektora su skalarne
veličine. One mogu biti pozitivne i
negativne.
y
y
ay
b
a
by
ax
x
a x a cos 0
a y a sin 0
bx
b x b cos 0
b y b sin 0
x
a
Proizvod vektora
i skalara p daje vektor čiji
je pravac i smer isti kao i pravac i smer vektora,
dok je intenzitet veći p puta(p>0) (slika 1.5.13).
p.a
a
Slika 1.5.13
Ort – jedinični vektor
Svaki vektor se može prikazati kao
proizvod svog intenziteta i jedničnog
vektora - orta:
a a a 0
a a ; a0 1
U slučaju dve dimenzije, x i y, imamo ortove osa i , j vidi sliku 1.5.14,
ili u slučaju tri dimenzije , i ,j,k vidi sliku 1.5.15.
y
z
j
j
i
k
x
i
y
x
Slika 1.5.14
Slika 1.5.15
Pomenimo dalje još dve mogućnosti
množenja vektora.
Skalarni proizvod dva vektora daje
skalar. Po definiciji skalarni proizvod
vektora je:
c a b a b cos a b cos
Skalarni proizvod takođe možemo
izraziti na sledeći način, preko projekcije
jednog vektora na drugi:
b
ab
ba
a
c a b b a ba
Vektorski proizvod dva vektora je
vektor :
c a b
Čita se a krst b
ili
c a b sin
Pravac vektora je normalan i na jedan i na
drugi vektor, a smer određujemo pravilom
desnog zavrtnja i očigledno je da važi:
c
b
a
b a c
b
a
-c
Možemo dakle zaključiti da za
vektorski proizvod ne važi zakon
komutacije, tj.:
a b b a
Ukoliko je ugao između vektora 90,
tada je intenzitet vektora jednak:
c a b
Primer Dokaži da su vektori e i f
uzajamno normalni. Vektori i sa dati sa:
e ab
f ab
Vektori i imaju iste intenzitete i
predstavljeni su na slici 1.5.18.
a
b
Slika 1.5.18
Rešenje Po definiciji skalarnog proizvoda
imamo:
2
2
e f a b a b a a ab b a b b a b 0
cos 0 90
0
Primer Dati su vektori a i b, čiji su
intenziteti a 2 i b 3 . Ugao između
njih 45
0
Odredi:
a.
ab
b.
a b a 2b
a b 2 3 cos 45 6
2
3 2
2
2
2
a b a 2 b a 2 ab ab 2 b 4 12 6 18 8
Dodatak 1
Elementi trigonometrije
Pravougli trougao
a i b katete; c hipotenuza
c
sin
suprotna
kateta
hipotenuza
a
cos
nalegla
c
kateta
hipotenuza
b
tg tan
90
ctg cot
suprotna
a
b
c
kateta
a
nalegla
kateta
b
nalegla
kateta
b
suprotna
kateta
a
c
a
sin
suprotna
hipotenuza
nalegla kateta
cos
tg tan
suprotna
nalegla
ctg cot
nalegla
suprotna
kateta
kateta
a
c
kateta
kateta
b
c
hipotenuza
b
90
kateta
b
a
a
b
Odrediti vrednosti sin, cos, tan
i cot za uglove:
30
45
60
Uzimamo jednakostranični
trougao
a
a
a
Delimo trougao na dva
jednaka dela
a
a
a
Sada imamo sledeću situaciju:
a
1
sin 30 2
a
2
a
60
a
a
30 30
h
. .
a
2
a 3
cos 30
60
a
2
a
2
a
2
tg 30 tan 30
2
a 3
h
2
a
2
a
2
3
1
3
3
3
2
2
a 3
h
a 3
2
ctg 30 cot 30
2
a
2
3
1
3
U slučaju ugla od
45
Uzimamo kvadrat i delimo ga po dijagonali.
Koristimo Pitagorinu teoremu
h
45
45
.
a
h
h
2
a
2
2
2a
a
ha 2
a
2
2
ai b
Primer. Sabrati vektore
( a 5 , b 4 ), koji su dati na slici
b
a
30
b
by
a
30
bx
by
bx
b 3
by
2
1
b
b
2
2
c a b x b
2
2
2
y
c
c
2
b 3
b
a
2
2
41 20 3
2
Slide 7
Dr Vjekoslav Sajfert
ELEKTROTEHNIKA SA ELEKTRONIKOM
E+
E
E_
x
r
l
2
+q
-q
l
Univerzitet u Novom Sadu
Tehnički Fakultet "Mihajlo Pupin", Zrenjanin
Zrenjanin, 2007
Instinkt je nešto iznad znanja. Nema
sumnje da mi imamo u mozgu neka fina
nervna vlakna koja nam omugućavaju da
osetimo istinu kada logično zaključivanje
ili nekakav moždani napor, učinjen našom
voljom, ne dovodi do uspeha.
Nikola Tesla
Literatura
Dr Vjekoslav Sajfert, Elektrotehnika,
TFZR
Dr Borislav Odadžić, dr Vjekoslav
Sajfert, mr Vojin Kerleta, Zbirka
zadataka iz elektrotehnike sa
elektronikom, TFZR
Instinkt je nešto iznad znanja. Nema
sumnje da mi imamo u mozgu neka fina
nervna vlakna koja nam omugućavaju da
osetimo istinu kada logično zaključivanje
ili nekakav moždani napor, učinjen našom
voljom, ne dovodi do uspeha.
Nikola Tesla
Sadržaj
Uvod
Elektrostatika
Vremenski konstantne električne struje
Kretanje naelektrisane čestice u elektrostatičkom
polju u vakuumu
Naeletrisane čestice u magnetnom polju
Elektromagnetna indukcija
Vremenski promenljive električne struje. Redna RLC
veza
Paralelna veza elemenata u kolu
Višefazni sistemi
Elektronika
1. Uvod
1.1 Fizičke veličine i jedinice, SI
sistem jedinica
Fizičke veličine opisuju pojave,
procese i svojstva fizičkih tela. Izmeriti
neku fizičku veličinu znači uporediti je
sa odgovarajućom veličinom iste vrste,
koja je izabrana za jednicu mere. Otuda
se rezultat merenja izražava brojnom
vrednošću i jednicom mere:
x ({ x } { x })[ x ]
Dogovorom je izabrano sedam
fizičkih veličina za osnovne - osnovne
jedinice. Jedinice koje se dobijaju preko
osnovnih - izvedene jedinice.
Skup osnovnih i izvedenih jedinica se
naziva sistem jedinica. Na
međunarodnoj konferenciji 1960.
godine usvojen je međunarodni sistem
jedinica (SI). Na tom skupu za osnovne
fizičke veličine uvedene su jedinice koje
su date u tabeli 1.3.1.
Osim osnovnih jedinica SI sistema
postoje i izvedene jedinice. Razmotrimo
neke od njih.
Jedinica za brzinu se može dobiti iz
poznate definicije brzine:
[v ]
[s]
[t ]
m
s
ms
1
Jedinicu za ubrzanje ćemo dobiti iz
definicije ubrzanja:
m
[v ]
m
2
s
[a ]
ms
2
[t ]
s
s
Jedinica za silu se može dobiti iz
čuvenog drugog Njutnovog zakona:
[ F ] [ m ] [ a ] kg
m
s
2
kg m s
2
1N
1.2 Skalarne i vektorske fizičke
veličine. Osnovne operacije sa
vektorima.
Skalarne fizičke veličine se mogu izraziti
potpuno samo brojnom vrednošću i odogovarajućom
jedinicom merenja - npr. masa, vreme, zapremina,
gustina i dr.
Vektorske fizičke veličine karakteriše pravac,
smer i intenzitet (brojna vrednost). Takve veličine su
npr. brzina, ubrzanje, sila, itd.
Tenzorske fizičke veličine okarakterisane su sa
devet karakteristika. To su npr. tenzor inercije,
permitivnosti, tenzor permeabilnosti i sl.
Skalarne fizičke veličine se sabiraju,
množe, oduzimaju itd. algebarski, tj. ako
imamo dve skalarne fizičke veličine a i b,
onda je zbir a+b, razlika a-b, proizvod,
količnik a (b0).
b
Dva vektora su jednaka ako su im
jednaki intenziteti, pravci i smerovi.
Vektorske fizičke veličine i (vidi sliku
1.5.1) možemo sabrati, metodom
paralelograma, što je prikazano na slici
1.5.2.
Dovedemo oba vektora u zajedničku
napadnu tačku. Obrazujemo
paralelogram.
a1
a
a1
a2
Vektor
vektor.
a a1 a 2
a2
predstavlja rezultujući
Sabiranje pomenutih vektora metodom
poligona, prikazano na slici 1.5.3.
a
a1
a2
Slika 1.5.3
Intenzitet vektora se dobija primenom
kosinusne teoreme. Sa slike 1.5.4,
možemo pisati na osnovu kosinusne
teoreme:
B
a
A
a1
-
C
a2
Slika 1.5.4
a
2
a 1 a 2 2 a 1 a 2 cos ( - )
2
2
Trigonometrijski krug
y
rr
si n
cos
x
r =1
y
r
rr
cos ( - ) = -cos
cos( cos
r =1
x
Konačno napisati izraz koji ćemo koristiti
za nalaženje rezultujućeg vektora:
a
2
2
a1
2
a2
2 a 1 a 2 cos
Na slici 1.5.5 je prikazan slučaj
oduzimanja vektora
a ' a1 a 2 a1 ( a 2 )
a'
-a 2
Slika 1.5.5
a1
Na slici 1.5.6 je prikazan slučaj
oduzimanja vektora
-a 1
a2
a ''
a a 2 a1
U slučaju da treba da saberemo ili
oduzmemo više vektora mnogo je efikasnije
raditi metodom poligona. Razmotrimo sledeći
primer. Na slici 1.5.7 data su tri vektora i treba
naći rezultujući vektor:
R a1 a 2 a 3
a2
a1
a3
Slika 1.5.7
-a 3
R
a 1+ a 2
a1
a2
T
a1
a2
T1
a3
Komponente vektora su vektorske veličine, i
one se često koriste zbog elegantnijeg i
efikasnijeg rada, posebno u koordinatnim
sistemima. U x, y koordinatnom sistemu obično
vektor razlažemo na dve uzajamno normalne
komponente, vidi sliku 1.5.9 i 1.5.10:
y
a ax ay
b bx by
y
by
b
a
ay
ax
Slika 1.5.9
x
bx
Slika 1.5.19
x
Odgovarajući intenziteti vektora, prema
Pitagorinoj teoremi:
a
2
ax ay
2
2
b
2
bx by
2
2
Projekcije vektora su skalarne
veličine. One mogu biti pozitivne i
negativne.
y
y
ay
b
a
by
ax
x
a x a cos 0
a y a sin 0
bx
b x b cos 0
b y b sin 0
x
a
Proizvod vektora
i skalara p daje vektor čiji
je pravac i smer isti kao i pravac i smer vektora,
dok je intenzitet veći p puta(p>0) (slika 1.5.13).
p.a
a
Slika 1.5.13
Ort – jedinični vektor
Svaki vektor se može prikazati kao
proizvod svog intenziteta i jedničnog
vektora - orta:
a a a 0
a a ; a0 1
U slučaju dve dimenzije, x i y, imamo ortove osa i , j vidi sliku 1.5.14,
ili u slučaju tri dimenzije , i ,j,k vidi sliku 1.5.15.
y
z
j
j
i
k
x
i
y
x
Slika 1.5.14
Slika 1.5.15
Pomenimo dalje još dve mogućnosti
množenja vektora.
Skalarni proizvod dva vektora daje
skalar. Po definiciji skalarni proizvod
vektora je:
c a b a b cos a b cos
Skalarni proizvod takođe možemo
izraziti na sledeći način, preko projekcije
jednog vektora na drugi:
b
ab
ba
a
c a b b a ba
Vektorski proizvod dva vektora je
vektor :
c a b
Čita se a krst b
ili
c a b sin
Pravac vektora je normalan i na jedan i na
drugi vektor, a smer određujemo pravilom
desnog zavrtnja i očigledno je da važi:
c
b
a
b a c
b
a
-c
Možemo dakle zaključiti da za
vektorski proizvod ne važi zakon
komutacije, tj.:
a b b a
Ukoliko je ugao između vektora 90,
tada je intenzitet vektora jednak:
c a b
Primer Dokaži da su vektori e i f
uzajamno normalni. Vektori i sa dati sa:
e ab
f ab
Vektori i imaju iste intenzitete i
predstavljeni su na slici 1.5.18.
a
b
Slika 1.5.18
Rešenje Po definiciji skalarnog proizvoda
imamo:
2
2
e f a b a b a a ab b a b b a b 0
cos 0 90
0
Primer Dati su vektori a i b, čiji su
intenziteti a 2 i b 3 . Ugao između
njih 45
0
Odredi:
a.
ab
b.
a b a 2b
a b 2 3 cos 45 6
2
3 2
2
2
2
a b a 2 b a 2 ab ab 2 b 4 12 6 18 8
Dodatak 1
Elementi trigonometrije
Pravougli trougao
a i b katete; c hipotenuza
c
sin
suprotna
kateta
hipotenuza
a
cos
nalegla
c
kateta
hipotenuza
b
tg tan
90
ctg cot
suprotna
a
b
c
kateta
a
nalegla
kateta
b
nalegla
kateta
b
suprotna
kateta
a
c
a
sin
suprotna
hipotenuza
nalegla kateta
cos
tg tan
suprotna
nalegla
ctg cot
nalegla
suprotna
kateta
kateta
a
c
kateta
kateta
b
c
hipotenuza
b
90
kateta
b
a
a
b
Odrediti vrednosti sin, cos, tan
i cot za uglove:
30
45
60
Uzimamo jednakostranični
trougao
a
a
a
Delimo trougao na dva
jednaka dela
a
a
a
Sada imamo sledeću situaciju:
a
1
sin 30 2
a
2
a
60
a
a
30 30
h
. .
a
2
a 3
cos 30
60
a
2
a
2
a
2
tg 30 tan 30
2
a 3
h
2
a
2
a
2
3
1
3
3
3
2
2
a 3
h
a 3
2
ctg 30 cot 30
2
a
2
3
1
3
U slučaju ugla od
45
Uzimamo kvadrat i delimo ga po dijagonali.
Koristimo Pitagorinu teoremu
h
45
45
.
a
h
h
2
a
2
2
2a
a
ha 2
a
2
2
ai b
Primer. Sabrati vektore
( a 5 , b 4 ), koji su dati na slici
b
a
30
b
by
a
30
bx
by
bx
b 3
by
2
1
b
b
2
2
c a b x b
2
2
2
y
c
c
2
b 3
b
a
2
2
41 20 3
2
Slide 8
Dr Vjekoslav Sajfert
ELEKTROTEHNIKA SA ELEKTRONIKOM
E+
E
E_
x
r
l
2
+q
-q
l
Univerzitet u Novom Sadu
Tehnički Fakultet "Mihajlo Pupin", Zrenjanin
Zrenjanin, 2007
Instinkt je nešto iznad znanja. Nema
sumnje da mi imamo u mozgu neka fina
nervna vlakna koja nam omugućavaju da
osetimo istinu kada logično zaključivanje
ili nekakav moždani napor, učinjen našom
voljom, ne dovodi do uspeha.
Nikola Tesla
Literatura
Dr Vjekoslav Sajfert, Elektrotehnika,
TFZR
Dr Borislav Odadžić, dr Vjekoslav
Sajfert, mr Vojin Kerleta, Zbirka
zadataka iz elektrotehnike sa
elektronikom, TFZR
Instinkt je nešto iznad znanja. Nema
sumnje da mi imamo u mozgu neka fina
nervna vlakna koja nam omugućavaju da
osetimo istinu kada logično zaključivanje
ili nekakav moždani napor, učinjen našom
voljom, ne dovodi do uspeha.
Nikola Tesla
Sadržaj
Uvod
Elektrostatika
Vremenski konstantne električne struje
Kretanje naelektrisane čestice u elektrostatičkom
polju u vakuumu
Naeletrisane čestice u magnetnom polju
Elektromagnetna indukcija
Vremenski promenljive električne struje. Redna RLC
veza
Paralelna veza elemenata u kolu
Višefazni sistemi
Elektronika
1. Uvod
1.1 Fizičke veličine i jedinice, SI
sistem jedinica
Fizičke veličine opisuju pojave,
procese i svojstva fizičkih tela. Izmeriti
neku fizičku veličinu znači uporediti je
sa odgovarajućom veličinom iste vrste,
koja je izabrana za jednicu mere. Otuda
se rezultat merenja izražava brojnom
vrednošću i jednicom mere:
x ({ x } { x })[ x ]
Dogovorom je izabrano sedam
fizičkih veličina za osnovne - osnovne
jedinice. Jedinice koje se dobijaju preko
osnovnih - izvedene jedinice.
Skup osnovnih i izvedenih jedinica se
naziva sistem jedinica. Na
međunarodnoj konferenciji 1960.
godine usvojen je međunarodni sistem
jedinica (SI). Na tom skupu za osnovne
fizičke veličine uvedene su jedinice koje
su date u tabeli 1.3.1.
Osim osnovnih jedinica SI sistema
postoje i izvedene jedinice. Razmotrimo
neke od njih.
Jedinica za brzinu se može dobiti iz
poznate definicije brzine:
[v ]
[s]
[t ]
m
s
ms
1
Jedinicu za ubrzanje ćemo dobiti iz
definicije ubrzanja:
m
[v ]
m
2
s
[a ]
ms
2
[t ]
s
s
Jedinica za silu se može dobiti iz
čuvenog drugog Njutnovog zakona:
[ F ] [ m ] [ a ] kg
m
s
2
kg m s
2
1N
1.2 Skalarne i vektorske fizičke
veličine. Osnovne operacije sa
vektorima.
Skalarne fizičke veličine se mogu izraziti
potpuno samo brojnom vrednošću i odogovarajućom
jedinicom merenja - npr. masa, vreme, zapremina,
gustina i dr.
Vektorske fizičke veličine karakteriše pravac,
smer i intenzitet (brojna vrednost). Takve veličine su
npr. brzina, ubrzanje, sila, itd.
Tenzorske fizičke veličine okarakterisane su sa
devet karakteristika. To su npr. tenzor inercije,
permitivnosti, tenzor permeabilnosti i sl.
Skalarne fizičke veličine se sabiraju,
množe, oduzimaju itd. algebarski, tj. ako
imamo dve skalarne fizičke veličine a i b,
onda je zbir a+b, razlika a-b, proizvod,
količnik a (b0).
b
Dva vektora su jednaka ako su im
jednaki intenziteti, pravci i smerovi.
Vektorske fizičke veličine i (vidi sliku
1.5.1) možemo sabrati, metodom
paralelograma, što je prikazano na slici
1.5.2.
Dovedemo oba vektora u zajedničku
napadnu tačku. Obrazujemo
paralelogram.
a1
a
a1
a2
Vektor
vektor.
a a1 a 2
a2
predstavlja rezultujući
Sabiranje pomenutih vektora metodom
poligona, prikazano na slici 1.5.3.
a
a1
a2
Slika 1.5.3
Intenzitet vektora se dobija primenom
kosinusne teoreme. Sa slike 1.5.4,
možemo pisati na osnovu kosinusne
teoreme:
B
a
A
a1
-
C
a2
Slika 1.5.4
a
2
a 1 a 2 2 a 1 a 2 cos ( - )
2
2
Trigonometrijski krug
y
rr
si n
cos
x
r =1
y
r
rr
cos ( - ) = -cos
cos( cos
r =1
x
Konačno napisati izraz koji ćemo koristiti
za nalaženje rezultujućeg vektora:
a
2
2
a1
2
a2
2 a 1 a 2 cos
Na slici 1.5.5 je prikazan slučaj
oduzimanja vektora
a ' a1 a 2 a1 ( a 2 )
a'
-a 2
Slika 1.5.5
a1
Na slici 1.5.6 je prikazan slučaj
oduzimanja vektora
-a 1
a2
a ''
a a 2 a1
U slučaju da treba da saberemo ili
oduzmemo više vektora mnogo je efikasnije
raditi metodom poligona. Razmotrimo sledeći
primer. Na slici 1.5.7 data su tri vektora i treba
naći rezultujući vektor:
R a1 a 2 a 3
a2
a1
a3
Slika 1.5.7
-a 3
R
a 1+ a 2
a1
a2
T
a1
a2
T1
a3
Komponente vektora su vektorske veličine, i
one se često koriste zbog elegantnijeg i
efikasnijeg rada, posebno u koordinatnim
sistemima. U x, y koordinatnom sistemu obično
vektor razlažemo na dve uzajamno normalne
komponente, vidi sliku 1.5.9 i 1.5.10:
y
a ax ay
b bx by
y
by
b
a
ay
ax
Slika 1.5.9
x
bx
Slika 1.5.19
x
Odgovarajući intenziteti vektora, prema
Pitagorinoj teoremi:
a
2
ax ay
2
2
b
2
bx by
2
2
Projekcije vektora su skalarne
veličine. One mogu biti pozitivne i
negativne.
y
y
ay
b
a
by
ax
x
a x a cos 0
a y a sin 0
bx
b x b cos 0
b y b sin 0
x
a
Proizvod vektora
i skalara p daje vektor čiji
je pravac i smer isti kao i pravac i smer vektora,
dok je intenzitet veći p puta(p>0) (slika 1.5.13).
p.a
a
Slika 1.5.13
Ort – jedinični vektor
Svaki vektor se može prikazati kao
proizvod svog intenziteta i jedničnog
vektora - orta:
a a a 0
a a ; a0 1
U slučaju dve dimenzije, x i y, imamo ortove osa i , j vidi sliku 1.5.14,
ili u slučaju tri dimenzije , i ,j,k vidi sliku 1.5.15.
y
z
j
j
i
k
x
i
y
x
Slika 1.5.14
Slika 1.5.15
Pomenimo dalje još dve mogućnosti
množenja vektora.
Skalarni proizvod dva vektora daje
skalar. Po definiciji skalarni proizvod
vektora je:
c a b a b cos a b cos
Skalarni proizvod takođe možemo
izraziti na sledeći način, preko projekcije
jednog vektora na drugi:
b
ab
ba
a
c a b b a ba
Vektorski proizvod dva vektora je
vektor :
c a b
Čita se a krst b
ili
c a b sin
Pravac vektora je normalan i na jedan i na
drugi vektor, a smer određujemo pravilom
desnog zavrtnja i očigledno je da važi:
c
b
a
b a c
b
a
-c
Možemo dakle zaključiti da za
vektorski proizvod ne važi zakon
komutacije, tj.:
a b b a
Ukoliko je ugao između vektora 90,
tada je intenzitet vektora jednak:
c a b
Primer Dokaži da su vektori e i f
uzajamno normalni. Vektori i sa dati sa:
e ab
f ab
Vektori i imaju iste intenzitete i
predstavljeni su na slici 1.5.18.
a
b
Slika 1.5.18
Rešenje Po definiciji skalarnog proizvoda
imamo:
2
2
e f a b a b a a ab b a b b a b 0
cos 0 90
0
Primer Dati su vektori a i b, čiji su
intenziteti a 2 i b 3 . Ugao između
njih 45
0
Odredi:
a.
ab
b.
a b a 2b
a b 2 3 cos 45 6
2
3 2
2
2
2
a b a 2 b a 2 ab ab 2 b 4 12 6 18 8
Dodatak 1
Elementi trigonometrije
Pravougli trougao
a i b katete; c hipotenuza
c
sin
suprotna
kateta
hipotenuza
a
cos
nalegla
c
kateta
hipotenuza
b
tg tan
90
ctg cot
suprotna
a
b
c
kateta
a
nalegla
kateta
b
nalegla
kateta
b
suprotna
kateta
a
c
a
sin
suprotna
hipotenuza
nalegla kateta
cos
tg tan
suprotna
nalegla
ctg cot
nalegla
suprotna
kateta
kateta
a
c
kateta
kateta
b
c
hipotenuza
b
90
kateta
b
a
a
b
Odrediti vrednosti sin, cos, tan
i cot za uglove:
30
45
60
Uzimamo jednakostranični
trougao
a
a
a
Delimo trougao na dva
jednaka dela
a
a
a
Sada imamo sledeću situaciju:
a
1
sin 30 2
a
2
a
60
a
a
30 30
h
. .
a
2
a 3
cos 30
60
a
2
a
2
a
2
tg 30 tan 30
2
a 3
h
2
a
2
a
2
3
1
3
3
3
2
2
a 3
h
a 3
2
ctg 30 cot 30
2
a
2
3
1
3
U slučaju ugla od
45
Uzimamo kvadrat i delimo ga po dijagonali.
Koristimo Pitagorinu teoremu
h
45
45
.
a
h
h
2
a
2
2
2a
a
ha 2
a
2
2
ai b
Primer. Sabrati vektore
( a 5 , b 4 ), koji su dati na slici
b
a
30
b
by
a
30
bx
by
bx
b 3
by
2
1
b
b
2
2
c a b x b
2
2
2
y
c
c
2
b 3
b
a
2
2
41 20 3
2
Slide 9
Dr Vjekoslav Sajfert
ELEKTROTEHNIKA SA ELEKTRONIKOM
E+
E
E_
x
r
l
2
+q
-q
l
Univerzitet u Novom Sadu
Tehnički Fakultet "Mihajlo Pupin", Zrenjanin
Zrenjanin, 2007
Instinkt je nešto iznad znanja. Nema
sumnje da mi imamo u mozgu neka fina
nervna vlakna koja nam omugućavaju da
osetimo istinu kada logično zaključivanje
ili nekakav moždani napor, učinjen našom
voljom, ne dovodi do uspeha.
Nikola Tesla
Literatura
Dr Vjekoslav Sajfert, Elektrotehnika,
TFZR
Dr Borislav Odadžić, dr Vjekoslav
Sajfert, mr Vojin Kerleta, Zbirka
zadataka iz elektrotehnike sa
elektronikom, TFZR
Instinkt je nešto iznad znanja. Nema
sumnje da mi imamo u mozgu neka fina
nervna vlakna koja nam omugućavaju da
osetimo istinu kada logično zaključivanje
ili nekakav moždani napor, učinjen našom
voljom, ne dovodi do uspeha.
Nikola Tesla
Sadržaj
Uvod
Elektrostatika
Vremenski konstantne električne struje
Kretanje naelektrisane čestice u elektrostatičkom
polju u vakuumu
Naeletrisane čestice u magnetnom polju
Elektromagnetna indukcija
Vremenski promenljive električne struje. Redna RLC
veza
Paralelna veza elemenata u kolu
Višefazni sistemi
Elektronika
1. Uvod
1.1 Fizičke veličine i jedinice, SI
sistem jedinica
Fizičke veličine opisuju pojave,
procese i svojstva fizičkih tela. Izmeriti
neku fizičku veličinu znači uporediti je
sa odgovarajućom veličinom iste vrste,
koja je izabrana za jednicu mere. Otuda
se rezultat merenja izražava brojnom
vrednošću i jednicom mere:
x ({ x } { x })[ x ]
Dogovorom je izabrano sedam
fizičkih veličina za osnovne - osnovne
jedinice. Jedinice koje se dobijaju preko
osnovnih - izvedene jedinice.
Skup osnovnih i izvedenih jedinica se
naziva sistem jedinica. Na
međunarodnoj konferenciji 1960.
godine usvojen je međunarodni sistem
jedinica (SI). Na tom skupu za osnovne
fizičke veličine uvedene su jedinice koje
su date u tabeli 1.3.1.
Osim osnovnih jedinica SI sistema
postoje i izvedene jedinice. Razmotrimo
neke od njih.
Jedinica za brzinu se može dobiti iz
poznate definicije brzine:
[v ]
[s]
[t ]
m
s
ms
1
Jedinicu za ubrzanje ćemo dobiti iz
definicije ubrzanja:
m
[v ]
m
2
s
[a ]
ms
2
[t ]
s
s
Jedinica za silu se može dobiti iz
čuvenog drugog Njutnovog zakona:
[ F ] [ m ] [ a ] kg
m
s
2
kg m s
2
1N
1.2 Skalarne i vektorske fizičke
veličine. Osnovne operacije sa
vektorima.
Skalarne fizičke veličine se mogu izraziti
potpuno samo brojnom vrednošću i odogovarajućom
jedinicom merenja - npr. masa, vreme, zapremina,
gustina i dr.
Vektorske fizičke veličine karakteriše pravac,
smer i intenzitet (brojna vrednost). Takve veličine su
npr. brzina, ubrzanje, sila, itd.
Tenzorske fizičke veličine okarakterisane su sa
devet karakteristika. To su npr. tenzor inercije,
permitivnosti, tenzor permeabilnosti i sl.
Skalarne fizičke veličine se sabiraju,
množe, oduzimaju itd. algebarski, tj. ako
imamo dve skalarne fizičke veličine a i b,
onda je zbir a+b, razlika a-b, proizvod,
količnik a (b0).
b
Dva vektora su jednaka ako su im
jednaki intenziteti, pravci i smerovi.
Vektorske fizičke veličine i (vidi sliku
1.5.1) možemo sabrati, metodom
paralelograma, što je prikazano na slici
1.5.2.
Dovedemo oba vektora u zajedničku
napadnu tačku. Obrazujemo
paralelogram.
a1
a
a1
a2
Vektor
vektor.
a a1 a 2
a2
predstavlja rezultujući
Sabiranje pomenutih vektora metodom
poligona, prikazano na slici 1.5.3.
a
a1
a2
Slika 1.5.3
Intenzitet vektora se dobija primenom
kosinusne teoreme. Sa slike 1.5.4,
možemo pisati na osnovu kosinusne
teoreme:
B
a
A
a1
-
C
a2
Slika 1.5.4
a
2
a 1 a 2 2 a 1 a 2 cos ( - )
2
2
Trigonometrijski krug
y
rr
si n
cos
x
r =1
y
r
rr
cos ( - ) = -cos
cos( cos
r =1
x
Konačno napisati izraz koji ćemo koristiti
za nalaženje rezultujućeg vektora:
a
2
2
a1
2
a2
2 a 1 a 2 cos
Na slici 1.5.5 je prikazan slučaj
oduzimanja vektora
a ' a1 a 2 a1 ( a 2 )
a'
-a 2
Slika 1.5.5
a1
Na slici 1.5.6 je prikazan slučaj
oduzimanja vektora
-a 1
a2
a ''
a a 2 a1
U slučaju da treba da saberemo ili
oduzmemo više vektora mnogo je efikasnije
raditi metodom poligona. Razmotrimo sledeći
primer. Na slici 1.5.7 data su tri vektora i treba
naći rezultujući vektor:
R a1 a 2 a 3
a2
a1
a3
Slika 1.5.7
-a 3
R
a 1+ a 2
a1
a2
T
a1
a2
T1
a3
Komponente vektora su vektorske veličine, i
one se često koriste zbog elegantnijeg i
efikasnijeg rada, posebno u koordinatnim
sistemima. U x, y koordinatnom sistemu obično
vektor razlažemo na dve uzajamno normalne
komponente, vidi sliku 1.5.9 i 1.5.10:
y
a ax ay
b bx by
y
by
b
a
ay
ax
Slika 1.5.9
x
bx
Slika 1.5.19
x
Odgovarajući intenziteti vektora, prema
Pitagorinoj teoremi:
a
2
ax ay
2
2
b
2
bx by
2
2
Projekcije vektora su skalarne
veličine. One mogu biti pozitivne i
negativne.
y
y
ay
b
a
by
ax
x
a x a cos 0
a y a sin 0
bx
b x b cos 0
b y b sin 0
x
a
Proizvod vektora
i skalara p daje vektor čiji
je pravac i smer isti kao i pravac i smer vektora,
dok je intenzitet veći p puta(p>0) (slika 1.5.13).
p.a
a
Slika 1.5.13
Ort – jedinični vektor
Svaki vektor se može prikazati kao
proizvod svog intenziteta i jedničnog
vektora - orta:
a a a 0
a a ; a0 1
U slučaju dve dimenzije, x i y, imamo ortove osa i , j vidi sliku 1.5.14,
ili u slučaju tri dimenzije , i ,j,k vidi sliku 1.5.15.
y
z
j
j
i
k
x
i
y
x
Slika 1.5.14
Slika 1.5.15
Pomenimo dalje još dve mogućnosti
množenja vektora.
Skalarni proizvod dva vektora daje
skalar. Po definiciji skalarni proizvod
vektora je:
c a b a b cos a b cos
Skalarni proizvod takođe možemo
izraziti na sledeći način, preko projekcije
jednog vektora na drugi:
b
ab
ba
a
c a b b a ba
Vektorski proizvod dva vektora je
vektor :
c a b
Čita se a krst b
ili
c a b sin
Pravac vektora je normalan i na jedan i na
drugi vektor, a smer određujemo pravilom
desnog zavrtnja i očigledno je da važi:
c
b
a
b a c
b
a
-c
Možemo dakle zaključiti da za
vektorski proizvod ne važi zakon
komutacije, tj.:
a b b a
Ukoliko je ugao između vektora 90,
tada je intenzitet vektora jednak:
c a b
Primer Dokaži da su vektori e i f
uzajamno normalni. Vektori i sa dati sa:
e ab
f ab
Vektori i imaju iste intenzitete i
predstavljeni su na slici 1.5.18.
a
b
Slika 1.5.18
Rešenje Po definiciji skalarnog proizvoda
imamo:
2
2
e f a b a b a a ab b a b b a b 0
cos 0 90
0
Primer Dati su vektori a i b, čiji su
intenziteti a 2 i b 3 . Ugao između
njih 45
0
Odredi:
a.
ab
b.
a b a 2b
a b 2 3 cos 45 6
2
3 2
2
2
2
a b a 2 b a 2 ab ab 2 b 4 12 6 18 8
Dodatak 1
Elementi trigonometrije
Pravougli trougao
a i b katete; c hipotenuza
c
sin
suprotna
kateta
hipotenuza
a
cos
nalegla
c
kateta
hipotenuza
b
tg tan
90
ctg cot
suprotna
a
b
c
kateta
a
nalegla
kateta
b
nalegla
kateta
b
suprotna
kateta
a
c
a
sin
suprotna
hipotenuza
nalegla kateta
cos
tg tan
suprotna
nalegla
ctg cot
nalegla
suprotna
kateta
kateta
a
c
kateta
kateta
b
c
hipotenuza
b
90
kateta
b
a
a
b
Odrediti vrednosti sin, cos, tan
i cot za uglove:
30
45
60
Uzimamo jednakostranični
trougao
a
a
a
Delimo trougao na dva
jednaka dela
a
a
a
Sada imamo sledeću situaciju:
a
1
sin 30 2
a
2
a
60
a
a
30 30
h
. .
a
2
a 3
cos 30
60
a
2
a
2
a
2
tg 30 tan 30
2
a 3
h
2
a
2
a
2
3
1
3
3
3
2
2
a 3
h
a 3
2
ctg 30 cot 30
2
a
2
3
1
3
U slučaju ugla od
45
Uzimamo kvadrat i delimo ga po dijagonali.
Koristimo Pitagorinu teoremu
h
45
45
.
a
h
h
2
a
2
2
2a
a
ha 2
a
2
2
ai b
Primer. Sabrati vektore
( a 5 , b 4 ), koji su dati na slici
b
a
30
b
by
a
30
bx
by
bx
b 3
by
2
1
b
b
2
2
c a b x b
2
2
2
y
c
c
2
b 3
b
a
2
2
41 20 3
2
Slide 10
Dr Vjekoslav Sajfert
ELEKTROTEHNIKA SA ELEKTRONIKOM
E+
E
E_
x
r
l
2
+q
-q
l
Univerzitet u Novom Sadu
Tehnički Fakultet "Mihajlo Pupin", Zrenjanin
Zrenjanin, 2007
Instinkt je nešto iznad znanja. Nema
sumnje da mi imamo u mozgu neka fina
nervna vlakna koja nam omugućavaju da
osetimo istinu kada logično zaključivanje
ili nekakav moždani napor, učinjen našom
voljom, ne dovodi do uspeha.
Nikola Tesla
Literatura
Dr Vjekoslav Sajfert, Elektrotehnika,
TFZR
Dr Borislav Odadžić, dr Vjekoslav
Sajfert, mr Vojin Kerleta, Zbirka
zadataka iz elektrotehnike sa
elektronikom, TFZR
Instinkt je nešto iznad znanja. Nema
sumnje da mi imamo u mozgu neka fina
nervna vlakna koja nam omugućavaju da
osetimo istinu kada logično zaključivanje
ili nekakav moždani napor, učinjen našom
voljom, ne dovodi do uspeha.
Nikola Tesla
Sadržaj
Uvod
Elektrostatika
Vremenski konstantne električne struje
Kretanje naelektrisane čestice u elektrostatičkom
polju u vakuumu
Naeletrisane čestice u magnetnom polju
Elektromagnetna indukcija
Vremenski promenljive električne struje. Redna RLC
veza
Paralelna veza elemenata u kolu
Višefazni sistemi
Elektronika
1. Uvod
1.1 Fizičke veličine i jedinice, SI
sistem jedinica
Fizičke veličine opisuju pojave,
procese i svojstva fizičkih tela. Izmeriti
neku fizičku veličinu znači uporediti je
sa odgovarajućom veličinom iste vrste,
koja je izabrana za jednicu mere. Otuda
se rezultat merenja izražava brojnom
vrednošću i jednicom mere:
x ({ x } { x })[ x ]
Dogovorom je izabrano sedam
fizičkih veličina za osnovne - osnovne
jedinice. Jedinice koje se dobijaju preko
osnovnih - izvedene jedinice.
Skup osnovnih i izvedenih jedinica se
naziva sistem jedinica. Na
međunarodnoj konferenciji 1960.
godine usvojen je međunarodni sistem
jedinica (SI). Na tom skupu za osnovne
fizičke veličine uvedene su jedinice koje
su date u tabeli 1.3.1.
Osim osnovnih jedinica SI sistema
postoje i izvedene jedinice. Razmotrimo
neke od njih.
Jedinica za brzinu se može dobiti iz
poznate definicije brzine:
[v ]
[s]
[t ]
m
s
ms
1
Jedinicu za ubrzanje ćemo dobiti iz
definicije ubrzanja:
m
[v ]
m
2
s
[a ]
ms
2
[t ]
s
s
Jedinica za silu se može dobiti iz
čuvenog drugog Njutnovog zakona:
[ F ] [ m ] [ a ] kg
m
s
2
kg m s
2
1N
1.2 Skalarne i vektorske fizičke
veličine. Osnovne operacije sa
vektorima.
Skalarne fizičke veličine se mogu izraziti
potpuno samo brojnom vrednošću i odogovarajućom
jedinicom merenja - npr. masa, vreme, zapremina,
gustina i dr.
Vektorske fizičke veličine karakteriše pravac,
smer i intenzitet (brojna vrednost). Takve veličine su
npr. brzina, ubrzanje, sila, itd.
Tenzorske fizičke veličine okarakterisane su sa
devet karakteristika. To su npr. tenzor inercije,
permitivnosti, tenzor permeabilnosti i sl.
Skalarne fizičke veličine se sabiraju,
množe, oduzimaju itd. algebarski, tj. ako
imamo dve skalarne fizičke veličine a i b,
onda je zbir a+b, razlika a-b, proizvod,
količnik a (b0).
b
Dva vektora su jednaka ako su im
jednaki intenziteti, pravci i smerovi.
Vektorske fizičke veličine i (vidi sliku
1.5.1) možemo sabrati, metodom
paralelograma, što je prikazano na slici
1.5.2.
Dovedemo oba vektora u zajedničku
napadnu tačku. Obrazujemo
paralelogram.
a1
a
a1
a2
Vektor
vektor.
a a1 a 2
a2
predstavlja rezultujući
Sabiranje pomenutih vektora metodom
poligona, prikazano na slici 1.5.3.
a
a1
a2
Slika 1.5.3
Intenzitet vektora se dobija primenom
kosinusne teoreme. Sa slike 1.5.4,
možemo pisati na osnovu kosinusne
teoreme:
B
a
A
a1
-
C
a2
Slika 1.5.4
a
2
a 1 a 2 2 a 1 a 2 cos ( - )
2
2
Trigonometrijski krug
y
rr
si n
cos
x
r =1
y
r
rr
cos ( - ) = -cos
cos( cos
r =1
x
Konačno napisati izraz koji ćemo koristiti
za nalaženje rezultujućeg vektora:
a
2
2
a1
2
a2
2 a 1 a 2 cos
Na slici 1.5.5 je prikazan slučaj
oduzimanja vektora
a ' a1 a 2 a1 ( a 2 )
a'
-a 2
Slika 1.5.5
a1
Na slici 1.5.6 je prikazan slučaj
oduzimanja vektora
-a 1
a2
a ''
a a 2 a1
U slučaju da treba da saberemo ili
oduzmemo više vektora mnogo je efikasnije
raditi metodom poligona. Razmotrimo sledeći
primer. Na slici 1.5.7 data su tri vektora i treba
naći rezultujući vektor:
R a1 a 2 a 3
a2
a1
a3
Slika 1.5.7
-a 3
R
a 1+ a 2
a1
a2
T
a1
a2
T1
a3
Komponente vektora su vektorske veličine, i
one se često koriste zbog elegantnijeg i
efikasnijeg rada, posebno u koordinatnim
sistemima. U x, y koordinatnom sistemu obično
vektor razlažemo na dve uzajamno normalne
komponente, vidi sliku 1.5.9 i 1.5.10:
y
a ax ay
b bx by
y
by
b
a
ay
ax
Slika 1.5.9
x
bx
Slika 1.5.19
x
Odgovarajući intenziteti vektora, prema
Pitagorinoj teoremi:
a
2
ax ay
2
2
b
2
bx by
2
2
Projekcije vektora su skalarne
veličine. One mogu biti pozitivne i
negativne.
y
y
ay
b
a
by
ax
x
a x a cos 0
a y a sin 0
bx
b x b cos 0
b y b sin 0
x
a
Proizvod vektora
i skalara p daje vektor čiji
je pravac i smer isti kao i pravac i smer vektora,
dok je intenzitet veći p puta(p>0) (slika 1.5.13).
p.a
a
Slika 1.5.13
Ort – jedinični vektor
Svaki vektor se može prikazati kao
proizvod svog intenziteta i jedničnog
vektora - orta:
a a a 0
a a ; a0 1
U slučaju dve dimenzije, x i y, imamo ortove osa i , j vidi sliku 1.5.14,
ili u slučaju tri dimenzije , i ,j,k vidi sliku 1.5.15.
y
z
j
j
i
k
x
i
y
x
Slika 1.5.14
Slika 1.5.15
Pomenimo dalje još dve mogućnosti
množenja vektora.
Skalarni proizvod dva vektora daje
skalar. Po definiciji skalarni proizvod
vektora je:
c a b a b cos a b cos
Skalarni proizvod takođe možemo
izraziti na sledeći način, preko projekcije
jednog vektora na drugi:
b
ab
ba
a
c a b b a ba
Vektorski proizvod dva vektora je
vektor :
c a b
Čita se a krst b
ili
c a b sin
Pravac vektora je normalan i na jedan i na
drugi vektor, a smer određujemo pravilom
desnog zavrtnja i očigledno je da važi:
c
b
a
b a c
b
a
-c
Možemo dakle zaključiti da za
vektorski proizvod ne važi zakon
komutacije, tj.:
a b b a
Ukoliko je ugao između vektora 90,
tada je intenzitet vektora jednak:
c a b
Primer Dokaži da su vektori e i f
uzajamno normalni. Vektori i sa dati sa:
e ab
f ab
Vektori i imaju iste intenzitete i
predstavljeni su na slici 1.5.18.
a
b
Slika 1.5.18
Rešenje Po definiciji skalarnog proizvoda
imamo:
2
2
e f a b a b a a ab b a b b a b 0
cos 0 90
0
Primer Dati su vektori a i b, čiji su
intenziteti a 2 i b 3 . Ugao između
njih 45
0
Odredi:
a.
ab
b.
a b a 2b
a b 2 3 cos 45 6
2
3 2
2
2
2
a b a 2 b a 2 ab ab 2 b 4 12 6 18 8
Dodatak 1
Elementi trigonometrije
Pravougli trougao
a i b katete; c hipotenuza
c
sin
suprotna
kateta
hipotenuza
a
cos
nalegla
c
kateta
hipotenuza
b
tg tan
90
ctg cot
suprotna
a
b
c
kateta
a
nalegla
kateta
b
nalegla
kateta
b
suprotna
kateta
a
c
a
sin
suprotna
hipotenuza
nalegla kateta
cos
tg tan
suprotna
nalegla
ctg cot
nalegla
suprotna
kateta
kateta
a
c
kateta
kateta
b
c
hipotenuza
b
90
kateta
b
a
a
b
Odrediti vrednosti sin, cos, tan
i cot za uglove:
30
45
60
Uzimamo jednakostranični
trougao
a
a
a
Delimo trougao na dva
jednaka dela
a
a
a
Sada imamo sledeću situaciju:
a
1
sin 30 2
a
2
a
60
a
a
30 30
h
. .
a
2
a 3
cos 30
60
a
2
a
2
a
2
tg 30 tan 30
2
a 3
h
2
a
2
a
2
3
1
3
3
3
2
2
a 3
h
a 3
2
ctg 30 cot 30
2
a
2
3
1
3
U slučaju ugla od
45
Uzimamo kvadrat i delimo ga po dijagonali.
Koristimo Pitagorinu teoremu
h
45
45
.
a
h
h
2
a
2
2
2a
a
ha 2
a
2
2
ai b
Primer. Sabrati vektore
( a 5 , b 4 ), koji su dati na slici
b
a
30
b
by
a
30
bx
by
bx
b 3
by
2
1
b
b
2
2
c a b x b
2
2
2
y
c
c
2
b 3
b
a
2
2
41 20 3
2
Slide 11
Dr Vjekoslav Sajfert
ELEKTROTEHNIKA SA ELEKTRONIKOM
E+
E
E_
x
r
l
2
+q
-q
l
Univerzitet u Novom Sadu
Tehnički Fakultet "Mihajlo Pupin", Zrenjanin
Zrenjanin, 2007
Instinkt je nešto iznad znanja. Nema
sumnje da mi imamo u mozgu neka fina
nervna vlakna koja nam omugućavaju da
osetimo istinu kada logično zaključivanje
ili nekakav moždani napor, učinjen našom
voljom, ne dovodi do uspeha.
Nikola Tesla
Literatura
Dr Vjekoslav Sajfert, Elektrotehnika,
TFZR
Dr Borislav Odadžić, dr Vjekoslav
Sajfert, mr Vojin Kerleta, Zbirka
zadataka iz elektrotehnike sa
elektronikom, TFZR
Instinkt je nešto iznad znanja. Nema
sumnje da mi imamo u mozgu neka fina
nervna vlakna koja nam omugućavaju da
osetimo istinu kada logično zaključivanje
ili nekakav moždani napor, učinjen našom
voljom, ne dovodi do uspeha.
Nikola Tesla
Sadržaj
Uvod
Elektrostatika
Vremenski konstantne električne struje
Kretanje naelektrisane čestice u elektrostatičkom
polju u vakuumu
Naeletrisane čestice u magnetnom polju
Elektromagnetna indukcija
Vremenski promenljive električne struje. Redna RLC
veza
Paralelna veza elemenata u kolu
Višefazni sistemi
Elektronika
1. Uvod
1.1 Fizičke veličine i jedinice, SI
sistem jedinica
Fizičke veličine opisuju pojave,
procese i svojstva fizičkih tela. Izmeriti
neku fizičku veličinu znači uporediti je
sa odgovarajućom veličinom iste vrste,
koja je izabrana za jednicu mere. Otuda
se rezultat merenja izražava brojnom
vrednošću i jednicom mere:
x ({ x } { x })[ x ]
Dogovorom je izabrano sedam
fizičkih veličina za osnovne - osnovne
jedinice. Jedinice koje se dobijaju preko
osnovnih - izvedene jedinice.
Skup osnovnih i izvedenih jedinica se
naziva sistem jedinica. Na
međunarodnoj konferenciji 1960.
godine usvojen je međunarodni sistem
jedinica (SI). Na tom skupu za osnovne
fizičke veličine uvedene su jedinice koje
su date u tabeli 1.3.1.
Osim osnovnih jedinica SI sistema
postoje i izvedene jedinice. Razmotrimo
neke od njih.
Jedinica za brzinu se može dobiti iz
poznate definicije brzine:
[v ]
[s]
[t ]
m
s
ms
1
Jedinicu za ubrzanje ćemo dobiti iz
definicije ubrzanja:
m
[v ]
m
2
s
[a ]
ms
2
[t ]
s
s
Jedinica za silu se može dobiti iz
čuvenog drugog Njutnovog zakona:
[ F ] [ m ] [ a ] kg
m
s
2
kg m s
2
1N
1.2 Skalarne i vektorske fizičke
veličine. Osnovne operacije sa
vektorima.
Skalarne fizičke veličine se mogu izraziti
potpuno samo brojnom vrednošću i odogovarajućom
jedinicom merenja - npr. masa, vreme, zapremina,
gustina i dr.
Vektorske fizičke veličine karakteriše pravac,
smer i intenzitet (brojna vrednost). Takve veličine su
npr. brzina, ubrzanje, sila, itd.
Tenzorske fizičke veličine okarakterisane su sa
devet karakteristika. To su npr. tenzor inercije,
permitivnosti, tenzor permeabilnosti i sl.
Skalarne fizičke veličine se sabiraju,
množe, oduzimaju itd. algebarski, tj. ako
imamo dve skalarne fizičke veličine a i b,
onda je zbir a+b, razlika a-b, proizvod,
količnik a (b0).
b
Dva vektora su jednaka ako su im
jednaki intenziteti, pravci i smerovi.
Vektorske fizičke veličine i (vidi sliku
1.5.1) možemo sabrati, metodom
paralelograma, što je prikazano na slici
1.5.2.
Dovedemo oba vektora u zajedničku
napadnu tačku. Obrazujemo
paralelogram.
a1
a
a1
a2
Vektor
vektor.
a a1 a 2
a2
predstavlja rezultujući
Sabiranje pomenutih vektora metodom
poligona, prikazano na slici 1.5.3.
a
a1
a2
Slika 1.5.3
Intenzitet vektora se dobija primenom
kosinusne teoreme. Sa slike 1.5.4,
možemo pisati na osnovu kosinusne
teoreme:
B
a
A
a1
-
C
a2
Slika 1.5.4
a
2
a 1 a 2 2 a 1 a 2 cos ( - )
2
2
Trigonometrijski krug
y
rr
si n
cos
x
r =1
y
r
rr
cos ( - ) = -cos
cos( cos
r =1
x
Konačno napisati izraz koji ćemo koristiti
za nalaženje rezultujućeg vektora:
a
2
2
a1
2
a2
2 a 1 a 2 cos
Na slici 1.5.5 je prikazan slučaj
oduzimanja vektora
a ' a1 a 2 a1 ( a 2 )
a'
-a 2
Slika 1.5.5
a1
Na slici 1.5.6 je prikazan slučaj
oduzimanja vektora
-a 1
a2
a ''
a a 2 a1
U slučaju da treba da saberemo ili
oduzmemo više vektora mnogo je efikasnije
raditi metodom poligona. Razmotrimo sledeći
primer. Na slici 1.5.7 data su tri vektora i treba
naći rezultujući vektor:
R a1 a 2 a 3
a2
a1
a3
Slika 1.5.7
-a 3
R
a 1+ a 2
a1
a2
T
a1
a2
T1
a3
Komponente vektora su vektorske veličine, i
one se često koriste zbog elegantnijeg i
efikasnijeg rada, posebno u koordinatnim
sistemima. U x, y koordinatnom sistemu obično
vektor razlažemo na dve uzajamno normalne
komponente, vidi sliku 1.5.9 i 1.5.10:
y
a ax ay
b bx by
y
by
b
a
ay
ax
Slika 1.5.9
x
bx
Slika 1.5.19
x
Odgovarajući intenziteti vektora, prema
Pitagorinoj teoremi:
a
2
ax ay
2
2
b
2
bx by
2
2
Projekcije vektora su skalarne
veličine. One mogu biti pozitivne i
negativne.
y
y
ay
b
a
by
ax
x
a x a cos 0
a y a sin 0
bx
b x b cos 0
b y b sin 0
x
a
Proizvod vektora
i skalara p daje vektor čiji
je pravac i smer isti kao i pravac i smer vektora,
dok je intenzitet veći p puta(p>0) (slika 1.5.13).
p.a
a
Slika 1.5.13
Ort – jedinični vektor
Svaki vektor se može prikazati kao
proizvod svog intenziteta i jedničnog
vektora - orta:
a a a 0
a a ; a0 1
U slučaju dve dimenzije, x i y, imamo ortove osa i , j vidi sliku 1.5.14,
ili u slučaju tri dimenzije , i ,j,k vidi sliku 1.5.15.
y
z
j
j
i
k
x
i
y
x
Slika 1.5.14
Slika 1.5.15
Pomenimo dalje još dve mogućnosti
množenja vektora.
Skalarni proizvod dva vektora daje
skalar. Po definiciji skalarni proizvod
vektora je:
c a b a b cos a b cos
Skalarni proizvod takođe možemo
izraziti na sledeći način, preko projekcije
jednog vektora na drugi:
b
ab
ba
a
c a b b a ba
Vektorski proizvod dva vektora je
vektor :
c a b
Čita se a krst b
ili
c a b sin
Pravac vektora je normalan i na jedan i na
drugi vektor, a smer određujemo pravilom
desnog zavrtnja i očigledno je da važi:
c
b
a
b a c
b
a
-c
Možemo dakle zaključiti da za
vektorski proizvod ne važi zakon
komutacije, tj.:
a b b a
Ukoliko je ugao između vektora 90,
tada je intenzitet vektora jednak:
c a b
Primer Dokaži da su vektori e i f
uzajamno normalni. Vektori i sa dati sa:
e ab
f ab
Vektori i imaju iste intenzitete i
predstavljeni su na slici 1.5.18.
a
b
Slika 1.5.18
Rešenje Po definiciji skalarnog proizvoda
imamo:
2
2
e f a b a b a a ab b a b b a b 0
cos 0 90
0
Primer Dati su vektori a i b, čiji su
intenziteti a 2 i b 3 . Ugao između
njih 45
0
Odredi:
a.
ab
b.
a b a 2b
a b 2 3 cos 45 6
2
3 2
2
2
2
a b a 2 b a 2 ab ab 2 b 4 12 6 18 8
Dodatak 1
Elementi trigonometrije
Pravougli trougao
a i b katete; c hipotenuza
c
sin
suprotna
kateta
hipotenuza
a
cos
nalegla
c
kateta
hipotenuza
b
tg tan
90
ctg cot
suprotna
a
b
c
kateta
a
nalegla
kateta
b
nalegla
kateta
b
suprotna
kateta
a
c
a
sin
suprotna
hipotenuza
nalegla kateta
cos
tg tan
suprotna
nalegla
ctg cot
nalegla
suprotna
kateta
kateta
a
c
kateta
kateta
b
c
hipotenuza
b
90
kateta
b
a
a
b
Odrediti vrednosti sin, cos, tan
i cot za uglove:
30
45
60
Uzimamo jednakostranični
trougao
a
a
a
Delimo trougao na dva
jednaka dela
a
a
a
Sada imamo sledeću situaciju:
a
1
sin 30 2
a
2
a
60
a
a
30 30
h
. .
a
2
a 3
cos 30
60
a
2
a
2
a
2
tg 30 tan 30
2
a 3
h
2
a
2
a
2
3
1
3
3
3
2
2
a 3
h
a 3
2
ctg 30 cot 30
2
a
2
3
1
3
U slučaju ugla od
45
Uzimamo kvadrat i delimo ga po dijagonali.
Koristimo Pitagorinu teoremu
h
45
45
.
a
h
h
2
a
2
2
2a
a
ha 2
a
2
2
ai b
Primer. Sabrati vektore
( a 5 , b 4 ), koji su dati na slici
b
a
30
b
by
a
30
bx
by
bx
b 3
by
2
1
b
b
2
2
c a b x b
2
2
2
y
c
c
2
b 3
b
a
2
2
41 20 3
2
Slide 12
Dr Vjekoslav Sajfert
ELEKTROTEHNIKA SA ELEKTRONIKOM
E+
E
E_
x
r
l
2
+q
-q
l
Univerzitet u Novom Sadu
Tehnički Fakultet "Mihajlo Pupin", Zrenjanin
Zrenjanin, 2007
Instinkt je nešto iznad znanja. Nema
sumnje da mi imamo u mozgu neka fina
nervna vlakna koja nam omugućavaju da
osetimo istinu kada logično zaključivanje
ili nekakav moždani napor, učinjen našom
voljom, ne dovodi do uspeha.
Nikola Tesla
Literatura
Dr Vjekoslav Sajfert, Elektrotehnika,
TFZR
Dr Borislav Odadžić, dr Vjekoslav
Sajfert, mr Vojin Kerleta, Zbirka
zadataka iz elektrotehnike sa
elektronikom, TFZR
Instinkt je nešto iznad znanja. Nema
sumnje da mi imamo u mozgu neka fina
nervna vlakna koja nam omugućavaju da
osetimo istinu kada logično zaključivanje
ili nekakav moždani napor, učinjen našom
voljom, ne dovodi do uspeha.
Nikola Tesla
Sadržaj
Uvod
Elektrostatika
Vremenski konstantne električne struje
Kretanje naelektrisane čestice u elektrostatičkom
polju u vakuumu
Naeletrisane čestice u magnetnom polju
Elektromagnetna indukcija
Vremenski promenljive električne struje. Redna RLC
veza
Paralelna veza elemenata u kolu
Višefazni sistemi
Elektronika
1. Uvod
1.1 Fizičke veličine i jedinice, SI
sistem jedinica
Fizičke veličine opisuju pojave,
procese i svojstva fizičkih tela. Izmeriti
neku fizičku veličinu znači uporediti je
sa odgovarajućom veličinom iste vrste,
koja je izabrana za jednicu mere. Otuda
se rezultat merenja izražava brojnom
vrednošću i jednicom mere:
x ({ x } { x })[ x ]
Dogovorom je izabrano sedam
fizičkih veličina za osnovne - osnovne
jedinice. Jedinice koje se dobijaju preko
osnovnih - izvedene jedinice.
Skup osnovnih i izvedenih jedinica se
naziva sistem jedinica. Na
međunarodnoj konferenciji 1960.
godine usvojen je međunarodni sistem
jedinica (SI). Na tom skupu za osnovne
fizičke veličine uvedene su jedinice koje
su date u tabeli 1.3.1.
Osim osnovnih jedinica SI sistema
postoje i izvedene jedinice. Razmotrimo
neke od njih.
Jedinica za brzinu se može dobiti iz
poznate definicije brzine:
[v ]
[s]
[t ]
m
s
ms
1
Jedinicu za ubrzanje ćemo dobiti iz
definicije ubrzanja:
m
[v ]
m
2
s
[a ]
ms
2
[t ]
s
s
Jedinica za silu se može dobiti iz
čuvenog drugog Njutnovog zakona:
[ F ] [ m ] [ a ] kg
m
s
2
kg m s
2
1N
1.2 Skalarne i vektorske fizičke
veličine. Osnovne operacije sa
vektorima.
Skalarne fizičke veličine se mogu izraziti
potpuno samo brojnom vrednošću i odogovarajućom
jedinicom merenja - npr. masa, vreme, zapremina,
gustina i dr.
Vektorske fizičke veličine karakteriše pravac,
smer i intenzitet (brojna vrednost). Takve veličine su
npr. brzina, ubrzanje, sila, itd.
Tenzorske fizičke veličine okarakterisane su sa
devet karakteristika. To su npr. tenzor inercije,
permitivnosti, tenzor permeabilnosti i sl.
Skalarne fizičke veličine se sabiraju,
množe, oduzimaju itd. algebarski, tj. ako
imamo dve skalarne fizičke veličine a i b,
onda je zbir a+b, razlika a-b, proizvod,
količnik a (b0).
b
Dva vektora su jednaka ako su im
jednaki intenziteti, pravci i smerovi.
Vektorske fizičke veličine i (vidi sliku
1.5.1) možemo sabrati, metodom
paralelograma, što je prikazano na slici
1.5.2.
Dovedemo oba vektora u zajedničku
napadnu tačku. Obrazujemo
paralelogram.
a1
a
a1
a2
Vektor
vektor.
a a1 a 2
a2
predstavlja rezultujući
Sabiranje pomenutih vektora metodom
poligona, prikazano na slici 1.5.3.
a
a1
a2
Slika 1.5.3
Intenzitet vektora se dobija primenom
kosinusne teoreme. Sa slike 1.5.4,
možemo pisati na osnovu kosinusne
teoreme:
B
a
A
a1
-
C
a2
Slika 1.5.4
a
2
a 1 a 2 2 a 1 a 2 cos ( - )
2
2
Trigonometrijski krug
y
rr
si n
cos
x
r =1
y
r
rr
cos ( - ) = -cos
cos( cos
r =1
x
Konačno napisati izraz koji ćemo koristiti
za nalaženje rezultujućeg vektora:
a
2
2
a1
2
a2
2 a 1 a 2 cos
Na slici 1.5.5 je prikazan slučaj
oduzimanja vektora
a ' a1 a 2 a1 ( a 2 )
a'
-a 2
Slika 1.5.5
a1
Na slici 1.5.6 je prikazan slučaj
oduzimanja vektora
-a 1
a2
a ''
a a 2 a1
U slučaju da treba da saberemo ili
oduzmemo više vektora mnogo je efikasnije
raditi metodom poligona. Razmotrimo sledeći
primer. Na slici 1.5.7 data su tri vektora i treba
naći rezultujući vektor:
R a1 a 2 a 3
a2
a1
a3
Slika 1.5.7
-a 3
R
a 1+ a 2
a1
a2
T
a1
a2
T1
a3
Komponente vektora su vektorske veličine, i
one se često koriste zbog elegantnijeg i
efikasnijeg rada, posebno u koordinatnim
sistemima. U x, y koordinatnom sistemu obično
vektor razlažemo na dve uzajamno normalne
komponente, vidi sliku 1.5.9 i 1.5.10:
y
a ax ay
b bx by
y
by
b
a
ay
ax
Slika 1.5.9
x
bx
Slika 1.5.19
x
Odgovarajući intenziteti vektora, prema
Pitagorinoj teoremi:
a
2
ax ay
2
2
b
2
bx by
2
2
Projekcije vektora su skalarne
veličine. One mogu biti pozitivne i
negativne.
y
y
ay
b
a
by
ax
x
a x a cos 0
a y a sin 0
bx
b x b cos 0
b y b sin 0
x
a
Proizvod vektora
i skalara p daje vektor čiji
je pravac i smer isti kao i pravac i smer vektora,
dok je intenzitet veći p puta(p>0) (slika 1.5.13).
p.a
a
Slika 1.5.13
Ort – jedinični vektor
Svaki vektor se može prikazati kao
proizvod svog intenziteta i jedničnog
vektora - orta:
a a a 0
a a ; a0 1
U slučaju dve dimenzije, x i y, imamo ortove osa i , j vidi sliku 1.5.14,
ili u slučaju tri dimenzije , i ,j,k vidi sliku 1.5.15.
y
z
j
j
i
k
x
i
y
x
Slika 1.5.14
Slika 1.5.15
Pomenimo dalje još dve mogućnosti
množenja vektora.
Skalarni proizvod dva vektora daje
skalar. Po definiciji skalarni proizvod
vektora je:
c a b a b cos a b cos
Skalarni proizvod takođe možemo
izraziti na sledeći način, preko projekcije
jednog vektora na drugi:
b
ab
ba
a
c a b b a ba
Vektorski proizvod dva vektora je
vektor :
c a b
Čita se a krst b
ili
c a b sin
Pravac vektora je normalan i na jedan i na
drugi vektor, a smer određujemo pravilom
desnog zavrtnja i očigledno je da važi:
c
b
a
b a c
b
a
-c
Možemo dakle zaključiti da za
vektorski proizvod ne važi zakon
komutacije, tj.:
a b b a
Ukoliko je ugao između vektora 90,
tada je intenzitet vektora jednak:
c a b
Primer Dokaži da su vektori e i f
uzajamno normalni. Vektori i sa dati sa:
e ab
f ab
Vektori i imaju iste intenzitete i
predstavljeni su na slici 1.5.18.
a
b
Slika 1.5.18
Rešenje Po definiciji skalarnog proizvoda
imamo:
2
2
e f a b a b a a ab b a b b a b 0
cos 0 90
0
Primer Dati su vektori a i b, čiji su
intenziteti a 2 i b 3 . Ugao između
njih 45
0
Odredi:
a.
ab
b.
a b a 2b
a b 2 3 cos 45 6
2
3 2
2
2
2
a b a 2 b a 2 ab ab 2 b 4 12 6 18 8
Dodatak 1
Elementi trigonometrije
Pravougli trougao
a i b katete; c hipotenuza
c
sin
suprotna
kateta
hipotenuza
a
cos
nalegla
c
kateta
hipotenuza
b
tg tan
90
ctg cot
suprotna
a
b
c
kateta
a
nalegla
kateta
b
nalegla
kateta
b
suprotna
kateta
a
c
a
sin
suprotna
hipotenuza
nalegla kateta
cos
tg tan
suprotna
nalegla
ctg cot
nalegla
suprotna
kateta
kateta
a
c
kateta
kateta
b
c
hipotenuza
b
90
kateta
b
a
a
b
Odrediti vrednosti sin, cos, tan
i cot za uglove:
30
45
60
Uzimamo jednakostranični
trougao
a
a
a
Delimo trougao na dva
jednaka dela
a
a
a
Sada imamo sledeću situaciju:
a
1
sin 30 2
a
2
a
60
a
a
30 30
h
. .
a
2
a 3
cos 30
60
a
2
a
2
a
2
tg 30 tan 30
2
a 3
h
2
a
2
a
2
3
1
3
3
3
2
2
a 3
h
a 3
2
ctg 30 cot 30
2
a
2
3
1
3
U slučaju ugla od
45
Uzimamo kvadrat i delimo ga po dijagonali.
Koristimo Pitagorinu teoremu
h
45
45
.
a
h
h
2
a
2
2
2a
a
ha 2
a
2
2
ai b
Primer. Sabrati vektore
( a 5 , b 4 ), koji su dati na slici
b
a
30
b
by
a
30
bx
by
bx
b 3
by
2
1
b
b
2
2
c a b x b
2
2
2
y
c
c
2
b 3
b
a
2
2
41 20 3
2
Slide 13
Dr Vjekoslav Sajfert
ELEKTROTEHNIKA SA ELEKTRONIKOM
E+
E
E_
x
r
l
2
+q
-q
l
Univerzitet u Novom Sadu
Tehnički Fakultet "Mihajlo Pupin", Zrenjanin
Zrenjanin, 2007
Instinkt je nešto iznad znanja. Nema
sumnje da mi imamo u mozgu neka fina
nervna vlakna koja nam omugućavaju da
osetimo istinu kada logično zaključivanje
ili nekakav moždani napor, učinjen našom
voljom, ne dovodi do uspeha.
Nikola Tesla
Literatura
Dr Vjekoslav Sajfert, Elektrotehnika,
TFZR
Dr Borislav Odadžić, dr Vjekoslav
Sajfert, mr Vojin Kerleta, Zbirka
zadataka iz elektrotehnike sa
elektronikom, TFZR
Instinkt je nešto iznad znanja. Nema
sumnje da mi imamo u mozgu neka fina
nervna vlakna koja nam omugućavaju da
osetimo istinu kada logično zaključivanje
ili nekakav moždani napor, učinjen našom
voljom, ne dovodi do uspeha.
Nikola Tesla
Sadržaj
Uvod
Elektrostatika
Vremenski konstantne električne struje
Kretanje naelektrisane čestice u elektrostatičkom
polju u vakuumu
Naeletrisane čestice u magnetnom polju
Elektromagnetna indukcija
Vremenski promenljive električne struje. Redna RLC
veza
Paralelna veza elemenata u kolu
Višefazni sistemi
Elektronika
1. Uvod
1.1 Fizičke veličine i jedinice, SI
sistem jedinica
Fizičke veličine opisuju pojave,
procese i svojstva fizičkih tela. Izmeriti
neku fizičku veličinu znači uporediti je
sa odgovarajućom veličinom iste vrste,
koja je izabrana za jednicu mere. Otuda
se rezultat merenja izražava brojnom
vrednošću i jednicom mere:
x ({ x } { x })[ x ]
Dogovorom je izabrano sedam
fizičkih veličina za osnovne - osnovne
jedinice. Jedinice koje se dobijaju preko
osnovnih - izvedene jedinice.
Skup osnovnih i izvedenih jedinica se
naziva sistem jedinica. Na
međunarodnoj konferenciji 1960.
godine usvojen je međunarodni sistem
jedinica (SI). Na tom skupu za osnovne
fizičke veličine uvedene su jedinice koje
su date u tabeli 1.3.1.
Osim osnovnih jedinica SI sistema
postoje i izvedene jedinice. Razmotrimo
neke od njih.
Jedinica za brzinu se može dobiti iz
poznate definicije brzine:
[v ]
[s]
[t ]
m
s
ms
1
Jedinicu za ubrzanje ćemo dobiti iz
definicije ubrzanja:
m
[v ]
m
2
s
[a ]
ms
2
[t ]
s
s
Jedinica za silu se može dobiti iz
čuvenog drugog Njutnovog zakona:
[ F ] [ m ] [ a ] kg
m
s
2
kg m s
2
1N
1.2 Skalarne i vektorske fizičke
veličine. Osnovne operacije sa
vektorima.
Skalarne fizičke veličine se mogu izraziti
potpuno samo brojnom vrednošću i odogovarajućom
jedinicom merenja - npr. masa, vreme, zapremina,
gustina i dr.
Vektorske fizičke veličine karakteriše pravac,
smer i intenzitet (brojna vrednost). Takve veličine su
npr. brzina, ubrzanje, sila, itd.
Tenzorske fizičke veličine okarakterisane su sa
devet karakteristika. To su npr. tenzor inercije,
permitivnosti, tenzor permeabilnosti i sl.
Skalarne fizičke veličine se sabiraju,
množe, oduzimaju itd. algebarski, tj. ako
imamo dve skalarne fizičke veličine a i b,
onda je zbir a+b, razlika a-b, proizvod,
količnik a (b0).
b
Dva vektora su jednaka ako su im
jednaki intenziteti, pravci i smerovi.
Vektorske fizičke veličine i (vidi sliku
1.5.1) možemo sabrati, metodom
paralelograma, što je prikazano na slici
1.5.2.
Dovedemo oba vektora u zajedničku
napadnu tačku. Obrazujemo
paralelogram.
a1
a
a1
a2
Vektor
vektor.
a a1 a 2
a2
predstavlja rezultujući
Sabiranje pomenutih vektora metodom
poligona, prikazano na slici 1.5.3.
a
a1
a2
Slika 1.5.3
Intenzitet vektora se dobija primenom
kosinusne teoreme. Sa slike 1.5.4,
možemo pisati na osnovu kosinusne
teoreme:
B
a
A
a1
-
C
a2
Slika 1.5.4
a
2
a 1 a 2 2 a 1 a 2 cos ( - )
2
2
Trigonometrijski krug
y
rr
si n
cos
x
r =1
y
r
rr
cos ( - ) = -cos
cos( cos
r =1
x
Konačno napisati izraz koji ćemo koristiti
za nalaženje rezultujućeg vektora:
a
2
2
a1
2
a2
2 a 1 a 2 cos
Na slici 1.5.5 je prikazan slučaj
oduzimanja vektora
a ' a1 a 2 a1 ( a 2 )
a'
-a 2
Slika 1.5.5
a1
Na slici 1.5.6 je prikazan slučaj
oduzimanja vektora
-a 1
a2
a ''
a a 2 a1
U slučaju da treba da saberemo ili
oduzmemo više vektora mnogo je efikasnije
raditi metodom poligona. Razmotrimo sledeći
primer. Na slici 1.5.7 data su tri vektora i treba
naći rezultujući vektor:
R a1 a 2 a 3
a2
a1
a3
Slika 1.5.7
-a 3
R
a 1+ a 2
a1
a2
T
a1
a2
T1
a3
Komponente vektora su vektorske veličine, i
one se često koriste zbog elegantnijeg i
efikasnijeg rada, posebno u koordinatnim
sistemima. U x, y koordinatnom sistemu obično
vektor razlažemo na dve uzajamno normalne
komponente, vidi sliku 1.5.9 i 1.5.10:
y
a ax ay
b bx by
y
by
b
a
ay
ax
Slika 1.5.9
x
bx
Slika 1.5.19
x
Odgovarajući intenziteti vektora, prema
Pitagorinoj teoremi:
a
2
ax ay
2
2
b
2
bx by
2
2
Projekcije vektora su skalarne
veličine. One mogu biti pozitivne i
negativne.
y
y
ay
b
a
by
ax
x
a x a cos 0
a y a sin 0
bx
b x b cos 0
b y b sin 0
x
a
Proizvod vektora
i skalara p daje vektor čiji
je pravac i smer isti kao i pravac i smer vektora,
dok je intenzitet veći p puta(p>0) (slika 1.5.13).
p.a
a
Slika 1.5.13
Ort – jedinični vektor
Svaki vektor se može prikazati kao
proizvod svog intenziteta i jedničnog
vektora - orta:
a a a 0
a a ; a0 1
U slučaju dve dimenzije, x i y, imamo ortove osa i , j vidi sliku 1.5.14,
ili u slučaju tri dimenzije , i ,j,k vidi sliku 1.5.15.
y
z
j
j
i
k
x
i
y
x
Slika 1.5.14
Slika 1.5.15
Pomenimo dalje još dve mogućnosti
množenja vektora.
Skalarni proizvod dva vektora daje
skalar. Po definiciji skalarni proizvod
vektora je:
c a b a b cos a b cos
Skalarni proizvod takođe možemo
izraziti na sledeći način, preko projekcije
jednog vektora na drugi:
b
ab
ba
a
c a b b a ba
Vektorski proizvod dva vektora je
vektor :
c a b
Čita se a krst b
ili
c a b sin
Pravac vektora je normalan i na jedan i na
drugi vektor, a smer određujemo pravilom
desnog zavrtnja i očigledno je da važi:
c
b
a
b a c
b
a
-c
Možemo dakle zaključiti da za
vektorski proizvod ne važi zakon
komutacije, tj.:
a b b a
Ukoliko je ugao između vektora 90,
tada je intenzitet vektora jednak:
c a b
Primer Dokaži da su vektori e i f
uzajamno normalni. Vektori i sa dati sa:
e ab
f ab
Vektori i imaju iste intenzitete i
predstavljeni su na slici 1.5.18.
a
b
Slika 1.5.18
Rešenje Po definiciji skalarnog proizvoda
imamo:
2
2
e f a b a b a a ab b a b b a b 0
cos 0 90
0
Primer Dati su vektori a i b, čiji su
intenziteti a 2 i b 3 . Ugao između
njih 45
0
Odredi:
a.
ab
b.
a b a 2b
a b 2 3 cos 45 6
2
3 2
2
2
2
a b a 2 b a 2 ab ab 2 b 4 12 6 18 8
Dodatak 1
Elementi trigonometrije
Pravougli trougao
a i b katete; c hipotenuza
c
sin
suprotna
kateta
hipotenuza
a
cos
nalegla
c
kateta
hipotenuza
b
tg tan
90
ctg cot
suprotna
a
b
c
kateta
a
nalegla
kateta
b
nalegla
kateta
b
suprotna
kateta
a
c
a
sin
suprotna
hipotenuza
nalegla kateta
cos
tg tan
suprotna
nalegla
ctg cot
nalegla
suprotna
kateta
kateta
a
c
kateta
kateta
b
c
hipotenuza
b
90
kateta
b
a
a
b
Odrediti vrednosti sin, cos, tan
i cot za uglove:
30
45
60
Uzimamo jednakostranični
trougao
a
a
a
Delimo trougao na dva
jednaka dela
a
a
a
Sada imamo sledeću situaciju:
a
1
sin 30 2
a
2
a
60
a
a
30 30
h
. .
a
2
a 3
cos 30
60
a
2
a
2
a
2
tg 30 tan 30
2
a 3
h
2
a
2
a
2
3
1
3
3
3
2
2
a 3
h
a 3
2
ctg 30 cot 30
2
a
2
3
1
3
U slučaju ugla od
45
Uzimamo kvadrat i delimo ga po dijagonali.
Koristimo Pitagorinu teoremu
h
45
45
.
a
h
h
2
a
2
2
2a
a
ha 2
a
2
2
ai b
Primer. Sabrati vektore
( a 5 , b 4 ), koji su dati na slici
b
a
30
b
by
a
30
bx
by
bx
b 3
by
2
1
b
b
2
2
c a b x b
2
2
2
y
c
c
2
b 3
b
a
2
2
41 20 3
2
Slide 14
Dr Vjekoslav Sajfert
ELEKTROTEHNIKA SA ELEKTRONIKOM
E+
E
E_
x
r
l
2
+q
-q
l
Univerzitet u Novom Sadu
Tehnički Fakultet "Mihajlo Pupin", Zrenjanin
Zrenjanin, 2007
Instinkt je nešto iznad znanja. Nema
sumnje da mi imamo u mozgu neka fina
nervna vlakna koja nam omugućavaju da
osetimo istinu kada logično zaključivanje
ili nekakav moždani napor, učinjen našom
voljom, ne dovodi do uspeha.
Nikola Tesla
Literatura
Dr Vjekoslav Sajfert, Elektrotehnika,
TFZR
Dr Borislav Odadžić, dr Vjekoslav
Sajfert, mr Vojin Kerleta, Zbirka
zadataka iz elektrotehnike sa
elektronikom, TFZR
Instinkt je nešto iznad znanja. Nema
sumnje da mi imamo u mozgu neka fina
nervna vlakna koja nam omugućavaju da
osetimo istinu kada logično zaključivanje
ili nekakav moždani napor, učinjen našom
voljom, ne dovodi do uspeha.
Nikola Tesla
Sadržaj
Uvod
Elektrostatika
Vremenski konstantne električne struje
Kretanje naelektrisane čestice u elektrostatičkom
polju u vakuumu
Naeletrisane čestice u magnetnom polju
Elektromagnetna indukcija
Vremenski promenljive električne struje. Redna RLC
veza
Paralelna veza elemenata u kolu
Višefazni sistemi
Elektronika
1. Uvod
1.1 Fizičke veličine i jedinice, SI
sistem jedinica
Fizičke veličine opisuju pojave,
procese i svojstva fizičkih tela. Izmeriti
neku fizičku veličinu znači uporediti je
sa odgovarajućom veličinom iste vrste,
koja je izabrana za jednicu mere. Otuda
se rezultat merenja izražava brojnom
vrednošću i jednicom mere:
x ({ x } { x })[ x ]
Dogovorom je izabrano sedam
fizičkih veličina za osnovne - osnovne
jedinice. Jedinice koje se dobijaju preko
osnovnih - izvedene jedinice.
Skup osnovnih i izvedenih jedinica se
naziva sistem jedinica. Na
međunarodnoj konferenciji 1960.
godine usvojen je međunarodni sistem
jedinica (SI). Na tom skupu za osnovne
fizičke veličine uvedene su jedinice koje
su date u tabeli 1.3.1.
Osim osnovnih jedinica SI sistema
postoje i izvedene jedinice. Razmotrimo
neke od njih.
Jedinica za brzinu se može dobiti iz
poznate definicije brzine:
[v ]
[s]
[t ]
m
s
ms
1
Jedinicu za ubrzanje ćemo dobiti iz
definicije ubrzanja:
m
[v ]
m
2
s
[a ]
ms
2
[t ]
s
s
Jedinica za silu se može dobiti iz
čuvenog drugog Njutnovog zakona:
[ F ] [ m ] [ a ] kg
m
s
2
kg m s
2
1N
1.2 Skalarne i vektorske fizičke
veličine. Osnovne operacije sa
vektorima.
Skalarne fizičke veličine se mogu izraziti
potpuno samo brojnom vrednošću i odogovarajućom
jedinicom merenja - npr. masa, vreme, zapremina,
gustina i dr.
Vektorske fizičke veličine karakteriše pravac,
smer i intenzitet (brojna vrednost). Takve veličine su
npr. brzina, ubrzanje, sila, itd.
Tenzorske fizičke veličine okarakterisane su sa
devet karakteristika. To su npr. tenzor inercije,
permitivnosti, tenzor permeabilnosti i sl.
Skalarne fizičke veličine se sabiraju,
množe, oduzimaju itd. algebarski, tj. ako
imamo dve skalarne fizičke veličine a i b,
onda je zbir a+b, razlika a-b, proizvod,
količnik a (b0).
b
Dva vektora su jednaka ako su im
jednaki intenziteti, pravci i smerovi.
Vektorske fizičke veličine i (vidi sliku
1.5.1) možemo sabrati, metodom
paralelograma, što je prikazano na slici
1.5.2.
Dovedemo oba vektora u zajedničku
napadnu tačku. Obrazujemo
paralelogram.
a1
a
a1
a2
Vektor
vektor.
a a1 a 2
a2
predstavlja rezultujući
Sabiranje pomenutih vektora metodom
poligona, prikazano na slici 1.5.3.
a
a1
a2
Slika 1.5.3
Intenzitet vektora se dobija primenom
kosinusne teoreme. Sa slike 1.5.4,
možemo pisati na osnovu kosinusne
teoreme:
B
a
A
a1
-
C
a2
Slika 1.5.4
a
2
a 1 a 2 2 a 1 a 2 cos ( - )
2
2
Trigonometrijski krug
y
rr
si n
cos
x
r =1
y
r
rr
cos ( - ) = -cos
cos( cos
r =1
x
Konačno napisati izraz koji ćemo koristiti
za nalaženje rezultujućeg vektora:
a
2
2
a1
2
a2
2 a 1 a 2 cos
Na slici 1.5.5 je prikazan slučaj
oduzimanja vektora
a ' a1 a 2 a1 ( a 2 )
a'
-a 2
Slika 1.5.5
a1
Na slici 1.5.6 je prikazan slučaj
oduzimanja vektora
-a 1
a2
a ''
a a 2 a1
U slučaju da treba da saberemo ili
oduzmemo više vektora mnogo je efikasnije
raditi metodom poligona. Razmotrimo sledeći
primer. Na slici 1.5.7 data su tri vektora i treba
naći rezultujući vektor:
R a1 a 2 a 3
a2
a1
a3
Slika 1.5.7
-a 3
R
a 1+ a 2
a1
a2
T
a1
a2
T1
a3
Komponente vektora su vektorske veličine, i
one se često koriste zbog elegantnijeg i
efikasnijeg rada, posebno u koordinatnim
sistemima. U x, y koordinatnom sistemu obično
vektor razlažemo na dve uzajamno normalne
komponente, vidi sliku 1.5.9 i 1.5.10:
y
a ax ay
b bx by
y
by
b
a
ay
ax
Slika 1.5.9
x
bx
Slika 1.5.19
x
Odgovarajući intenziteti vektora, prema
Pitagorinoj teoremi:
a
2
ax ay
2
2
b
2
bx by
2
2
Projekcije vektora su skalarne
veličine. One mogu biti pozitivne i
negativne.
y
y
ay
b
a
by
ax
x
a x a cos 0
a y a sin 0
bx
b x b cos 0
b y b sin 0
x
a
Proizvod vektora
i skalara p daje vektor čiji
je pravac i smer isti kao i pravac i smer vektora,
dok je intenzitet veći p puta(p>0) (slika 1.5.13).
p.a
a
Slika 1.5.13
Ort – jedinični vektor
Svaki vektor se može prikazati kao
proizvod svog intenziteta i jedničnog
vektora - orta:
a a a 0
a a ; a0 1
U slučaju dve dimenzije, x i y, imamo ortove osa i , j vidi sliku 1.5.14,
ili u slučaju tri dimenzije , i ,j,k vidi sliku 1.5.15.
y
z
j
j
i
k
x
i
y
x
Slika 1.5.14
Slika 1.5.15
Pomenimo dalje još dve mogućnosti
množenja vektora.
Skalarni proizvod dva vektora daje
skalar. Po definiciji skalarni proizvod
vektora je:
c a b a b cos a b cos
Skalarni proizvod takođe možemo
izraziti na sledeći način, preko projekcije
jednog vektora na drugi:
b
ab
ba
a
c a b b a ba
Vektorski proizvod dva vektora je
vektor :
c a b
Čita se a krst b
ili
c a b sin
Pravac vektora je normalan i na jedan i na
drugi vektor, a smer određujemo pravilom
desnog zavrtnja i očigledno je da važi:
c
b
a
b a c
b
a
-c
Možemo dakle zaključiti da za
vektorski proizvod ne važi zakon
komutacije, tj.:
a b b a
Ukoliko je ugao između vektora 90,
tada je intenzitet vektora jednak:
c a b
Primer Dokaži da su vektori e i f
uzajamno normalni. Vektori i sa dati sa:
e ab
f ab
Vektori i imaju iste intenzitete i
predstavljeni su na slici 1.5.18.
a
b
Slika 1.5.18
Rešenje Po definiciji skalarnog proizvoda
imamo:
2
2
e f a b a b a a ab b a b b a b 0
cos 0 90
0
Primer Dati su vektori a i b, čiji su
intenziteti a 2 i b 3 . Ugao između
njih 45
0
Odredi:
a.
ab
b.
a b a 2b
a b 2 3 cos 45 6
2
3 2
2
2
2
a b a 2 b a 2 ab ab 2 b 4 12 6 18 8
Dodatak 1
Elementi trigonometrije
Pravougli trougao
a i b katete; c hipotenuza
c
sin
suprotna
kateta
hipotenuza
a
cos
nalegla
c
kateta
hipotenuza
b
tg tan
90
ctg cot
suprotna
a
b
c
kateta
a
nalegla
kateta
b
nalegla
kateta
b
suprotna
kateta
a
c
a
sin
suprotna
hipotenuza
nalegla kateta
cos
tg tan
suprotna
nalegla
ctg cot
nalegla
suprotna
kateta
kateta
a
c
kateta
kateta
b
c
hipotenuza
b
90
kateta
b
a
a
b
Odrediti vrednosti sin, cos, tan
i cot za uglove:
30
45
60
Uzimamo jednakostranični
trougao
a
a
a
Delimo trougao na dva
jednaka dela
a
a
a
Sada imamo sledeću situaciju:
a
1
sin 30 2
a
2
a
60
a
a
30 30
h
. .
a
2
a 3
cos 30
60
a
2
a
2
a
2
tg 30 tan 30
2
a 3
h
2
a
2
a
2
3
1
3
3
3
2
2
a 3
h
a 3
2
ctg 30 cot 30
2
a
2
3
1
3
U slučaju ugla od
45
Uzimamo kvadrat i delimo ga po dijagonali.
Koristimo Pitagorinu teoremu
h
45
45
.
a
h
h
2
a
2
2
2a
a
ha 2
a
2
2
ai b
Primer. Sabrati vektore
( a 5 , b 4 ), koji su dati na slici
b
a
30
b
by
a
30
bx
by
bx
b 3
by
2
1
b
b
2
2
c a b x b
2
2
2
y
c
c
2
b 3
b
a
2
2
41 20 3
2
Slide 15
Dr Vjekoslav Sajfert
ELEKTROTEHNIKA SA ELEKTRONIKOM
E+
E
E_
x
r
l
2
+q
-q
l
Univerzitet u Novom Sadu
Tehnički Fakultet "Mihajlo Pupin", Zrenjanin
Zrenjanin, 2007
Instinkt je nešto iznad znanja. Nema
sumnje da mi imamo u mozgu neka fina
nervna vlakna koja nam omugućavaju da
osetimo istinu kada logično zaključivanje
ili nekakav moždani napor, učinjen našom
voljom, ne dovodi do uspeha.
Nikola Tesla
Literatura
Dr Vjekoslav Sajfert, Elektrotehnika,
TFZR
Dr Borislav Odadžić, dr Vjekoslav
Sajfert, mr Vojin Kerleta, Zbirka
zadataka iz elektrotehnike sa
elektronikom, TFZR
Instinkt je nešto iznad znanja. Nema
sumnje da mi imamo u mozgu neka fina
nervna vlakna koja nam omugućavaju da
osetimo istinu kada logično zaključivanje
ili nekakav moždani napor, učinjen našom
voljom, ne dovodi do uspeha.
Nikola Tesla
Sadržaj
Uvod
Elektrostatika
Vremenski konstantne električne struje
Kretanje naelektrisane čestice u elektrostatičkom
polju u vakuumu
Naeletrisane čestice u magnetnom polju
Elektromagnetna indukcija
Vremenski promenljive električne struje. Redna RLC
veza
Paralelna veza elemenata u kolu
Višefazni sistemi
Elektronika
1. Uvod
1.1 Fizičke veličine i jedinice, SI
sistem jedinica
Fizičke veličine opisuju pojave,
procese i svojstva fizičkih tela. Izmeriti
neku fizičku veličinu znači uporediti je
sa odgovarajućom veličinom iste vrste,
koja je izabrana za jednicu mere. Otuda
se rezultat merenja izražava brojnom
vrednošću i jednicom mere:
x ({ x } { x })[ x ]
Dogovorom je izabrano sedam
fizičkih veličina za osnovne - osnovne
jedinice. Jedinice koje se dobijaju preko
osnovnih - izvedene jedinice.
Skup osnovnih i izvedenih jedinica se
naziva sistem jedinica. Na
međunarodnoj konferenciji 1960.
godine usvojen je međunarodni sistem
jedinica (SI). Na tom skupu za osnovne
fizičke veličine uvedene su jedinice koje
su date u tabeli 1.3.1.
Osim osnovnih jedinica SI sistema
postoje i izvedene jedinice. Razmotrimo
neke od njih.
Jedinica za brzinu se može dobiti iz
poznate definicije brzine:
[v ]
[s]
[t ]
m
s
ms
1
Jedinicu za ubrzanje ćemo dobiti iz
definicije ubrzanja:
m
[v ]
m
2
s
[a ]
ms
2
[t ]
s
s
Jedinica za silu se može dobiti iz
čuvenog drugog Njutnovog zakona:
[ F ] [ m ] [ a ] kg
m
s
2
kg m s
2
1N
1.2 Skalarne i vektorske fizičke
veličine. Osnovne operacije sa
vektorima.
Skalarne fizičke veličine se mogu izraziti
potpuno samo brojnom vrednošću i odogovarajućom
jedinicom merenja - npr. masa, vreme, zapremina,
gustina i dr.
Vektorske fizičke veličine karakteriše pravac,
smer i intenzitet (brojna vrednost). Takve veličine su
npr. brzina, ubrzanje, sila, itd.
Tenzorske fizičke veličine okarakterisane su sa
devet karakteristika. To su npr. tenzor inercije,
permitivnosti, tenzor permeabilnosti i sl.
Skalarne fizičke veličine se sabiraju,
množe, oduzimaju itd. algebarski, tj. ako
imamo dve skalarne fizičke veličine a i b,
onda je zbir a+b, razlika a-b, proizvod,
količnik a (b0).
b
Dva vektora su jednaka ako su im
jednaki intenziteti, pravci i smerovi.
Vektorske fizičke veličine i (vidi sliku
1.5.1) možemo sabrati, metodom
paralelograma, što je prikazano na slici
1.5.2.
Dovedemo oba vektora u zajedničku
napadnu tačku. Obrazujemo
paralelogram.
a1
a
a1
a2
Vektor
vektor.
a a1 a 2
a2
predstavlja rezultujući
Sabiranje pomenutih vektora metodom
poligona, prikazano na slici 1.5.3.
a
a1
a2
Slika 1.5.3
Intenzitet vektora se dobija primenom
kosinusne teoreme. Sa slike 1.5.4,
možemo pisati na osnovu kosinusne
teoreme:
B
a
A
a1
-
C
a2
Slika 1.5.4
a
2
a 1 a 2 2 a 1 a 2 cos ( - )
2
2
Trigonometrijski krug
y
rr
si n
cos
x
r =1
y
r
rr
cos ( - ) = -cos
cos( cos
r =1
x
Konačno napisati izraz koji ćemo koristiti
za nalaženje rezultujućeg vektora:
a
2
2
a1
2
a2
2 a 1 a 2 cos
Na slici 1.5.5 je prikazan slučaj
oduzimanja vektora
a ' a1 a 2 a1 ( a 2 )
a'
-a 2
Slika 1.5.5
a1
Na slici 1.5.6 je prikazan slučaj
oduzimanja vektora
-a 1
a2
a ''
a a 2 a1
U slučaju da treba da saberemo ili
oduzmemo više vektora mnogo je efikasnije
raditi metodom poligona. Razmotrimo sledeći
primer. Na slici 1.5.7 data su tri vektora i treba
naći rezultujući vektor:
R a1 a 2 a 3
a2
a1
a3
Slika 1.5.7
-a 3
R
a 1+ a 2
a1
a2
T
a1
a2
T1
a3
Komponente vektora su vektorske veličine, i
one se često koriste zbog elegantnijeg i
efikasnijeg rada, posebno u koordinatnim
sistemima. U x, y koordinatnom sistemu obično
vektor razlažemo na dve uzajamno normalne
komponente, vidi sliku 1.5.9 i 1.5.10:
y
a ax ay
b bx by
y
by
b
a
ay
ax
Slika 1.5.9
x
bx
Slika 1.5.19
x
Odgovarajući intenziteti vektora, prema
Pitagorinoj teoremi:
a
2
ax ay
2
2
b
2
bx by
2
2
Projekcije vektora su skalarne
veličine. One mogu biti pozitivne i
negativne.
y
y
ay
b
a
by
ax
x
a x a cos 0
a y a sin 0
bx
b x b cos 0
b y b sin 0
x
a
Proizvod vektora
i skalara p daje vektor čiji
je pravac i smer isti kao i pravac i smer vektora,
dok je intenzitet veći p puta(p>0) (slika 1.5.13).
p.a
a
Slika 1.5.13
Ort – jedinični vektor
Svaki vektor se može prikazati kao
proizvod svog intenziteta i jedničnog
vektora - orta:
a a a 0
a a ; a0 1
U slučaju dve dimenzije, x i y, imamo ortove osa i , j vidi sliku 1.5.14,
ili u slučaju tri dimenzije , i ,j,k vidi sliku 1.5.15.
y
z
j
j
i
k
x
i
y
x
Slika 1.5.14
Slika 1.5.15
Pomenimo dalje još dve mogućnosti
množenja vektora.
Skalarni proizvod dva vektora daje
skalar. Po definiciji skalarni proizvod
vektora je:
c a b a b cos a b cos
Skalarni proizvod takođe možemo
izraziti na sledeći način, preko projekcije
jednog vektora na drugi:
b
ab
ba
a
c a b b a ba
Vektorski proizvod dva vektora je
vektor :
c a b
Čita se a krst b
ili
c a b sin
Pravac vektora je normalan i na jedan i na
drugi vektor, a smer određujemo pravilom
desnog zavrtnja i očigledno je da važi:
c
b
a
b a c
b
a
-c
Možemo dakle zaključiti da za
vektorski proizvod ne važi zakon
komutacije, tj.:
a b b a
Ukoliko je ugao između vektora 90,
tada je intenzitet vektora jednak:
c a b
Primer Dokaži da su vektori e i f
uzajamno normalni. Vektori i sa dati sa:
e ab
f ab
Vektori i imaju iste intenzitete i
predstavljeni su na slici 1.5.18.
a
b
Slika 1.5.18
Rešenje Po definiciji skalarnog proizvoda
imamo:
2
2
e f a b a b a a ab b a b b a b 0
cos 0 90
0
Primer Dati su vektori a i b, čiji su
intenziteti a 2 i b 3 . Ugao između
njih 45
0
Odredi:
a.
ab
b.
a b a 2b
a b 2 3 cos 45 6
2
3 2
2
2
2
a b a 2 b a 2 ab ab 2 b 4 12 6 18 8
Dodatak 1
Elementi trigonometrije
Pravougli trougao
a i b katete; c hipotenuza
c
sin
suprotna
kateta
hipotenuza
a
cos
nalegla
c
kateta
hipotenuza
b
tg tan
90
ctg cot
suprotna
a
b
c
kateta
a
nalegla
kateta
b
nalegla
kateta
b
suprotna
kateta
a
c
a
sin
suprotna
hipotenuza
nalegla kateta
cos
tg tan
suprotna
nalegla
ctg cot
nalegla
suprotna
kateta
kateta
a
c
kateta
kateta
b
c
hipotenuza
b
90
kateta
b
a
a
b
Odrediti vrednosti sin, cos, tan
i cot za uglove:
30
45
60
Uzimamo jednakostranični
trougao
a
a
a
Delimo trougao na dva
jednaka dela
a
a
a
Sada imamo sledeću situaciju:
a
1
sin 30 2
a
2
a
60
a
a
30 30
h
. .
a
2
a 3
cos 30
60
a
2
a
2
a
2
tg 30 tan 30
2
a 3
h
2
a
2
a
2
3
1
3
3
3
2
2
a 3
h
a 3
2
ctg 30 cot 30
2
a
2
3
1
3
U slučaju ugla od
45
Uzimamo kvadrat i delimo ga po dijagonali.
Koristimo Pitagorinu teoremu
h
45
45
.
a
h
h
2
a
2
2
2a
a
ha 2
a
2
2
ai b
Primer. Sabrati vektore
( a 5 , b 4 ), koji su dati na slici
b
a
30
b
by
a
30
bx
by
bx
b 3
by
2
1
b
b
2
2
c a b x b
2
2
2
y
c
c
2
b 3
b
a
2
2
41 20 3
2
Slide 16
Dr Vjekoslav Sajfert
ELEKTROTEHNIKA SA ELEKTRONIKOM
E+
E
E_
x
r
l
2
+q
-q
l
Univerzitet u Novom Sadu
Tehnički Fakultet "Mihajlo Pupin", Zrenjanin
Zrenjanin, 2007
Instinkt je nešto iznad znanja. Nema
sumnje da mi imamo u mozgu neka fina
nervna vlakna koja nam omugućavaju da
osetimo istinu kada logično zaključivanje
ili nekakav moždani napor, učinjen našom
voljom, ne dovodi do uspeha.
Nikola Tesla
Literatura
Dr Vjekoslav Sajfert, Elektrotehnika,
TFZR
Dr Borislav Odadžić, dr Vjekoslav
Sajfert, mr Vojin Kerleta, Zbirka
zadataka iz elektrotehnike sa
elektronikom, TFZR
Instinkt je nešto iznad znanja. Nema
sumnje da mi imamo u mozgu neka fina
nervna vlakna koja nam omugućavaju da
osetimo istinu kada logično zaključivanje
ili nekakav moždani napor, učinjen našom
voljom, ne dovodi do uspeha.
Nikola Tesla
Sadržaj
Uvod
Elektrostatika
Vremenski konstantne električne struje
Kretanje naelektrisane čestice u elektrostatičkom
polju u vakuumu
Naeletrisane čestice u magnetnom polju
Elektromagnetna indukcija
Vremenski promenljive električne struje. Redna RLC
veza
Paralelna veza elemenata u kolu
Višefazni sistemi
Elektronika
1. Uvod
1.1 Fizičke veličine i jedinice, SI
sistem jedinica
Fizičke veličine opisuju pojave,
procese i svojstva fizičkih tela. Izmeriti
neku fizičku veličinu znači uporediti je
sa odgovarajućom veličinom iste vrste,
koja je izabrana za jednicu mere. Otuda
se rezultat merenja izražava brojnom
vrednošću i jednicom mere:
x ({ x } { x })[ x ]
Dogovorom je izabrano sedam
fizičkih veličina za osnovne - osnovne
jedinice. Jedinice koje se dobijaju preko
osnovnih - izvedene jedinice.
Skup osnovnih i izvedenih jedinica se
naziva sistem jedinica. Na
međunarodnoj konferenciji 1960.
godine usvojen je međunarodni sistem
jedinica (SI). Na tom skupu za osnovne
fizičke veličine uvedene su jedinice koje
su date u tabeli 1.3.1.
Osim osnovnih jedinica SI sistema
postoje i izvedene jedinice. Razmotrimo
neke od njih.
Jedinica za brzinu se može dobiti iz
poznate definicije brzine:
[v ]
[s]
[t ]
m
s
ms
1
Jedinicu za ubrzanje ćemo dobiti iz
definicije ubrzanja:
m
[v ]
m
2
s
[a ]
ms
2
[t ]
s
s
Jedinica za silu se može dobiti iz
čuvenog drugog Njutnovog zakona:
[ F ] [ m ] [ a ] kg
m
s
2
kg m s
2
1N
1.2 Skalarne i vektorske fizičke
veličine. Osnovne operacije sa
vektorima.
Skalarne fizičke veličine se mogu izraziti
potpuno samo brojnom vrednošću i odogovarajućom
jedinicom merenja - npr. masa, vreme, zapremina,
gustina i dr.
Vektorske fizičke veličine karakteriše pravac,
smer i intenzitet (brojna vrednost). Takve veličine su
npr. brzina, ubrzanje, sila, itd.
Tenzorske fizičke veličine okarakterisane su sa
devet karakteristika. To su npr. tenzor inercije,
permitivnosti, tenzor permeabilnosti i sl.
Skalarne fizičke veličine se sabiraju,
množe, oduzimaju itd. algebarski, tj. ako
imamo dve skalarne fizičke veličine a i b,
onda je zbir a+b, razlika a-b, proizvod,
količnik a (b0).
b
Dva vektora su jednaka ako su im
jednaki intenziteti, pravci i smerovi.
Vektorske fizičke veličine i (vidi sliku
1.5.1) možemo sabrati, metodom
paralelograma, što je prikazano na slici
1.5.2.
Dovedemo oba vektora u zajedničku
napadnu tačku. Obrazujemo
paralelogram.
a1
a
a1
a2
Vektor
vektor.
a a1 a 2
a2
predstavlja rezultujući
Sabiranje pomenutih vektora metodom
poligona, prikazano na slici 1.5.3.
a
a1
a2
Slika 1.5.3
Intenzitet vektora se dobija primenom
kosinusne teoreme. Sa slike 1.5.4,
možemo pisati na osnovu kosinusne
teoreme:
B
a
A
a1
-
C
a2
Slika 1.5.4
a
2
a 1 a 2 2 a 1 a 2 cos ( - )
2
2
Trigonometrijski krug
y
rr
si n
cos
x
r =1
y
r
rr
cos ( - ) = -cos
cos( cos
r =1
x
Konačno napisati izraz koji ćemo koristiti
za nalaženje rezultujućeg vektora:
a
2
2
a1
2
a2
2 a 1 a 2 cos
Na slici 1.5.5 je prikazan slučaj
oduzimanja vektora
a ' a1 a 2 a1 ( a 2 )
a'
-a 2
Slika 1.5.5
a1
Na slici 1.5.6 je prikazan slučaj
oduzimanja vektora
-a 1
a2
a ''
a a 2 a1
U slučaju da treba da saberemo ili
oduzmemo više vektora mnogo je efikasnije
raditi metodom poligona. Razmotrimo sledeći
primer. Na slici 1.5.7 data su tri vektora i treba
naći rezultujući vektor:
R a1 a 2 a 3
a2
a1
a3
Slika 1.5.7
-a 3
R
a 1+ a 2
a1
a2
T
a1
a2
T1
a3
Komponente vektora su vektorske veličine, i
one se često koriste zbog elegantnijeg i
efikasnijeg rada, posebno u koordinatnim
sistemima. U x, y koordinatnom sistemu obično
vektor razlažemo na dve uzajamno normalne
komponente, vidi sliku 1.5.9 i 1.5.10:
y
a ax ay
b bx by
y
by
b
a
ay
ax
Slika 1.5.9
x
bx
Slika 1.5.19
x
Odgovarajući intenziteti vektora, prema
Pitagorinoj teoremi:
a
2
ax ay
2
2
b
2
bx by
2
2
Projekcije vektora su skalarne
veličine. One mogu biti pozitivne i
negativne.
y
y
ay
b
a
by
ax
x
a x a cos 0
a y a sin 0
bx
b x b cos 0
b y b sin 0
x
a
Proizvod vektora
i skalara p daje vektor čiji
je pravac i smer isti kao i pravac i smer vektora,
dok je intenzitet veći p puta(p>0) (slika 1.5.13).
p.a
a
Slika 1.5.13
Ort – jedinični vektor
Svaki vektor se može prikazati kao
proizvod svog intenziteta i jedničnog
vektora - orta:
a a a 0
a a ; a0 1
U slučaju dve dimenzije, x i y, imamo ortove osa i , j vidi sliku 1.5.14,
ili u slučaju tri dimenzije , i ,j,k vidi sliku 1.5.15.
y
z
j
j
i
k
x
i
y
x
Slika 1.5.14
Slika 1.5.15
Pomenimo dalje još dve mogućnosti
množenja vektora.
Skalarni proizvod dva vektora daje
skalar. Po definiciji skalarni proizvod
vektora je:
c a b a b cos a b cos
Skalarni proizvod takođe možemo
izraziti na sledeći način, preko projekcije
jednog vektora na drugi:
b
ab
ba
a
c a b b a ba
Vektorski proizvod dva vektora je
vektor :
c a b
Čita se a krst b
ili
c a b sin
Pravac vektora je normalan i na jedan i na
drugi vektor, a smer određujemo pravilom
desnog zavrtnja i očigledno je da važi:
c
b
a
b a c
b
a
-c
Možemo dakle zaključiti da za
vektorski proizvod ne važi zakon
komutacije, tj.:
a b b a
Ukoliko je ugao između vektora 90,
tada je intenzitet vektora jednak:
c a b
Primer Dokaži da su vektori e i f
uzajamno normalni. Vektori i sa dati sa:
e ab
f ab
Vektori i imaju iste intenzitete i
predstavljeni su na slici 1.5.18.
a
b
Slika 1.5.18
Rešenje Po definiciji skalarnog proizvoda
imamo:
2
2
e f a b a b a a ab b a b b a b 0
cos 0 90
0
Primer Dati su vektori a i b, čiji su
intenziteti a 2 i b 3 . Ugao između
njih 45
0
Odredi:
a.
ab
b.
a b a 2b
a b 2 3 cos 45 6
2
3 2
2
2
2
a b a 2 b a 2 ab ab 2 b 4 12 6 18 8
Dodatak 1
Elementi trigonometrije
Pravougli trougao
a i b katete; c hipotenuza
c
sin
suprotna
kateta
hipotenuza
a
cos
nalegla
c
kateta
hipotenuza
b
tg tan
90
ctg cot
suprotna
a
b
c
kateta
a
nalegla
kateta
b
nalegla
kateta
b
suprotna
kateta
a
c
a
sin
suprotna
hipotenuza
nalegla kateta
cos
tg tan
suprotna
nalegla
ctg cot
nalegla
suprotna
kateta
kateta
a
c
kateta
kateta
b
c
hipotenuza
b
90
kateta
b
a
a
b
Odrediti vrednosti sin, cos, tan
i cot za uglove:
30
45
60
Uzimamo jednakostranični
trougao
a
a
a
Delimo trougao na dva
jednaka dela
a
a
a
Sada imamo sledeću situaciju:
a
1
sin 30 2
a
2
a
60
a
a
30 30
h
. .
a
2
a 3
cos 30
60
a
2
a
2
a
2
tg 30 tan 30
2
a 3
h
2
a
2
a
2
3
1
3
3
3
2
2
a 3
h
a 3
2
ctg 30 cot 30
2
a
2
3
1
3
U slučaju ugla od
45
Uzimamo kvadrat i delimo ga po dijagonali.
Koristimo Pitagorinu teoremu
h
45
45
.
a
h
h
2
a
2
2
2a
a
ha 2
a
2
2
ai b
Primer. Sabrati vektore
( a 5 , b 4 ), koji su dati na slici
b
a
30
b
by
a
30
bx
by
bx
b 3
by
2
1
b
b
2
2
c a b x b
2
2
2
y
c
c
2
b 3
b
a
2
2
41 20 3
2
Slide 17
Dr Vjekoslav Sajfert
ELEKTROTEHNIKA SA ELEKTRONIKOM
E+
E
E_
x
r
l
2
+q
-q
l
Univerzitet u Novom Sadu
Tehnički Fakultet "Mihajlo Pupin", Zrenjanin
Zrenjanin, 2007
Instinkt je nešto iznad znanja. Nema
sumnje da mi imamo u mozgu neka fina
nervna vlakna koja nam omugućavaju da
osetimo istinu kada logično zaključivanje
ili nekakav moždani napor, učinjen našom
voljom, ne dovodi do uspeha.
Nikola Tesla
Literatura
Dr Vjekoslav Sajfert, Elektrotehnika,
TFZR
Dr Borislav Odadžić, dr Vjekoslav
Sajfert, mr Vojin Kerleta, Zbirka
zadataka iz elektrotehnike sa
elektronikom, TFZR
Instinkt je nešto iznad znanja. Nema
sumnje da mi imamo u mozgu neka fina
nervna vlakna koja nam omugućavaju da
osetimo istinu kada logično zaključivanje
ili nekakav moždani napor, učinjen našom
voljom, ne dovodi do uspeha.
Nikola Tesla
Sadržaj
Uvod
Elektrostatika
Vremenski konstantne električne struje
Kretanje naelektrisane čestice u elektrostatičkom
polju u vakuumu
Naeletrisane čestice u magnetnom polju
Elektromagnetna indukcija
Vremenski promenljive električne struje. Redna RLC
veza
Paralelna veza elemenata u kolu
Višefazni sistemi
Elektronika
1. Uvod
1.1 Fizičke veličine i jedinice, SI
sistem jedinica
Fizičke veličine opisuju pojave,
procese i svojstva fizičkih tela. Izmeriti
neku fizičku veličinu znači uporediti je
sa odgovarajućom veličinom iste vrste,
koja je izabrana za jednicu mere. Otuda
se rezultat merenja izražava brojnom
vrednošću i jednicom mere:
x ({ x } { x })[ x ]
Dogovorom je izabrano sedam
fizičkih veličina za osnovne - osnovne
jedinice. Jedinice koje se dobijaju preko
osnovnih - izvedene jedinice.
Skup osnovnih i izvedenih jedinica se
naziva sistem jedinica. Na
međunarodnoj konferenciji 1960.
godine usvojen je međunarodni sistem
jedinica (SI). Na tom skupu za osnovne
fizičke veličine uvedene su jedinice koje
su date u tabeli 1.3.1.
Osim osnovnih jedinica SI sistema
postoje i izvedene jedinice. Razmotrimo
neke od njih.
Jedinica za brzinu se može dobiti iz
poznate definicije brzine:
[v ]
[s]
[t ]
m
s
ms
1
Jedinicu za ubrzanje ćemo dobiti iz
definicije ubrzanja:
m
[v ]
m
2
s
[a ]
ms
2
[t ]
s
s
Jedinica za silu se može dobiti iz
čuvenog drugog Njutnovog zakona:
[ F ] [ m ] [ a ] kg
m
s
2
kg m s
2
1N
1.2 Skalarne i vektorske fizičke
veličine. Osnovne operacije sa
vektorima.
Skalarne fizičke veličine se mogu izraziti
potpuno samo brojnom vrednošću i odogovarajućom
jedinicom merenja - npr. masa, vreme, zapremina,
gustina i dr.
Vektorske fizičke veličine karakteriše pravac,
smer i intenzitet (brojna vrednost). Takve veličine su
npr. brzina, ubrzanje, sila, itd.
Tenzorske fizičke veličine okarakterisane su sa
devet karakteristika. To su npr. tenzor inercije,
permitivnosti, tenzor permeabilnosti i sl.
Skalarne fizičke veličine se sabiraju,
množe, oduzimaju itd. algebarski, tj. ako
imamo dve skalarne fizičke veličine a i b,
onda je zbir a+b, razlika a-b, proizvod,
količnik a (b0).
b
Dva vektora su jednaka ako su im
jednaki intenziteti, pravci i smerovi.
Vektorske fizičke veličine i (vidi sliku
1.5.1) možemo sabrati, metodom
paralelograma, što je prikazano na slici
1.5.2.
Dovedemo oba vektora u zajedničku
napadnu tačku. Obrazujemo
paralelogram.
a1
a
a1
a2
Vektor
vektor.
a a1 a 2
a2
predstavlja rezultujući
Sabiranje pomenutih vektora metodom
poligona, prikazano na slici 1.5.3.
a
a1
a2
Slika 1.5.3
Intenzitet vektora se dobija primenom
kosinusne teoreme. Sa slike 1.5.4,
možemo pisati na osnovu kosinusne
teoreme:
B
a
A
a1
-
C
a2
Slika 1.5.4
a
2
a 1 a 2 2 a 1 a 2 cos ( - )
2
2
Trigonometrijski krug
y
rr
si n
cos
x
r =1
y
r
rr
cos ( - ) = -cos
cos( cos
r =1
x
Konačno napisati izraz koji ćemo koristiti
za nalaženje rezultujućeg vektora:
a
2
2
a1
2
a2
2 a 1 a 2 cos
Na slici 1.5.5 je prikazan slučaj
oduzimanja vektora
a ' a1 a 2 a1 ( a 2 )
a'
-a 2
Slika 1.5.5
a1
Na slici 1.5.6 je prikazan slučaj
oduzimanja vektora
-a 1
a2
a ''
a a 2 a1
U slučaju da treba da saberemo ili
oduzmemo više vektora mnogo je efikasnije
raditi metodom poligona. Razmotrimo sledeći
primer. Na slici 1.5.7 data su tri vektora i treba
naći rezultujući vektor:
R a1 a 2 a 3
a2
a1
a3
Slika 1.5.7
-a 3
R
a 1+ a 2
a1
a2
T
a1
a2
T1
a3
Komponente vektora su vektorske veličine, i
one se često koriste zbog elegantnijeg i
efikasnijeg rada, posebno u koordinatnim
sistemima. U x, y koordinatnom sistemu obično
vektor razlažemo na dve uzajamno normalne
komponente, vidi sliku 1.5.9 i 1.5.10:
y
a ax ay
b bx by
y
by
b
a
ay
ax
Slika 1.5.9
x
bx
Slika 1.5.19
x
Odgovarajući intenziteti vektora, prema
Pitagorinoj teoremi:
a
2
ax ay
2
2
b
2
bx by
2
2
Projekcije vektora su skalarne
veličine. One mogu biti pozitivne i
negativne.
y
y
ay
b
a
by
ax
x
a x a cos 0
a y a sin 0
bx
b x b cos 0
b y b sin 0
x
a
Proizvod vektora
i skalara p daje vektor čiji
je pravac i smer isti kao i pravac i smer vektora,
dok je intenzitet veći p puta(p>0) (slika 1.5.13).
p.a
a
Slika 1.5.13
Ort – jedinični vektor
Svaki vektor se može prikazati kao
proizvod svog intenziteta i jedničnog
vektora - orta:
a a a 0
a a ; a0 1
U slučaju dve dimenzije, x i y, imamo ortove osa i , j vidi sliku 1.5.14,
ili u slučaju tri dimenzije , i ,j,k vidi sliku 1.5.15.
y
z
j
j
i
k
x
i
y
x
Slika 1.5.14
Slika 1.5.15
Pomenimo dalje još dve mogućnosti
množenja vektora.
Skalarni proizvod dva vektora daje
skalar. Po definiciji skalarni proizvod
vektora je:
c a b a b cos a b cos
Skalarni proizvod takođe možemo
izraziti na sledeći način, preko projekcije
jednog vektora na drugi:
b
ab
ba
a
c a b b a ba
Vektorski proizvod dva vektora je
vektor :
c a b
Čita se a krst b
ili
c a b sin
Pravac vektora je normalan i na jedan i na
drugi vektor, a smer određujemo pravilom
desnog zavrtnja i očigledno je da važi:
c
b
a
b a c
b
a
-c
Možemo dakle zaključiti da za
vektorski proizvod ne važi zakon
komutacije, tj.:
a b b a
Ukoliko je ugao između vektora 90,
tada je intenzitet vektora jednak:
c a b
Primer Dokaži da su vektori e i f
uzajamno normalni. Vektori i sa dati sa:
e ab
f ab
Vektori i imaju iste intenzitete i
predstavljeni su na slici 1.5.18.
a
b
Slika 1.5.18
Rešenje Po definiciji skalarnog proizvoda
imamo:
2
2
e f a b a b a a ab b a b b a b 0
cos 0 90
0
Primer Dati su vektori a i b, čiji su
intenziteti a 2 i b 3 . Ugao između
njih 45
0
Odredi:
a.
ab
b.
a b a 2b
a b 2 3 cos 45 6
2
3 2
2
2
2
a b a 2 b a 2 ab ab 2 b 4 12 6 18 8
Dodatak 1
Elementi trigonometrije
Pravougli trougao
a i b katete; c hipotenuza
c
sin
suprotna
kateta
hipotenuza
a
cos
nalegla
c
kateta
hipotenuza
b
tg tan
90
ctg cot
suprotna
a
b
c
kateta
a
nalegla
kateta
b
nalegla
kateta
b
suprotna
kateta
a
c
a
sin
suprotna
hipotenuza
nalegla kateta
cos
tg tan
suprotna
nalegla
ctg cot
nalegla
suprotna
kateta
kateta
a
c
kateta
kateta
b
c
hipotenuza
b
90
kateta
b
a
a
b
Odrediti vrednosti sin, cos, tan
i cot za uglove:
30
45
60
Uzimamo jednakostranični
trougao
a
a
a
Delimo trougao na dva
jednaka dela
a
a
a
Sada imamo sledeću situaciju:
a
1
sin 30 2
a
2
a
60
a
a
30 30
h
. .
a
2
a 3
cos 30
60
a
2
a
2
a
2
tg 30 tan 30
2
a 3
h
2
a
2
a
2
3
1
3
3
3
2
2
a 3
h
a 3
2
ctg 30 cot 30
2
a
2
3
1
3
U slučaju ugla od
45
Uzimamo kvadrat i delimo ga po dijagonali.
Koristimo Pitagorinu teoremu
h
45
45
.
a
h
h
2
a
2
2
2a
a
ha 2
a
2
2
ai b
Primer. Sabrati vektore
( a 5 , b 4 ), koji su dati na slici
b
a
30
b
by
a
30
bx
by
bx
b 3
by
2
1
b
b
2
2
c a b x b
2
2
2
y
c
c
2
b 3
b
a
2
2
41 20 3
2
Slide 18
Dr Vjekoslav Sajfert
ELEKTROTEHNIKA SA ELEKTRONIKOM
E+
E
E_
x
r
l
2
+q
-q
l
Univerzitet u Novom Sadu
Tehnički Fakultet "Mihajlo Pupin", Zrenjanin
Zrenjanin, 2007
Instinkt je nešto iznad znanja. Nema
sumnje da mi imamo u mozgu neka fina
nervna vlakna koja nam omugućavaju da
osetimo istinu kada logično zaključivanje
ili nekakav moždani napor, učinjen našom
voljom, ne dovodi do uspeha.
Nikola Tesla
Literatura
Dr Vjekoslav Sajfert, Elektrotehnika,
TFZR
Dr Borislav Odadžić, dr Vjekoslav
Sajfert, mr Vojin Kerleta, Zbirka
zadataka iz elektrotehnike sa
elektronikom, TFZR
Instinkt je nešto iznad znanja. Nema
sumnje da mi imamo u mozgu neka fina
nervna vlakna koja nam omugućavaju da
osetimo istinu kada logično zaključivanje
ili nekakav moždani napor, učinjen našom
voljom, ne dovodi do uspeha.
Nikola Tesla
Sadržaj
Uvod
Elektrostatika
Vremenski konstantne električne struje
Kretanje naelektrisane čestice u elektrostatičkom
polju u vakuumu
Naeletrisane čestice u magnetnom polju
Elektromagnetna indukcija
Vremenski promenljive električne struje. Redna RLC
veza
Paralelna veza elemenata u kolu
Višefazni sistemi
Elektronika
1. Uvod
1.1 Fizičke veličine i jedinice, SI
sistem jedinica
Fizičke veličine opisuju pojave,
procese i svojstva fizičkih tela. Izmeriti
neku fizičku veličinu znači uporediti je
sa odgovarajućom veličinom iste vrste,
koja je izabrana za jednicu mere. Otuda
se rezultat merenja izražava brojnom
vrednošću i jednicom mere:
x ({ x } { x })[ x ]
Dogovorom je izabrano sedam
fizičkih veličina za osnovne - osnovne
jedinice. Jedinice koje se dobijaju preko
osnovnih - izvedene jedinice.
Skup osnovnih i izvedenih jedinica se
naziva sistem jedinica. Na
međunarodnoj konferenciji 1960.
godine usvojen je međunarodni sistem
jedinica (SI). Na tom skupu za osnovne
fizičke veličine uvedene su jedinice koje
su date u tabeli 1.3.1.
Osim osnovnih jedinica SI sistema
postoje i izvedene jedinice. Razmotrimo
neke od njih.
Jedinica za brzinu se može dobiti iz
poznate definicije brzine:
[v ]
[s]
[t ]
m
s
ms
1
Jedinicu za ubrzanje ćemo dobiti iz
definicije ubrzanja:
m
[v ]
m
2
s
[a ]
ms
2
[t ]
s
s
Jedinica za silu se može dobiti iz
čuvenog drugog Njutnovog zakona:
[ F ] [ m ] [ a ] kg
m
s
2
kg m s
2
1N
1.2 Skalarne i vektorske fizičke
veličine. Osnovne operacije sa
vektorima.
Skalarne fizičke veličine se mogu izraziti
potpuno samo brojnom vrednošću i odogovarajućom
jedinicom merenja - npr. masa, vreme, zapremina,
gustina i dr.
Vektorske fizičke veličine karakteriše pravac,
smer i intenzitet (brojna vrednost). Takve veličine su
npr. brzina, ubrzanje, sila, itd.
Tenzorske fizičke veličine okarakterisane su sa
devet karakteristika. To su npr. tenzor inercije,
permitivnosti, tenzor permeabilnosti i sl.
Skalarne fizičke veličine se sabiraju,
množe, oduzimaju itd. algebarski, tj. ako
imamo dve skalarne fizičke veličine a i b,
onda je zbir a+b, razlika a-b, proizvod,
količnik a (b0).
b
Dva vektora su jednaka ako su im
jednaki intenziteti, pravci i smerovi.
Vektorske fizičke veličine i (vidi sliku
1.5.1) možemo sabrati, metodom
paralelograma, što je prikazano na slici
1.5.2.
Dovedemo oba vektora u zajedničku
napadnu tačku. Obrazujemo
paralelogram.
a1
a
a1
a2
Vektor
vektor.
a a1 a 2
a2
predstavlja rezultujući
Sabiranje pomenutih vektora metodom
poligona, prikazano na slici 1.5.3.
a
a1
a2
Slika 1.5.3
Intenzitet vektora se dobija primenom
kosinusne teoreme. Sa slike 1.5.4,
možemo pisati na osnovu kosinusne
teoreme:
B
a
A
a1
-
C
a2
Slika 1.5.4
a
2
a 1 a 2 2 a 1 a 2 cos ( - )
2
2
Trigonometrijski krug
y
rr
si n
cos
x
r =1
y
r
rr
cos ( - ) = -cos
cos( cos
r =1
x
Konačno napisati izraz koji ćemo koristiti
za nalaženje rezultujućeg vektora:
a
2
2
a1
2
a2
2 a 1 a 2 cos
Na slici 1.5.5 je prikazan slučaj
oduzimanja vektora
a ' a1 a 2 a1 ( a 2 )
a'
-a 2
Slika 1.5.5
a1
Na slici 1.5.6 je prikazan slučaj
oduzimanja vektora
-a 1
a2
a ''
a a 2 a1
U slučaju da treba da saberemo ili
oduzmemo više vektora mnogo je efikasnije
raditi metodom poligona. Razmotrimo sledeći
primer. Na slici 1.5.7 data su tri vektora i treba
naći rezultujući vektor:
R a1 a 2 a 3
a2
a1
a3
Slika 1.5.7
-a 3
R
a 1+ a 2
a1
a2
T
a1
a2
T1
a3
Komponente vektora su vektorske veličine, i
one se često koriste zbog elegantnijeg i
efikasnijeg rada, posebno u koordinatnim
sistemima. U x, y koordinatnom sistemu obično
vektor razlažemo na dve uzajamno normalne
komponente, vidi sliku 1.5.9 i 1.5.10:
y
a ax ay
b bx by
y
by
b
a
ay
ax
Slika 1.5.9
x
bx
Slika 1.5.19
x
Odgovarajući intenziteti vektora, prema
Pitagorinoj teoremi:
a
2
ax ay
2
2
b
2
bx by
2
2
Projekcije vektora su skalarne
veličine. One mogu biti pozitivne i
negativne.
y
y
ay
b
a
by
ax
x
a x a cos 0
a y a sin 0
bx
b x b cos 0
b y b sin 0
x
a
Proizvod vektora
i skalara p daje vektor čiji
je pravac i smer isti kao i pravac i smer vektora,
dok je intenzitet veći p puta(p>0) (slika 1.5.13).
p.a
a
Slika 1.5.13
Ort – jedinični vektor
Svaki vektor se može prikazati kao
proizvod svog intenziteta i jedničnog
vektora - orta:
a a a 0
a a ; a0 1
U slučaju dve dimenzije, x i y, imamo ortove osa i , j vidi sliku 1.5.14,
ili u slučaju tri dimenzije , i ,j,k vidi sliku 1.5.15.
y
z
j
j
i
k
x
i
y
x
Slika 1.5.14
Slika 1.5.15
Pomenimo dalje još dve mogućnosti
množenja vektora.
Skalarni proizvod dva vektora daje
skalar. Po definiciji skalarni proizvod
vektora je:
c a b a b cos a b cos
Skalarni proizvod takođe možemo
izraziti na sledeći način, preko projekcije
jednog vektora na drugi:
b
ab
ba
a
c a b b a ba
Vektorski proizvod dva vektora je
vektor :
c a b
Čita se a krst b
ili
c a b sin
Pravac vektora je normalan i na jedan i na
drugi vektor, a smer određujemo pravilom
desnog zavrtnja i očigledno je da važi:
c
b
a
b a c
b
a
-c
Možemo dakle zaključiti da za
vektorski proizvod ne važi zakon
komutacije, tj.:
a b b a
Ukoliko je ugao između vektora 90,
tada je intenzitet vektora jednak:
c a b
Primer Dokaži da su vektori e i f
uzajamno normalni. Vektori i sa dati sa:
e ab
f ab
Vektori i imaju iste intenzitete i
predstavljeni su na slici 1.5.18.
a
b
Slika 1.5.18
Rešenje Po definiciji skalarnog proizvoda
imamo:
2
2
e f a b a b a a ab b a b b a b 0
cos 0 90
0
Primer Dati su vektori a i b, čiji su
intenziteti a 2 i b 3 . Ugao između
njih 45
0
Odredi:
a.
ab
b.
a b a 2b
a b 2 3 cos 45 6
2
3 2
2
2
2
a b a 2 b a 2 ab ab 2 b 4 12 6 18 8
Dodatak 1
Elementi trigonometrije
Pravougli trougao
a i b katete; c hipotenuza
c
sin
suprotna
kateta
hipotenuza
a
cos
nalegla
c
kateta
hipotenuza
b
tg tan
90
ctg cot
suprotna
a
b
c
kateta
a
nalegla
kateta
b
nalegla
kateta
b
suprotna
kateta
a
c
a
sin
suprotna
hipotenuza
nalegla kateta
cos
tg tan
suprotna
nalegla
ctg cot
nalegla
suprotna
kateta
kateta
a
c
kateta
kateta
b
c
hipotenuza
b
90
kateta
b
a
a
b
Odrediti vrednosti sin, cos, tan
i cot za uglove:
30
45
60
Uzimamo jednakostranični
trougao
a
a
a
Delimo trougao na dva
jednaka dela
a
a
a
Sada imamo sledeću situaciju:
a
1
sin 30 2
a
2
a
60
a
a
30 30
h
. .
a
2
a 3
cos 30
60
a
2
a
2
a
2
tg 30 tan 30
2
a 3
h
2
a
2
a
2
3
1
3
3
3
2
2
a 3
h
a 3
2
ctg 30 cot 30
2
a
2
3
1
3
U slučaju ugla od
45
Uzimamo kvadrat i delimo ga po dijagonali.
Koristimo Pitagorinu teoremu
h
45
45
.
a
h
h
2
a
2
2
2a
a
ha 2
a
2
2
ai b
Primer. Sabrati vektore
( a 5 , b 4 ), koji su dati na slici
b
a
30
b
by
a
30
bx
by
bx
b 3
by
2
1
b
b
2
2
c a b x b
2
2
2
y
c
c
2
b 3
b
a
2
2
41 20 3
2
Slide 19
Dr Vjekoslav Sajfert
ELEKTROTEHNIKA SA ELEKTRONIKOM
E+
E
E_
x
r
l
2
+q
-q
l
Univerzitet u Novom Sadu
Tehnički Fakultet "Mihajlo Pupin", Zrenjanin
Zrenjanin, 2007
Instinkt je nešto iznad znanja. Nema
sumnje da mi imamo u mozgu neka fina
nervna vlakna koja nam omugućavaju da
osetimo istinu kada logično zaključivanje
ili nekakav moždani napor, učinjen našom
voljom, ne dovodi do uspeha.
Nikola Tesla
Literatura
Dr Vjekoslav Sajfert, Elektrotehnika,
TFZR
Dr Borislav Odadžić, dr Vjekoslav
Sajfert, mr Vojin Kerleta, Zbirka
zadataka iz elektrotehnike sa
elektronikom, TFZR
Instinkt je nešto iznad znanja. Nema
sumnje da mi imamo u mozgu neka fina
nervna vlakna koja nam omugućavaju da
osetimo istinu kada logično zaključivanje
ili nekakav moždani napor, učinjen našom
voljom, ne dovodi do uspeha.
Nikola Tesla
Sadržaj
Uvod
Elektrostatika
Vremenski konstantne električne struje
Kretanje naelektrisane čestice u elektrostatičkom
polju u vakuumu
Naeletrisane čestice u magnetnom polju
Elektromagnetna indukcija
Vremenski promenljive električne struje. Redna RLC
veza
Paralelna veza elemenata u kolu
Višefazni sistemi
Elektronika
1. Uvod
1.1 Fizičke veličine i jedinice, SI
sistem jedinica
Fizičke veličine opisuju pojave,
procese i svojstva fizičkih tela. Izmeriti
neku fizičku veličinu znači uporediti je
sa odgovarajućom veličinom iste vrste,
koja je izabrana za jednicu mere. Otuda
se rezultat merenja izražava brojnom
vrednošću i jednicom mere:
x ({ x } { x })[ x ]
Dogovorom je izabrano sedam
fizičkih veličina za osnovne - osnovne
jedinice. Jedinice koje se dobijaju preko
osnovnih - izvedene jedinice.
Skup osnovnih i izvedenih jedinica se
naziva sistem jedinica. Na
međunarodnoj konferenciji 1960.
godine usvojen je međunarodni sistem
jedinica (SI). Na tom skupu za osnovne
fizičke veličine uvedene su jedinice koje
su date u tabeli 1.3.1.
Osim osnovnih jedinica SI sistema
postoje i izvedene jedinice. Razmotrimo
neke od njih.
Jedinica za brzinu se može dobiti iz
poznate definicije brzine:
[v ]
[s]
[t ]
m
s
ms
1
Jedinicu za ubrzanje ćemo dobiti iz
definicije ubrzanja:
m
[v ]
m
2
s
[a ]
ms
2
[t ]
s
s
Jedinica za silu se može dobiti iz
čuvenog drugog Njutnovog zakona:
[ F ] [ m ] [ a ] kg
m
s
2
kg m s
2
1N
1.2 Skalarne i vektorske fizičke
veličine. Osnovne operacije sa
vektorima.
Skalarne fizičke veličine se mogu izraziti
potpuno samo brojnom vrednošću i odogovarajućom
jedinicom merenja - npr. masa, vreme, zapremina,
gustina i dr.
Vektorske fizičke veličine karakteriše pravac,
smer i intenzitet (brojna vrednost). Takve veličine su
npr. brzina, ubrzanje, sila, itd.
Tenzorske fizičke veličine okarakterisane su sa
devet karakteristika. To su npr. tenzor inercije,
permitivnosti, tenzor permeabilnosti i sl.
Skalarne fizičke veličine se sabiraju,
množe, oduzimaju itd. algebarski, tj. ako
imamo dve skalarne fizičke veličine a i b,
onda je zbir a+b, razlika a-b, proizvod,
količnik a (b0).
b
Dva vektora su jednaka ako su im
jednaki intenziteti, pravci i smerovi.
Vektorske fizičke veličine i (vidi sliku
1.5.1) možemo sabrati, metodom
paralelograma, što je prikazano na slici
1.5.2.
Dovedemo oba vektora u zajedničku
napadnu tačku. Obrazujemo
paralelogram.
a1
a
a1
a2
Vektor
vektor.
a a1 a 2
a2
predstavlja rezultujući
Sabiranje pomenutih vektora metodom
poligona, prikazano na slici 1.5.3.
a
a1
a2
Slika 1.5.3
Intenzitet vektora se dobija primenom
kosinusne teoreme. Sa slike 1.5.4,
možemo pisati na osnovu kosinusne
teoreme:
B
a
A
a1
-
C
a2
Slika 1.5.4
a
2
a 1 a 2 2 a 1 a 2 cos ( - )
2
2
Trigonometrijski krug
y
rr
si n
cos
x
r =1
y
r
rr
cos ( - ) = -cos
cos( cos
r =1
x
Konačno napisati izraz koji ćemo koristiti
za nalaženje rezultujućeg vektora:
a
2
2
a1
2
a2
2 a 1 a 2 cos
Na slici 1.5.5 je prikazan slučaj
oduzimanja vektora
a ' a1 a 2 a1 ( a 2 )
a'
-a 2
Slika 1.5.5
a1
Na slici 1.5.6 je prikazan slučaj
oduzimanja vektora
-a 1
a2
a ''
a a 2 a1
U slučaju da treba da saberemo ili
oduzmemo više vektora mnogo je efikasnije
raditi metodom poligona. Razmotrimo sledeći
primer. Na slici 1.5.7 data su tri vektora i treba
naći rezultujući vektor:
R a1 a 2 a 3
a2
a1
a3
Slika 1.5.7
-a 3
R
a 1+ a 2
a1
a2
T
a1
a2
T1
a3
Komponente vektora su vektorske veličine, i
one se često koriste zbog elegantnijeg i
efikasnijeg rada, posebno u koordinatnim
sistemima. U x, y koordinatnom sistemu obično
vektor razlažemo na dve uzajamno normalne
komponente, vidi sliku 1.5.9 i 1.5.10:
y
a ax ay
b bx by
y
by
b
a
ay
ax
Slika 1.5.9
x
bx
Slika 1.5.19
x
Odgovarajući intenziteti vektora, prema
Pitagorinoj teoremi:
a
2
ax ay
2
2
b
2
bx by
2
2
Projekcije vektora su skalarne
veličine. One mogu biti pozitivne i
negativne.
y
y
ay
b
a
by
ax
x
a x a cos 0
a y a sin 0
bx
b x b cos 0
b y b sin 0
x
a
Proizvod vektora
i skalara p daje vektor čiji
je pravac i smer isti kao i pravac i smer vektora,
dok je intenzitet veći p puta(p>0) (slika 1.5.13).
p.a
a
Slika 1.5.13
Ort – jedinični vektor
Svaki vektor se može prikazati kao
proizvod svog intenziteta i jedničnog
vektora - orta:
a a a 0
a a ; a0 1
U slučaju dve dimenzije, x i y, imamo ortove osa i , j vidi sliku 1.5.14,
ili u slučaju tri dimenzije , i ,j,k vidi sliku 1.5.15.
y
z
j
j
i
k
x
i
y
x
Slika 1.5.14
Slika 1.5.15
Pomenimo dalje još dve mogućnosti
množenja vektora.
Skalarni proizvod dva vektora daje
skalar. Po definiciji skalarni proizvod
vektora je:
c a b a b cos a b cos
Skalarni proizvod takođe možemo
izraziti na sledeći način, preko projekcije
jednog vektora na drugi:
b
ab
ba
a
c a b b a ba
Vektorski proizvod dva vektora je
vektor :
c a b
Čita se a krst b
ili
c a b sin
Pravac vektora je normalan i na jedan i na
drugi vektor, a smer određujemo pravilom
desnog zavrtnja i očigledno je da važi:
c
b
a
b a c
b
a
-c
Možemo dakle zaključiti da za
vektorski proizvod ne važi zakon
komutacije, tj.:
a b b a
Ukoliko je ugao između vektora 90,
tada je intenzitet vektora jednak:
c a b
Primer Dokaži da su vektori e i f
uzajamno normalni. Vektori i sa dati sa:
e ab
f ab
Vektori i imaju iste intenzitete i
predstavljeni su na slici 1.5.18.
a
b
Slika 1.5.18
Rešenje Po definiciji skalarnog proizvoda
imamo:
2
2
e f a b a b a a ab b a b b a b 0
cos 0 90
0
Primer Dati su vektori a i b, čiji su
intenziteti a 2 i b 3 . Ugao između
njih 45
0
Odredi:
a.
ab
b.
a b a 2b
a b 2 3 cos 45 6
2
3 2
2
2
2
a b a 2 b a 2 ab ab 2 b 4 12 6 18 8
Dodatak 1
Elementi trigonometrije
Pravougli trougao
a i b katete; c hipotenuza
c
sin
suprotna
kateta
hipotenuza
a
cos
nalegla
c
kateta
hipotenuza
b
tg tan
90
ctg cot
suprotna
a
b
c
kateta
a
nalegla
kateta
b
nalegla
kateta
b
suprotna
kateta
a
c
a
sin
suprotna
hipotenuza
nalegla kateta
cos
tg tan
suprotna
nalegla
ctg cot
nalegla
suprotna
kateta
kateta
a
c
kateta
kateta
b
c
hipotenuza
b
90
kateta
b
a
a
b
Odrediti vrednosti sin, cos, tan
i cot za uglove:
30
45
60
Uzimamo jednakostranični
trougao
a
a
a
Delimo trougao na dva
jednaka dela
a
a
a
Sada imamo sledeću situaciju:
a
1
sin 30 2
a
2
a
60
a
a
30 30
h
. .
a
2
a 3
cos 30
60
a
2
a
2
a
2
tg 30 tan 30
2
a 3
h
2
a
2
a
2
3
1
3
3
3
2
2
a 3
h
a 3
2
ctg 30 cot 30
2
a
2
3
1
3
U slučaju ugla od
45
Uzimamo kvadrat i delimo ga po dijagonali.
Koristimo Pitagorinu teoremu
h
45
45
.
a
h
h
2
a
2
2
2a
a
ha 2
a
2
2
ai b
Primer. Sabrati vektore
( a 5 , b 4 ), koji su dati na slici
b
a
30
b
by
a
30
bx
by
bx
b 3
by
2
1
b
b
2
2
c a b x b
2
2
2
y
c
c
2
b 3
b
a
2
2
41 20 3
2
Slide 20
Dr Vjekoslav Sajfert
ELEKTROTEHNIKA SA ELEKTRONIKOM
E+
E
E_
x
r
l
2
+q
-q
l
Univerzitet u Novom Sadu
Tehnički Fakultet "Mihajlo Pupin", Zrenjanin
Zrenjanin, 2007
Instinkt je nešto iznad znanja. Nema
sumnje da mi imamo u mozgu neka fina
nervna vlakna koja nam omugućavaju da
osetimo istinu kada logično zaključivanje
ili nekakav moždani napor, učinjen našom
voljom, ne dovodi do uspeha.
Nikola Tesla
Literatura
Dr Vjekoslav Sajfert, Elektrotehnika,
TFZR
Dr Borislav Odadžić, dr Vjekoslav
Sajfert, mr Vojin Kerleta, Zbirka
zadataka iz elektrotehnike sa
elektronikom, TFZR
Instinkt je nešto iznad znanja. Nema
sumnje da mi imamo u mozgu neka fina
nervna vlakna koja nam omugućavaju da
osetimo istinu kada logično zaključivanje
ili nekakav moždani napor, učinjen našom
voljom, ne dovodi do uspeha.
Nikola Tesla
Sadržaj
Uvod
Elektrostatika
Vremenski konstantne električne struje
Kretanje naelektrisane čestice u elektrostatičkom
polju u vakuumu
Naeletrisane čestice u magnetnom polju
Elektromagnetna indukcija
Vremenski promenljive električne struje. Redna RLC
veza
Paralelna veza elemenata u kolu
Višefazni sistemi
Elektronika
1. Uvod
1.1 Fizičke veličine i jedinice, SI
sistem jedinica
Fizičke veličine opisuju pojave,
procese i svojstva fizičkih tela. Izmeriti
neku fizičku veličinu znači uporediti je
sa odgovarajućom veličinom iste vrste,
koja je izabrana za jednicu mere. Otuda
se rezultat merenja izražava brojnom
vrednošću i jednicom mere:
x ({ x } { x })[ x ]
Dogovorom je izabrano sedam
fizičkih veličina za osnovne - osnovne
jedinice. Jedinice koje se dobijaju preko
osnovnih - izvedene jedinice.
Skup osnovnih i izvedenih jedinica se
naziva sistem jedinica. Na
međunarodnoj konferenciji 1960.
godine usvojen je međunarodni sistem
jedinica (SI). Na tom skupu za osnovne
fizičke veličine uvedene su jedinice koje
su date u tabeli 1.3.1.
Osim osnovnih jedinica SI sistema
postoje i izvedene jedinice. Razmotrimo
neke od njih.
Jedinica za brzinu se može dobiti iz
poznate definicije brzine:
[v ]
[s]
[t ]
m
s
ms
1
Jedinicu za ubrzanje ćemo dobiti iz
definicije ubrzanja:
m
[v ]
m
2
s
[a ]
ms
2
[t ]
s
s
Jedinica za silu se može dobiti iz
čuvenog drugog Njutnovog zakona:
[ F ] [ m ] [ a ] kg
m
s
2
kg m s
2
1N
1.2 Skalarne i vektorske fizičke
veličine. Osnovne operacije sa
vektorima.
Skalarne fizičke veličine se mogu izraziti
potpuno samo brojnom vrednošću i odogovarajućom
jedinicom merenja - npr. masa, vreme, zapremina,
gustina i dr.
Vektorske fizičke veličine karakteriše pravac,
smer i intenzitet (brojna vrednost). Takve veličine su
npr. brzina, ubrzanje, sila, itd.
Tenzorske fizičke veličine okarakterisane su sa
devet karakteristika. To su npr. tenzor inercije,
permitivnosti, tenzor permeabilnosti i sl.
Skalarne fizičke veličine se sabiraju,
množe, oduzimaju itd. algebarski, tj. ako
imamo dve skalarne fizičke veličine a i b,
onda je zbir a+b, razlika a-b, proizvod,
količnik a (b0).
b
Dva vektora su jednaka ako su im
jednaki intenziteti, pravci i smerovi.
Vektorske fizičke veličine i (vidi sliku
1.5.1) možemo sabrati, metodom
paralelograma, što je prikazano na slici
1.5.2.
Dovedemo oba vektora u zajedničku
napadnu tačku. Obrazujemo
paralelogram.
a1
a
a1
a2
Vektor
vektor.
a a1 a 2
a2
predstavlja rezultujući
Sabiranje pomenutih vektora metodom
poligona, prikazano na slici 1.5.3.
a
a1
a2
Slika 1.5.3
Intenzitet vektora se dobija primenom
kosinusne teoreme. Sa slike 1.5.4,
možemo pisati na osnovu kosinusne
teoreme:
B
a
A
a1
-
C
a2
Slika 1.5.4
a
2
a 1 a 2 2 a 1 a 2 cos ( - )
2
2
Trigonometrijski krug
y
rr
si n
cos
x
r =1
y
r
rr
cos ( - ) = -cos
cos( cos
r =1
x
Konačno napisati izraz koji ćemo koristiti
za nalaženje rezultujućeg vektora:
a
2
2
a1
2
a2
2 a 1 a 2 cos
Na slici 1.5.5 je prikazan slučaj
oduzimanja vektora
a ' a1 a 2 a1 ( a 2 )
a'
-a 2
Slika 1.5.5
a1
Na slici 1.5.6 je prikazan slučaj
oduzimanja vektora
-a 1
a2
a ''
a a 2 a1
U slučaju da treba da saberemo ili
oduzmemo više vektora mnogo je efikasnije
raditi metodom poligona. Razmotrimo sledeći
primer. Na slici 1.5.7 data su tri vektora i treba
naći rezultujući vektor:
R a1 a 2 a 3
a2
a1
a3
Slika 1.5.7
-a 3
R
a 1+ a 2
a1
a2
T
a1
a2
T1
a3
Komponente vektora su vektorske veličine, i
one se često koriste zbog elegantnijeg i
efikasnijeg rada, posebno u koordinatnim
sistemima. U x, y koordinatnom sistemu obično
vektor razlažemo na dve uzajamno normalne
komponente, vidi sliku 1.5.9 i 1.5.10:
y
a ax ay
b bx by
y
by
b
a
ay
ax
Slika 1.5.9
x
bx
Slika 1.5.19
x
Odgovarajući intenziteti vektora, prema
Pitagorinoj teoremi:
a
2
ax ay
2
2
b
2
bx by
2
2
Projekcije vektora su skalarne
veličine. One mogu biti pozitivne i
negativne.
y
y
ay
b
a
by
ax
x
a x a cos 0
a y a sin 0
bx
b x b cos 0
b y b sin 0
x
a
Proizvod vektora
i skalara p daje vektor čiji
je pravac i smer isti kao i pravac i smer vektora,
dok je intenzitet veći p puta(p>0) (slika 1.5.13).
p.a
a
Slika 1.5.13
Ort – jedinični vektor
Svaki vektor se može prikazati kao
proizvod svog intenziteta i jedničnog
vektora - orta:
a a a 0
a a ; a0 1
U slučaju dve dimenzije, x i y, imamo ortove osa i , j vidi sliku 1.5.14,
ili u slučaju tri dimenzije , i ,j,k vidi sliku 1.5.15.
y
z
j
j
i
k
x
i
y
x
Slika 1.5.14
Slika 1.5.15
Pomenimo dalje još dve mogućnosti
množenja vektora.
Skalarni proizvod dva vektora daje
skalar. Po definiciji skalarni proizvod
vektora je:
c a b a b cos a b cos
Skalarni proizvod takođe možemo
izraziti na sledeći način, preko projekcije
jednog vektora na drugi:
b
ab
ba
a
c a b b a ba
Vektorski proizvod dva vektora je
vektor :
c a b
Čita se a krst b
ili
c a b sin
Pravac vektora je normalan i na jedan i na
drugi vektor, a smer određujemo pravilom
desnog zavrtnja i očigledno je da važi:
c
b
a
b a c
b
a
-c
Možemo dakle zaključiti da za
vektorski proizvod ne važi zakon
komutacije, tj.:
a b b a
Ukoliko je ugao između vektora 90,
tada je intenzitet vektora jednak:
c a b
Primer Dokaži da su vektori e i f
uzajamno normalni. Vektori i sa dati sa:
e ab
f ab
Vektori i imaju iste intenzitete i
predstavljeni su na slici 1.5.18.
a
b
Slika 1.5.18
Rešenje Po definiciji skalarnog proizvoda
imamo:
2
2
e f a b a b a a ab b a b b a b 0
cos 0 90
0
Primer Dati su vektori a i b, čiji su
intenziteti a 2 i b 3 . Ugao između
njih 45
0
Odredi:
a.
ab
b.
a b a 2b
a b 2 3 cos 45 6
2
3 2
2
2
2
a b a 2 b a 2 ab ab 2 b 4 12 6 18 8
Dodatak 1
Elementi trigonometrije
Pravougli trougao
a i b katete; c hipotenuza
c
sin
suprotna
kateta
hipotenuza
a
cos
nalegla
c
kateta
hipotenuza
b
tg tan
90
ctg cot
suprotna
a
b
c
kateta
a
nalegla
kateta
b
nalegla
kateta
b
suprotna
kateta
a
c
a
sin
suprotna
hipotenuza
nalegla kateta
cos
tg tan
suprotna
nalegla
ctg cot
nalegla
suprotna
kateta
kateta
a
c
kateta
kateta
b
c
hipotenuza
b
90
kateta
b
a
a
b
Odrediti vrednosti sin, cos, tan
i cot za uglove:
30
45
60
Uzimamo jednakostranični
trougao
a
a
a
Delimo trougao na dva
jednaka dela
a
a
a
Sada imamo sledeću situaciju:
a
1
sin 30 2
a
2
a
60
a
a
30 30
h
. .
a
2
a 3
cos 30
60
a
2
a
2
a
2
tg 30 tan 30
2
a 3
h
2
a
2
a
2
3
1
3
3
3
2
2
a 3
h
a 3
2
ctg 30 cot 30
2
a
2
3
1
3
U slučaju ugla od
45
Uzimamo kvadrat i delimo ga po dijagonali.
Koristimo Pitagorinu teoremu
h
45
45
.
a
h
h
2
a
2
2
2a
a
ha 2
a
2
2
ai b
Primer. Sabrati vektore
( a 5 , b 4 ), koji su dati na slici
b
a
30
b
by
a
30
bx
by
bx
b 3
by
2
1
b
b
2
2
c a b x b
2
2
2
y
c
c
2
b 3
b
a
2
2
41 20 3
2
Slide 21
Dr Vjekoslav Sajfert
ELEKTROTEHNIKA SA ELEKTRONIKOM
E+
E
E_
x
r
l
2
+q
-q
l
Univerzitet u Novom Sadu
Tehnički Fakultet "Mihajlo Pupin", Zrenjanin
Zrenjanin, 2007
Instinkt je nešto iznad znanja. Nema
sumnje da mi imamo u mozgu neka fina
nervna vlakna koja nam omugućavaju da
osetimo istinu kada logično zaključivanje
ili nekakav moždani napor, učinjen našom
voljom, ne dovodi do uspeha.
Nikola Tesla
Literatura
Dr Vjekoslav Sajfert, Elektrotehnika,
TFZR
Dr Borislav Odadžić, dr Vjekoslav
Sajfert, mr Vojin Kerleta, Zbirka
zadataka iz elektrotehnike sa
elektronikom, TFZR
Instinkt je nešto iznad znanja. Nema
sumnje da mi imamo u mozgu neka fina
nervna vlakna koja nam omugućavaju da
osetimo istinu kada logično zaključivanje
ili nekakav moždani napor, učinjen našom
voljom, ne dovodi do uspeha.
Nikola Tesla
Sadržaj
Uvod
Elektrostatika
Vremenski konstantne električne struje
Kretanje naelektrisane čestice u elektrostatičkom
polju u vakuumu
Naeletrisane čestice u magnetnom polju
Elektromagnetna indukcija
Vremenski promenljive električne struje. Redna RLC
veza
Paralelna veza elemenata u kolu
Višefazni sistemi
Elektronika
1. Uvod
1.1 Fizičke veličine i jedinice, SI
sistem jedinica
Fizičke veličine opisuju pojave,
procese i svojstva fizičkih tela. Izmeriti
neku fizičku veličinu znači uporediti je
sa odgovarajućom veličinom iste vrste,
koja je izabrana za jednicu mere. Otuda
se rezultat merenja izražava brojnom
vrednošću i jednicom mere:
x ({ x } { x })[ x ]
Dogovorom je izabrano sedam
fizičkih veličina za osnovne - osnovne
jedinice. Jedinice koje se dobijaju preko
osnovnih - izvedene jedinice.
Skup osnovnih i izvedenih jedinica se
naziva sistem jedinica. Na
međunarodnoj konferenciji 1960.
godine usvojen je međunarodni sistem
jedinica (SI). Na tom skupu za osnovne
fizičke veličine uvedene su jedinice koje
su date u tabeli 1.3.1.
Osim osnovnih jedinica SI sistema
postoje i izvedene jedinice. Razmotrimo
neke od njih.
Jedinica za brzinu se može dobiti iz
poznate definicije brzine:
[v ]
[s]
[t ]
m
s
ms
1
Jedinicu za ubrzanje ćemo dobiti iz
definicije ubrzanja:
m
[v ]
m
2
s
[a ]
ms
2
[t ]
s
s
Jedinica za silu se može dobiti iz
čuvenog drugog Njutnovog zakona:
[ F ] [ m ] [ a ] kg
m
s
2
kg m s
2
1N
1.2 Skalarne i vektorske fizičke
veličine. Osnovne operacije sa
vektorima.
Skalarne fizičke veličine se mogu izraziti
potpuno samo brojnom vrednošću i odogovarajućom
jedinicom merenja - npr. masa, vreme, zapremina,
gustina i dr.
Vektorske fizičke veličine karakteriše pravac,
smer i intenzitet (brojna vrednost). Takve veličine su
npr. brzina, ubrzanje, sila, itd.
Tenzorske fizičke veličine okarakterisane su sa
devet karakteristika. To su npr. tenzor inercije,
permitivnosti, tenzor permeabilnosti i sl.
Skalarne fizičke veličine se sabiraju,
množe, oduzimaju itd. algebarski, tj. ako
imamo dve skalarne fizičke veličine a i b,
onda je zbir a+b, razlika a-b, proizvod,
količnik a (b0).
b
Dva vektora su jednaka ako su im
jednaki intenziteti, pravci i smerovi.
Vektorske fizičke veličine i (vidi sliku
1.5.1) možemo sabrati, metodom
paralelograma, što je prikazano na slici
1.5.2.
Dovedemo oba vektora u zajedničku
napadnu tačku. Obrazujemo
paralelogram.
a1
a
a1
a2
Vektor
vektor.
a a1 a 2
a2
predstavlja rezultujući
Sabiranje pomenutih vektora metodom
poligona, prikazano na slici 1.5.3.
a
a1
a2
Slika 1.5.3
Intenzitet vektora se dobija primenom
kosinusne teoreme. Sa slike 1.5.4,
možemo pisati na osnovu kosinusne
teoreme:
B
a
A
a1
-
C
a2
Slika 1.5.4
a
2
a 1 a 2 2 a 1 a 2 cos ( - )
2
2
Trigonometrijski krug
y
rr
si n
cos
x
r =1
y
r
rr
cos ( - ) = -cos
cos( cos
r =1
x
Konačno napisati izraz koji ćemo koristiti
za nalaženje rezultujućeg vektora:
a
2
2
a1
2
a2
2 a 1 a 2 cos
Na slici 1.5.5 je prikazan slučaj
oduzimanja vektora
a ' a1 a 2 a1 ( a 2 )
a'
-a 2
Slika 1.5.5
a1
Na slici 1.5.6 je prikazan slučaj
oduzimanja vektora
-a 1
a2
a ''
a a 2 a1
U slučaju da treba da saberemo ili
oduzmemo više vektora mnogo je efikasnije
raditi metodom poligona. Razmotrimo sledeći
primer. Na slici 1.5.7 data su tri vektora i treba
naći rezultujući vektor:
R a1 a 2 a 3
a2
a1
a3
Slika 1.5.7
-a 3
R
a 1+ a 2
a1
a2
T
a1
a2
T1
a3
Komponente vektora su vektorske veličine, i
one se često koriste zbog elegantnijeg i
efikasnijeg rada, posebno u koordinatnim
sistemima. U x, y koordinatnom sistemu obično
vektor razlažemo na dve uzajamno normalne
komponente, vidi sliku 1.5.9 i 1.5.10:
y
a ax ay
b bx by
y
by
b
a
ay
ax
Slika 1.5.9
x
bx
Slika 1.5.19
x
Odgovarajući intenziteti vektora, prema
Pitagorinoj teoremi:
a
2
ax ay
2
2
b
2
bx by
2
2
Projekcije vektora su skalarne
veličine. One mogu biti pozitivne i
negativne.
y
y
ay
b
a
by
ax
x
a x a cos 0
a y a sin 0
bx
b x b cos 0
b y b sin 0
x
a
Proizvod vektora
i skalara p daje vektor čiji
je pravac i smer isti kao i pravac i smer vektora,
dok je intenzitet veći p puta(p>0) (slika 1.5.13).
p.a
a
Slika 1.5.13
Ort – jedinični vektor
Svaki vektor se može prikazati kao
proizvod svog intenziteta i jedničnog
vektora - orta:
a a a 0
a a ; a0 1
U slučaju dve dimenzije, x i y, imamo ortove osa i , j vidi sliku 1.5.14,
ili u slučaju tri dimenzije , i ,j,k vidi sliku 1.5.15.
y
z
j
j
i
k
x
i
y
x
Slika 1.5.14
Slika 1.5.15
Pomenimo dalje još dve mogućnosti
množenja vektora.
Skalarni proizvod dva vektora daje
skalar. Po definiciji skalarni proizvod
vektora je:
c a b a b cos a b cos
Skalarni proizvod takođe možemo
izraziti na sledeći način, preko projekcije
jednog vektora na drugi:
b
ab
ba
a
c a b b a ba
Vektorski proizvod dva vektora je
vektor :
c a b
Čita se a krst b
ili
c a b sin
Pravac vektora je normalan i na jedan i na
drugi vektor, a smer određujemo pravilom
desnog zavrtnja i očigledno je da važi:
c
b
a
b a c
b
a
-c
Možemo dakle zaključiti da za
vektorski proizvod ne važi zakon
komutacije, tj.:
a b b a
Ukoliko je ugao između vektora 90,
tada je intenzitet vektora jednak:
c a b
Primer Dokaži da su vektori e i f
uzajamno normalni. Vektori i sa dati sa:
e ab
f ab
Vektori i imaju iste intenzitete i
predstavljeni su na slici 1.5.18.
a
b
Slika 1.5.18
Rešenje Po definiciji skalarnog proizvoda
imamo:
2
2
e f a b a b a a ab b a b b a b 0
cos 0 90
0
Primer Dati su vektori a i b, čiji su
intenziteti a 2 i b 3 . Ugao između
njih 45
0
Odredi:
a.
ab
b.
a b a 2b
a b 2 3 cos 45 6
2
3 2
2
2
2
a b a 2 b a 2 ab ab 2 b 4 12 6 18 8
Dodatak 1
Elementi trigonometrije
Pravougli trougao
a i b katete; c hipotenuza
c
sin
suprotna
kateta
hipotenuza
a
cos
nalegla
c
kateta
hipotenuza
b
tg tan
90
ctg cot
suprotna
a
b
c
kateta
a
nalegla
kateta
b
nalegla
kateta
b
suprotna
kateta
a
c
a
sin
suprotna
hipotenuza
nalegla kateta
cos
tg tan
suprotna
nalegla
ctg cot
nalegla
suprotna
kateta
kateta
a
c
kateta
kateta
b
c
hipotenuza
b
90
kateta
b
a
a
b
Odrediti vrednosti sin, cos, tan
i cot za uglove:
30
45
60
Uzimamo jednakostranični
trougao
a
a
a
Delimo trougao na dva
jednaka dela
a
a
a
Sada imamo sledeću situaciju:
a
1
sin 30 2
a
2
a
60
a
a
30 30
h
. .
a
2
a 3
cos 30
60
a
2
a
2
a
2
tg 30 tan 30
2
a 3
h
2
a
2
a
2
3
1
3
3
3
2
2
a 3
h
a 3
2
ctg 30 cot 30
2
a
2
3
1
3
U slučaju ugla od
45
Uzimamo kvadrat i delimo ga po dijagonali.
Koristimo Pitagorinu teoremu
h
45
45
.
a
h
h
2
a
2
2
2a
a
ha 2
a
2
2
ai b
Primer. Sabrati vektore
( a 5 , b 4 ), koji su dati na slici
b
a
30
b
by
a
30
bx
by
bx
b 3
by
2
1
b
b
2
2
c a b x b
2
2
2
y
c
c
2
b 3
b
a
2
2
41 20 3
2
Slide 22
Dr Vjekoslav Sajfert
ELEKTROTEHNIKA SA ELEKTRONIKOM
E+
E
E_
x
r
l
2
+q
-q
l
Univerzitet u Novom Sadu
Tehnički Fakultet "Mihajlo Pupin", Zrenjanin
Zrenjanin, 2007
Instinkt je nešto iznad znanja. Nema
sumnje da mi imamo u mozgu neka fina
nervna vlakna koja nam omugućavaju da
osetimo istinu kada logično zaključivanje
ili nekakav moždani napor, učinjen našom
voljom, ne dovodi do uspeha.
Nikola Tesla
Literatura
Dr Vjekoslav Sajfert, Elektrotehnika,
TFZR
Dr Borislav Odadžić, dr Vjekoslav
Sajfert, mr Vojin Kerleta, Zbirka
zadataka iz elektrotehnike sa
elektronikom, TFZR
Instinkt je nešto iznad znanja. Nema
sumnje da mi imamo u mozgu neka fina
nervna vlakna koja nam omugućavaju da
osetimo istinu kada logično zaključivanje
ili nekakav moždani napor, učinjen našom
voljom, ne dovodi do uspeha.
Nikola Tesla
Sadržaj
Uvod
Elektrostatika
Vremenski konstantne električne struje
Kretanje naelektrisane čestice u elektrostatičkom
polju u vakuumu
Naeletrisane čestice u magnetnom polju
Elektromagnetna indukcija
Vremenski promenljive električne struje. Redna RLC
veza
Paralelna veza elemenata u kolu
Višefazni sistemi
Elektronika
1. Uvod
1.1 Fizičke veličine i jedinice, SI
sistem jedinica
Fizičke veličine opisuju pojave,
procese i svojstva fizičkih tela. Izmeriti
neku fizičku veličinu znači uporediti je
sa odgovarajućom veličinom iste vrste,
koja je izabrana za jednicu mere. Otuda
se rezultat merenja izražava brojnom
vrednošću i jednicom mere:
x ({ x } { x })[ x ]
Dogovorom je izabrano sedam
fizičkih veličina za osnovne - osnovne
jedinice. Jedinice koje se dobijaju preko
osnovnih - izvedene jedinice.
Skup osnovnih i izvedenih jedinica se
naziva sistem jedinica. Na
međunarodnoj konferenciji 1960.
godine usvojen je međunarodni sistem
jedinica (SI). Na tom skupu za osnovne
fizičke veličine uvedene su jedinice koje
su date u tabeli 1.3.1.
Osim osnovnih jedinica SI sistema
postoje i izvedene jedinice. Razmotrimo
neke od njih.
Jedinica za brzinu se može dobiti iz
poznate definicije brzine:
[v ]
[s]
[t ]
m
s
ms
1
Jedinicu za ubrzanje ćemo dobiti iz
definicije ubrzanja:
m
[v ]
m
2
s
[a ]
ms
2
[t ]
s
s
Jedinica za silu se može dobiti iz
čuvenog drugog Njutnovog zakona:
[ F ] [ m ] [ a ] kg
m
s
2
kg m s
2
1N
1.2 Skalarne i vektorske fizičke
veličine. Osnovne operacije sa
vektorima.
Skalarne fizičke veličine se mogu izraziti
potpuno samo brojnom vrednošću i odogovarajućom
jedinicom merenja - npr. masa, vreme, zapremina,
gustina i dr.
Vektorske fizičke veličine karakteriše pravac,
smer i intenzitet (brojna vrednost). Takve veličine su
npr. brzina, ubrzanje, sila, itd.
Tenzorske fizičke veličine okarakterisane su sa
devet karakteristika. To su npr. tenzor inercije,
permitivnosti, tenzor permeabilnosti i sl.
Skalarne fizičke veličine se sabiraju,
množe, oduzimaju itd. algebarski, tj. ako
imamo dve skalarne fizičke veličine a i b,
onda je zbir a+b, razlika a-b, proizvod,
količnik a (b0).
b
Dva vektora su jednaka ako su im
jednaki intenziteti, pravci i smerovi.
Vektorske fizičke veličine i (vidi sliku
1.5.1) možemo sabrati, metodom
paralelograma, što je prikazano na slici
1.5.2.
Dovedemo oba vektora u zajedničku
napadnu tačku. Obrazujemo
paralelogram.
a1
a
a1
a2
Vektor
vektor.
a a1 a 2
a2
predstavlja rezultujući
Sabiranje pomenutih vektora metodom
poligona, prikazano na slici 1.5.3.
a
a1
a2
Slika 1.5.3
Intenzitet vektora se dobija primenom
kosinusne teoreme. Sa slike 1.5.4,
možemo pisati na osnovu kosinusne
teoreme:
B
a
A
a1
-
C
a2
Slika 1.5.4
a
2
a 1 a 2 2 a 1 a 2 cos ( - )
2
2
Trigonometrijski krug
y
rr
si n
cos
x
r =1
y
r
rr
cos ( - ) = -cos
cos( cos
r =1
x
Konačno napisati izraz koji ćemo koristiti
za nalaženje rezultujućeg vektora:
a
2
2
a1
2
a2
2 a 1 a 2 cos
Na slici 1.5.5 je prikazan slučaj
oduzimanja vektora
a ' a1 a 2 a1 ( a 2 )
a'
-a 2
Slika 1.5.5
a1
Na slici 1.5.6 je prikazan slučaj
oduzimanja vektora
-a 1
a2
a ''
a a 2 a1
U slučaju da treba da saberemo ili
oduzmemo više vektora mnogo je efikasnije
raditi metodom poligona. Razmotrimo sledeći
primer. Na slici 1.5.7 data su tri vektora i treba
naći rezultujući vektor:
R a1 a 2 a 3
a2
a1
a3
Slika 1.5.7
-a 3
R
a 1+ a 2
a1
a2
T
a1
a2
T1
a3
Komponente vektora su vektorske veličine, i
one se često koriste zbog elegantnijeg i
efikasnijeg rada, posebno u koordinatnim
sistemima. U x, y koordinatnom sistemu obično
vektor razlažemo na dve uzajamno normalne
komponente, vidi sliku 1.5.9 i 1.5.10:
y
a ax ay
b bx by
y
by
b
a
ay
ax
Slika 1.5.9
x
bx
Slika 1.5.19
x
Odgovarajući intenziteti vektora, prema
Pitagorinoj teoremi:
a
2
ax ay
2
2
b
2
bx by
2
2
Projekcije vektora su skalarne
veličine. One mogu biti pozitivne i
negativne.
y
y
ay
b
a
by
ax
x
a x a cos 0
a y a sin 0
bx
b x b cos 0
b y b sin 0
x
a
Proizvod vektora
i skalara p daje vektor čiji
je pravac i smer isti kao i pravac i smer vektora,
dok je intenzitet veći p puta(p>0) (slika 1.5.13).
p.a
a
Slika 1.5.13
Ort – jedinični vektor
Svaki vektor se može prikazati kao
proizvod svog intenziteta i jedničnog
vektora - orta:
a a a 0
a a ; a0 1
U slučaju dve dimenzije, x i y, imamo ortove osa i , j vidi sliku 1.5.14,
ili u slučaju tri dimenzije , i ,j,k vidi sliku 1.5.15.
y
z
j
j
i
k
x
i
y
x
Slika 1.5.14
Slika 1.5.15
Pomenimo dalje još dve mogućnosti
množenja vektora.
Skalarni proizvod dva vektora daje
skalar. Po definiciji skalarni proizvod
vektora je:
c a b a b cos a b cos
Skalarni proizvod takođe možemo
izraziti na sledeći način, preko projekcije
jednog vektora na drugi:
b
ab
ba
a
c a b b a ba
Vektorski proizvod dva vektora je
vektor :
c a b
Čita se a krst b
ili
c a b sin
Pravac vektora je normalan i na jedan i na
drugi vektor, a smer određujemo pravilom
desnog zavrtnja i očigledno je da važi:
c
b
a
b a c
b
a
-c
Možemo dakle zaključiti da za
vektorski proizvod ne važi zakon
komutacije, tj.:
a b b a
Ukoliko je ugao između vektora 90,
tada je intenzitet vektora jednak:
c a b
Primer Dokaži da su vektori e i f
uzajamno normalni. Vektori i sa dati sa:
e ab
f ab
Vektori i imaju iste intenzitete i
predstavljeni su na slici 1.5.18.
a
b
Slika 1.5.18
Rešenje Po definiciji skalarnog proizvoda
imamo:
2
2
e f a b a b a a ab b a b b a b 0
cos 0 90
0
Primer Dati su vektori a i b, čiji su
intenziteti a 2 i b 3 . Ugao između
njih 45
0
Odredi:
a.
ab
b.
a b a 2b
a b 2 3 cos 45 6
2
3 2
2
2
2
a b a 2 b a 2 ab ab 2 b 4 12 6 18 8
Dodatak 1
Elementi trigonometrije
Pravougli trougao
a i b katete; c hipotenuza
c
sin
suprotna
kateta
hipotenuza
a
cos
nalegla
c
kateta
hipotenuza
b
tg tan
90
ctg cot
suprotna
a
b
c
kateta
a
nalegla
kateta
b
nalegla
kateta
b
suprotna
kateta
a
c
a
sin
suprotna
hipotenuza
nalegla kateta
cos
tg tan
suprotna
nalegla
ctg cot
nalegla
suprotna
kateta
kateta
a
c
kateta
kateta
b
c
hipotenuza
b
90
kateta
b
a
a
b
Odrediti vrednosti sin, cos, tan
i cot za uglove:
30
45
60
Uzimamo jednakostranični
trougao
a
a
a
Delimo trougao na dva
jednaka dela
a
a
a
Sada imamo sledeću situaciju:
a
1
sin 30 2
a
2
a
60
a
a
30 30
h
. .
a
2
a 3
cos 30
60
a
2
a
2
a
2
tg 30 tan 30
2
a 3
h
2
a
2
a
2
3
1
3
3
3
2
2
a 3
h
a 3
2
ctg 30 cot 30
2
a
2
3
1
3
U slučaju ugla od
45
Uzimamo kvadrat i delimo ga po dijagonali.
Koristimo Pitagorinu teoremu
h
45
45
.
a
h
h
2
a
2
2
2a
a
ha 2
a
2
2
ai b
Primer. Sabrati vektore
( a 5 , b 4 ), koji su dati na slici
b
a
30
b
by
a
30
bx
by
bx
b 3
by
2
1
b
b
2
2
c a b x b
2
2
2
y
c
c
2
b 3
b
a
2
2
41 20 3
2
Slide 23
Dr Vjekoslav Sajfert
ELEKTROTEHNIKA SA ELEKTRONIKOM
E+
E
E_
x
r
l
2
+q
-q
l
Univerzitet u Novom Sadu
Tehnički Fakultet "Mihajlo Pupin", Zrenjanin
Zrenjanin, 2007
Instinkt je nešto iznad znanja. Nema
sumnje da mi imamo u mozgu neka fina
nervna vlakna koja nam omugućavaju da
osetimo istinu kada logično zaključivanje
ili nekakav moždani napor, učinjen našom
voljom, ne dovodi do uspeha.
Nikola Tesla
Literatura
Dr Vjekoslav Sajfert, Elektrotehnika,
TFZR
Dr Borislav Odadžić, dr Vjekoslav
Sajfert, mr Vojin Kerleta, Zbirka
zadataka iz elektrotehnike sa
elektronikom, TFZR
Instinkt je nešto iznad znanja. Nema
sumnje da mi imamo u mozgu neka fina
nervna vlakna koja nam omugućavaju da
osetimo istinu kada logično zaključivanje
ili nekakav moždani napor, učinjen našom
voljom, ne dovodi do uspeha.
Nikola Tesla
Sadržaj
Uvod
Elektrostatika
Vremenski konstantne električne struje
Kretanje naelektrisane čestice u elektrostatičkom
polju u vakuumu
Naeletrisane čestice u magnetnom polju
Elektromagnetna indukcija
Vremenski promenljive električne struje. Redna RLC
veza
Paralelna veza elemenata u kolu
Višefazni sistemi
Elektronika
1. Uvod
1.1 Fizičke veličine i jedinice, SI
sistem jedinica
Fizičke veličine opisuju pojave,
procese i svojstva fizičkih tela. Izmeriti
neku fizičku veličinu znači uporediti je
sa odgovarajućom veličinom iste vrste,
koja je izabrana za jednicu mere. Otuda
se rezultat merenja izražava brojnom
vrednošću i jednicom mere:
x ({ x } { x })[ x ]
Dogovorom je izabrano sedam
fizičkih veličina za osnovne - osnovne
jedinice. Jedinice koje se dobijaju preko
osnovnih - izvedene jedinice.
Skup osnovnih i izvedenih jedinica se
naziva sistem jedinica. Na
međunarodnoj konferenciji 1960.
godine usvojen je međunarodni sistem
jedinica (SI). Na tom skupu za osnovne
fizičke veličine uvedene su jedinice koje
su date u tabeli 1.3.1.
Osim osnovnih jedinica SI sistema
postoje i izvedene jedinice. Razmotrimo
neke od njih.
Jedinica za brzinu se može dobiti iz
poznate definicije brzine:
[v ]
[s]
[t ]
m
s
ms
1
Jedinicu za ubrzanje ćemo dobiti iz
definicije ubrzanja:
m
[v ]
m
2
s
[a ]
ms
2
[t ]
s
s
Jedinica za silu se može dobiti iz
čuvenog drugog Njutnovog zakona:
[ F ] [ m ] [ a ] kg
m
s
2
kg m s
2
1N
1.2 Skalarne i vektorske fizičke
veličine. Osnovne operacije sa
vektorima.
Skalarne fizičke veličine se mogu izraziti
potpuno samo brojnom vrednošću i odogovarajućom
jedinicom merenja - npr. masa, vreme, zapremina,
gustina i dr.
Vektorske fizičke veličine karakteriše pravac,
smer i intenzitet (brojna vrednost). Takve veličine su
npr. brzina, ubrzanje, sila, itd.
Tenzorske fizičke veličine okarakterisane su sa
devet karakteristika. To su npr. tenzor inercije,
permitivnosti, tenzor permeabilnosti i sl.
Skalarne fizičke veličine se sabiraju,
množe, oduzimaju itd. algebarski, tj. ako
imamo dve skalarne fizičke veličine a i b,
onda je zbir a+b, razlika a-b, proizvod,
količnik a (b0).
b
Dva vektora su jednaka ako su im
jednaki intenziteti, pravci i smerovi.
Vektorske fizičke veličine i (vidi sliku
1.5.1) možemo sabrati, metodom
paralelograma, što je prikazano na slici
1.5.2.
Dovedemo oba vektora u zajedničku
napadnu tačku. Obrazujemo
paralelogram.
a1
a
a1
a2
Vektor
vektor.
a a1 a 2
a2
predstavlja rezultujući
Sabiranje pomenutih vektora metodom
poligona, prikazano na slici 1.5.3.
a
a1
a2
Slika 1.5.3
Intenzitet vektora se dobija primenom
kosinusne teoreme. Sa slike 1.5.4,
možemo pisati na osnovu kosinusne
teoreme:
B
a
A
a1
-
C
a2
Slika 1.5.4
a
2
a 1 a 2 2 a 1 a 2 cos ( - )
2
2
Trigonometrijski krug
y
rr
si n
cos
x
r =1
y
r
rr
cos ( - ) = -cos
cos( cos
r =1
x
Konačno napisati izraz koji ćemo koristiti
za nalaženje rezultujućeg vektora:
a
2
2
a1
2
a2
2 a 1 a 2 cos
Na slici 1.5.5 je prikazan slučaj
oduzimanja vektora
a ' a1 a 2 a1 ( a 2 )
a'
-a 2
Slika 1.5.5
a1
Na slici 1.5.6 je prikazan slučaj
oduzimanja vektora
-a 1
a2
a ''
a a 2 a1
U slučaju da treba da saberemo ili
oduzmemo više vektora mnogo je efikasnije
raditi metodom poligona. Razmotrimo sledeći
primer. Na slici 1.5.7 data su tri vektora i treba
naći rezultujući vektor:
R a1 a 2 a 3
a2
a1
a3
Slika 1.5.7
-a 3
R
a 1+ a 2
a1
a2
T
a1
a2
T1
a3
Komponente vektora su vektorske veličine, i
one se često koriste zbog elegantnijeg i
efikasnijeg rada, posebno u koordinatnim
sistemima. U x, y koordinatnom sistemu obično
vektor razlažemo na dve uzajamno normalne
komponente, vidi sliku 1.5.9 i 1.5.10:
y
a ax ay
b bx by
y
by
b
a
ay
ax
Slika 1.5.9
x
bx
Slika 1.5.19
x
Odgovarajući intenziteti vektora, prema
Pitagorinoj teoremi:
a
2
ax ay
2
2
b
2
bx by
2
2
Projekcije vektora su skalarne
veličine. One mogu biti pozitivne i
negativne.
y
y
ay
b
a
by
ax
x
a x a cos 0
a y a sin 0
bx
b x b cos 0
b y b sin 0
x
a
Proizvod vektora
i skalara p daje vektor čiji
je pravac i smer isti kao i pravac i smer vektora,
dok je intenzitet veći p puta(p>0) (slika 1.5.13).
p.a
a
Slika 1.5.13
Ort – jedinični vektor
Svaki vektor se može prikazati kao
proizvod svog intenziteta i jedničnog
vektora - orta:
a a a 0
a a ; a0 1
U slučaju dve dimenzije, x i y, imamo ortove osa i , j vidi sliku 1.5.14,
ili u slučaju tri dimenzije , i ,j,k vidi sliku 1.5.15.
y
z
j
j
i
k
x
i
y
x
Slika 1.5.14
Slika 1.5.15
Pomenimo dalje još dve mogućnosti
množenja vektora.
Skalarni proizvod dva vektora daje
skalar. Po definiciji skalarni proizvod
vektora je:
c a b a b cos a b cos
Skalarni proizvod takođe možemo
izraziti na sledeći način, preko projekcije
jednog vektora na drugi:
b
ab
ba
a
c a b b a ba
Vektorski proizvod dva vektora je
vektor :
c a b
Čita se a krst b
ili
c a b sin
Pravac vektora je normalan i na jedan i na
drugi vektor, a smer određujemo pravilom
desnog zavrtnja i očigledno je da važi:
c
b
a
b a c
b
a
-c
Možemo dakle zaključiti da za
vektorski proizvod ne važi zakon
komutacije, tj.:
a b b a
Ukoliko je ugao između vektora 90,
tada je intenzitet vektora jednak:
c a b
Primer Dokaži da su vektori e i f
uzajamno normalni. Vektori i sa dati sa:
e ab
f ab
Vektori i imaju iste intenzitete i
predstavljeni su na slici 1.5.18.
a
b
Slika 1.5.18
Rešenje Po definiciji skalarnog proizvoda
imamo:
2
2
e f a b a b a a ab b a b b a b 0
cos 0 90
0
Primer Dati su vektori a i b, čiji su
intenziteti a 2 i b 3 . Ugao između
njih 45
0
Odredi:
a.
ab
b.
a b a 2b
a b 2 3 cos 45 6
2
3 2
2
2
2
a b a 2 b a 2 ab ab 2 b 4 12 6 18 8
Dodatak 1
Elementi trigonometrije
Pravougli trougao
a i b katete; c hipotenuza
c
sin
suprotna
kateta
hipotenuza
a
cos
nalegla
c
kateta
hipotenuza
b
tg tan
90
ctg cot
suprotna
a
b
c
kateta
a
nalegla
kateta
b
nalegla
kateta
b
suprotna
kateta
a
c
a
sin
suprotna
hipotenuza
nalegla kateta
cos
tg tan
suprotna
nalegla
ctg cot
nalegla
suprotna
kateta
kateta
a
c
kateta
kateta
b
c
hipotenuza
b
90
kateta
b
a
a
b
Odrediti vrednosti sin, cos, tan
i cot za uglove:
30
45
60
Uzimamo jednakostranični
trougao
a
a
a
Delimo trougao na dva
jednaka dela
a
a
a
Sada imamo sledeću situaciju:
a
1
sin 30 2
a
2
a
60
a
a
30 30
h
. .
a
2
a 3
cos 30
60
a
2
a
2
a
2
tg 30 tan 30
2
a 3
h
2
a
2
a
2
3
1
3
3
3
2
2
a 3
h
a 3
2
ctg 30 cot 30
2
a
2
3
1
3
U slučaju ugla od
45
Uzimamo kvadrat i delimo ga po dijagonali.
Koristimo Pitagorinu teoremu
h
45
45
.
a
h
h
2
a
2
2
2a
a
ha 2
a
2
2
ai b
Primer. Sabrati vektore
( a 5 , b 4 ), koji su dati na slici
b
a
30
b
by
a
30
bx
by
bx
b 3
by
2
1
b
b
2
2
c a b x b
2
2
2
y
c
c
2
b 3
b
a
2
2
41 20 3
2
Slide 24
Dr Vjekoslav Sajfert
ELEKTROTEHNIKA SA ELEKTRONIKOM
E+
E
E_
x
r
l
2
+q
-q
l
Univerzitet u Novom Sadu
Tehnički Fakultet "Mihajlo Pupin", Zrenjanin
Zrenjanin, 2007
Instinkt je nešto iznad znanja. Nema
sumnje da mi imamo u mozgu neka fina
nervna vlakna koja nam omugućavaju da
osetimo istinu kada logično zaključivanje
ili nekakav moždani napor, učinjen našom
voljom, ne dovodi do uspeha.
Nikola Tesla
Literatura
Dr Vjekoslav Sajfert, Elektrotehnika,
TFZR
Dr Borislav Odadžić, dr Vjekoslav
Sajfert, mr Vojin Kerleta, Zbirka
zadataka iz elektrotehnike sa
elektronikom, TFZR
Instinkt je nešto iznad znanja. Nema
sumnje da mi imamo u mozgu neka fina
nervna vlakna koja nam omugućavaju da
osetimo istinu kada logično zaključivanje
ili nekakav moždani napor, učinjen našom
voljom, ne dovodi do uspeha.
Nikola Tesla
Sadržaj
Uvod
Elektrostatika
Vremenski konstantne električne struje
Kretanje naelektrisane čestice u elektrostatičkom
polju u vakuumu
Naeletrisane čestice u magnetnom polju
Elektromagnetna indukcija
Vremenski promenljive električne struje. Redna RLC
veza
Paralelna veza elemenata u kolu
Višefazni sistemi
Elektronika
1. Uvod
1.1 Fizičke veličine i jedinice, SI
sistem jedinica
Fizičke veličine opisuju pojave,
procese i svojstva fizičkih tela. Izmeriti
neku fizičku veličinu znači uporediti je
sa odgovarajućom veličinom iste vrste,
koja je izabrana za jednicu mere. Otuda
se rezultat merenja izražava brojnom
vrednošću i jednicom mere:
x ({ x } { x })[ x ]
Dogovorom je izabrano sedam
fizičkih veličina za osnovne - osnovne
jedinice. Jedinice koje se dobijaju preko
osnovnih - izvedene jedinice.
Skup osnovnih i izvedenih jedinica se
naziva sistem jedinica. Na
međunarodnoj konferenciji 1960.
godine usvojen je međunarodni sistem
jedinica (SI). Na tom skupu za osnovne
fizičke veličine uvedene su jedinice koje
su date u tabeli 1.3.1.
Osim osnovnih jedinica SI sistema
postoje i izvedene jedinice. Razmotrimo
neke od njih.
Jedinica za brzinu se može dobiti iz
poznate definicije brzine:
[v ]
[s]
[t ]
m
s
ms
1
Jedinicu za ubrzanje ćemo dobiti iz
definicije ubrzanja:
m
[v ]
m
2
s
[a ]
ms
2
[t ]
s
s
Jedinica za silu se može dobiti iz
čuvenog drugog Njutnovog zakona:
[ F ] [ m ] [ a ] kg
m
s
2
kg m s
2
1N
1.2 Skalarne i vektorske fizičke
veličine. Osnovne operacije sa
vektorima.
Skalarne fizičke veličine se mogu izraziti
potpuno samo brojnom vrednošću i odogovarajućom
jedinicom merenja - npr. masa, vreme, zapremina,
gustina i dr.
Vektorske fizičke veličine karakteriše pravac,
smer i intenzitet (brojna vrednost). Takve veličine su
npr. brzina, ubrzanje, sila, itd.
Tenzorske fizičke veličine okarakterisane su sa
devet karakteristika. To su npr. tenzor inercije,
permitivnosti, tenzor permeabilnosti i sl.
Skalarne fizičke veličine se sabiraju,
množe, oduzimaju itd. algebarski, tj. ako
imamo dve skalarne fizičke veličine a i b,
onda je zbir a+b, razlika a-b, proizvod,
količnik a (b0).
b
Dva vektora su jednaka ako su im
jednaki intenziteti, pravci i smerovi.
Vektorske fizičke veličine i (vidi sliku
1.5.1) možemo sabrati, metodom
paralelograma, što je prikazano na slici
1.5.2.
Dovedemo oba vektora u zajedničku
napadnu tačku. Obrazujemo
paralelogram.
a1
a
a1
a2
Vektor
vektor.
a a1 a 2
a2
predstavlja rezultujući
Sabiranje pomenutih vektora metodom
poligona, prikazano na slici 1.5.3.
a
a1
a2
Slika 1.5.3
Intenzitet vektora se dobija primenom
kosinusne teoreme. Sa slike 1.5.4,
možemo pisati na osnovu kosinusne
teoreme:
B
a
A
a1
-
C
a2
Slika 1.5.4
a
2
a 1 a 2 2 a 1 a 2 cos ( - )
2
2
Trigonometrijski krug
y
rr
si n
cos
x
r =1
y
r
rr
cos ( - ) = -cos
cos( cos
r =1
x
Konačno napisati izraz koji ćemo koristiti
za nalaženje rezultujućeg vektora:
a
2
2
a1
2
a2
2 a 1 a 2 cos
Na slici 1.5.5 je prikazan slučaj
oduzimanja vektora
a ' a1 a 2 a1 ( a 2 )
a'
-a 2
Slika 1.5.5
a1
Na slici 1.5.6 je prikazan slučaj
oduzimanja vektora
-a 1
a2
a ''
a a 2 a1
U slučaju da treba da saberemo ili
oduzmemo više vektora mnogo je efikasnije
raditi metodom poligona. Razmotrimo sledeći
primer. Na slici 1.5.7 data su tri vektora i treba
naći rezultujući vektor:
R a1 a 2 a 3
a2
a1
a3
Slika 1.5.7
-a 3
R
a 1+ a 2
a1
a2
T
a1
a2
T1
a3
Komponente vektora su vektorske veličine, i
one se često koriste zbog elegantnijeg i
efikasnijeg rada, posebno u koordinatnim
sistemima. U x, y koordinatnom sistemu obično
vektor razlažemo na dve uzajamno normalne
komponente, vidi sliku 1.5.9 i 1.5.10:
y
a ax ay
b bx by
y
by
b
a
ay
ax
Slika 1.5.9
x
bx
Slika 1.5.19
x
Odgovarajući intenziteti vektora, prema
Pitagorinoj teoremi:
a
2
ax ay
2
2
b
2
bx by
2
2
Projekcije vektora su skalarne
veličine. One mogu biti pozitivne i
negativne.
y
y
ay
b
a
by
ax
x
a x a cos 0
a y a sin 0
bx
b x b cos 0
b y b sin 0
x
a
Proizvod vektora
i skalara p daje vektor čiji
je pravac i smer isti kao i pravac i smer vektora,
dok je intenzitet veći p puta(p>0) (slika 1.5.13).
p.a
a
Slika 1.5.13
Ort – jedinični vektor
Svaki vektor se može prikazati kao
proizvod svog intenziteta i jedničnog
vektora - orta:
a a a 0
a a ; a0 1
U slučaju dve dimenzije, x i y, imamo ortove osa i , j vidi sliku 1.5.14,
ili u slučaju tri dimenzije , i ,j,k vidi sliku 1.5.15.
y
z
j
j
i
k
x
i
y
x
Slika 1.5.14
Slika 1.5.15
Pomenimo dalje još dve mogućnosti
množenja vektora.
Skalarni proizvod dva vektora daje
skalar. Po definiciji skalarni proizvod
vektora je:
c a b a b cos a b cos
Skalarni proizvod takođe možemo
izraziti na sledeći način, preko projekcije
jednog vektora na drugi:
b
ab
ba
a
c a b b a ba
Vektorski proizvod dva vektora je
vektor :
c a b
Čita se a krst b
ili
c a b sin
Pravac vektora je normalan i na jedan i na
drugi vektor, a smer određujemo pravilom
desnog zavrtnja i očigledno je da važi:
c
b
a
b a c
b
a
-c
Možemo dakle zaključiti da za
vektorski proizvod ne važi zakon
komutacije, tj.:
a b b a
Ukoliko je ugao između vektora 90,
tada je intenzitet vektora jednak:
c a b
Primer Dokaži da su vektori e i f
uzajamno normalni. Vektori i sa dati sa:
e ab
f ab
Vektori i imaju iste intenzitete i
predstavljeni su na slici 1.5.18.
a
b
Slika 1.5.18
Rešenje Po definiciji skalarnog proizvoda
imamo:
2
2
e f a b a b a a ab b a b b a b 0
cos 0 90
0
Primer Dati su vektori a i b, čiji su
intenziteti a 2 i b 3 . Ugao između
njih 45
0
Odredi:
a.
ab
b.
a b a 2b
a b 2 3 cos 45 6
2
3 2
2
2
2
a b a 2 b a 2 ab ab 2 b 4 12 6 18 8
Dodatak 1
Elementi trigonometrije
Pravougli trougao
a i b katete; c hipotenuza
c
sin
suprotna
kateta
hipotenuza
a
cos
nalegla
c
kateta
hipotenuza
b
tg tan
90
ctg cot
suprotna
a
b
c
kateta
a
nalegla
kateta
b
nalegla
kateta
b
suprotna
kateta
a
c
a
sin
suprotna
hipotenuza
nalegla kateta
cos
tg tan
suprotna
nalegla
ctg cot
nalegla
suprotna
kateta
kateta
a
c
kateta
kateta
b
c
hipotenuza
b
90
kateta
b
a
a
b
Odrediti vrednosti sin, cos, tan
i cot za uglove:
30
45
60
Uzimamo jednakostranični
trougao
a
a
a
Delimo trougao na dva
jednaka dela
a
a
a
Sada imamo sledeću situaciju:
a
1
sin 30 2
a
2
a
60
a
a
30 30
h
. .
a
2
a 3
cos 30
60
a
2
a
2
a
2
tg 30 tan 30
2
a 3
h
2
a
2
a
2
3
1
3
3
3
2
2
a 3
h
a 3
2
ctg 30 cot 30
2
a
2
3
1
3
U slučaju ugla od
45
Uzimamo kvadrat i delimo ga po dijagonali.
Koristimo Pitagorinu teoremu
h
45
45
.
a
h
h
2
a
2
2
2a
a
ha 2
a
2
2
ai b
Primer. Sabrati vektore
( a 5 , b 4 ), koji su dati na slici
b
a
30
b
by
a
30
bx
by
bx
b 3
by
2
1
b
b
2
2
c a b x b
2
2
2
y
c
c
2
b 3
b
a
2
2
41 20 3
2
Slide 25
Dr Vjekoslav Sajfert
ELEKTROTEHNIKA SA ELEKTRONIKOM
E+
E
E_
x
r
l
2
+q
-q
l
Univerzitet u Novom Sadu
Tehnički Fakultet "Mihajlo Pupin", Zrenjanin
Zrenjanin, 2007
Instinkt je nešto iznad znanja. Nema
sumnje da mi imamo u mozgu neka fina
nervna vlakna koja nam omugućavaju da
osetimo istinu kada logično zaključivanje
ili nekakav moždani napor, učinjen našom
voljom, ne dovodi do uspeha.
Nikola Tesla
Literatura
Dr Vjekoslav Sajfert, Elektrotehnika,
TFZR
Dr Borislav Odadžić, dr Vjekoslav
Sajfert, mr Vojin Kerleta, Zbirka
zadataka iz elektrotehnike sa
elektronikom, TFZR
Instinkt je nešto iznad znanja. Nema
sumnje da mi imamo u mozgu neka fina
nervna vlakna koja nam omugućavaju da
osetimo istinu kada logično zaključivanje
ili nekakav moždani napor, učinjen našom
voljom, ne dovodi do uspeha.
Nikola Tesla
Sadržaj
Uvod
Elektrostatika
Vremenski konstantne električne struje
Kretanje naelektrisane čestice u elektrostatičkom
polju u vakuumu
Naeletrisane čestice u magnetnom polju
Elektromagnetna indukcija
Vremenski promenljive električne struje. Redna RLC
veza
Paralelna veza elemenata u kolu
Višefazni sistemi
Elektronika
1. Uvod
1.1 Fizičke veličine i jedinice, SI
sistem jedinica
Fizičke veličine opisuju pojave,
procese i svojstva fizičkih tela. Izmeriti
neku fizičku veličinu znači uporediti je
sa odgovarajućom veličinom iste vrste,
koja je izabrana za jednicu mere. Otuda
se rezultat merenja izražava brojnom
vrednošću i jednicom mere:
x ({ x } { x })[ x ]
Dogovorom je izabrano sedam
fizičkih veličina za osnovne - osnovne
jedinice. Jedinice koje se dobijaju preko
osnovnih - izvedene jedinice.
Skup osnovnih i izvedenih jedinica se
naziva sistem jedinica. Na
međunarodnoj konferenciji 1960.
godine usvojen je međunarodni sistem
jedinica (SI). Na tom skupu za osnovne
fizičke veličine uvedene su jedinice koje
su date u tabeli 1.3.1.
Osim osnovnih jedinica SI sistema
postoje i izvedene jedinice. Razmotrimo
neke od njih.
Jedinica za brzinu se može dobiti iz
poznate definicije brzine:
[v ]
[s]
[t ]
m
s
ms
1
Jedinicu za ubrzanje ćemo dobiti iz
definicije ubrzanja:
m
[v ]
m
2
s
[a ]
ms
2
[t ]
s
s
Jedinica za silu se može dobiti iz
čuvenog drugog Njutnovog zakona:
[ F ] [ m ] [ a ] kg
m
s
2
kg m s
2
1N
1.2 Skalarne i vektorske fizičke
veličine. Osnovne operacije sa
vektorima.
Skalarne fizičke veličine se mogu izraziti
potpuno samo brojnom vrednošću i odogovarajućom
jedinicom merenja - npr. masa, vreme, zapremina,
gustina i dr.
Vektorske fizičke veličine karakteriše pravac,
smer i intenzitet (brojna vrednost). Takve veličine su
npr. brzina, ubrzanje, sila, itd.
Tenzorske fizičke veličine okarakterisane su sa
devet karakteristika. To su npr. tenzor inercije,
permitivnosti, tenzor permeabilnosti i sl.
Skalarne fizičke veličine se sabiraju,
množe, oduzimaju itd. algebarski, tj. ako
imamo dve skalarne fizičke veličine a i b,
onda je zbir a+b, razlika a-b, proizvod,
količnik a (b0).
b
Dva vektora su jednaka ako su im
jednaki intenziteti, pravci i smerovi.
Vektorske fizičke veličine i (vidi sliku
1.5.1) možemo sabrati, metodom
paralelograma, što je prikazano na slici
1.5.2.
Dovedemo oba vektora u zajedničku
napadnu tačku. Obrazujemo
paralelogram.
a1
a
a1
a2
Vektor
vektor.
a a1 a 2
a2
predstavlja rezultujući
Sabiranje pomenutih vektora metodom
poligona, prikazano na slici 1.5.3.
a
a1
a2
Slika 1.5.3
Intenzitet vektora se dobija primenom
kosinusne teoreme. Sa slike 1.5.4,
možemo pisati na osnovu kosinusne
teoreme:
B
a
A
a1
-
C
a2
Slika 1.5.4
a
2
a 1 a 2 2 a 1 a 2 cos ( - )
2
2
Trigonometrijski krug
y
rr
si n
cos
x
r =1
y
r
rr
cos ( - ) = -cos
cos( cos
r =1
x
Konačno napisati izraz koji ćemo koristiti
za nalaženje rezultujućeg vektora:
a
2
2
a1
2
a2
2 a 1 a 2 cos
Na slici 1.5.5 je prikazan slučaj
oduzimanja vektora
a ' a1 a 2 a1 ( a 2 )
a'
-a 2
Slika 1.5.5
a1
Na slici 1.5.6 je prikazan slučaj
oduzimanja vektora
-a 1
a2
a ''
a a 2 a1
U slučaju da treba da saberemo ili
oduzmemo više vektora mnogo je efikasnije
raditi metodom poligona. Razmotrimo sledeći
primer. Na slici 1.5.7 data su tri vektora i treba
naći rezultujući vektor:
R a1 a 2 a 3
a2
a1
a3
Slika 1.5.7
-a 3
R
a 1+ a 2
a1
a2
T
a1
a2
T1
a3
Komponente vektora su vektorske veličine, i
one se često koriste zbog elegantnijeg i
efikasnijeg rada, posebno u koordinatnim
sistemima. U x, y koordinatnom sistemu obično
vektor razlažemo na dve uzajamno normalne
komponente, vidi sliku 1.5.9 i 1.5.10:
y
a ax ay
b bx by
y
by
b
a
ay
ax
Slika 1.5.9
x
bx
Slika 1.5.19
x
Odgovarajući intenziteti vektora, prema
Pitagorinoj teoremi:
a
2
ax ay
2
2
b
2
bx by
2
2
Projekcije vektora su skalarne
veličine. One mogu biti pozitivne i
negativne.
y
y
ay
b
a
by
ax
x
a x a cos 0
a y a sin 0
bx
b x b cos 0
b y b sin 0
x
a
Proizvod vektora
i skalara p daje vektor čiji
je pravac i smer isti kao i pravac i smer vektora,
dok je intenzitet veći p puta(p>0) (slika 1.5.13).
p.a
a
Slika 1.5.13
Ort – jedinični vektor
Svaki vektor se može prikazati kao
proizvod svog intenziteta i jedničnog
vektora - orta:
a a a 0
a a ; a0 1
U slučaju dve dimenzije, x i y, imamo ortove osa i , j vidi sliku 1.5.14,
ili u slučaju tri dimenzije , i ,j,k vidi sliku 1.5.15.
y
z
j
j
i
k
x
i
y
x
Slika 1.5.14
Slika 1.5.15
Pomenimo dalje još dve mogućnosti
množenja vektora.
Skalarni proizvod dva vektora daje
skalar. Po definiciji skalarni proizvod
vektora je:
c a b a b cos a b cos
Skalarni proizvod takođe možemo
izraziti na sledeći način, preko projekcije
jednog vektora na drugi:
b
ab
ba
a
c a b b a ba
Vektorski proizvod dva vektora je
vektor :
c a b
Čita se a krst b
ili
c a b sin
Pravac vektora je normalan i na jedan i na
drugi vektor, a smer određujemo pravilom
desnog zavrtnja i očigledno je da važi:
c
b
a
b a c
b
a
-c
Možemo dakle zaključiti da za
vektorski proizvod ne važi zakon
komutacije, tj.:
a b b a
Ukoliko je ugao između vektora 90,
tada je intenzitet vektora jednak:
c a b
Primer Dokaži da su vektori e i f
uzajamno normalni. Vektori i sa dati sa:
e ab
f ab
Vektori i imaju iste intenzitete i
predstavljeni su na slici 1.5.18.
a
b
Slika 1.5.18
Rešenje Po definiciji skalarnog proizvoda
imamo:
2
2
e f a b a b a a ab b a b b a b 0
cos 0 90
0
Primer Dati su vektori a i b, čiji su
intenziteti a 2 i b 3 . Ugao između
njih 45
0
Odredi:
a.
ab
b.
a b a 2b
a b 2 3 cos 45 6
2
3 2
2
2
2
a b a 2 b a 2 ab ab 2 b 4 12 6 18 8
Dodatak 1
Elementi trigonometrije
Pravougli trougao
a i b katete; c hipotenuza
c
sin
suprotna
kateta
hipotenuza
a
cos
nalegla
c
kateta
hipotenuza
b
tg tan
90
ctg cot
suprotna
a
b
c
kateta
a
nalegla
kateta
b
nalegla
kateta
b
suprotna
kateta
a
c
a
sin
suprotna
hipotenuza
nalegla kateta
cos
tg tan
suprotna
nalegla
ctg cot
nalegla
suprotna
kateta
kateta
a
c
kateta
kateta
b
c
hipotenuza
b
90
kateta
b
a
a
b
Odrediti vrednosti sin, cos, tan
i cot za uglove:
30
45
60
Uzimamo jednakostranični
trougao
a
a
a
Delimo trougao na dva
jednaka dela
a
a
a
Sada imamo sledeću situaciju:
a
1
sin 30 2
a
2
a
60
a
a
30 30
h
. .
a
2
a 3
cos 30
60
a
2
a
2
a
2
tg 30 tan 30
2
a 3
h
2
a
2
a
2
3
1
3
3
3
2
2
a 3
h
a 3
2
ctg 30 cot 30
2
a
2
3
1
3
U slučaju ugla od
45
Uzimamo kvadrat i delimo ga po dijagonali.
Koristimo Pitagorinu teoremu
h
45
45
.
a
h
h
2
a
2
2
2a
a
ha 2
a
2
2
ai b
Primer. Sabrati vektore
( a 5 , b 4 ), koji su dati na slici
b
a
30
b
by
a
30
bx
by
bx
b 3
by
2
1
b
b
2
2
c a b x b
2
2
2
y
c
c
2
b 3
b
a
2
2
41 20 3
2
Slide 26
Dr Vjekoslav Sajfert
ELEKTROTEHNIKA SA ELEKTRONIKOM
E+
E
E_
x
r
l
2
+q
-q
l
Univerzitet u Novom Sadu
Tehnički Fakultet "Mihajlo Pupin", Zrenjanin
Zrenjanin, 2007
Instinkt je nešto iznad znanja. Nema
sumnje da mi imamo u mozgu neka fina
nervna vlakna koja nam omugućavaju da
osetimo istinu kada logično zaključivanje
ili nekakav moždani napor, učinjen našom
voljom, ne dovodi do uspeha.
Nikola Tesla
Literatura
Dr Vjekoslav Sajfert, Elektrotehnika,
TFZR
Dr Borislav Odadžić, dr Vjekoslav
Sajfert, mr Vojin Kerleta, Zbirka
zadataka iz elektrotehnike sa
elektronikom, TFZR
Instinkt je nešto iznad znanja. Nema
sumnje da mi imamo u mozgu neka fina
nervna vlakna koja nam omugućavaju da
osetimo istinu kada logično zaključivanje
ili nekakav moždani napor, učinjen našom
voljom, ne dovodi do uspeha.
Nikola Tesla
Sadržaj
Uvod
Elektrostatika
Vremenski konstantne električne struje
Kretanje naelektrisane čestice u elektrostatičkom
polju u vakuumu
Naeletrisane čestice u magnetnom polju
Elektromagnetna indukcija
Vremenski promenljive električne struje. Redna RLC
veza
Paralelna veza elemenata u kolu
Višefazni sistemi
Elektronika
1. Uvod
1.1 Fizičke veličine i jedinice, SI
sistem jedinica
Fizičke veličine opisuju pojave,
procese i svojstva fizičkih tela. Izmeriti
neku fizičku veličinu znači uporediti je
sa odgovarajućom veličinom iste vrste,
koja je izabrana za jednicu mere. Otuda
se rezultat merenja izražava brojnom
vrednošću i jednicom mere:
x ({ x } { x })[ x ]
Dogovorom je izabrano sedam
fizičkih veličina za osnovne - osnovne
jedinice. Jedinice koje se dobijaju preko
osnovnih - izvedene jedinice.
Skup osnovnih i izvedenih jedinica se
naziva sistem jedinica. Na
međunarodnoj konferenciji 1960.
godine usvojen je međunarodni sistem
jedinica (SI). Na tom skupu za osnovne
fizičke veličine uvedene su jedinice koje
su date u tabeli 1.3.1.
Osim osnovnih jedinica SI sistema
postoje i izvedene jedinice. Razmotrimo
neke od njih.
Jedinica za brzinu se može dobiti iz
poznate definicije brzine:
[v ]
[s]
[t ]
m
s
ms
1
Jedinicu za ubrzanje ćemo dobiti iz
definicije ubrzanja:
m
[v ]
m
2
s
[a ]
ms
2
[t ]
s
s
Jedinica za silu se može dobiti iz
čuvenog drugog Njutnovog zakona:
[ F ] [ m ] [ a ] kg
m
s
2
kg m s
2
1N
1.2 Skalarne i vektorske fizičke
veličine. Osnovne operacije sa
vektorima.
Skalarne fizičke veličine se mogu izraziti
potpuno samo brojnom vrednošću i odogovarajućom
jedinicom merenja - npr. masa, vreme, zapremina,
gustina i dr.
Vektorske fizičke veličine karakteriše pravac,
smer i intenzitet (brojna vrednost). Takve veličine su
npr. brzina, ubrzanje, sila, itd.
Tenzorske fizičke veličine okarakterisane su sa
devet karakteristika. To su npr. tenzor inercije,
permitivnosti, tenzor permeabilnosti i sl.
Skalarne fizičke veličine se sabiraju,
množe, oduzimaju itd. algebarski, tj. ako
imamo dve skalarne fizičke veličine a i b,
onda je zbir a+b, razlika a-b, proizvod,
količnik a (b0).
b
Dva vektora su jednaka ako su im
jednaki intenziteti, pravci i smerovi.
Vektorske fizičke veličine i (vidi sliku
1.5.1) možemo sabrati, metodom
paralelograma, što je prikazano na slici
1.5.2.
Dovedemo oba vektora u zajedničku
napadnu tačku. Obrazujemo
paralelogram.
a1
a
a1
a2
Vektor
vektor.
a a1 a 2
a2
predstavlja rezultujući
Sabiranje pomenutih vektora metodom
poligona, prikazano na slici 1.5.3.
a
a1
a2
Slika 1.5.3
Intenzitet vektora se dobija primenom
kosinusne teoreme. Sa slike 1.5.4,
možemo pisati na osnovu kosinusne
teoreme:
B
a
A
a1
-
C
a2
Slika 1.5.4
a
2
a 1 a 2 2 a 1 a 2 cos ( - )
2
2
Trigonometrijski krug
y
rr
si n
cos
x
r =1
y
r
rr
cos ( - ) = -cos
cos( cos
r =1
x
Konačno napisati izraz koji ćemo koristiti
za nalaženje rezultujućeg vektora:
a
2
2
a1
2
a2
2 a 1 a 2 cos
Na slici 1.5.5 je prikazan slučaj
oduzimanja vektora
a ' a1 a 2 a1 ( a 2 )
a'
-a 2
Slika 1.5.5
a1
Na slici 1.5.6 je prikazan slučaj
oduzimanja vektora
-a 1
a2
a ''
a a 2 a1
U slučaju da treba da saberemo ili
oduzmemo više vektora mnogo je efikasnije
raditi metodom poligona. Razmotrimo sledeći
primer. Na slici 1.5.7 data su tri vektora i treba
naći rezultujući vektor:
R a1 a 2 a 3
a2
a1
a3
Slika 1.5.7
-a 3
R
a 1+ a 2
a1
a2
T
a1
a2
T1
a3
Komponente vektora su vektorske veličine, i
one se često koriste zbog elegantnijeg i
efikasnijeg rada, posebno u koordinatnim
sistemima. U x, y koordinatnom sistemu obično
vektor razlažemo na dve uzajamno normalne
komponente, vidi sliku 1.5.9 i 1.5.10:
y
a ax ay
b bx by
y
by
b
a
ay
ax
Slika 1.5.9
x
bx
Slika 1.5.19
x
Odgovarajući intenziteti vektora, prema
Pitagorinoj teoremi:
a
2
ax ay
2
2
b
2
bx by
2
2
Projekcije vektora su skalarne
veličine. One mogu biti pozitivne i
negativne.
y
y
ay
b
a
by
ax
x
a x a cos 0
a y a sin 0
bx
b x b cos 0
b y b sin 0
x
a
Proizvod vektora
i skalara p daje vektor čiji
je pravac i smer isti kao i pravac i smer vektora,
dok je intenzitet veći p puta(p>0) (slika 1.5.13).
p.a
a
Slika 1.5.13
Ort – jedinični vektor
Svaki vektor se može prikazati kao
proizvod svog intenziteta i jedničnog
vektora - orta:
a a a 0
a a ; a0 1
U slučaju dve dimenzije, x i y, imamo ortove osa i , j vidi sliku 1.5.14,
ili u slučaju tri dimenzije , i ,j,k vidi sliku 1.5.15.
y
z
j
j
i
k
x
i
y
x
Slika 1.5.14
Slika 1.5.15
Pomenimo dalje još dve mogućnosti
množenja vektora.
Skalarni proizvod dva vektora daje
skalar. Po definiciji skalarni proizvod
vektora je:
c a b a b cos a b cos
Skalarni proizvod takođe možemo
izraziti na sledeći način, preko projekcije
jednog vektora na drugi:
b
ab
ba
a
c a b b a ba
Vektorski proizvod dva vektora je
vektor :
c a b
Čita se a krst b
ili
c a b sin
Pravac vektora je normalan i na jedan i na
drugi vektor, a smer određujemo pravilom
desnog zavrtnja i očigledno je da važi:
c
b
a
b a c
b
a
-c
Možemo dakle zaključiti da za
vektorski proizvod ne važi zakon
komutacije, tj.:
a b b a
Ukoliko je ugao između vektora 90,
tada je intenzitet vektora jednak:
c a b
Primer Dokaži da su vektori e i f
uzajamno normalni. Vektori i sa dati sa:
e ab
f ab
Vektori i imaju iste intenzitete i
predstavljeni su na slici 1.5.18.
a
b
Slika 1.5.18
Rešenje Po definiciji skalarnog proizvoda
imamo:
2
2
e f a b a b a a ab b a b b a b 0
cos 0 90
0
Primer Dati su vektori a i b, čiji su
intenziteti a 2 i b 3 . Ugao između
njih 45
0
Odredi:
a.
ab
b.
a b a 2b
a b 2 3 cos 45 6
2
3 2
2
2
2
a b a 2 b a 2 ab ab 2 b 4 12 6 18 8
Dodatak 1
Elementi trigonometrije
Pravougli trougao
a i b katete; c hipotenuza
c
sin
suprotna
kateta
hipotenuza
a
cos
nalegla
c
kateta
hipotenuza
b
tg tan
90
ctg cot
suprotna
a
b
c
kateta
a
nalegla
kateta
b
nalegla
kateta
b
suprotna
kateta
a
c
a
sin
suprotna
hipotenuza
nalegla kateta
cos
tg tan
suprotna
nalegla
ctg cot
nalegla
suprotna
kateta
kateta
a
c
kateta
kateta
b
c
hipotenuza
b
90
kateta
b
a
a
b
Odrediti vrednosti sin, cos, tan
i cot za uglove:
30
45
60
Uzimamo jednakostranični
trougao
a
a
a
Delimo trougao na dva
jednaka dela
a
a
a
Sada imamo sledeću situaciju:
a
1
sin 30 2
a
2
a
60
a
a
30 30
h
. .
a
2
a 3
cos 30
60
a
2
a
2
a
2
tg 30 tan 30
2
a 3
h
2
a
2
a
2
3
1
3
3
3
2
2
a 3
h
a 3
2
ctg 30 cot 30
2
a
2
3
1
3
U slučaju ugla od
45
Uzimamo kvadrat i delimo ga po dijagonali.
Koristimo Pitagorinu teoremu
h
45
45
.
a
h
h
2
a
2
2
2a
a
ha 2
a
2
2
ai b
Primer. Sabrati vektore
( a 5 , b 4 ), koji su dati na slici
b
a
30
b
by
a
30
bx
by
bx
b 3
by
2
1
b
b
2
2
c a b x b
2
2
2
y
c
c
2
b 3
b
a
2
2
41 20 3
2
Slide 27
Dr Vjekoslav Sajfert
ELEKTROTEHNIKA SA ELEKTRONIKOM
E+
E
E_
x
r
l
2
+q
-q
l
Univerzitet u Novom Sadu
Tehnički Fakultet "Mihajlo Pupin", Zrenjanin
Zrenjanin, 2007
Instinkt je nešto iznad znanja. Nema
sumnje da mi imamo u mozgu neka fina
nervna vlakna koja nam omugućavaju da
osetimo istinu kada logično zaključivanje
ili nekakav moždani napor, učinjen našom
voljom, ne dovodi do uspeha.
Nikola Tesla
Literatura
Dr Vjekoslav Sajfert, Elektrotehnika,
TFZR
Dr Borislav Odadžić, dr Vjekoslav
Sajfert, mr Vojin Kerleta, Zbirka
zadataka iz elektrotehnike sa
elektronikom, TFZR
Instinkt je nešto iznad znanja. Nema
sumnje da mi imamo u mozgu neka fina
nervna vlakna koja nam omugućavaju da
osetimo istinu kada logično zaključivanje
ili nekakav moždani napor, učinjen našom
voljom, ne dovodi do uspeha.
Nikola Tesla
Sadržaj
Uvod
Elektrostatika
Vremenski konstantne električne struje
Kretanje naelektrisane čestice u elektrostatičkom
polju u vakuumu
Naeletrisane čestice u magnetnom polju
Elektromagnetna indukcija
Vremenski promenljive električne struje. Redna RLC
veza
Paralelna veza elemenata u kolu
Višefazni sistemi
Elektronika
1. Uvod
1.1 Fizičke veličine i jedinice, SI
sistem jedinica
Fizičke veličine opisuju pojave,
procese i svojstva fizičkih tela. Izmeriti
neku fizičku veličinu znači uporediti je
sa odgovarajućom veličinom iste vrste,
koja je izabrana za jednicu mere. Otuda
se rezultat merenja izražava brojnom
vrednošću i jednicom mere:
x ({ x } { x })[ x ]
Dogovorom je izabrano sedam
fizičkih veličina za osnovne - osnovne
jedinice. Jedinice koje se dobijaju preko
osnovnih - izvedene jedinice.
Skup osnovnih i izvedenih jedinica se
naziva sistem jedinica. Na
međunarodnoj konferenciji 1960.
godine usvojen je međunarodni sistem
jedinica (SI). Na tom skupu za osnovne
fizičke veličine uvedene su jedinice koje
su date u tabeli 1.3.1.
Osim osnovnih jedinica SI sistema
postoje i izvedene jedinice. Razmotrimo
neke od njih.
Jedinica za brzinu se može dobiti iz
poznate definicije brzine:
[v ]
[s]
[t ]
m
s
ms
1
Jedinicu za ubrzanje ćemo dobiti iz
definicije ubrzanja:
m
[v ]
m
2
s
[a ]
ms
2
[t ]
s
s
Jedinica za silu se može dobiti iz
čuvenog drugog Njutnovog zakona:
[ F ] [ m ] [ a ] kg
m
s
2
kg m s
2
1N
1.2 Skalarne i vektorske fizičke
veličine. Osnovne operacije sa
vektorima.
Skalarne fizičke veličine se mogu izraziti
potpuno samo brojnom vrednošću i odogovarajućom
jedinicom merenja - npr. masa, vreme, zapremina,
gustina i dr.
Vektorske fizičke veličine karakteriše pravac,
smer i intenzitet (brojna vrednost). Takve veličine su
npr. brzina, ubrzanje, sila, itd.
Tenzorske fizičke veličine okarakterisane su sa
devet karakteristika. To su npr. tenzor inercije,
permitivnosti, tenzor permeabilnosti i sl.
Skalarne fizičke veličine se sabiraju,
množe, oduzimaju itd. algebarski, tj. ako
imamo dve skalarne fizičke veličine a i b,
onda je zbir a+b, razlika a-b, proizvod,
količnik a (b0).
b
Dva vektora su jednaka ako su im
jednaki intenziteti, pravci i smerovi.
Vektorske fizičke veličine i (vidi sliku
1.5.1) možemo sabrati, metodom
paralelograma, što je prikazano na slici
1.5.2.
Dovedemo oba vektora u zajedničku
napadnu tačku. Obrazujemo
paralelogram.
a1
a
a1
a2
Vektor
vektor.
a a1 a 2
a2
predstavlja rezultujući
Sabiranje pomenutih vektora metodom
poligona, prikazano na slici 1.5.3.
a
a1
a2
Slika 1.5.3
Intenzitet vektora se dobija primenom
kosinusne teoreme. Sa slike 1.5.4,
možemo pisati na osnovu kosinusne
teoreme:
B
a
A
a1
-
C
a2
Slika 1.5.4
a
2
a 1 a 2 2 a 1 a 2 cos ( - )
2
2
Trigonometrijski krug
y
rr
si n
cos
x
r =1
y
r
rr
cos ( - ) = -cos
cos( cos
r =1
x
Konačno napisati izraz koji ćemo koristiti
za nalaženje rezultujućeg vektora:
a
2
2
a1
2
a2
2 a 1 a 2 cos
Na slici 1.5.5 je prikazan slučaj
oduzimanja vektora
a ' a1 a 2 a1 ( a 2 )
a'
-a 2
Slika 1.5.5
a1
Na slici 1.5.6 je prikazan slučaj
oduzimanja vektora
-a 1
a2
a ''
a a 2 a1
U slučaju da treba da saberemo ili
oduzmemo više vektora mnogo je efikasnije
raditi metodom poligona. Razmotrimo sledeći
primer. Na slici 1.5.7 data su tri vektora i treba
naći rezultujući vektor:
R a1 a 2 a 3
a2
a1
a3
Slika 1.5.7
-a 3
R
a 1+ a 2
a1
a2
T
a1
a2
T1
a3
Komponente vektora su vektorske veličine, i
one se često koriste zbog elegantnijeg i
efikasnijeg rada, posebno u koordinatnim
sistemima. U x, y koordinatnom sistemu obično
vektor razlažemo na dve uzajamno normalne
komponente, vidi sliku 1.5.9 i 1.5.10:
y
a ax ay
b bx by
y
by
b
a
ay
ax
Slika 1.5.9
x
bx
Slika 1.5.19
x
Odgovarajući intenziteti vektora, prema
Pitagorinoj teoremi:
a
2
ax ay
2
2
b
2
bx by
2
2
Projekcije vektora su skalarne
veličine. One mogu biti pozitivne i
negativne.
y
y
ay
b
a
by
ax
x
a x a cos 0
a y a sin 0
bx
b x b cos 0
b y b sin 0
x
a
Proizvod vektora
i skalara p daje vektor čiji
je pravac i smer isti kao i pravac i smer vektora,
dok je intenzitet veći p puta(p>0) (slika 1.5.13).
p.a
a
Slika 1.5.13
Ort – jedinični vektor
Svaki vektor se može prikazati kao
proizvod svog intenziteta i jedničnog
vektora - orta:
a a a 0
a a ; a0 1
U slučaju dve dimenzije, x i y, imamo ortove osa i , j vidi sliku 1.5.14,
ili u slučaju tri dimenzije , i ,j,k vidi sliku 1.5.15.
y
z
j
j
i
k
x
i
y
x
Slika 1.5.14
Slika 1.5.15
Pomenimo dalje još dve mogućnosti
množenja vektora.
Skalarni proizvod dva vektora daje
skalar. Po definiciji skalarni proizvod
vektora je:
c a b a b cos a b cos
Skalarni proizvod takođe možemo
izraziti na sledeći način, preko projekcije
jednog vektora na drugi:
b
ab
ba
a
c a b b a ba
Vektorski proizvod dva vektora je
vektor :
c a b
Čita se a krst b
ili
c a b sin
Pravac vektora je normalan i na jedan i na
drugi vektor, a smer određujemo pravilom
desnog zavrtnja i očigledno je da važi:
c
b
a
b a c
b
a
-c
Možemo dakle zaključiti da za
vektorski proizvod ne važi zakon
komutacije, tj.:
a b b a
Ukoliko je ugao između vektora 90,
tada je intenzitet vektora jednak:
c a b
Primer Dokaži da su vektori e i f
uzajamno normalni. Vektori i sa dati sa:
e ab
f ab
Vektori i imaju iste intenzitete i
predstavljeni su na slici 1.5.18.
a
b
Slika 1.5.18
Rešenje Po definiciji skalarnog proizvoda
imamo:
2
2
e f a b a b a a ab b a b b a b 0
cos 0 90
0
Primer Dati su vektori a i b, čiji su
intenziteti a 2 i b 3 . Ugao između
njih 45
0
Odredi:
a.
ab
b.
a b a 2b
a b 2 3 cos 45 6
2
3 2
2
2
2
a b a 2 b a 2 ab ab 2 b 4 12 6 18 8
Dodatak 1
Elementi trigonometrije
Pravougli trougao
a i b katete; c hipotenuza
c
sin
suprotna
kateta
hipotenuza
a
cos
nalegla
c
kateta
hipotenuza
b
tg tan
90
ctg cot
suprotna
a
b
c
kateta
a
nalegla
kateta
b
nalegla
kateta
b
suprotna
kateta
a
c
a
sin
suprotna
hipotenuza
nalegla kateta
cos
tg tan
suprotna
nalegla
ctg cot
nalegla
suprotna
kateta
kateta
a
c
kateta
kateta
b
c
hipotenuza
b
90
kateta
b
a
a
b
Odrediti vrednosti sin, cos, tan
i cot za uglove:
30
45
60
Uzimamo jednakostranični
trougao
a
a
a
Delimo trougao na dva
jednaka dela
a
a
a
Sada imamo sledeću situaciju:
a
1
sin 30 2
a
2
a
60
a
a
30 30
h
. .
a
2
a 3
cos 30
60
a
2
a
2
a
2
tg 30 tan 30
2
a 3
h
2
a
2
a
2
3
1
3
3
3
2
2
a 3
h
a 3
2
ctg 30 cot 30
2
a
2
3
1
3
U slučaju ugla od
45
Uzimamo kvadrat i delimo ga po dijagonali.
Koristimo Pitagorinu teoremu
h
45
45
.
a
h
h
2
a
2
2
2a
a
ha 2
a
2
2
ai b
Primer. Sabrati vektore
( a 5 , b 4 ), koji su dati na slici
b
a
30
b
by
a
30
bx
by
bx
b 3
by
2
1
b
b
2
2
c a b x b
2
2
2
y
c
c
2
b 3
b
a
2
2
41 20 3
2
Slide 28
Dr Vjekoslav Sajfert
ELEKTROTEHNIKA SA ELEKTRONIKOM
E+
E
E_
x
r
l
2
+q
-q
l
Univerzitet u Novom Sadu
Tehnički Fakultet "Mihajlo Pupin", Zrenjanin
Zrenjanin, 2007
Instinkt je nešto iznad znanja. Nema
sumnje da mi imamo u mozgu neka fina
nervna vlakna koja nam omugućavaju da
osetimo istinu kada logično zaključivanje
ili nekakav moždani napor, učinjen našom
voljom, ne dovodi do uspeha.
Nikola Tesla
Literatura
Dr Vjekoslav Sajfert, Elektrotehnika,
TFZR
Dr Borislav Odadžić, dr Vjekoslav
Sajfert, mr Vojin Kerleta, Zbirka
zadataka iz elektrotehnike sa
elektronikom, TFZR
Instinkt je nešto iznad znanja. Nema
sumnje da mi imamo u mozgu neka fina
nervna vlakna koja nam omugućavaju da
osetimo istinu kada logično zaključivanje
ili nekakav moždani napor, učinjen našom
voljom, ne dovodi do uspeha.
Nikola Tesla
Sadržaj
Uvod
Elektrostatika
Vremenski konstantne električne struje
Kretanje naelektrisane čestice u elektrostatičkom
polju u vakuumu
Naeletrisane čestice u magnetnom polju
Elektromagnetna indukcija
Vremenski promenljive električne struje. Redna RLC
veza
Paralelna veza elemenata u kolu
Višefazni sistemi
Elektronika
1. Uvod
1.1 Fizičke veličine i jedinice, SI
sistem jedinica
Fizičke veličine opisuju pojave,
procese i svojstva fizičkih tela. Izmeriti
neku fizičku veličinu znači uporediti je
sa odgovarajućom veličinom iste vrste,
koja je izabrana za jednicu mere. Otuda
se rezultat merenja izražava brojnom
vrednošću i jednicom mere:
x ({ x } { x })[ x ]
Dogovorom je izabrano sedam
fizičkih veličina za osnovne - osnovne
jedinice. Jedinice koje se dobijaju preko
osnovnih - izvedene jedinice.
Skup osnovnih i izvedenih jedinica se
naziva sistem jedinica. Na
međunarodnoj konferenciji 1960.
godine usvojen je međunarodni sistem
jedinica (SI). Na tom skupu za osnovne
fizičke veličine uvedene su jedinice koje
su date u tabeli 1.3.1.
Osim osnovnih jedinica SI sistema
postoje i izvedene jedinice. Razmotrimo
neke od njih.
Jedinica za brzinu se može dobiti iz
poznate definicije brzine:
[v ]
[s]
[t ]
m
s
ms
1
Jedinicu za ubrzanje ćemo dobiti iz
definicije ubrzanja:
m
[v ]
m
2
s
[a ]
ms
2
[t ]
s
s
Jedinica za silu se može dobiti iz
čuvenog drugog Njutnovog zakona:
[ F ] [ m ] [ a ] kg
m
s
2
kg m s
2
1N
1.2 Skalarne i vektorske fizičke
veličine. Osnovne operacije sa
vektorima.
Skalarne fizičke veličine se mogu izraziti
potpuno samo brojnom vrednošću i odogovarajućom
jedinicom merenja - npr. masa, vreme, zapremina,
gustina i dr.
Vektorske fizičke veličine karakteriše pravac,
smer i intenzitet (brojna vrednost). Takve veličine su
npr. brzina, ubrzanje, sila, itd.
Tenzorske fizičke veličine okarakterisane su sa
devet karakteristika. To su npr. tenzor inercije,
permitivnosti, tenzor permeabilnosti i sl.
Skalarne fizičke veličine se sabiraju,
množe, oduzimaju itd. algebarski, tj. ako
imamo dve skalarne fizičke veličine a i b,
onda je zbir a+b, razlika a-b, proizvod,
količnik a (b0).
b
Dva vektora su jednaka ako su im
jednaki intenziteti, pravci i smerovi.
Vektorske fizičke veličine i (vidi sliku
1.5.1) možemo sabrati, metodom
paralelograma, što je prikazano na slici
1.5.2.
Dovedemo oba vektora u zajedničku
napadnu tačku. Obrazujemo
paralelogram.
a1
a
a1
a2
Vektor
vektor.
a a1 a 2
a2
predstavlja rezultujući
Sabiranje pomenutih vektora metodom
poligona, prikazano na slici 1.5.3.
a
a1
a2
Slika 1.5.3
Intenzitet vektora se dobija primenom
kosinusne teoreme. Sa slike 1.5.4,
možemo pisati na osnovu kosinusne
teoreme:
B
a
A
a1
-
C
a2
Slika 1.5.4
a
2
a 1 a 2 2 a 1 a 2 cos ( - )
2
2
Trigonometrijski krug
y
rr
si n
cos
x
r =1
y
r
rr
cos ( - ) = -cos
cos( cos
r =1
x
Konačno napisati izraz koji ćemo koristiti
za nalaženje rezultujućeg vektora:
a
2
2
a1
2
a2
2 a 1 a 2 cos
Na slici 1.5.5 je prikazan slučaj
oduzimanja vektora
a ' a1 a 2 a1 ( a 2 )
a'
-a 2
Slika 1.5.5
a1
Na slici 1.5.6 je prikazan slučaj
oduzimanja vektora
-a 1
a2
a ''
a a 2 a1
U slučaju da treba da saberemo ili
oduzmemo više vektora mnogo je efikasnije
raditi metodom poligona. Razmotrimo sledeći
primer. Na slici 1.5.7 data su tri vektora i treba
naći rezultujući vektor:
R a1 a 2 a 3
a2
a1
a3
Slika 1.5.7
-a 3
R
a 1+ a 2
a1
a2
T
a1
a2
T1
a3
Komponente vektora su vektorske veličine, i
one se često koriste zbog elegantnijeg i
efikasnijeg rada, posebno u koordinatnim
sistemima. U x, y koordinatnom sistemu obično
vektor razlažemo na dve uzajamno normalne
komponente, vidi sliku 1.5.9 i 1.5.10:
y
a ax ay
b bx by
y
by
b
a
ay
ax
Slika 1.5.9
x
bx
Slika 1.5.19
x
Odgovarajući intenziteti vektora, prema
Pitagorinoj teoremi:
a
2
ax ay
2
2
b
2
bx by
2
2
Projekcije vektora su skalarne
veličine. One mogu biti pozitivne i
negativne.
y
y
ay
b
a
by
ax
x
a x a cos 0
a y a sin 0
bx
b x b cos 0
b y b sin 0
x
a
Proizvod vektora
i skalara p daje vektor čiji
je pravac i smer isti kao i pravac i smer vektora,
dok je intenzitet veći p puta(p>0) (slika 1.5.13).
p.a
a
Slika 1.5.13
Ort – jedinični vektor
Svaki vektor se može prikazati kao
proizvod svog intenziteta i jedničnog
vektora - orta:
a a a 0
a a ; a0 1
U slučaju dve dimenzije, x i y, imamo ortove osa i , j vidi sliku 1.5.14,
ili u slučaju tri dimenzije , i ,j,k vidi sliku 1.5.15.
y
z
j
j
i
k
x
i
y
x
Slika 1.5.14
Slika 1.5.15
Pomenimo dalje još dve mogućnosti
množenja vektora.
Skalarni proizvod dva vektora daje
skalar. Po definiciji skalarni proizvod
vektora je:
c a b a b cos a b cos
Skalarni proizvod takođe možemo
izraziti na sledeći način, preko projekcije
jednog vektora na drugi:
b
ab
ba
a
c a b b a ba
Vektorski proizvod dva vektora je
vektor :
c a b
Čita se a krst b
ili
c a b sin
Pravac vektora je normalan i na jedan i na
drugi vektor, a smer određujemo pravilom
desnog zavrtnja i očigledno je da važi:
c
b
a
b a c
b
a
-c
Možemo dakle zaključiti da za
vektorski proizvod ne važi zakon
komutacije, tj.:
a b b a
Ukoliko je ugao između vektora 90,
tada je intenzitet vektora jednak:
c a b
Primer Dokaži da su vektori e i f
uzajamno normalni. Vektori i sa dati sa:
e ab
f ab
Vektori i imaju iste intenzitete i
predstavljeni su na slici 1.5.18.
a
b
Slika 1.5.18
Rešenje Po definiciji skalarnog proizvoda
imamo:
2
2
e f a b a b a a ab b a b b a b 0
cos 0 90
0
Primer Dati su vektori a i b, čiji su
intenziteti a 2 i b 3 . Ugao između
njih 45
0
Odredi:
a.
ab
b.
a b a 2b
a b 2 3 cos 45 6
2
3 2
2
2
2
a b a 2 b a 2 ab ab 2 b 4 12 6 18 8
Dodatak 1
Elementi trigonometrije
Pravougli trougao
a i b katete; c hipotenuza
c
sin
suprotna
kateta
hipotenuza
a
cos
nalegla
c
kateta
hipotenuza
b
tg tan
90
ctg cot
suprotna
a
b
c
kateta
a
nalegla
kateta
b
nalegla
kateta
b
suprotna
kateta
a
c
a
sin
suprotna
hipotenuza
nalegla kateta
cos
tg tan
suprotna
nalegla
ctg cot
nalegla
suprotna
kateta
kateta
a
c
kateta
kateta
b
c
hipotenuza
b
90
kateta
b
a
a
b
Odrediti vrednosti sin, cos, tan
i cot za uglove:
30
45
60
Uzimamo jednakostranični
trougao
a
a
a
Delimo trougao na dva
jednaka dela
a
a
a
Sada imamo sledeću situaciju:
a
1
sin 30 2
a
2
a
60
a
a
30 30
h
. .
a
2
a 3
cos 30
60
a
2
a
2
a
2
tg 30 tan 30
2
a 3
h
2
a
2
a
2
3
1
3
3
3
2
2
a 3
h
a 3
2
ctg 30 cot 30
2
a
2
3
1
3
U slučaju ugla od
45
Uzimamo kvadrat i delimo ga po dijagonali.
Koristimo Pitagorinu teoremu
h
45
45
.
a
h
h
2
a
2
2
2a
a
ha 2
a
2
2
ai b
Primer. Sabrati vektore
( a 5 , b 4 ), koji su dati na slici
b
a
30
b
by
a
30
bx
by
bx
b 3
by
2
1
b
b
2
2
c a b x b
2
2
2
y
c
c
2
b 3
b
a
2
2
41 20 3
2
Slide 29
Dr Vjekoslav Sajfert
ELEKTROTEHNIKA SA ELEKTRONIKOM
E+
E
E_
x
r
l
2
+q
-q
l
Univerzitet u Novom Sadu
Tehnički Fakultet "Mihajlo Pupin", Zrenjanin
Zrenjanin, 2007
Instinkt je nešto iznad znanja. Nema
sumnje da mi imamo u mozgu neka fina
nervna vlakna koja nam omugućavaju da
osetimo istinu kada logično zaključivanje
ili nekakav moždani napor, učinjen našom
voljom, ne dovodi do uspeha.
Nikola Tesla
Literatura
Dr Vjekoslav Sajfert, Elektrotehnika,
TFZR
Dr Borislav Odadžić, dr Vjekoslav
Sajfert, mr Vojin Kerleta, Zbirka
zadataka iz elektrotehnike sa
elektronikom, TFZR
Instinkt je nešto iznad znanja. Nema
sumnje da mi imamo u mozgu neka fina
nervna vlakna koja nam omugućavaju da
osetimo istinu kada logično zaključivanje
ili nekakav moždani napor, učinjen našom
voljom, ne dovodi do uspeha.
Nikola Tesla
Sadržaj
Uvod
Elektrostatika
Vremenski konstantne električne struje
Kretanje naelektrisane čestice u elektrostatičkom
polju u vakuumu
Naeletrisane čestice u magnetnom polju
Elektromagnetna indukcija
Vremenski promenljive električne struje. Redna RLC
veza
Paralelna veza elemenata u kolu
Višefazni sistemi
Elektronika
1. Uvod
1.1 Fizičke veličine i jedinice, SI
sistem jedinica
Fizičke veličine opisuju pojave,
procese i svojstva fizičkih tela. Izmeriti
neku fizičku veličinu znači uporediti je
sa odgovarajućom veličinom iste vrste,
koja je izabrana za jednicu mere. Otuda
se rezultat merenja izražava brojnom
vrednošću i jednicom mere:
x ({ x } { x })[ x ]
Dogovorom je izabrano sedam
fizičkih veličina za osnovne - osnovne
jedinice. Jedinice koje se dobijaju preko
osnovnih - izvedene jedinice.
Skup osnovnih i izvedenih jedinica se
naziva sistem jedinica. Na
međunarodnoj konferenciji 1960.
godine usvojen je međunarodni sistem
jedinica (SI). Na tom skupu za osnovne
fizičke veličine uvedene su jedinice koje
su date u tabeli 1.3.1.
Osim osnovnih jedinica SI sistema
postoje i izvedene jedinice. Razmotrimo
neke od njih.
Jedinica za brzinu se može dobiti iz
poznate definicije brzine:
[v ]
[s]
[t ]
m
s
ms
1
Jedinicu za ubrzanje ćemo dobiti iz
definicije ubrzanja:
m
[v ]
m
2
s
[a ]
ms
2
[t ]
s
s
Jedinica za silu se može dobiti iz
čuvenog drugog Njutnovog zakona:
[ F ] [ m ] [ a ] kg
m
s
2
kg m s
2
1N
1.2 Skalarne i vektorske fizičke
veličine. Osnovne operacije sa
vektorima.
Skalarne fizičke veličine se mogu izraziti
potpuno samo brojnom vrednošću i odogovarajućom
jedinicom merenja - npr. masa, vreme, zapremina,
gustina i dr.
Vektorske fizičke veličine karakteriše pravac,
smer i intenzitet (brojna vrednost). Takve veličine su
npr. brzina, ubrzanje, sila, itd.
Tenzorske fizičke veličine okarakterisane su sa
devet karakteristika. To su npr. tenzor inercije,
permitivnosti, tenzor permeabilnosti i sl.
Skalarne fizičke veličine se sabiraju,
množe, oduzimaju itd. algebarski, tj. ako
imamo dve skalarne fizičke veličine a i b,
onda je zbir a+b, razlika a-b, proizvod,
količnik a (b0).
b
Dva vektora su jednaka ako su im
jednaki intenziteti, pravci i smerovi.
Vektorske fizičke veličine i (vidi sliku
1.5.1) možemo sabrati, metodom
paralelograma, što je prikazano na slici
1.5.2.
Dovedemo oba vektora u zajedničku
napadnu tačku. Obrazujemo
paralelogram.
a1
a
a1
a2
Vektor
vektor.
a a1 a 2
a2
predstavlja rezultujući
Sabiranje pomenutih vektora metodom
poligona, prikazano na slici 1.5.3.
a
a1
a2
Slika 1.5.3
Intenzitet vektora se dobija primenom
kosinusne teoreme. Sa slike 1.5.4,
možemo pisati na osnovu kosinusne
teoreme:
B
a
A
a1
-
C
a2
Slika 1.5.4
a
2
a 1 a 2 2 a 1 a 2 cos ( - )
2
2
Trigonometrijski krug
y
rr
si n
cos
x
r =1
y
r
rr
cos ( - ) = -cos
cos( cos
r =1
x
Konačno napisati izraz koji ćemo koristiti
za nalaženje rezultujućeg vektora:
a
2
2
a1
2
a2
2 a 1 a 2 cos
Na slici 1.5.5 je prikazan slučaj
oduzimanja vektora
a ' a1 a 2 a1 ( a 2 )
a'
-a 2
Slika 1.5.5
a1
Na slici 1.5.6 je prikazan slučaj
oduzimanja vektora
-a 1
a2
a ''
a a 2 a1
U slučaju da treba da saberemo ili
oduzmemo više vektora mnogo je efikasnije
raditi metodom poligona. Razmotrimo sledeći
primer. Na slici 1.5.7 data su tri vektora i treba
naći rezultujući vektor:
R a1 a 2 a 3
a2
a1
a3
Slika 1.5.7
-a 3
R
a 1+ a 2
a1
a2
T
a1
a2
T1
a3
Komponente vektora su vektorske veličine, i
one se često koriste zbog elegantnijeg i
efikasnijeg rada, posebno u koordinatnim
sistemima. U x, y koordinatnom sistemu obično
vektor razlažemo na dve uzajamno normalne
komponente, vidi sliku 1.5.9 i 1.5.10:
y
a ax ay
b bx by
y
by
b
a
ay
ax
Slika 1.5.9
x
bx
Slika 1.5.19
x
Odgovarajući intenziteti vektora, prema
Pitagorinoj teoremi:
a
2
ax ay
2
2
b
2
bx by
2
2
Projekcije vektora su skalarne
veličine. One mogu biti pozitivne i
negativne.
y
y
ay
b
a
by
ax
x
a x a cos 0
a y a sin 0
bx
b x b cos 0
b y b sin 0
x
a
Proizvod vektora
i skalara p daje vektor čiji
je pravac i smer isti kao i pravac i smer vektora,
dok je intenzitet veći p puta(p>0) (slika 1.5.13).
p.a
a
Slika 1.5.13
Ort – jedinični vektor
Svaki vektor se može prikazati kao
proizvod svog intenziteta i jedničnog
vektora - orta:
a a a 0
a a ; a0 1
U slučaju dve dimenzije, x i y, imamo ortove osa i , j vidi sliku 1.5.14,
ili u slučaju tri dimenzije , i ,j,k vidi sliku 1.5.15.
y
z
j
j
i
k
x
i
y
x
Slika 1.5.14
Slika 1.5.15
Pomenimo dalje još dve mogućnosti
množenja vektora.
Skalarni proizvod dva vektora daje
skalar. Po definiciji skalarni proizvod
vektora je:
c a b a b cos a b cos
Skalarni proizvod takođe možemo
izraziti na sledeći način, preko projekcije
jednog vektora na drugi:
b
ab
ba
a
c a b b a ba
Vektorski proizvod dva vektora je
vektor :
c a b
Čita se a krst b
ili
c a b sin
Pravac vektora je normalan i na jedan i na
drugi vektor, a smer određujemo pravilom
desnog zavrtnja i očigledno je da važi:
c
b
a
b a c
b
a
-c
Možemo dakle zaključiti da za
vektorski proizvod ne važi zakon
komutacije, tj.:
a b b a
Ukoliko je ugao između vektora 90,
tada je intenzitet vektora jednak:
c a b
Primer Dokaži da su vektori e i f
uzajamno normalni. Vektori i sa dati sa:
e ab
f ab
Vektori i imaju iste intenzitete i
predstavljeni su na slici 1.5.18.
a
b
Slika 1.5.18
Rešenje Po definiciji skalarnog proizvoda
imamo:
2
2
e f a b a b a a ab b a b b a b 0
cos 0 90
0
Primer Dati su vektori a i b, čiji su
intenziteti a 2 i b 3 . Ugao između
njih 45
0
Odredi:
a.
ab
b.
a b a 2b
a b 2 3 cos 45 6
2
3 2
2
2
2
a b a 2 b a 2 ab ab 2 b 4 12 6 18 8
Dodatak 1
Elementi trigonometrije
Pravougli trougao
a i b katete; c hipotenuza
c
sin
suprotna
kateta
hipotenuza
a
cos
nalegla
c
kateta
hipotenuza
b
tg tan
90
ctg cot
suprotna
a
b
c
kateta
a
nalegla
kateta
b
nalegla
kateta
b
suprotna
kateta
a
c
a
sin
suprotna
hipotenuza
nalegla kateta
cos
tg tan
suprotna
nalegla
ctg cot
nalegla
suprotna
kateta
kateta
a
c
kateta
kateta
b
c
hipotenuza
b
90
kateta
b
a
a
b
Odrediti vrednosti sin, cos, tan
i cot za uglove:
30
45
60
Uzimamo jednakostranični
trougao
a
a
a
Delimo trougao na dva
jednaka dela
a
a
a
Sada imamo sledeću situaciju:
a
1
sin 30 2
a
2
a
60
a
a
30 30
h
. .
a
2
a 3
cos 30
60
a
2
a
2
a
2
tg 30 tan 30
2
a 3
h
2
a
2
a
2
3
1
3
3
3
2
2
a 3
h
a 3
2
ctg 30 cot 30
2
a
2
3
1
3
U slučaju ugla od
45
Uzimamo kvadrat i delimo ga po dijagonali.
Koristimo Pitagorinu teoremu
h
45
45
.
a
h
h
2
a
2
2
2a
a
ha 2
a
2
2
ai b
Primer. Sabrati vektore
( a 5 , b 4 ), koji su dati na slici
b
a
30
b
by
a
30
bx
by
bx
b 3
by
2
1
b
b
2
2
c a b x b
2
2
2
y
c
c
2
b 3
b
a
2
2
41 20 3
2
Slide 30
Dr Vjekoslav Sajfert
ELEKTROTEHNIKA SA ELEKTRONIKOM
E+
E
E_
x
r
l
2
+q
-q
l
Univerzitet u Novom Sadu
Tehnički Fakultet "Mihajlo Pupin", Zrenjanin
Zrenjanin, 2007
Instinkt je nešto iznad znanja. Nema
sumnje da mi imamo u mozgu neka fina
nervna vlakna koja nam omugućavaju da
osetimo istinu kada logično zaključivanje
ili nekakav moždani napor, učinjen našom
voljom, ne dovodi do uspeha.
Nikola Tesla
Literatura
Dr Vjekoslav Sajfert, Elektrotehnika,
TFZR
Dr Borislav Odadžić, dr Vjekoslav
Sajfert, mr Vojin Kerleta, Zbirka
zadataka iz elektrotehnike sa
elektronikom, TFZR
Instinkt je nešto iznad znanja. Nema
sumnje da mi imamo u mozgu neka fina
nervna vlakna koja nam omugućavaju da
osetimo istinu kada logično zaključivanje
ili nekakav moždani napor, učinjen našom
voljom, ne dovodi do uspeha.
Nikola Tesla
Sadržaj
Uvod
Elektrostatika
Vremenski konstantne električne struje
Kretanje naelektrisane čestice u elektrostatičkom
polju u vakuumu
Naeletrisane čestice u magnetnom polju
Elektromagnetna indukcija
Vremenski promenljive električne struje. Redna RLC
veza
Paralelna veza elemenata u kolu
Višefazni sistemi
Elektronika
1. Uvod
1.1 Fizičke veličine i jedinice, SI
sistem jedinica
Fizičke veličine opisuju pojave,
procese i svojstva fizičkih tela. Izmeriti
neku fizičku veličinu znači uporediti je
sa odgovarajućom veličinom iste vrste,
koja je izabrana za jednicu mere. Otuda
se rezultat merenja izražava brojnom
vrednošću i jednicom mere:
x ({ x } { x })[ x ]
Dogovorom je izabrano sedam
fizičkih veličina za osnovne - osnovne
jedinice. Jedinice koje se dobijaju preko
osnovnih - izvedene jedinice.
Skup osnovnih i izvedenih jedinica se
naziva sistem jedinica. Na
međunarodnoj konferenciji 1960.
godine usvojen je međunarodni sistem
jedinica (SI). Na tom skupu za osnovne
fizičke veličine uvedene su jedinice koje
su date u tabeli 1.3.1.
Osim osnovnih jedinica SI sistema
postoje i izvedene jedinice. Razmotrimo
neke od njih.
Jedinica za brzinu se može dobiti iz
poznate definicije brzine:
[v ]
[s]
[t ]
m
s
ms
1
Jedinicu za ubrzanje ćemo dobiti iz
definicije ubrzanja:
m
[v ]
m
2
s
[a ]
ms
2
[t ]
s
s
Jedinica za silu se može dobiti iz
čuvenog drugog Njutnovog zakona:
[ F ] [ m ] [ a ] kg
m
s
2
kg m s
2
1N
1.2 Skalarne i vektorske fizičke
veličine. Osnovne operacije sa
vektorima.
Skalarne fizičke veličine se mogu izraziti
potpuno samo brojnom vrednošću i odogovarajućom
jedinicom merenja - npr. masa, vreme, zapremina,
gustina i dr.
Vektorske fizičke veličine karakteriše pravac,
smer i intenzitet (brojna vrednost). Takve veličine su
npr. brzina, ubrzanje, sila, itd.
Tenzorske fizičke veličine okarakterisane su sa
devet karakteristika. To su npr. tenzor inercije,
permitivnosti, tenzor permeabilnosti i sl.
Skalarne fizičke veličine se sabiraju,
množe, oduzimaju itd. algebarski, tj. ako
imamo dve skalarne fizičke veličine a i b,
onda je zbir a+b, razlika a-b, proizvod,
količnik a (b0).
b
Dva vektora su jednaka ako su im
jednaki intenziteti, pravci i smerovi.
Vektorske fizičke veličine i (vidi sliku
1.5.1) možemo sabrati, metodom
paralelograma, što je prikazano na slici
1.5.2.
Dovedemo oba vektora u zajedničku
napadnu tačku. Obrazujemo
paralelogram.
a1
a
a1
a2
Vektor
vektor.
a a1 a 2
a2
predstavlja rezultujući
Sabiranje pomenutih vektora metodom
poligona, prikazano na slici 1.5.3.
a
a1
a2
Slika 1.5.3
Intenzitet vektora se dobija primenom
kosinusne teoreme. Sa slike 1.5.4,
možemo pisati na osnovu kosinusne
teoreme:
B
a
A
a1
-
C
a2
Slika 1.5.4
a
2
a 1 a 2 2 a 1 a 2 cos ( - )
2
2
Trigonometrijski krug
y
rr
si n
cos
x
r =1
y
r
rr
cos ( - ) = -cos
cos( cos
r =1
x
Konačno napisati izraz koji ćemo koristiti
za nalaženje rezultujućeg vektora:
a
2
2
a1
2
a2
2 a 1 a 2 cos
Na slici 1.5.5 je prikazan slučaj
oduzimanja vektora
a ' a1 a 2 a1 ( a 2 )
a'
-a 2
Slika 1.5.5
a1
Na slici 1.5.6 je prikazan slučaj
oduzimanja vektora
-a 1
a2
a ''
a a 2 a1
U slučaju da treba da saberemo ili
oduzmemo više vektora mnogo je efikasnije
raditi metodom poligona. Razmotrimo sledeći
primer. Na slici 1.5.7 data su tri vektora i treba
naći rezultujući vektor:
R a1 a 2 a 3
a2
a1
a3
Slika 1.5.7
-a 3
R
a 1+ a 2
a1
a2
T
a1
a2
T1
a3
Komponente vektora su vektorske veličine, i
one se često koriste zbog elegantnijeg i
efikasnijeg rada, posebno u koordinatnim
sistemima. U x, y koordinatnom sistemu obično
vektor razlažemo na dve uzajamno normalne
komponente, vidi sliku 1.5.9 i 1.5.10:
y
a ax ay
b bx by
y
by
b
a
ay
ax
Slika 1.5.9
x
bx
Slika 1.5.19
x
Odgovarajući intenziteti vektora, prema
Pitagorinoj teoremi:
a
2
ax ay
2
2
b
2
bx by
2
2
Projekcije vektora su skalarne
veličine. One mogu biti pozitivne i
negativne.
y
y
ay
b
a
by
ax
x
a x a cos 0
a y a sin 0
bx
b x b cos 0
b y b sin 0
x
a
Proizvod vektora
i skalara p daje vektor čiji
je pravac i smer isti kao i pravac i smer vektora,
dok je intenzitet veći p puta(p>0) (slika 1.5.13).
p.a
a
Slika 1.5.13
Ort – jedinični vektor
Svaki vektor se može prikazati kao
proizvod svog intenziteta i jedničnog
vektora - orta:
a a a 0
a a ; a0 1
U slučaju dve dimenzije, x i y, imamo ortove osa i , j vidi sliku 1.5.14,
ili u slučaju tri dimenzije , i ,j,k vidi sliku 1.5.15.
y
z
j
j
i
k
x
i
y
x
Slika 1.5.14
Slika 1.5.15
Pomenimo dalje još dve mogućnosti
množenja vektora.
Skalarni proizvod dva vektora daje
skalar. Po definiciji skalarni proizvod
vektora je:
c a b a b cos a b cos
Skalarni proizvod takođe možemo
izraziti na sledeći način, preko projekcije
jednog vektora na drugi:
b
ab
ba
a
c a b b a ba
Vektorski proizvod dva vektora je
vektor :
c a b
Čita se a krst b
ili
c a b sin
Pravac vektora je normalan i na jedan i na
drugi vektor, a smer određujemo pravilom
desnog zavrtnja i očigledno je da važi:
c
b
a
b a c
b
a
-c
Možemo dakle zaključiti da za
vektorski proizvod ne važi zakon
komutacije, tj.:
a b b a
Ukoliko je ugao između vektora 90,
tada je intenzitet vektora jednak:
c a b
Primer Dokaži da su vektori e i f
uzajamno normalni. Vektori i sa dati sa:
e ab
f ab
Vektori i imaju iste intenzitete i
predstavljeni su na slici 1.5.18.
a
b
Slika 1.5.18
Rešenje Po definiciji skalarnog proizvoda
imamo:
2
2
e f a b a b a a ab b a b b a b 0
cos 0 90
0
Primer Dati su vektori a i b, čiji su
intenziteti a 2 i b 3 . Ugao između
njih 45
0
Odredi:
a.
ab
b.
a b a 2b
a b 2 3 cos 45 6
2
3 2
2
2
2
a b a 2 b a 2 ab ab 2 b 4 12 6 18 8
Dodatak 1
Elementi trigonometrije
Pravougli trougao
a i b katete; c hipotenuza
c
sin
suprotna
kateta
hipotenuza
a
cos
nalegla
c
kateta
hipotenuza
b
tg tan
90
ctg cot
suprotna
a
b
c
kateta
a
nalegla
kateta
b
nalegla
kateta
b
suprotna
kateta
a
c
a
sin
suprotna
hipotenuza
nalegla kateta
cos
tg tan
suprotna
nalegla
ctg cot
nalegla
suprotna
kateta
kateta
a
c
kateta
kateta
b
c
hipotenuza
b
90
kateta
b
a
a
b
Odrediti vrednosti sin, cos, tan
i cot za uglove:
30
45
60
Uzimamo jednakostranični
trougao
a
a
a
Delimo trougao na dva
jednaka dela
a
a
a
Sada imamo sledeću situaciju:
a
1
sin 30 2
a
2
a
60
a
a
30 30
h
. .
a
2
a 3
cos 30
60
a
2
a
2
a
2
tg 30 tan 30
2
a 3
h
2
a
2
a
2
3
1
3
3
3
2
2
a 3
h
a 3
2
ctg 30 cot 30
2
a
2
3
1
3
U slučaju ugla od
45
Uzimamo kvadrat i delimo ga po dijagonali.
Koristimo Pitagorinu teoremu
h
45
45
.
a
h
h
2
a
2
2
2a
a
ha 2
a
2
2
ai b
Primer. Sabrati vektore
( a 5 , b 4 ), koji su dati na slici
b
a
30
b
by
a
30
bx
by
bx
b 3
by
2
1
b
b
2
2
c a b x b
2
2
2
y
c
c
2
b 3
b
a
2
2
41 20 3
2
Slide 31
Dr Vjekoslav Sajfert
ELEKTROTEHNIKA SA ELEKTRONIKOM
E+
E
E_
x
r
l
2
+q
-q
l
Univerzitet u Novom Sadu
Tehnički Fakultet "Mihajlo Pupin", Zrenjanin
Zrenjanin, 2007
Instinkt je nešto iznad znanja. Nema
sumnje da mi imamo u mozgu neka fina
nervna vlakna koja nam omugućavaju da
osetimo istinu kada logično zaključivanje
ili nekakav moždani napor, učinjen našom
voljom, ne dovodi do uspeha.
Nikola Tesla
Literatura
Dr Vjekoslav Sajfert, Elektrotehnika,
TFZR
Dr Borislav Odadžić, dr Vjekoslav
Sajfert, mr Vojin Kerleta, Zbirka
zadataka iz elektrotehnike sa
elektronikom, TFZR
Instinkt je nešto iznad znanja. Nema
sumnje da mi imamo u mozgu neka fina
nervna vlakna koja nam omugućavaju da
osetimo istinu kada logično zaključivanje
ili nekakav moždani napor, učinjen našom
voljom, ne dovodi do uspeha.
Nikola Tesla
Sadržaj
Uvod
Elektrostatika
Vremenski konstantne električne struje
Kretanje naelektrisane čestice u elektrostatičkom
polju u vakuumu
Naeletrisane čestice u magnetnom polju
Elektromagnetna indukcija
Vremenski promenljive električne struje. Redna RLC
veza
Paralelna veza elemenata u kolu
Višefazni sistemi
Elektronika
1. Uvod
1.1 Fizičke veličine i jedinice, SI
sistem jedinica
Fizičke veličine opisuju pojave,
procese i svojstva fizičkih tela. Izmeriti
neku fizičku veličinu znači uporediti je
sa odgovarajućom veličinom iste vrste,
koja je izabrana za jednicu mere. Otuda
se rezultat merenja izražava brojnom
vrednošću i jednicom mere:
x ({ x } { x })[ x ]
Dogovorom je izabrano sedam
fizičkih veličina za osnovne - osnovne
jedinice. Jedinice koje se dobijaju preko
osnovnih - izvedene jedinice.
Skup osnovnih i izvedenih jedinica se
naziva sistem jedinica. Na
međunarodnoj konferenciji 1960.
godine usvojen je međunarodni sistem
jedinica (SI). Na tom skupu za osnovne
fizičke veličine uvedene su jedinice koje
su date u tabeli 1.3.1.
Osim osnovnih jedinica SI sistema
postoje i izvedene jedinice. Razmotrimo
neke od njih.
Jedinica za brzinu se može dobiti iz
poznate definicije brzine:
[v ]
[s]
[t ]
m
s
ms
1
Jedinicu za ubrzanje ćemo dobiti iz
definicije ubrzanja:
m
[v ]
m
2
s
[a ]
ms
2
[t ]
s
s
Jedinica za silu se može dobiti iz
čuvenog drugog Njutnovog zakona:
[ F ] [ m ] [ a ] kg
m
s
2
kg m s
2
1N
1.2 Skalarne i vektorske fizičke
veličine. Osnovne operacije sa
vektorima.
Skalarne fizičke veličine se mogu izraziti
potpuno samo brojnom vrednošću i odogovarajućom
jedinicom merenja - npr. masa, vreme, zapremina,
gustina i dr.
Vektorske fizičke veličine karakteriše pravac,
smer i intenzitet (brojna vrednost). Takve veličine su
npr. brzina, ubrzanje, sila, itd.
Tenzorske fizičke veličine okarakterisane su sa
devet karakteristika. To su npr. tenzor inercije,
permitivnosti, tenzor permeabilnosti i sl.
Skalarne fizičke veličine se sabiraju,
množe, oduzimaju itd. algebarski, tj. ako
imamo dve skalarne fizičke veličine a i b,
onda je zbir a+b, razlika a-b, proizvod,
količnik a (b0).
b
Dva vektora su jednaka ako su im
jednaki intenziteti, pravci i smerovi.
Vektorske fizičke veličine i (vidi sliku
1.5.1) možemo sabrati, metodom
paralelograma, što je prikazano na slici
1.5.2.
Dovedemo oba vektora u zajedničku
napadnu tačku. Obrazujemo
paralelogram.
a1
a
a1
a2
Vektor
vektor.
a a1 a 2
a2
predstavlja rezultujući
Sabiranje pomenutih vektora metodom
poligona, prikazano na slici 1.5.3.
a
a1
a2
Slika 1.5.3
Intenzitet vektora se dobija primenom
kosinusne teoreme. Sa slike 1.5.4,
možemo pisati na osnovu kosinusne
teoreme:
B
a
A
a1
-
C
a2
Slika 1.5.4
a
2
a 1 a 2 2 a 1 a 2 cos ( - )
2
2
Trigonometrijski krug
y
rr
si n
cos
x
r =1
y
r
rr
cos ( - ) = -cos
cos( cos
r =1
x
Konačno napisati izraz koji ćemo koristiti
za nalaženje rezultujućeg vektora:
a
2
2
a1
2
a2
2 a 1 a 2 cos
Na slici 1.5.5 je prikazan slučaj
oduzimanja vektora
a ' a1 a 2 a1 ( a 2 )
a'
-a 2
Slika 1.5.5
a1
Na slici 1.5.6 je prikazan slučaj
oduzimanja vektora
-a 1
a2
a ''
a a 2 a1
U slučaju da treba da saberemo ili
oduzmemo više vektora mnogo je efikasnije
raditi metodom poligona. Razmotrimo sledeći
primer. Na slici 1.5.7 data su tri vektora i treba
naći rezultujući vektor:
R a1 a 2 a 3
a2
a1
a3
Slika 1.5.7
-a 3
R
a 1+ a 2
a1
a2
T
a1
a2
T1
a3
Komponente vektora su vektorske veličine, i
one se često koriste zbog elegantnijeg i
efikasnijeg rada, posebno u koordinatnim
sistemima. U x, y koordinatnom sistemu obično
vektor razlažemo na dve uzajamno normalne
komponente, vidi sliku 1.5.9 i 1.5.10:
y
a ax ay
b bx by
y
by
b
a
ay
ax
Slika 1.5.9
x
bx
Slika 1.5.19
x
Odgovarajući intenziteti vektora, prema
Pitagorinoj teoremi:
a
2
ax ay
2
2
b
2
bx by
2
2
Projekcije vektora su skalarne
veličine. One mogu biti pozitivne i
negativne.
y
y
ay
b
a
by
ax
x
a x a cos 0
a y a sin 0
bx
b x b cos 0
b y b sin 0
x
a
Proizvod vektora
i skalara p daje vektor čiji
je pravac i smer isti kao i pravac i smer vektora,
dok je intenzitet veći p puta(p>0) (slika 1.5.13).
p.a
a
Slika 1.5.13
Ort – jedinični vektor
Svaki vektor se može prikazati kao
proizvod svog intenziteta i jedničnog
vektora - orta:
a a a 0
a a ; a0 1
U slučaju dve dimenzije, x i y, imamo ortove osa i , j vidi sliku 1.5.14,
ili u slučaju tri dimenzije , i ,j,k vidi sliku 1.5.15.
y
z
j
j
i
k
x
i
y
x
Slika 1.5.14
Slika 1.5.15
Pomenimo dalje još dve mogućnosti
množenja vektora.
Skalarni proizvod dva vektora daje
skalar. Po definiciji skalarni proizvod
vektora je:
c a b a b cos a b cos
Skalarni proizvod takođe možemo
izraziti na sledeći način, preko projekcije
jednog vektora na drugi:
b
ab
ba
a
c a b b a ba
Vektorski proizvod dva vektora je
vektor :
c a b
Čita se a krst b
ili
c a b sin
Pravac vektora je normalan i na jedan i na
drugi vektor, a smer određujemo pravilom
desnog zavrtnja i očigledno je da važi:
c
b
a
b a c
b
a
-c
Možemo dakle zaključiti da za
vektorski proizvod ne važi zakon
komutacije, tj.:
a b b a
Ukoliko je ugao između vektora 90,
tada je intenzitet vektora jednak:
c a b
Primer Dokaži da su vektori e i f
uzajamno normalni. Vektori i sa dati sa:
e ab
f ab
Vektori i imaju iste intenzitete i
predstavljeni su na slici 1.5.18.
a
b
Slika 1.5.18
Rešenje Po definiciji skalarnog proizvoda
imamo:
2
2
e f a b a b a a ab b a b b a b 0
cos 0 90
0
Primer Dati su vektori a i b, čiji su
intenziteti a 2 i b 3 . Ugao između
njih 45
0
Odredi:
a.
ab
b.
a b a 2b
a b 2 3 cos 45 6
2
3 2
2
2
2
a b a 2 b a 2 ab ab 2 b 4 12 6 18 8
Dodatak 1
Elementi trigonometrije
Pravougli trougao
a i b katete; c hipotenuza
c
sin
suprotna
kateta
hipotenuza
a
cos
nalegla
c
kateta
hipotenuza
b
tg tan
90
ctg cot
suprotna
a
b
c
kateta
a
nalegla
kateta
b
nalegla
kateta
b
suprotna
kateta
a
c
a
sin
suprotna
hipotenuza
nalegla kateta
cos
tg tan
suprotna
nalegla
ctg cot
nalegla
suprotna
kateta
kateta
a
c
kateta
kateta
b
c
hipotenuza
b
90
kateta
b
a
a
b
Odrediti vrednosti sin, cos, tan
i cot za uglove:
30
45
60
Uzimamo jednakostranični
trougao
a
a
a
Delimo trougao na dva
jednaka dela
a
a
a
Sada imamo sledeću situaciju:
a
1
sin 30 2
a
2
a
60
a
a
30 30
h
. .
a
2
a 3
cos 30
60
a
2
a
2
a
2
tg 30 tan 30
2
a 3
h
2
a
2
a
2
3
1
3
3
3
2
2
a 3
h
a 3
2
ctg 30 cot 30
2
a
2
3
1
3
U slučaju ugla od
45
Uzimamo kvadrat i delimo ga po dijagonali.
Koristimo Pitagorinu teoremu
h
45
45
.
a
h
h
2
a
2
2
2a
a
ha 2
a
2
2
ai b
Primer. Sabrati vektore
( a 5 , b 4 ), koji su dati na slici
b
a
30
b
by
a
30
bx
by
bx
b 3
by
2
1
b
b
2
2
c a b x b
2
2
2
y
c
c
2
b 3
b
a
2
2
41 20 3
2
Slide 32
Dr Vjekoslav Sajfert
ELEKTROTEHNIKA SA ELEKTRONIKOM
E+
E
E_
x
r
l
2
+q
-q
l
Univerzitet u Novom Sadu
Tehnički Fakultet "Mihajlo Pupin", Zrenjanin
Zrenjanin, 2007
Instinkt je nešto iznad znanja. Nema
sumnje da mi imamo u mozgu neka fina
nervna vlakna koja nam omugućavaju da
osetimo istinu kada logično zaključivanje
ili nekakav moždani napor, učinjen našom
voljom, ne dovodi do uspeha.
Nikola Tesla
Literatura
Dr Vjekoslav Sajfert, Elektrotehnika,
TFZR
Dr Borislav Odadžić, dr Vjekoslav
Sajfert, mr Vojin Kerleta, Zbirka
zadataka iz elektrotehnike sa
elektronikom, TFZR
Instinkt je nešto iznad znanja. Nema
sumnje da mi imamo u mozgu neka fina
nervna vlakna koja nam omugućavaju da
osetimo istinu kada logično zaključivanje
ili nekakav moždani napor, učinjen našom
voljom, ne dovodi do uspeha.
Nikola Tesla
Sadržaj
Uvod
Elektrostatika
Vremenski konstantne električne struje
Kretanje naelektrisane čestice u elektrostatičkom
polju u vakuumu
Naeletrisane čestice u magnetnom polju
Elektromagnetna indukcija
Vremenski promenljive električne struje. Redna RLC
veza
Paralelna veza elemenata u kolu
Višefazni sistemi
Elektronika
1. Uvod
1.1 Fizičke veličine i jedinice, SI
sistem jedinica
Fizičke veličine opisuju pojave,
procese i svojstva fizičkih tela. Izmeriti
neku fizičku veličinu znači uporediti je
sa odgovarajućom veličinom iste vrste,
koja je izabrana za jednicu mere. Otuda
se rezultat merenja izražava brojnom
vrednošću i jednicom mere:
x ({ x } { x })[ x ]
Dogovorom je izabrano sedam
fizičkih veličina za osnovne - osnovne
jedinice. Jedinice koje se dobijaju preko
osnovnih - izvedene jedinice.
Skup osnovnih i izvedenih jedinica se
naziva sistem jedinica. Na
međunarodnoj konferenciji 1960.
godine usvojen je međunarodni sistem
jedinica (SI). Na tom skupu za osnovne
fizičke veličine uvedene su jedinice koje
su date u tabeli 1.3.1.
Osim osnovnih jedinica SI sistema
postoje i izvedene jedinice. Razmotrimo
neke od njih.
Jedinica za brzinu se može dobiti iz
poznate definicije brzine:
[v ]
[s]
[t ]
m
s
ms
1
Jedinicu za ubrzanje ćemo dobiti iz
definicije ubrzanja:
m
[v ]
m
2
s
[a ]
ms
2
[t ]
s
s
Jedinica za silu se može dobiti iz
čuvenog drugog Njutnovog zakona:
[ F ] [ m ] [ a ] kg
m
s
2
kg m s
2
1N
1.2 Skalarne i vektorske fizičke
veličine. Osnovne operacije sa
vektorima.
Skalarne fizičke veličine se mogu izraziti
potpuno samo brojnom vrednošću i odogovarajućom
jedinicom merenja - npr. masa, vreme, zapremina,
gustina i dr.
Vektorske fizičke veličine karakteriše pravac,
smer i intenzitet (brojna vrednost). Takve veličine su
npr. brzina, ubrzanje, sila, itd.
Tenzorske fizičke veličine okarakterisane su sa
devet karakteristika. To su npr. tenzor inercije,
permitivnosti, tenzor permeabilnosti i sl.
Skalarne fizičke veličine se sabiraju,
množe, oduzimaju itd. algebarski, tj. ako
imamo dve skalarne fizičke veličine a i b,
onda je zbir a+b, razlika a-b, proizvod,
količnik a (b0).
b
Dva vektora su jednaka ako su im
jednaki intenziteti, pravci i smerovi.
Vektorske fizičke veličine i (vidi sliku
1.5.1) možemo sabrati, metodom
paralelograma, što je prikazano na slici
1.5.2.
Dovedemo oba vektora u zajedničku
napadnu tačku. Obrazujemo
paralelogram.
a1
a
a1
a2
Vektor
vektor.
a a1 a 2
a2
predstavlja rezultujući
Sabiranje pomenutih vektora metodom
poligona, prikazano na slici 1.5.3.
a
a1
a2
Slika 1.5.3
Intenzitet vektora se dobija primenom
kosinusne teoreme. Sa slike 1.5.4,
možemo pisati na osnovu kosinusne
teoreme:
B
a
A
a1
-
C
a2
Slika 1.5.4
a
2
a 1 a 2 2 a 1 a 2 cos ( - )
2
2
Trigonometrijski krug
y
rr
si n
cos
x
r =1
y
r
rr
cos ( - ) = -cos
cos( cos
r =1
x
Konačno napisati izraz koji ćemo koristiti
za nalaženje rezultujućeg vektora:
a
2
2
a1
2
a2
2 a 1 a 2 cos
Na slici 1.5.5 je prikazan slučaj
oduzimanja vektora
a ' a1 a 2 a1 ( a 2 )
a'
-a 2
Slika 1.5.5
a1
Na slici 1.5.6 je prikazan slučaj
oduzimanja vektora
-a 1
a2
a ''
a a 2 a1
U slučaju da treba da saberemo ili
oduzmemo više vektora mnogo je efikasnije
raditi metodom poligona. Razmotrimo sledeći
primer. Na slici 1.5.7 data su tri vektora i treba
naći rezultujući vektor:
R a1 a 2 a 3
a2
a1
a3
Slika 1.5.7
-a 3
R
a 1+ a 2
a1
a2
T
a1
a2
T1
a3
Komponente vektora su vektorske veličine, i
one se često koriste zbog elegantnijeg i
efikasnijeg rada, posebno u koordinatnim
sistemima. U x, y koordinatnom sistemu obično
vektor razlažemo na dve uzajamno normalne
komponente, vidi sliku 1.5.9 i 1.5.10:
y
a ax ay
b bx by
y
by
b
a
ay
ax
Slika 1.5.9
x
bx
Slika 1.5.19
x
Odgovarajući intenziteti vektora, prema
Pitagorinoj teoremi:
a
2
ax ay
2
2
b
2
bx by
2
2
Projekcije vektora su skalarne
veličine. One mogu biti pozitivne i
negativne.
y
y
ay
b
a
by
ax
x
a x a cos 0
a y a sin 0
bx
b x b cos 0
b y b sin 0
x
a
Proizvod vektora
i skalara p daje vektor čiji
je pravac i smer isti kao i pravac i smer vektora,
dok je intenzitet veći p puta(p>0) (slika 1.5.13).
p.a
a
Slika 1.5.13
Ort – jedinični vektor
Svaki vektor se može prikazati kao
proizvod svog intenziteta i jedničnog
vektora - orta:
a a a 0
a a ; a0 1
U slučaju dve dimenzije, x i y, imamo ortove osa i , j vidi sliku 1.5.14,
ili u slučaju tri dimenzije , i ,j,k vidi sliku 1.5.15.
y
z
j
j
i
k
x
i
y
x
Slika 1.5.14
Slika 1.5.15
Pomenimo dalje još dve mogućnosti
množenja vektora.
Skalarni proizvod dva vektora daje
skalar. Po definiciji skalarni proizvod
vektora je:
c a b a b cos a b cos
Skalarni proizvod takođe možemo
izraziti na sledeći način, preko projekcije
jednog vektora na drugi:
b
ab
ba
a
c a b b a ba
Vektorski proizvod dva vektora je
vektor :
c a b
Čita se a krst b
ili
c a b sin
Pravac vektora je normalan i na jedan i na
drugi vektor, a smer određujemo pravilom
desnog zavrtnja i očigledno je da važi:
c
b
a
b a c
b
a
-c
Možemo dakle zaključiti da za
vektorski proizvod ne važi zakon
komutacije, tj.:
a b b a
Ukoliko je ugao između vektora 90,
tada je intenzitet vektora jednak:
c a b
Primer Dokaži da su vektori e i f
uzajamno normalni. Vektori i sa dati sa:
e ab
f ab
Vektori i imaju iste intenzitete i
predstavljeni su na slici 1.5.18.
a
b
Slika 1.5.18
Rešenje Po definiciji skalarnog proizvoda
imamo:
2
2
e f a b a b a a ab b a b b a b 0
cos 0 90
0
Primer Dati su vektori a i b, čiji su
intenziteti a 2 i b 3 . Ugao između
njih 45
0
Odredi:
a.
ab
b.
a b a 2b
a b 2 3 cos 45 6
2
3 2
2
2
2
a b a 2 b a 2 ab ab 2 b 4 12 6 18 8
Dodatak 1
Elementi trigonometrije
Pravougli trougao
a i b katete; c hipotenuza
c
sin
suprotna
kateta
hipotenuza
a
cos
nalegla
c
kateta
hipotenuza
b
tg tan
90
ctg cot
suprotna
a
b
c
kateta
a
nalegla
kateta
b
nalegla
kateta
b
suprotna
kateta
a
c
a
sin
suprotna
hipotenuza
nalegla kateta
cos
tg tan
suprotna
nalegla
ctg cot
nalegla
suprotna
kateta
kateta
a
c
kateta
kateta
b
c
hipotenuza
b
90
kateta
b
a
a
b
Odrediti vrednosti sin, cos, tan
i cot za uglove:
30
45
60
Uzimamo jednakostranični
trougao
a
a
a
Delimo trougao na dva
jednaka dela
a
a
a
Sada imamo sledeću situaciju:
a
1
sin 30 2
a
2
a
60
a
a
30 30
h
. .
a
2
a 3
cos 30
60
a
2
a
2
a
2
tg 30 tan 30
2
a 3
h
2
a
2
a
2
3
1
3
3
3
2
2
a 3
h
a 3
2
ctg 30 cot 30
2
a
2
3
1
3
U slučaju ugla od
45
Uzimamo kvadrat i delimo ga po dijagonali.
Koristimo Pitagorinu teoremu
h
45
45
.
a
h
h
2
a
2
2
2a
a
ha 2
a
2
2
ai b
Primer. Sabrati vektore
( a 5 , b 4 ), koji su dati na slici
b
a
30
b
by
a
30
bx
by
bx
b 3
by
2
1
b
b
2
2
c a b x b
2
2
2
y
c
c
2
b 3
b
a
2
2
41 20 3
2
Slide 33
Dr Vjekoslav Sajfert
ELEKTROTEHNIKA SA ELEKTRONIKOM
E+
E
E_
x
r
l
2
+q
-q
l
Univerzitet u Novom Sadu
Tehnički Fakultet "Mihajlo Pupin", Zrenjanin
Zrenjanin, 2007
Instinkt je nešto iznad znanja. Nema
sumnje da mi imamo u mozgu neka fina
nervna vlakna koja nam omugućavaju da
osetimo istinu kada logično zaključivanje
ili nekakav moždani napor, učinjen našom
voljom, ne dovodi do uspeha.
Nikola Tesla
Literatura
Dr Vjekoslav Sajfert, Elektrotehnika,
TFZR
Dr Borislav Odadžić, dr Vjekoslav
Sajfert, mr Vojin Kerleta, Zbirka
zadataka iz elektrotehnike sa
elektronikom, TFZR
Instinkt je nešto iznad znanja. Nema
sumnje da mi imamo u mozgu neka fina
nervna vlakna koja nam omugućavaju da
osetimo istinu kada logično zaključivanje
ili nekakav moždani napor, učinjen našom
voljom, ne dovodi do uspeha.
Nikola Tesla
Sadržaj
Uvod
Elektrostatika
Vremenski konstantne električne struje
Kretanje naelektrisane čestice u elektrostatičkom
polju u vakuumu
Naeletrisane čestice u magnetnom polju
Elektromagnetna indukcija
Vremenski promenljive električne struje. Redna RLC
veza
Paralelna veza elemenata u kolu
Višefazni sistemi
Elektronika
1. Uvod
1.1 Fizičke veličine i jedinice, SI
sistem jedinica
Fizičke veličine opisuju pojave,
procese i svojstva fizičkih tela. Izmeriti
neku fizičku veličinu znači uporediti je
sa odgovarajućom veličinom iste vrste,
koja je izabrana za jednicu mere. Otuda
se rezultat merenja izražava brojnom
vrednošću i jednicom mere:
x ({ x } { x })[ x ]
Dogovorom je izabrano sedam
fizičkih veličina za osnovne - osnovne
jedinice. Jedinice koje se dobijaju preko
osnovnih - izvedene jedinice.
Skup osnovnih i izvedenih jedinica se
naziva sistem jedinica. Na
međunarodnoj konferenciji 1960.
godine usvojen je međunarodni sistem
jedinica (SI). Na tom skupu za osnovne
fizičke veličine uvedene su jedinice koje
su date u tabeli 1.3.1.
Osim osnovnih jedinica SI sistema
postoje i izvedene jedinice. Razmotrimo
neke od njih.
Jedinica za brzinu se može dobiti iz
poznate definicije brzine:
[v ]
[s]
[t ]
m
s
ms
1
Jedinicu za ubrzanje ćemo dobiti iz
definicije ubrzanja:
m
[v ]
m
2
s
[a ]
ms
2
[t ]
s
s
Jedinica za silu se može dobiti iz
čuvenog drugog Njutnovog zakona:
[ F ] [ m ] [ a ] kg
m
s
2
kg m s
2
1N
1.2 Skalarne i vektorske fizičke
veličine. Osnovne operacije sa
vektorima.
Skalarne fizičke veličine se mogu izraziti
potpuno samo brojnom vrednošću i odogovarajućom
jedinicom merenja - npr. masa, vreme, zapremina,
gustina i dr.
Vektorske fizičke veličine karakteriše pravac,
smer i intenzitet (brojna vrednost). Takve veličine su
npr. brzina, ubrzanje, sila, itd.
Tenzorske fizičke veličine okarakterisane su sa
devet karakteristika. To su npr. tenzor inercije,
permitivnosti, tenzor permeabilnosti i sl.
Skalarne fizičke veličine se sabiraju,
množe, oduzimaju itd. algebarski, tj. ako
imamo dve skalarne fizičke veličine a i b,
onda je zbir a+b, razlika a-b, proizvod,
količnik a (b0).
b
Dva vektora su jednaka ako su im
jednaki intenziteti, pravci i smerovi.
Vektorske fizičke veličine i (vidi sliku
1.5.1) možemo sabrati, metodom
paralelograma, što je prikazano na slici
1.5.2.
Dovedemo oba vektora u zajedničku
napadnu tačku. Obrazujemo
paralelogram.
a1
a
a1
a2
Vektor
vektor.
a a1 a 2
a2
predstavlja rezultujući
Sabiranje pomenutih vektora metodom
poligona, prikazano na slici 1.5.3.
a
a1
a2
Slika 1.5.3
Intenzitet vektora se dobija primenom
kosinusne teoreme. Sa slike 1.5.4,
možemo pisati na osnovu kosinusne
teoreme:
B
a
A
a1
-
C
a2
Slika 1.5.4
a
2
a 1 a 2 2 a 1 a 2 cos ( - )
2
2
Trigonometrijski krug
y
rr
si n
cos
x
r =1
y
r
rr
cos ( - ) = -cos
cos( cos
r =1
x
Konačno napisati izraz koji ćemo koristiti
za nalaženje rezultujućeg vektora:
a
2
2
a1
2
a2
2 a 1 a 2 cos
Na slici 1.5.5 je prikazan slučaj
oduzimanja vektora
a ' a1 a 2 a1 ( a 2 )
a'
-a 2
Slika 1.5.5
a1
Na slici 1.5.6 je prikazan slučaj
oduzimanja vektora
-a 1
a2
a ''
a a 2 a1
U slučaju da treba da saberemo ili
oduzmemo više vektora mnogo je efikasnije
raditi metodom poligona. Razmotrimo sledeći
primer. Na slici 1.5.7 data su tri vektora i treba
naći rezultujući vektor:
R a1 a 2 a 3
a2
a1
a3
Slika 1.5.7
-a 3
R
a 1+ a 2
a1
a2
T
a1
a2
T1
a3
Komponente vektora su vektorske veličine, i
one se često koriste zbog elegantnijeg i
efikasnijeg rada, posebno u koordinatnim
sistemima. U x, y koordinatnom sistemu obično
vektor razlažemo na dve uzajamno normalne
komponente, vidi sliku 1.5.9 i 1.5.10:
y
a ax ay
b bx by
y
by
b
a
ay
ax
Slika 1.5.9
x
bx
Slika 1.5.19
x
Odgovarajući intenziteti vektora, prema
Pitagorinoj teoremi:
a
2
ax ay
2
2
b
2
bx by
2
2
Projekcije vektora su skalarne
veličine. One mogu biti pozitivne i
negativne.
y
y
ay
b
a
by
ax
x
a x a cos 0
a y a sin 0
bx
b x b cos 0
b y b sin 0
x
a
Proizvod vektora
i skalara p daje vektor čiji
je pravac i smer isti kao i pravac i smer vektora,
dok je intenzitet veći p puta(p>0) (slika 1.5.13).
p.a
a
Slika 1.5.13
Ort – jedinični vektor
Svaki vektor se može prikazati kao
proizvod svog intenziteta i jedničnog
vektora - orta:
a a a 0
a a ; a0 1
U slučaju dve dimenzije, x i y, imamo ortove osa i , j vidi sliku 1.5.14,
ili u slučaju tri dimenzije , i ,j,k vidi sliku 1.5.15.
y
z
j
j
i
k
x
i
y
x
Slika 1.5.14
Slika 1.5.15
Pomenimo dalje još dve mogućnosti
množenja vektora.
Skalarni proizvod dva vektora daje
skalar. Po definiciji skalarni proizvod
vektora je:
c a b a b cos a b cos
Skalarni proizvod takođe možemo
izraziti na sledeći način, preko projekcije
jednog vektora na drugi:
b
ab
ba
a
c a b b a ba
Vektorski proizvod dva vektora je
vektor :
c a b
Čita se a krst b
ili
c a b sin
Pravac vektora je normalan i na jedan i na
drugi vektor, a smer određujemo pravilom
desnog zavrtnja i očigledno je da važi:
c
b
a
b a c
b
a
-c
Možemo dakle zaključiti da za
vektorski proizvod ne važi zakon
komutacije, tj.:
a b b a
Ukoliko je ugao između vektora 90,
tada je intenzitet vektora jednak:
c a b
Primer Dokaži da su vektori e i f
uzajamno normalni. Vektori i sa dati sa:
e ab
f ab
Vektori i imaju iste intenzitete i
predstavljeni su na slici 1.5.18.
a
b
Slika 1.5.18
Rešenje Po definiciji skalarnog proizvoda
imamo:
2
2
e f a b a b a a ab b a b b a b 0
cos 0 90
0
Primer Dati su vektori a i b, čiji su
intenziteti a 2 i b 3 . Ugao između
njih 45
0
Odredi:
a.
ab
b.
a b a 2b
a b 2 3 cos 45 6
2
3 2
2
2
2
a b a 2 b a 2 ab ab 2 b 4 12 6 18 8
Dodatak 1
Elementi trigonometrije
Pravougli trougao
a i b katete; c hipotenuza
c
sin
suprotna
kateta
hipotenuza
a
cos
nalegla
c
kateta
hipotenuza
b
tg tan
90
ctg cot
suprotna
a
b
c
kateta
a
nalegla
kateta
b
nalegla
kateta
b
suprotna
kateta
a
c
a
sin
suprotna
hipotenuza
nalegla kateta
cos
tg tan
suprotna
nalegla
ctg cot
nalegla
suprotna
kateta
kateta
a
c
kateta
kateta
b
c
hipotenuza
b
90
kateta
b
a
a
b
Odrediti vrednosti sin, cos, tan
i cot za uglove:
30
45
60
Uzimamo jednakostranični
trougao
a
a
a
Delimo trougao na dva
jednaka dela
a
a
a
Sada imamo sledeću situaciju:
a
1
sin 30 2
a
2
a
60
a
a
30 30
h
. .
a
2
a 3
cos 30
60
a
2
a
2
a
2
tg 30 tan 30
2
a 3
h
2
a
2
a
2
3
1
3
3
3
2
2
a 3
h
a 3
2
ctg 30 cot 30
2
a
2
3
1
3
U slučaju ugla od
45
Uzimamo kvadrat i delimo ga po dijagonali.
Koristimo Pitagorinu teoremu
h
45
45
.
a
h
h
2
a
2
2
2a
a
ha 2
a
2
2
ai b
Primer. Sabrati vektore
( a 5 , b 4 ), koji su dati na slici
b
a
30
b
by
a
30
bx
by
bx
b 3
by
2
1
b
b
2
2
c a b x b
2
2
2
y
c
c
2
b 3
b
a
2
2
41 20 3
2
Slide 34
Dr Vjekoslav Sajfert
ELEKTROTEHNIKA SA ELEKTRONIKOM
E+
E
E_
x
r
l
2
+q
-q
l
Univerzitet u Novom Sadu
Tehnički Fakultet "Mihajlo Pupin", Zrenjanin
Zrenjanin, 2007
Instinkt je nešto iznad znanja. Nema
sumnje da mi imamo u mozgu neka fina
nervna vlakna koja nam omugućavaju da
osetimo istinu kada logično zaključivanje
ili nekakav moždani napor, učinjen našom
voljom, ne dovodi do uspeha.
Nikola Tesla
Literatura
Dr Vjekoslav Sajfert, Elektrotehnika,
TFZR
Dr Borislav Odadžić, dr Vjekoslav
Sajfert, mr Vojin Kerleta, Zbirka
zadataka iz elektrotehnike sa
elektronikom, TFZR
Instinkt je nešto iznad znanja. Nema
sumnje da mi imamo u mozgu neka fina
nervna vlakna koja nam omugućavaju da
osetimo istinu kada logično zaključivanje
ili nekakav moždani napor, učinjen našom
voljom, ne dovodi do uspeha.
Nikola Tesla
Sadržaj
Uvod
Elektrostatika
Vremenski konstantne električne struje
Kretanje naelektrisane čestice u elektrostatičkom
polju u vakuumu
Naeletrisane čestice u magnetnom polju
Elektromagnetna indukcija
Vremenski promenljive električne struje. Redna RLC
veza
Paralelna veza elemenata u kolu
Višefazni sistemi
Elektronika
1. Uvod
1.1 Fizičke veličine i jedinice, SI
sistem jedinica
Fizičke veličine opisuju pojave,
procese i svojstva fizičkih tela. Izmeriti
neku fizičku veličinu znači uporediti je
sa odgovarajućom veličinom iste vrste,
koja je izabrana za jednicu mere. Otuda
se rezultat merenja izražava brojnom
vrednošću i jednicom mere:
x ({ x } { x })[ x ]
Dogovorom je izabrano sedam
fizičkih veličina za osnovne - osnovne
jedinice. Jedinice koje se dobijaju preko
osnovnih - izvedene jedinice.
Skup osnovnih i izvedenih jedinica se
naziva sistem jedinica. Na
međunarodnoj konferenciji 1960.
godine usvojen je međunarodni sistem
jedinica (SI). Na tom skupu za osnovne
fizičke veličine uvedene su jedinice koje
su date u tabeli 1.3.1.
Osim osnovnih jedinica SI sistema
postoje i izvedene jedinice. Razmotrimo
neke od njih.
Jedinica za brzinu se može dobiti iz
poznate definicije brzine:
[v ]
[s]
[t ]
m
s
ms
1
Jedinicu za ubrzanje ćemo dobiti iz
definicije ubrzanja:
m
[v ]
m
2
s
[a ]
ms
2
[t ]
s
s
Jedinica za silu se može dobiti iz
čuvenog drugog Njutnovog zakona:
[ F ] [ m ] [ a ] kg
m
s
2
kg m s
2
1N
1.2 Skalarne i vektorske fizičke
veličine. Osnovne operacije sa
vektorima.
Skalarne fizičke veličine se mogu izraziti
potpuno samo brojnom vrednošću i odogovarajućom
jedinicom merenja - npr. masa, vreme, zapremina,
gustina i dr.
Vektorske fizičke veličine karakteriše pravac,
smer i intenzitet (brojna vrednost). Takve veličine su
npr. brzina, ubrzanje, sila, itd.
Tenzorske fizičke veličine okarakterisane su sa
devet karakteristika. To su npr. tenzor inercije,
permitivnosti, tenzor permeabilnosti i sl.
Skalarne fizičke veličine se sabiraju,
množe, oduzimaju itd. algebarski, tj. ako
imamo dve skalarne fizičke veličine a i b,
onda je zbir a+b, razlika a-b, proizvod,
količnik a (b0).
b
Dva vektora su jednaka ako su im
jednaki intenziteti, pravci i smerovi.
Vektorske fizičke veličine i (vidi sliku
1.5.1) možemo sabrati, metodom
paralelograma, što je prikazano na slici
1.5.2.
Dovedemo oba vektora u zajedničku
napadnu tačku. Obrazujemo
paralelogram.
a1
a
a1
a2
Vektor
vektor.
a a1 a 2
a2
predstavlja rezultujući
Sabiranje pomenutih vektora metodom
poligona, prikazano na slici 1.5.3.
a
a1
a2
Slika 1.5.3
Intenzitet vektora se dobija primenom
kosinusne teoreme. Sa slike 1.5.4,
možemo pisati na osnovu kosinusne
teoreme:
B
a
A
a1
-
C
a2
Slika 1.5.4
a
2
a 1 a 2 2 a 1 a 2 cos ( - )
2
2
Trigonometrijski krug
y
rr
si n
cos
x
r =1
y
r
rr
cos ( - ) = -cos
cos( cos
r =1
x
Konačno napisati izraz koji ćemo koristiti
za nalaženje rezultujućeg vektora:
a
2
2
a1
2
a2
2 a 1 a 2 cos
Na slici 1.5.5 je prikazan slučaj
oduzimanja vektora
a ' a1 a 2 a1 ( a 2 )
a'
-a 2
Slika 1.5.5
a1
Na slici 1.5.6 je prikazan slučaj
oduzimanja vektora
-a 1
a2
a ''
a a 2 a1
U slučaju da treba da saberemo ili
oduzmemo više vektora mnogo je efikasnije
raditi metodom poligona. Razmotrimo sledeći
primer. Na slici 1.5.7 data su tri vektora i treba
naći rezultujući vektor:
R a1 a 2 a 3
a2
a1
a3
Slika 1.5.7
-a 3
R
a 1+ a 2
a1
a2
T
a1
a2
T1
a3
Komponente vektora su vektorske veličine, i
one se često koriste zbog elegantnijeg i
efikasnijeg rada, posebno u koordinatnim
sistemima. U x, y koordinatnom sistemu obično
vektor razlažemo na dve uzajamno normalne
komponente, vidi sliku 1.5.9 i 1.5.10:
y
a ax ay
b bx by
y
by
b
a
ay
ax
Slika 1.5.9
x
bx
Slika 1.5.19
x
Odgovarajući intenziteti vektora, prema
Pitagorinoj teoremi:
a
2
ax ay
2
2
b
2
bx by
2
2
Projekcije vektora su skalarne
veličine. One mogu biti pozitivne i
negativne.
y
y
ay
b
a
by
ax
x
a x a cos 0
a y a sin 0
bx
b x b cos 0
b y b sin 0
x
a
Proizvod vektora
i skalara p daje vektor čiji
je pravac i smer isti kao i pravac i smer vektora,
dok je intenzitet veći p puta(p>0) (slika 1.5.13).
p.a
a
Slika 1.5.13
Ort – jedinični vektor
Svaki vektor se može prikazati kao
proizvod svog intenziteta i jedničnog
vektora - orta:
a a a 0
a a ; a0 1
U slučaju dve dimenzije, x i y, imamo ortove osa i , j vidi sliku 1.5.14,
ili u slučaju tri dimenzije , i ,j,k vidi sliku 1.5.15.
y
z
j
j
i
k
x
i
y
x
Slika 1.5.14
Slika 1.5.15
Pomenimo dalje još dve mogućnosti
množenja vektora.
Skalarni proizvod dva vektora daje
skalar. Po definiciji skalarni proizvod
vektora je:
c a b a b cos a b cos
Skalarni proizvod takođe možemo
izraziti na sledeći način, preko projekcije
jednog vektora na drugi:
b
ab
ba
a
c a b b a ba
Vektorski proizvod dva vektora je
vektor :
c a b
Čita se a krst b
ili
c a b sin
Pravac vektora je normalan i na jedan i na
drugi vektor, a smer određujemo pravilom
desnog zavrtnja i očigledno je da važi:
c
b
a
b a c
b
a
-c
Možemo dakle zaključiti da za
vektorski proizvod ne važi zakon
komutacije, tj.:
a b b a
Ukoliko je ugao između vektora 90,
tada je intenzitet vektora jednak:
c a b
Primer Dokaži da su vektori e i f
uzajamno normalni. Vektori i sa dati sa:
e ab
f ab
Vektori i imaju iste intenzitete i
predstavljeni su na slici 1.5.18.
a
b
Slika 1.5.18
Rešenje Po definiciji skalarnog proizvoda
imamo:
2
2
e f a b a b a a ab b a b b a b 0
cos 0 90
0
Primer Dati su vektori a i b, čiji su
intenziteti a 2 i b 3 . Ugao između
njih 45
0
Odredi:
a.
ab
b.
a b a 2b
a b 2 3 cos 45 6
2
3 2
2
2
2
a b a 2 b a 2 ab ab 2 b 4 12 6 18 8
Dodatak 1
Elementi trigonometrije
Pravougli trougao
a i b katete; c hipotenuza
c
sin
suprotna
kateta
hipotenuza
a
cos
nalegla
c
kateta
hipotenuza
b
tg tan
90
ctg cot
suprotna
a
b
c
kateta
a
nalegla
kateta
b
nalegla
kateta
b
suprotna
kateta
a
c
a
sin
suprotna
hipotenuza
nalegla kateta
cos
tg tan
suprotna
nalegla
ctg cot
nalegla
suprotna
kateta
kateta
a
c
kateta
kateta
b
c
hipotenuza
b
90
kateta
b
a
a
b
Odrediti vrednosti sin, cos, tan
i cot za uglove:
30
45
60
Uzimamo jednakostranični
trougao
a
a
a
Delimo trougao na dva
jednaka dela
a
a
a
Sada imamo sledeću situaciju:
a
1
sin 30 2
a
2
a
60
a
a
30 30
h
. .
a
2
a 3
cos 30
60
a
2
a
2
a
2
tg 30 tan 30
2
a 3
h
2
a
2
a
2
3
1
3
3
3
2
2
a 3
h
a 3
2
ctg 30 cot 30
2
a
2
3
1
3
U slučaju ugla od
45
Uzimamo kvadrat i delimo ga po dijagonali.
Koristimo Pitagorinu teoremu
h
45
45
.
a
h
h
2
a
2
2
2a
a
ha 2
a
2
2
ai b
Primer. Sabrati vektore
( a 5 , b 4 ), koji su dati na slici
b
a
30
b
by
a
30
bx
by
bx
b 3
by
2
1
b
b
2
2
c a b x b
2
2
2
y
c
c
2
b 3
b
a
2
2
41 20 3
2
Slide 35
Dr Vjekoslav Sajfert
ELEKTROTEHNIKA SA ELEKTRONIKOM
E+
E
E_
x
r
l
2
+q
-q
l
Univerzitet u Novom Sadu
Tehnički Fakultet "Mihajlo Pupin", Zrenjanin
Zrenjanin, 2007
Instinkt je nešto iznad znanja. Nema
sumnje da mi imamo u mozgu neka fina
nervna vlakna koja nam omugućavaju da
osetimo istinu kada logično zaključivanje
ili nekakav moždani napor, učinjen našom
voljom, ne dovodi do uspeha.
Nikola Tesla
Literatura
Dr Vjekoslav Sajfert, Elektrotehnika,
TFZR
Dr Borislav Odadžić, dr Vjekoslav
Sajfert, mr Vojin Kerleta, Zbirka
zadataka iz elektrotehnike sa
elektronikom, TFZR
Instinkt je nešto iznad znanja. Nema
sumnje da mi imamo u mozgu neka fina
nervna vlakna koja nam omugućavaju da
osetimo istinu kada logično zaključivanje
ili nekakav moždani napor, učinjen našom
voljom, ne dovodi do uspeha.
Nikola Tesla
Sadržaj
Uvod
Elektrostatika
Vremenski konstantne električne struje
Kretanje naelektrisane čestice u elektrostatičkom
polju u vakuumu
Naeletrisane čestice u magnetnom polju
Elektromagnetna indukcija
Vremenski promenljive električne struje. Redna RLC
veza
Paralelna veza elemenata u kolu
Višefazni sistemi
Elektronika
1. Uvod
1.1 Fizičke veličine i jedinice, SI
sistem jedinica
Fizičke veličine opisuju pojave,
procese i svojstva fizičkih tela. Izmeriti
neku fizičku veličinu znači uporediti je
sa odgovarajućom veličinom iste vrste,
koja je izabrana za jednicu mere. Otuda
se rezultat merenja izražava brojnom
vrednošću i jednicom mere:
x ({ x } { x })[ x ]
Dogovorom je izabrano sedam
fizičkih veličina za osnovne - osnovne
jedinice. Jedinice koje se dobijaju preko
osnovnih - izvedene jedinice.
Skup osnovnih i izvedenih jedinica se
naziva sistem jedinica. Na
međunarodnoj konferenciji 1960.
godine usvojen je međunarodni sistem
jedinica (SI). Na tom skupu za osnovne
fizičke veličine uvedene su jedinice koje
su date u tabeli 1.3.1.
Osim osnovnih jedinica SI sistema
postoje i izvedene jedinice. Razmotrimo
neke od njih.
Jedinica za brzinu se može dobiti iz
poznate definicije brzine:
[v ]
[s]
[t ]
m
s
ms
1
Jedinicu za ubrzanje ćemo dobiti iz
definicije ubrzanja:
m
[v ]
m
2
s
[a ]
ms
2
[t ]
s
s
Jedinica za silu se može dobiti iz
čuvenog drugog Njutnovog zakona:
[ F ] [ m ] [ a ] kg
m
s
2
kg m s
2
1N
1.2 Skalarne i vektorske fizičke
veličine. Osnovne operacije sa
vektorima.
Skalarne fizičke veličine se mogu izraziti
potpuno samo brojnom vrednošću i odogovarajućom
jedinicom merenja - npr. masa, vreme, zapremina,
gustina i dr.
Vektorske fizičke veličine karakteriše pravac,
smer i intenzitet (brojna vrednost). Takve veličine su
npr. brzina, ubrzanje, sila, itd.
Tenzorske fizičke veličine okarakterisane su sa
devet karakteristika. To su npr. tenzor inercije,
permitivnosti, tenzor permeabilnosti i sl.
Skalarne fizičke veličine se sabiraju,
množe, oduzimaju itd. algebarski, tj. ako
imamo dve skalarne fizičke veličine a i b,
onda je zbir a+b, razlika a-b, proizvod,
količnik a (b0).
b
Dva vektora su jednaka ako su im
jednaki intenziteti, pravci i smerovi.
Vektorske fizičke veličine i (vidi sliku
1.5.1) možemo sabrati, metodom
paralelograma, što je prikazano na slici
1.5.2.
Dovedemo oba vektora u zajedničku
napadnu tačku. Obrazujemo
paralelogram.
a1
a
a1
a2
Vektor
vektor.
a a1 a 2
a2
predstavlja rezultujući
Sabiranje pomenutih vektora metodom
poligona, prikazano na slici 1.5.3.
a
a1
a2
Slika 1.5.3
Intenzitet vektora se dobija primenom
kosinusne teoreme. Sa slike 1.5.4,
možemo pisati na osnovu kosinusne
teoreme:
B
a
A
a1
-
C
a2
Slika 1.5.4
a
2
a 1 a 2 2 a 1 a 2 cos ( - )
2
2
Trigonometrijski krug
y
rr
si n
cos
x
r =1
y
r
rr
cos ( - ) = -cos
cos( cos
r =1
x
Konačno napisati izraz koji ćemo koristiti
za nalaženje rezultujućeg vektora:
a
2
2
a1
2
a2
2 a 1 a 2 cos
Na slici 1.5.5 je prikazan slučaj
oduzimanja vektora
a ' a1 a 2 a1 ( a 2 )
a'
-a 2
Slika 1.5.5
a1
Na slici 1.5.6 je prikazan slučaj
oduzimanja vektora
-a 1
a2
a ''
a a 2 a1
U slučaju da treba da saberemo ili
oduzmemo više vektora mnogo je efikasnije
raditi metodom poligona. Razmotrimo sledeći
primer. Na slici 1.5.7 data su tri vektora i treba
naći rezultujući vektor:
R a1 a 2 a 3
a2
a1
a3
Slika 1.5.7
-a 3
R
a 1+ a 2
a1
a2
T
a1
a2
T1
a3
Komponente vektora su vektorske veličine, i
one se često koriste zbog elegantnijeg i
efikasnijeg rada, posebno u koordinatnim
sistemima. U x, y koordinatnom sistemu obično
vektor razlažemo na dve uzajamno normalne
komponente, vidi sliku 1.5.9 i 1.5.10:
y
a ax ay
b bx by
y
by
b
a
ay
ax
Slika 1.5.9
x
bx
Slika 1.5.19
x
Odgovarajući intenziteti vektora, prema
Pitagorinoj teoremi:
a
2
ax ay
2
2
b
2
bx by
2
2
Projekcije vektora su skalarne
veličine. One mogu biti pozitivne i
negativne.
y
y
ay
b
a
by
ax
x
a x a cos 0
a y a sin 0
bx
b x b cos 0
b y b sin 0
x
a
Proizvod vektora
i skalara p daje vektor čiji
je pravac i smer isti kao i pravac i smer vektora,
dok je intenzitet veći p puta(p>0) (slika 1.5.13).
p.a
a
Slika 1.5.13
Ort – jedinični vektor
Svaki vektor se može prikazati kao
proizvod svog intenziteta i jedničnog
vektora - orta:
a a a 0
a a ; a0 1
U slučaju dve dimenzije, x i y, imamo ortove osa i , j vidi sliku 1.5.14,
ili u slučaju tri dimenzije , i ,j,k vidi sliku 1.5.15.
y
z
j
j
i
k
x
i
y
x
Slika 1.5.14
Slika 1.5.15
Pomenimo dalje još dve mogućnosti
množenja vektora.
Skalarni proizvod dva vektora daje
skalar. Po definiciji skalarni proizvod
vektora je:
c a b a b cos a b cos
Skalarni proizvod takođe možemo
izraziti na sledeći način, preko projekcije
jednog vektora na drugi:
b
ab
ba
a
c a b b a ba
Vektorski proizvod dva vektora je
vektor :
c a b
Čita se a krst b
ili
c a b sin
Pravac vektora je normalan i na jedan i na
drugi vektor, a smer određujemo pravilom
desnog zavrtnja i očigledno je da važi:
c
b
a
b a c
b
a
-c
Možemo dakle zaključiti da za
vektorski proizvod ne važi zakon
komutacije, tj.:
a b b a
Ukoliko je ugao između vektora 90,
tada je intenzitet vektora jednak:
c a b
Primer Dokaži da su vektori e i f
uzajamno normalni. Vektori i sa dati sa:
e ab
f ab
Vektori i imaju iste intenzitete i
predstavljeni su na slici 1.5.18.
a
b
Slika 1.5.18
Rešenje Po definiciji skalarnog proizvoda
imamo:
2
2
e f a b a b a a ab b a b b a b 0
cos 0 90
0
Primer Dati su vektori a i b, čiji su
intenziteti a 2 i b 3 . Ugao između
njih 45
0
Odredi:
a.
ab
b.
a b a 2b
a b 2 3 cos 45 6
2
3 2
2
2
2
a b a 2 b a 2 ab ab 2 b 4 12 6 18 8
Dodatak 1
Elementi trigonometrije
Pravougli trougao
a i b katete; c hipotenuza
c
sin
suprotna
kateta
hipotenuza
a
cos
nalegla
c
kateta
hipotenuza
b
tg tan
90
ctg cot
suprotna
a
b
c
kateta
a
nalegla
kateta
b
nalegla
kateta
b
suprotna
kateta
a
c
a
sin
suprotna
hipotenuza
nalegla kateta
cos
tg tan
suprotna
nalegla
ctg cot
nalegla
suprotna
kateta
kateta
a
c
kateta
kateta
b
c
hipotenuza
b
90
kateta
b
a
a
b
Odrediti vrednosti sin, cos, tan
i cot za uglove:
30
45
60
Uzimamo jednakostranični
trougao
a
a
a
Delimo trougao na dva
jednaka dela
a
a
a
Sada imamo sledeću situaciju:
a
1
sin 30 2
a
2
a
60
a
a
30 30
h
. .
a
2
a 3
cos 30
60
a
2
a
2
a
2
tg 30 tan 30
2
a 3
h
2
a
2
a
2
3
1
3
3
3
2
2
a 3
h
a 3
2
ctg 30 cot 30
2
a
2
3
1
3
U slučaju ugla od
45
Uzimamo kvadrat i delimo ga po dijagonali.
Koristimo Pitagorinu teoremu
h
45
45
.
a
h
h
2
a
2
2
2a
a
ha 2
a
2
2
ai b
Primer. Sabrati vektore
( a 5 , b 4 ), koji su dati na slici
b
a
30
b
by
a
30
bx
by
bx
b 3
by
2
1
b
b
2
2
c a b x b
2
2
2
y
c
c
2
b 3
b
a
2
2
41 20 3
2
Slide 36
Dr Vjekoslav Sajfert
ELEKTROTEHNIKA SA ELEKTRONIKOM
E+
E
E_
x
r
l
2
+q
-q
l
Univerzitet u Novom Sadu
Tehnički Fakultet "Mihajlo Pupin", Zrenjanin
Zrenjanin, 2007
Instinkt je nešto iznad znanja. Nema
sumnje da mi imamo u mozgu neka fina
nervna vlakna koja nam omugućavaju da
osetimo istinu kada logično zaključivanje
ili nekakav moždani napor, učinjen našom
voljom, ne dovodi do uspeha.
Nikola Tesla
Literatura
Dr Vjekoslav Sajfert, Elektrotehnika,
TFZR
Dr Borislav Odadžić, dr Vjekoslav
Sajfert, mr Vojin Kerleta, Zbirka
zadataka iz elektrotehnike sa
elektronikom, TFZR
Instinkt je nešto iznad znanja. Nema
sumnje da mi imamo u mozgu neka fina
nervna vlakna koja nam omugućavaju da
osetimo istinu kada logično zaključivanje
ili nekakav moždani napor, učinjen našom
voljom, ne dovodi do uspeha.
Nikola Tesla
Sadržaj
Uvod
Elektrostatika
Vremenski konstantne električne struje
Kretanje naelektrisane čestice u elektrostatičkom
polju u vakuumu
Naeletrisane čestice u magnetnom polju
Elektromagnetna indukcija
Vremenski promenljive električne struje. Redna RLC
veza
Paralelna veza elemenata u kolu
Višefazni sistemi
Elektronika
1. Uvod
1.1 Fizičke veličine i jedinice, SI
sistem jedinica
Fizičke veličine opisuju pojave,
procese i svojstva fizičkih tela. Izmeriti
neku fizičku veličinu znači uporediti je
sa odgovarajućom veličinom iste vrste,
koja je izabrana za jednicu mere. Otuda
se rezultat merenja izražava brojnom
vrednošću i jednicom mere:
x ({ x } { x })[ x ]
Dogovorom je izabrano sedam
fizičkih veličina za osnovne - osnovne
jedinice. Jedinice koje se dobijaju preko
osnovnih - izvedene jedinice.
Skup osnovnih i izvedenih jedinica se
naziva sistem jedinica. Na
međunarodnoj konferenciji 1960.
godine usvojen je međunarodni sistem
jedinica (SI). Na tom skupu za osnovne
fizičke veličine uvedene su jedinice koje
su date u tabeli 1.3.1.
Osim osnovnih jedinica SI sistema
postoje i izvedene jedinice. Razmotrimo
neke od njih.
Jedinica za brzinu se može dobiti iz
poznate definicije brzine:
[v ]
[s]
[t ]
m
s
ms
1
Jedinicu za ubrzanje ćemo dobiti iz
definicije ubrzanja:
m
[v ]
m
2
s
[a ]
ms
2
[t ]
s
s
Jedinica za silu se može dobiti iz
čuvenog drugog Njutnovog zakona:
[ F ] [ m ] [ a ] kg
m
s
2
kg m s
2
1N
1.2 Skalarne i vektorske fizičke
veličine. Osnovne operacije sa
vektorima.
Skalarne fizičke veličine se mogu izraziti
potpuno samo brojnom vrednošću i odogovarajućom
jedinicom merenja - npr. masa, vreme, zapremina,
gustina i dr.
Vektorske fizičke veličine karakteriše pravac,
smer i intenzitet (brojna vrednost). Takve veličine su
npr. brzina, ubrzanje, sila, itd.
Tenzorske fizičke veličine okarakterisane su sa
devet karakteristika. To su npr. tenzor inercije,
permitivnosti, tenzor permeabilnosti i sl.
Skalarne fizičke veličine se sabiraju,
množe, oduzimaju itd. algebarski, tj. ako
imamo dve skalarne fizičke veličine a i b,
onda je zbir a+b, razlika a-b, proizvod,
količnik a (b0).
b
Dva vektora su jednaka ako su im
jednaki intenziteti, pravci i smerovi.
Vektorske fizičke veličine i (vidi sliku
1.5.1) možemo sabrati, metodom
paralelograma, što je prikazano na slici
1.5.2.
Dovedemo oba vektora u zajedničku
napadnu tačku. Obrazujemo
paralelogram.
a1
a
a1
a2
Vektor
vektor.
a a1 a 2
a2
predstavlja rezultujući
Sabiranje pomenutih vektora metodom
poligona, prikazano na slici 1.5.3.
a
a1
a2
Slika 1.5.3
Intenzitet vektora se dobija primenom
kosinusne teoreme. Sa slike 1.5.4,
možemo pisati na osnovu kosinusne
teoreme:
B
a
A
a1
-
C
a2
Slika 1.5.4
a
2
a 1 a 2 2 a 1 a 2 cos ( - )
2
2
Trigonometrijski krug
y
rr
si n
cos
x
r =1
y
r
rr
cos ( - ) = -cos
cos( cos
r =1
x
Konačno napisati izraz koji ćemo koristiti
za nalaženje rezultujućeg vektora:
a
2
2
a1
2
a2
2 a 1 a 2 cos
Na slici 1.5.5 je prikazan slučaj
oduzimanja vektora
a ' a1 a 2 a1 ( a 2 )
a'
-a 2
Slika 1.5.5
a1
Na slici 1.5.6 je prikazan slučaj
oduzimanja vektora
-a 1
a2
a ''
a a 2 a1
U slučaju da treba da saberemo ili
oduzmemo više vektora mnogo je efikasnije
raditi metodom poligona. Razmotrimo sledeći
primer. Na slici 1.5.7 data su tri vektora i treba
naći rezultujući vektor:
R a1 a 2 a 3
a2
a1
a3
Slika 1.5.7
-a 3
R
a 1+ a 2
a1
a2
T
a1
a2
T1
a3
Komponente vektora su vektorske veličine, i
one se često koriste zbog elegantnijeg i
efikasnijeg rada, posebno u koordinatnim
sistemima. U x, y koordinatnom sistemu obično
vektor razlažemo na dve uzajamno normalne
komponente, vidi sliku 1.5.9 i 1.5.10:
y
a ax ay
b bx by
y
by
b
a
ay
ax
Slika 1.5.9
x
bx
Slika 1.5.19
x
Odgovarajući intenziteti vektora, prema
Pitagorinoj teoremi:
a
2
ax ay
2
2
b
2
bx by
2
2
Projekcije vektora su skalarne
veličine. One mogu biti pozitivne i
negativne.
y
y
ay
b
a
by
ax
x
a x a cos 0
a y a sin 0
bx
b x b cos 0
b y b sin 0
x
a
Proizvod vektora
i skalara p daje vektor čiji
je pravac i smer isti kao i pravac i smer vektora,
dok je intenzitet veći p puta(p>0) (slika 1.5.13).
p.a
a
Slika 1.5.13
Ort – jedinični vektor
Svaki vektor se može prikazati kao
proizvod svog intenziteta i jedničnog
vektora - orta:
a a a 0
a a ; a0 1
U slučaju dve dimenzije, x i y, imamo ortove osa i , j vidi sliku 1.5.14,
ili u slučaju tri dimenzije , i ,j,k vidi sliku 1.5.15.
y
z
j
j
i
k
x
i
y
x
Slika 1.5.14
Slika 1.5.15
Pomenimo dalje još dve mogućnosti
množenja vektora.
Skalarni proizvod dva vektora daje
skalar. Po definiciji skalarni proizvod
vektora je:
c a b a b cos a b cos
Skalarni proizvod takođe možemo
izraziti na sledeći način, preko projekcije
jednog vektora na drugi:
b
ab
ba
a
c a b b a ba
Vektorski proizvod dva vektora je
vektor :
c a b
Čita se a krst b
ili
c a b sin
Pravac vektora je normalan i na jedan i na
drugi vektor, a smer određujemo pravilom
desnog zavrtnja i očigledno je da važi:
c
b
a
b a c
b
a
-c
Možemo dakle zaključiti da za
vektorski proizvod ne važi zakon
komutacije, tj.:
a b b a
Ukoliko je ugao između vektora 90,
tada je intenzitet vektora jednak:
c a b
Primer Dokaži da su vektori e i f
uzajamno normalni. Vektori i sa dati sa:
e ab
f ab
Vektori i imaju iste intenzitete i
predstavljeni su na slici 1.5.18.
a
b
Slika 1.5.18
Rešenje Po definiciji skalarnog proizvoda
imamo:
2
2
e f a b a b a a ab b a b b a b 0
cos 0 90
0
Primer Dati su vektori a i b, čiji su
intenziteti a 2 i b 3 . Ugao između
njih 45
0
Odredi:
a.
ab
b.
a b a 2b
a b 2 3 cos 45 6
2
3 2
2
2
2
a b a 2 b a 2 ab ab 2 b 4 12 6 18 8
Dodatak 1
Elementi trigonometrije
Pravougli trougao
a i b katete; c hipotenuza
c
sin
suprotna
kateta
hipotenuza
a
cos
nalegla
c
kateta
hipotenuza
b
tg tan
90
ctg cot
suprotna
a
b
c
kateta
a
nalegla
kateta
b
nalegla
kateta
b
suprotna
kateta
a
c
a
sin
suprotna
hipotenuza
nalegla kateta
cos
tg tan
suprotna
nalegla
ctg cot
nalegla
suprotna
kateta
kateta
a
c
kateta
kateta
b
c
hipotenuza
b
90
kateta
b
a
a
b
Odrediti vrednosti sin, cos, tan
i cot za uglove:
30
45
60
Uzimamo jednakostranični
trougao
a
a
a
Delimo trougao na dva
jednaka dela
a
a
a
Sada imamo sledeću situaciju:
a
1
sin 30 2
a
2
a
60
a
a
30 30
h
. .
a
2
a 3
cos 30
60
a
2
a
2
a
2
tg 30 tan 30
2
a 3
h
2
a
2
a
2
3
1
3
3
3
2
2
a 3
h
a 3
2
ctg 30 cot 30
2
a
2
3
1
3
U slučaju ugla od
45
Uzimamo kvadrat i delimo ga po dijagonali.
Koristimo Pitagorinu teoremu
h
45
45
.
a
h
h
2
a
2
2
2a
a
ha 2
a
2
2
ai b
Primer. Sabrati vektore
( a 5 , b 4 ), koji su dati na slici
b
a
30
b
by
a
30
bx
by
bx
b 3
by
2
1
b
b
2
2
c a b x b
2
2
2
y
c
c
2
b 3
b
a
2
2
41 20 3
2
Slide 37
Dr Vjekoslav Sajfert
ELEKTROTEHNIKA SA ELEKTRONIKOM
E+
E
E_
x
r
l
2
+q
-q
l
Univerzitet u Novom Sadu
Tehnički Fakultet "Mihajlo Pupin", Zrenjanin
Zrenjanin, 2007
Instinkt je nešto iznad znanja. Nema
sumnje da mi imamo u mozgu neka fina
nervna vlakna koja nam omugućavaju da
osetimo istinu kada logično zaključivanje
ili nekakav moždani napor, učinjen našom
voljom, ne dovodi do uspeha.
Nikola Tesla
Literatura
Dr Vjekoslav Sajfert, Elektrotehnika,
TFZR
Dr Borislav Odadžić, dr Vjekoslav
Sajfert, mr Vojin Kerleta, Zbirka
zadataka iz elektrotehnike sa
elektronikom, TFZR
Instinkt je nešto iznad znanja. Nema
sumnje da mi imamo u mozgu neka fina
nervna vlakna koja nam omugućavaju da
osetimo istinu kada logično zaključivanje
ili nekakav moždani napor, učinjen našom
voljom, ne dovodi do uspeha.
Nikola Tesla
Sadržaj
Uvod
Elektrostatika
Vremenski konstantne električne struje
Kretanje naelektrisane čestice u elektrostatičkom
polju u vakuumu
Naeletrisane čestice u magnetnom polju
Elektromagnetna indukcija
Vremenski promenljive električne struje. Redna RLC
veza
Paralelna veza elemenata u kolu
Višefazni sistemi
Elektronika
1. Uvod
1.1 Fizičke veličine i jedinice, SI
sistem jedinica
Fizičke veličine opisuju pojave,
procese i svojstva fizičkih tela. Izmeriti
neku fizičku veličinu znači uporediti je
sa odgovarajućom veličinom iste vrste,
koja je izabrana za jednicu mere. Otuda
se rezultat merenja izražava brojnom
vrednošću i jednicom mere:
x ({ x } { x })[ x ]
Dogovorom je izabrano sedam
fizičkih veličina za osnovne - osnovne
jedinice. Jedinice koje se dobijaju preko
osnovnih - izvedene jedinice.
Skup osnovnih i izvedenih jedinica se
naziva sistem jedinica. Na
međunarodnoj konferenciji 1960.
godine usvojen je međunarodni sistem
jedinica (SI). Na tom skupu za osnovne
fizičke veličine uvedene su jedinice koje
su date u tabeli 1.3.1.
Osim osnovnih jedinica SI sistema
postoje i izvedene jedinice. Razmotrimo
neke od njih.
Jedinica za brzinu se može dobiti iz
poznate definicije brzine:
[v ]
[s]
[t ]
m
s
ms
1
Jedinicu za ubrzanje ćemo dobiti iz
definicije ubrzanja:
m
[v ]
m
2
s
[a ]
ms
2
[t ]
s
s
Jedinica za silu se može dobiti iz
čuvenog drugog Njutnovog zakona:
[ F ] [ m ] [ a ] kg
m
s
2
kg m s
2
1N
1.2 Skalarne i vektorske fizičke
veličine. Osnovne operacije sa
vektorima.
Skalarne fizičke veličine se mogu izraziti
potpuno samo brojnom vrednošću i odogovarajućom
jedinicom merenja - npr. masa, vreme, zapremina,
gustina i dr.
Vektorske fizičke veličine karakteriše pravac,
smer i intenzitet (brojna vrednost). Takve veličine su
npr. brzina, ubrzanje, sila, itd.
Tenzorske fizičke veličine okarakterisane su sa
devet karakteristika. To su npr. tenzor inercije,
permitivnosti, tenzor permeabilnosti i sl.
Skalarne fizičke veličine se sabiraju,
množe, oduzimaju itd. algebarski, tj. ako
imamo dve skalarne fizičke veličine a i b,
onda je zbir a+b, razlika a-b, proizvod,
količnik a (b0).
b
Dva vektora su jednaka ako su im
jednaki intenziteti, pravci i smerovi.
Vektorske fizičke veličine i (vidi sliku
1.5.1) možemo sabrati, metodom
paralelograma, što je prikazano na slici
1.5.2.
Dovedemo oba vektora u zajedničku
napadnu tačku. Obrazujemo
paralelogram.
a1
a
a1
a2
Vektor
vektor.
a a1 a 2
a2
predstavlja rezultujući
Sabiranje pomenutih vektora metodom
poligona, prikazano na slici 1.5.3.
a
a1
a2
Slika 1.5.3
Intenzitet vektora se dobija primenom
kosinusne teoreme. Sa slike 1.5.4,
možemo pisati na osnovu kosinusne
teoreme:
B
a
A
a1
-
C
a2
Slika 1.5.4
a
2
a 1 a 2 2 a 1 a 2 cos ( - )
2
2
Trigonometrijski krug
y
rr
si n
cos
x
r =1
y
r
rr
cos ( - ) = -cos
cos( cos
r =1
x
Konačno napisati izraz koji ćemo koristiti
za nalaženje rezultujućeg vektora:
a
2
2
a1
2
a2
2 a 1 a 2 cos
Na slici 1.5.5 je prikazan slučaj
oduzimanja vektora
a ' a1 a 2 a1 ( a 2 )
a'
-a 2
Slika 1.5.5
a1
Na slici 1.5.6 je prikazan slučaj
oduzimanja vektora
-a 1
a2
a ''
a a 2 a1
U slučaju da treba da saberemo ili
oduzmemo više vektora mnogo je efikasnije
raditi metodom poligona. Razmotrimo sledeći
primer. Na slici 1.5.7 data su tri vektora i treba
naći rezultujući vektor:
R a1 a 2 a 3
a2
a1
a3
Slika 1.5.7
-a 3
R
a 1+ a 2
a1
a2
T
a1
a2
T1
a3
Komponente vektora su vektorske veličine, i
one se često koriste zbog elegantnijeg i
efikasnijeg rada, posebno u koordinatnim
sistemima. U x, y koordinatnom sistemu obično
vektor razlažemo na dve uzajamno normalne
komponente, vidi sliku 1.5.9 i 1.5.10:
y
a ax ay
b bx by
y
by
b
a
ay
ax
Slika 1.5.9
x
bx
Slika 1.5.19
x
Odgovarajući intenziteti vektora, prema
Pitagorinoj teoremi:
a
2
ax ay
2
2
b
2
bx by
2
2
Projekcije vektora su skalarne
veličine. One mogu biti pozitivne i
negativne.
y
y
ay
b
a
by
ax
x
a x a cos 0
a y a sin 0
bx
b x b cos 0
b y b sin 0
x
a
Proizvod vektora
i skalara p daje vektor čiji
je pravac i smer isti kao i pravac i smer vektora,
dok je intenzitet veći p puta(p>0) (slika 1.5.13).
p.a
a
Slika 1.5.13
Ort – jedinični vektor
Svaki vektor se može prikazati kao
proizvod svog intenziteta i jedničnog
vektora - orta:
a a a 0
a a ; a0 1
U slučaju dve dimenzije, x i y, imamo ortove osa i , j vidi sliku 1.5.14,
ili u slučaju tri dimenzije , i ,j,k vidi sliku 1.5.15.
y
z
j
j
i
k
x
i
y
x
Slika 1.5.14
Slika 1.5.15
Pomenimo dalje još dve mogućnosti
množenja vektora.
Skalarni proizvod dva vektora daje
skalar. Po definiciji skalarni proizvod
vektora je:
c a b a b cos a b cos
Skalarni proizvod takođe možemo
izraziti na sledeći način, preko projekcije
jednog vektora na drugi:
b
ab
ba
a
c a b b a ba
Vektorski proizvod dva vektora je
vektor :
c a b
Čita se a krst b
ili
c a b sin
Pravac vektora je normalan i na jedan i na
drugi vektor, a smer određujemo pravilom
desnog zavrtnja i očigledno je da važi:
c
b
a
b a c
b
a
-c
Možemo dakle zaključiti da za
vektorski proizvod ne važi zakon
komutacije, tj.:
a b b a
Ukoliko je ugao između vektora 90,
tada je intenzitet vektora jednak:
c a b
Primer Dokaži da su vektori e i f
uzajamno normalni. Vektori i sa dati sa:
e ab
f ab
Vektori i imaju iste intenzitete i
predstavljeni su na slici 1.5.18.
a
b
Slika 1.5.18
Rešenje Po definiciji skalarnog proizvoda
imamo:
2
2
e f a b a b a a ab b a b b a b 0
cos 0 90
0
Primer Dati su vektori a i b, čiji su
intenziteti a 2 i b 3 . Ugao između
njih 45
0
Odredi:
a.
ab
b.
a b a 2b
a b 2 3 cos 45 6
2
3 2
2
2
2
a b a 2 b a 2 ab ab 2 b 4 12 6 18 8
Dodatak 1
Elementi trigonometrije
Pravougli trougao
a i b katete; c hipotenuza
c
sin
suprotna
kateta
hipotenuza
a
cos
nalegla
c
kateta
hipotenuza
b
tg tan
90
ctg cot
suprotna
a
b
c
kateta
a
nalegla
kateta
b
nalegla
kateta
b
suprotna
kateta
a
c
a
sin
suprotna
hipotenuza
nalegla kateta
cos
tg tan
suprotna
nalegla
ctg cot
nalegla
suprotna
kateta
kateta
a
c
kateta
kateta
b
c
hipotenuza
b
90
kateta
b
a
a
b
Odrediti vrednosti sin, cos, tan
i cot za uglove:
30
45
60
Uzimamo jednakostranični
trougao
a
a
a
Delimo trougao na dva
jednaka dela
a
a
a
Sada imamo sledeću situaciju:
a
1
sin 30 2
a
2
a
60
a
a
30 30
h
. .
a
2
a 3
cos 30
60
a
2
a
2
a
2
tg 30 tan 30
2
a 3
h
2
a
2
a
2
3
1
3
3
3
2
2
a 3
h
a 3
2
ctg 30 cot 30
2
a
2
3
1
3
U slučaju ugla od
45
Uzimamo kvadrat i delimo ga po dijagonali.
Koristimo Pitagorinu teoremu
h
45
45
.
a
h
h
2
a
2
2
2a
a
ha 2
a
2
2
ai b
Primer. Sabrati vektore
( a 5 , b 4 ), koji su dati na slici
b
a
30
b
by
a
30
bx
by
bx
b 3
by
2
1
b
b
2
2
c a b x b
2
2
2
y
c
c
2
b 3
b
a
2
2
41 20 3
2
Slide 38
Dr Vjekoslav Sajfert
ELEKTROTEHNIKA SA ELEKTRONIKOM
E+
E
E_
x
r
l
2
+q
-q
l
Univerzitet u Novom Sadu
Tehnički Fakultet "Mihajlo Pupin", Zrenjanin
Zrenjanin, 2007
Instinkt je nešto iznad znanja. Nema
sumnje da mi imamo u mozgu neka fina
nervna vlakna koja nam omugućavaju da
osetimo istinu kada logično zaključivanje
ili nekakav moždani napor, učinjen našom
voljom, ne dovodi do uspeha.
Nikola Tesla
Literatura
Dr Vjekoslav Sajfert, Elektrotehnika,
TFZR
Dr Borislav Odadžić, dr Vjekoslav
Sajfert, mr Vojin Kerleta, Zbirka
zadataka iz elektrotehnike sa
elektronikom, TFZR
Instinkt je nešto iznad znanja. Nema
sumnje da mi imamo u mozgu neka fina
nervna vlakna koja nam omugućavaju da
osetimo istinu kada logično zaključivanje
ili nekakav moždani napor, učinjen našom
voljom, ne dovodi do uspeha.
Nikola Tesla
Sadržaj
Uvod
Elektrostatika
Vremenski konstantne električne struje
Kretanje naelektrisane čestice u elektrostatičkom
polju u vakuumu
Naeletrisane čestice u magnetnom polju
Elektromagnetna indukcija
Vremenski promenljive električne struje. Redna RLC
veza
Paralelna veza elemenata u kolu
Višefazni sistemi
Elektronika
1. Uvod
1.1 Fizičke veličine i jedinice, SI
sistem jedinica
Fizičke veličine opisuju pojave,
procese i svojstva fizičkih tela. Izmeriti
neku fizičku veličinu znači uporediti je
sa odgovarajućom veličinom iste vrste,
koja je izabrana za jednicu mere. Otuda
se rezultat merenja izražava brojnom
vrednošću i jednicom mere:
x ({ x } { x })[ x ]
Dogovorom je izabrano sedam
fizičkih veličina za osnovne - osnovne
jedinice. Jedinice koje se dobijaju preko
osnovnih - izvedene jedinice.
Skup osnovnih i izvedenih jedinica se
naziva sistem jedinica. Na
međunarodnoj konferenciji 1960.
godine usvojen je međunarodni sistem
jedinica (SI). Na tom skupu za osnovne
fizičke veličine uvedene su jedinice koje
su date u tabeli 1.3.1.
Osim osnovnih jedinica SI sistema
postoje i izvedene jedinice. Razmotrimo
neke od njih.
Jedinica za brzinu se može dobiti iz
poznate definicije brzine:
[v ]
[s]
[t ]
m
s
ms
1
Jedinicu za ubrzanje ćemo dobiti iz
definicije ubrzanja:
m
[v ]
m
2
s
[a ]
ms
2
[t ]
s
s
Jedinica za silu se može dobiti iz
čuvenog drugog Njutnovog zakona:
[ F ] [ m ] [ a ] kg
m
s
2
kg m s
2
1N
1.2 Skalarne i vektorske fizičke
veličine. Osnovne operacije sa
vektorima.
Skalarne fizičke veličine se mogu izraziti
potpuno samo brojnom vrednošću i odogovarajućom
jedinicom merenja - npr. masa, vreme, zapremina,
gustina i dr.
Vektorske fizičke veličine karakteriše pravac,
smer i intenzitet (brojna vrednost). Takve veličine su
npr. brzina, ubrzanje, sila, itd.
Tenzorske fizičke veličine okarakterisane su sa
devet karakteristika. To su npr. tenzor inercije,
permitivnosti, tenzor permeabilnosti i sl.
Skalarne fizičke veličine se sabiraju,
množe, oduzimaju itd. algebarski, tj. ako
imamo dve skalarne fizičke veličine a i b,
onda je zbir a+b, razlika a-b, proizvod,
količnik a (b0).
b
Dva vektora su jednaka ako su im
jednaki intenziteti, pravci i smerovi.
Vektorske fizičke veličine i (vidi sliku
1.5.1) možemo sabrati, metodom
paralelograma, što je prikazano na slici
1.5.2.
Dovedemo oba vektora u zajedničku
napadnu tačku. Obrazujemo
paralelogram.
a1
a
a1
a2
Vektor
vektor.
a a1 a 2
a2
predstavlja rezultujući
Sabiranje pomenutih vektora metodom
poligona, prikazano na slici 1.5.3.
a
a1
a2
Slika 1.5.3
Intenzitet vektora se dobija primenom
kosinusne teoreme. Sa slike 1.5.4,
možemo pisati na osnovu kosinusne
teoreme:
B
a
A
a1
-
C
a2
Slika 1.5.4
a
2
a 1 a 2 2 a 1 a 2 cos ( - )
2
2
Trigonometrijski krug
y
rr
si n
cos
x
r =1
y
r
rr
cos ( - ) = -cos
cos( cos
r =1
x
Konačno napisati izraz koji ćemo koristiti
za nalaženje rezultujućeg vektora:
a
2
2
a1
2
a2
2 a 1 a 2 cos
Na slici 1.5.5 je prikazan slučaj
oduzimanja vektora
a ' a1 a 2 a1 ( a 2 )
a'
-a 2
Slika 1.5.5
a1
Na slici 1.5.6 je prikazan slučaj
oduzimanja vektora
-a 1
a2
a ''
a a 2 a1
U slučaju da treba da saberemo ili
oduzmemo više vektora mnogo je efikasnije
raditi metodom poligona. Razmotrimo sledeći
primer. Na slici 1.5.7 data su tri vektora i treba
naći rezultujući vektor:
R a1 a 2 a 3
a2
a1
a3
Slika 1.5.7
-a 3
R
a 1+ a 2
a1
a2
T
a1
a2
T1
a3
Komponente vektora su vektorske veličine, i
one se često koriste zbog elegantnijeg i
efikasnijeg rada, posebno u koordinatnim
sistemima. U x, y koordinatnom sistemu obično
vektor razlažemo na dve uzajamno normalne
komponente, vidi sliku 1.5.9 i 1.5.10:
y
a ax ay
b bx by
y
by
b
a
ay
ax
Slika 1.5.9
x
bx
Slika 1.5.19
x
Odgovarajući intenziteti vektora, prema
Pitagorinoj teoremi:
a
2
ax ay
2
2
b
2
bx by
2
2
Projekcije vektora su skalarne
veličine. One mogu biti pozitivne i
negativne.
y
y
ay
b
a
by
ax
x
a x a cos 0
a y a sin 0
bx
b x b cos 0
b y b sin 0
x
a
Proizvod vektora
i skalara p daje vektor čiji
je pravac i smer isti kao i pravac i smer vektora,
dok je intenzitet veći p puta(p>0) (slika 1.5.13).
p.a
a
Slika 1.5.13
Ort – jedinični vektor
Svaki vektor se može prikazati kao
proizvod svog intenziteta i jedničnog
vektora - orta:
a a a 0
a a ; a0 1
U slučaju dve dimenzije, x i y, imamo ortove osa i , j vidi sliku 1.5.14,
ili u slučaju tri dimenzije , i ,j,k vidi sliku 1.5.15.
y
z
j
j
i
k
x
i
y
x
Slika 1.5.14
Slika 1.5.15
Pomenimo dalje još dve mogućnosti
množenja vektora.
Skalarni proizvod dva vektora daje
skalar. Po definiciji skalarni proizvod
vektora je:
c a b a b cos a b cos
Skalarni proizvod takođe možemo
izraziti na sledeći način, preko projekcije
jednog vektora na drugi:
b
ab
ba
a
c a b b a ba
Vektorski proizvod dva vektora je
vektor :
c a b
Čita se a krst b
ili
c a b sin
Pravac vektora je normalan i na jedan i na
drugi vektor, a smer određujemo pravilom
desnog zavrtnja i očigledno je da važi:
c
b
a
b a c
b
a
-c
Možemo dakle zaključiti da za
vektorski proizvod ne važi zakon
komutacije, tj.:
a b b a
Ukoliko je ugao između vektora 90,
tada je intenzitet vektora jednak:
c a b
Primer Dokaži da su vektori e i f
uzajamno normalni. Vektori i sa dati sa:
e ab
f ab
Vektori i imaju iste intenzitete i
predstavljeni su na slici 1.5.18.
a
b
Slika 1.5.18
Rešenje Po definiciji skalarnog proizvoda
imamo:
2
2
e f a b a b a a ab b a b b a b 0
cos 0 90
0
Primer Dati su vektori a i b, čiji su
intenziteti a 2 i b 3 . Ugao između
njih 45
0
Odredi:
a.
ab
b.
a b a 2b
a b 2 3 cos 45 6
2
3 2
2
2
2
a b a 2 b a 2 ab ab 2 b 4 12 6 18 8
Dodatak 1
Elementi trigonometrije
Pravougli trougao
a i b katete; c hipotenuza
c
sin
suprotna
kateta
hipotenuza
a
cos
nalegla
c
kateta
hipotenuza
b
tg tan
90
ctg cot
suprotna
a
b
c
kateta
a
nalegla
kateta
b
nalegla
kateta
b
suprotna
kateta
a
c
a
sin
suprotna
hipotenuza
nalegla kateta
cos
tg tan
suprotna
nalegla
ctg cot
nalegla
suprotna
kateta
kateta
a
c
kateta
kateta
b
c
hipotenuza
b
90
kateta
b
a
a
b
Odrediti vrednosti sin, cos, tan
i cot za uglove:
30
45
60
Uzimamo jednakostranični
trougao
a
a
a
Delimo trougao na dva
jednaka dela
a
a
a
Sada imamo sledeću situaciju:
a
1
sin 30 2
a
2
a
60
a
a
30 30
h
. .
a
2
a 3
cos 30
60
a
2
a
2
a
2
tg 30 tan 30
2
a 3
h
2
a
2
a
2
3
1
3
3
3
2
2
a 3
h
a 3
2
ctg 30 cot 30
2
a
2
3
1
3
U slučaju ugla od
45
Uzimamo kvadrat i delimo ga po dijagonali.
Koristimo Pitagorinu teoremu
h
45
45
.
a
h
h
2
a
2
2
2a
a
ha 2
a
2
2
ai b
Primer. Sabrati vektore
( a 5 , b 4 ), koji su dati na slici
b
a
30
b
by
a
30
bx
by
bx
b 3
by
2
1
b
b
2
2
c a b x b
2
2
2
y
c
c
2
b 3
b
a
2
2
41 20 3
2
Slide 39
Dr Vjekoslav Sajfert
ELEKTROTEHNIKA SA ELEKTRONIKOM
E+
E
E_
x
r
l
2
+q
-q
l
Univerzitet u Novom Sadu
Tehnički Fakultet "Mihajlo Pupin", Zrenjanin
Zrenjanin, 2007
Instinkt je nešto iznad znanja. Nema
sumnje da mi imamo u mozgu neka fina
nervna vlakna koja nam omugućavaju da
osetimo istinu kada logično zaključivanje
ili nekakav moždani napor, učinjen našom
voljom, ne dovodi do uspeha.
Nikola Tesla
Literatura
Dr Vjekoslav Sajfert, Elektrotehnika,
TFZR
Dr Borislav Odadžić, dr Vjekoslav
Sajfert, mr Vojin Kerleta, Zbirka
zadataka iz elektrotehnike sa
elektronikom, TFZR
Instinkt je nešto iznad znanja. Nema
sumnje da mi imamo u mozgu neka fina
nervna vlakna koja nam omugućavaju da
osetimo istinu kada logično zaključivanje
ili nekakav moždani napor, učinjen našom
voljom, ne dovodi do uspeha.
Nikola Tesla
Sadržaj
Uvod
Elektrostatika
Vremenski konstantne električne struje
Kretanje naelektrisane čestice u elektrostatičkom
polju u vakuumu
Naeletrisane čestice u magnetnom polju
Elektromagnetna indukcija
Vremenski promenljive električne struje. Redna RLC
veza
Paralelna veza elemenata u kolu
Višefazni sistemi
Elektronika
1. Uvod
1.1 Fizičke veličine i jedinice, SI
sistem jedinica
Fizičke veličine opisuju pojave,
procese i svojstva fizičkih tela. Izmeriti
neku fizičku veličinu znači uporediti je
sa odgovarajućom veličinom iste vrste,
koja je izabrana za jednicu mere. Otuda
se rezultat merenja izražava brojnom
vrednošću i jednicom mere:
x ({ x } { x })[ x ]
Dogovorom je izabrano sedam
fizičkih veličina za osnovne - osnovne
jedinice. Jedinice koje se dobijaju preko
osnovnih - izvedene jedinice.
Skup osnovnih i izvedenih jedinica se
naziva sistem jedinica. Na
međunarodnoj konferenciji 1960.
godine usvojen je međunarodni sistem
jedinica (SI). Na tom skupu za osnovne
fizičke veličine uvedene su jedinice koje
su date u tabeli 1.3.1.
Osim osnovnih jedinica SI sistema
postoje i izvedene jedinice. Razmotrimo
neke od njih.
Jedinica za brzinu se može dobiti iz
poznate definicije brzine:
[v ]
[s]
[t ]
m
s
ms
1
Jedinicu za ubrzanje ćemo dobiti iz
definicije ubrzanja:
m
[v ]
m
2
s
[a ]
ms
2
[t ]
s
s
Jedinica za silu se može dobiti iz
čuvenog drugog Njutnovog zakona:
[ F ] [ m ] [ a ] kg
m
s
2
kg m s
2
1N
1.2 Skalarne i vektorske fizičke
veličine. Osnovne operacije sa
vektorima.
Skalarne fizičke veličine se mogu izraziti
potpuno samo brojnom vrednošću i odogovarajućom
jedinicom merenja - npr. masa, vreme, zapremina,
gustina i dr.
Vektorske fizičke veličine karakteriše pravac,
smer i intenzitet (brojna vrednost). Takve veličine su
npr. brzina, ubrzanje, sila, itd.
Tenzorske fizičke veličine okarakterisane su sa
devet karakteristika. To su npr. tenzor inercije,
permitivnosti, tenzor permeabilnosti i sl.
Skalarne fizičke veličine se sabiraju,
množe, oduzimaju itd. algebarski, tj. ako
imamo dve skalarne fizičke veličine a i b,
onda je zbir a+b, razlika a-b, proizvod,
količnik a (b0).
b
Dva vektora su jednaka ako su im
jednaki intenziteti, pravci i smerovi.
Vektorske fizičke veličine i (vidi sliku
1.5.1) možemo sabrati, metodom
paralelograma, što je prikazano na slici
1.5.2.
Dovedemo oba vektora u zajedničku
napadnu tačku. Obrazujemo
paralelogram.
a1
a
a1
a2
Vektor
vektor.
a a1 a 2
a2
predstavlja rezultujući
Sabiranje pomenutih vektora metodom
poligona, prikazano na slici 1.5.3.
a
a1
a2
Slika 1.5.3
Intenzitet vektora se dobija primenom
kosinusne teoreme. Sa slike 1.5.4,
možemo pisati na osnovu kosinusne
teoreme:
B
a
A
a1
-
C
a2
Slika 1.5.4
a
2
a 1 a 2 2 a 1 a 2 cos ( - )
2
2
Trigonometrijski krug
y
rr
si n
cos
x
r =1
y
r
rr
cos ( - ) = -cos
cos( cos
r =1
x
Konačno napisati izraz koji ćemo koristiti
za nalaženje rezultujućeg vektora:
a
2
2
a1
2
a2
2 a 1 a 2 cos
Na slici 1.5.5 je prikazan slučaj
oduzimanja vektora
a ' a1 a 2 a1 ( a 2 )
a'
-a 2
Slika 1.5.5
a1
Na slici 1.5.6 je prikazan slučaj
oduzimanja vektora
-a 1
a2
a ''
a a 2 a1
U slučaju da treba da saberemo ili
oduzmemo više vektora mnogo je efikasnije
raditi metodom poligona. Razmotrimo sledeći
primer. Na slici 1.5.7 data su tri vektora i treba
naći rezultujući vektor:
R a1 a 2 a 3
a2
a1
a3
Slika 1.5.7
-a 3
R
a 1+ a 2
a1
a2
T
a1
a2
T1
a3
Komponente vektora su vektorske veličine, i
one se često koriste zbog elegantnijeg i
efikasnijeg rada, posebno u koordinatnim
sistemima. U x, y koordinatnom sistemu obično
vektor razlažemo na dve uzajamno normalne
komponente, vidi sliku 1.5.9 i 1.5.10:
y
a ax ay
b bx by
y
by
b
a
ay
ax
Slika 1.5.9
x
bx
Slika 1.5.19
x
Odgovarajući intenziteti vektora, prema
Pitagorinoj teoremi:
a
2
ax ay
2
2
b
2
bx by
2
2
Projekcije vektora su skalarne
veličine. One mogu biti pozitivne i
negativne.
y
y
ay
b
a
by
ax
x
a x a cos 0
a y a sin 0
bx
b x b cos 0
b y b sin 0
x
a
Proizvod vektora
i skalara p daje vektor čiji
je pravac i smer isti kao i pravac i smer vektora,
dok je intenzitet veći p puta(p>0) (slika 1.5.13).
p.a
a
Slika 1.5.13
Ort – jedinični vektor
Svaki vektor se može prikazati kao
proizvod svog intenziteta i jedničnog
vektora - orta:
a a a 0
a a ; a0 1
U slučaju dve dimenzije, x i y, imamo ortove osa i , j vidi sliku 1.5.14,
ili u slučaju tri dimenzije , i ,j,k vidi sliku 1.5.15.
y
z
j
j
i
k
x
i
y
x
Slika 1.5.14
Slika 1.5.15
Pomenimo dalje još dve mogućnosti
množenja vektora.
Skalarni proizvod dva vektora daje
skalar. Po definiciji skalarni proizvod
vektora je:
c a b a b cos a b cos
Skalarni proizvod takođe možemo
izraziti na sledeći način, preko projekcije
jednog vektora na drugi:
b
ab
ba
a
c a b b a ba
Vektorski proizvod dva vektora je
vektor :
c a b
Čita se a krst b
ili
c a b sin
Pravac vektora je normalan i na jedan i na
drugi vektor, a smer određujemo pravilom
desnog zavrtnja i očigledno je da važi:
c
b
a
b a c
b
a
-c
Možemo dakle zaključiti da za
vektorski proizvod ne važi zakon
komutacije, tj.:
a b b a
Ukoliko je ugao između vektora 90,
tada je intenzitet vektora jednak:
c a b
Primer Dokaži da su vektori e i f
uzajamno normalni. Vektori i sa dati sa:
e ab
f ab
Vektori i imaju iste intenzitete i
predstavljeni su na slici 1.5.18.
a
b
Slika 1.5.18
Rešenje Po definiciji skalarnog proizvoda
imamo:
2
2
e f a b a b a a ab b a b b a b 0
cos 0 90
0
Primer Dati su vektori a i b, čiji su
intenziteti a 2 i b 3 . Ugao između
njih 45
0
Odredi:
a.
ab
b.
a b a 2b
a b 2 3 cos 45 6
2
3 2
2
2
2
a b a 2 b a 2 ab ab 2 b 4 12 6 18 8
Dodatak 1
Elementi trigonometrije
Pravougli trougao
a i b katete; c hipotenuza
c
sin
suprotna
kateta
hipotenuza
a
cos
nalegla
c
kateta
hipotenuza
b
tg tan
90
ctg cot
suprotna
a
b
c
kateta
a
nalegla
kateta
b
nalegla
kateta
b
suprotna
kateta
a
c
a
sin
suprotna
hipotenuza
nalegla kateta
cos
tg tan
suprotna
nalegla
ctg cot
nalegla
suprotna
kateta
kateta
a
c
kateta
kateta
b
c
hipotenuza
b
90
kateta
b
a
a
b
Odrediti vrednosti sin, cos, tan
i cot za uglove:
30
45
60
Uzimamo jednakostranični
trougao
a
a
a
Delimo trougao na dva
jednaka dela
a
a
a
Sada imamo sledeću situaciju:
a
1
sin 30 2
a
2
a
60
a
a
30 30
h
. .
a
2
a 3
cos 30
60
a
2
a
2
a
2
tg 30 tan 30
2
a 3
h
2
a
2
a
2
3
1
3
3
3
2
2
a 3
h
a 3
2
ctg 30 cot 30
2
a
2
3
1
3
U slučaju ugla od
45
Uzimamo kvadrat i delimo ga po dijagonali.
Koristimo Pitagorinu teoremu
h
45
45
.
a
h
h
2
a
2
2
2a
a
ha 2
a
2
2
ai b
Primer. Sabrati vektore
( a 5 , b 4 ), koji su dati na slici
b
a
30
b
by
a
30
bx
by
bx
b 3
by
2
1
b
b
2
2
c a b x b
2
2
2
y
c
c
2
b 3
b
a
2
2
41 20 3
2
Slide 40
Dr Vjekoslav Sajfert
ELEKTROTEHNIKA SA ELEKTRONIKOM
E+
E
E_
x
r
l
2
+q
-q
l
Univerzitet u Novom Sadu
Tehnički Fakultet "Mihajlo Pupin", Zrenjanin
Zrenjanin, 2007
Instinkt je nešto iznad znanja. Nema
sumnje da mi imamo u mozgu neka fina
nervna vlakna koja nam omugućavaju da
osetimo istinu kada logično zaključivanje
ili nekakav moždani napor, učinjen našom
voljom, ne dovodi do uspeha.
Nikola Tesla
Literatura
Dr Vjekoslav Sajfert, Elektrotehnika,
TFZR
Dr Borislav Odadžić, dr Vjekoslav
Sajfert, mr Vojin Kerleta, Zbirka
zadataka iz elektrotehnike sa
elektronikom, TFZR
Instinkt je nešto iznad znanja. Nema
sumnje da mi imamo u mozgu neka fina
nervna vlakna koja nam omugućavaju da
osetimo istinu kada logično zaključivanje
ili nekakav moždani napor, učinjen našom
voljom, ne dovodi do uspeha.
Nikola Tesla
Sadržaj
Uvod
Elektrostatika
Vremenski konstantne električne struje
Kretanje naelektrisane čestice u elektrostatičkom
polju u vakuumu
Naeletrisane čestice u magnetnom polju
Elektromagnetna indukcija
Vremenski promenljive električne struje. Redna RLC
veza
Paralelna veza elemenata u kolu
Višefazni sistemi
Elektronika
1. Uvod
1.1 Fizičke veličine i jedinice, SI
sistem jedinica
Fizičke veličine opisuju pojave,
procese i svojstva fizičkih tela. Izmeriti
neku fizičku veličinu znači uporediti je
sa odgovarajućom veličinom iste vrste,
koja je izabrana za jednicu mere. Otuda
se rezultat merenja izražava brojnom
vrednošću i jednicom mere:
x ({ x } { x })[ x ]
Dogovorom je izabrano sedam
fizičkih veličina za osnovne - osnovne
jedinice. Jedinice koje se dobijaju preko
osnovnih - izvedene jedinice.
Skup osnovnih i izvedenih jedinica se
naziva sistem jedinica. Na
međunarodnoj konferenciji 1960.
godine usvojen je međunarodni sistem
jedinica (SI). Na tom skupu za osnovne
fizičke veličine uvedene su jedinice koje
su date u tabeli 1.3.1.
Osim osnovnih jedinica SI sistema
postoje i izvedene jedinice. Razmotrimo
neke od njih.
Jedinica za brzinu se može dobiti iz
poznate definicije brzine:
[v ]
[s]
[t ]
m
s
ms
1
Jedinicu za ubrzanje ćemo dobiti iz
definicije ubrzanja:
m
[v ]
m
2
s
[a ]
ms
2
[t ]
s
s
Jedinica za silu se može dobiti iz
čuvenog drugog Njutnovog zakona:
[ F ] [ m ] [ a ] kg
m
s
2
kg m s
2
1N
1.2 Skalarne i vektorske fizičke
veličine. Osnovne operacije sa
vektorima.
Skalarne fizičke veličine se mogu izraziti
potpuno samo brojnom vrednošću i odogovarajućom
jedinicom merenja - npr. masa, vreme, zapremina,
gustina i dr.
Vektorske fizičke veličine karakteriše pravac,
smer i intenzitet (brojna vrednost). Takve veličine su
npr. brzina, ubrzanje, sila, itd.
Tenzorske fizičke veličine okarakterisane su sa
devet karakteristika. To su npr. tenzor inercije,
permitivnosti, tenzor permeabilnosti i sl.
Skalarne fizičke veličine se sabiraju,
množe, oduzimaju itd. algebarski, tj. ako
imamo dve skalarne fizičke veličine a i b,
onda je zbir a+b, razlika a-b, proizvod,
količnik a (b0).
b
Dva vektora su jednaka ako su im
jednaki intenziteti, pravci i smerovi.
Vektorske fizičke veličine i (vidi sliku
1.5.1) možemo sabrati, metodom
paralelograma, što je prikazano na slici
1.5.2.
Dovedemo oba vektora u zajedničku
napadnu tačku. Obrazujemo
paralelogram.
a1
a
a1
a2
Vektor
vektor.
a a1 a 2
a2
predstavlja rezultujući
Sabiranje pomenutih vektora metodom
poligona, prikazano na slici 1.5.3.
a
a1
a2
Slika 1.5.3
Intenzitet vektora se dobija primenom
kosinusne teoreme. Sa slike 1.5.4,
možemo pisati na osnovu kosinusne
teoreme:
B
a
A
a1
-
C
a2
Slika 1.5.4
a
2
a 1 a 2 2 a 1 a 2 cos ( - )
2
2
Trigonometrijski krug
y
rr
si n
cos
x
r =1
y
r
rr
cos ( - ) = -cos
cos( cos
r =1
x
Konačno napisati izraz koji ćemo koristiti
za nalaženje rezultujućeg vektora:
a
2
2
a1
2
a2
2 a 1 a 2 cos
Na slici 1.5.5 je prikazan slučaj
oduzimanja vektora
a ' a1 a 2 a1 ( a 2 )
a'
-a 2
Slika 1.5.5
a1
Na slici 1.5.6 je prikazan slučaj
oduzimanja vektora
-a 1
a2
a ''
a a 2 a1
U slučaju da treba da saberemo ili
oduzmemo više vektora mnogo je efikasnije
raditi metodom poligona. Razmotrimo sledeći
primer. Na slici 1.5.7 data su tri vektora i treba
naći rezultujući vektor:
R a1 a 2 a 3
a2
a1
a3
Slika 1.5.7
-a 3
R
a 1+ a 2
a1
a2
T
a1
a2
T1
a3
Komponente vektora su vektorske veličine, i
one se često koriste zbog elegantnijeg i
efikasnijeg rada, posebno u koordinatnim
sistemima. U x, y koordinatnom sistemu obično
vektor razlažemo na dve uzajamno normalne
komponente, vidi sliku 1.5.9 i 1.5.10:
y
a ax ay
b bx by
y
by
b
a
ay
ax
Slika 1.5.9
x
bx
Slika 1.5.19
x
Odgovarajući intenziteti vektora, prema
Pitagorinoj teoremi:
a
2
ax ay
2
2
b
2
bx by
2
2
Projekcije vektora su skalarne
veličine. One mogu biti pozitivne i
negativne.
y
y
ay
b
a
by
ax
x
a x a cos 0
a y a sin 0
bx
b x b cos 0
b y b sin 0
x
a
Proizvod vektora
i skalara p daje vektor čiji
je pravac i smer isti kao i pravac i smer vektora,
dok je intenzitet veći p puta(p>0) (slika 1.5.13).
p.a
a
Slika 1.5.13
Ort – jedinični vektor
Svaki vektor se može prikazati kao
proizvod svog intenziteta i jedničnog
vektora - orta:
a a a 0
a a ; a0 1
U slučaju dve dimenzije, x i y, imamo ortove osa i , j vidi sliku 1.5.14,
ili u slučaju tri dimenzije , i ,j,k vidi sliku 1.5.15.
y
z
j
j
i
k
x
i
y
x
Slika 1.5.14
Slika 1.5.15
Pomenimo dalje još dve mogućnosti
množenja vektora.
Skalarni proizvod dva vektora daje
skalar. Po definiciji skalarni proizvod
vektora je:
c a b a b cos a b cos
Skalarni proizvod takođe možemo
izraziti na sledeći način, preko projekcije
jednog vektora na drugi:
b
ab
ba
a
c a b b a ba
Vektorski proizvod dva vektora je
vektor :
c a b
Čita se a krst b
ili
c a b sin
Pravac vektora je normalan i na jedan i na
drugi vektor, a smer određujemo pravilom
desnog zavrtnja i očigledno je da važi:
c
b
a
b a c
b
a
-c
Možemo dakle zaključiti da za
vektorski proizvod ne važi zakon
komutacije, tj.:
a b b a
Ukoliko je ugao između vektora 90,
tada je intenzitet vektora jednak:
c a b
Primer Dokaži da su vektori e i f
uzajamno normalni. Vektori i sa dati sa:
e ab
f ab
Vektori i imaju iste intenzitete i
predstavljeni su na slici 1.5.18.
a
b
Slika 1.5.18
Rešenje Po definiciji skalarnog proizvoda
imamo:
2
2
e f a b a b a a ab b a b b a b 0
cos 0 90
0
Primer Dati su vektori a i b, čiji su
intenziteti a 2 i b 3 . Ugao između
njih 45
0
Odredi:
a.
ab
b.
a b a 2b
a b 2 3 cos 45 6
2
3 2
2
2
2
a b a 2 b a 2 ab ab 2 b 4 12 6 18 8
Dodatak 1
Elementi trigonometrije
Pravougli trougao
a i b katete; c hipotenuza
c
sin
suprotna
kateta
hipotenuza
a
cos
nalegla
c
kateta
hipotenuza
b
tg tan
90
ctg cot
suprotna
a
b
c
kateta
a
nalegla
kateta
b
nalegla
kateta
b
suprotna
kateta
a
c
a
sin
suprotna
hipotenuza
nalegla kateta
cos
tg tan
suprotna
nalegla
ctg cot
nalegla
suprotna
kateta
kateta
a
c
kateta
kateta
b
c
hipotenuza
b
90
kateta
b
a
a
b
Odrediti vrednosti sin, cos, tan
i cot za uglove:
30
45
60
Uzimamo jednakostranični
trougao
a
a
a
Delimo trougao na dva
jednaka dela
a
a
a
Sada imamo sledeću situaciju:
a
1
sin 30 2
a
2
a
60
a
a
30 30
h
. .
a
2
a 3
cos 30
60
a
2
a
2
a
2
tg 30 tan 30
2
a 3
h
2
a
2
a
2
3
1
3
3
3
2
2
a 3
h
a 3
2
ctg 30 cot 30
2
a
2
3
1
3
U slučaju ugla od
45
Uzimamo kvadrat i delimo ga po dijagonali.
Koristimo Pitagorinu teoremu
h
45
45
.
a
h
h
2
a
2
2
2a
a
ha 2
a
2
2
ai b
Primer. Sabrati vektore
( a 5 , b 4 ), koji su dati na slici
b
a
30
b
by
a
30
bx
by
bx
b 3
by
2
1
b
b
2
2
c a b x b
2
2
2
y
c
c
2
b 3
b
a
2
2
41 20 3
2
Slide 41
Dr Vjekoslav Sajfert
ELEKTROTEHNIKA SA ELEKTRONIKOM
E+
E
E_
x
r
l
2
+q
-q
l
Univerzitet u Novom Sadu
Tehnički Fakultet "Mihajlo Pupin", Zrenjanin
Zrenjanin, 2007
Instinkt je nešto iznad znanja. Nema
sumnje da mi imamo u mozgu neka fina
nervna vlakna koja nam omugućavaju da
osetimo istinu kada logično zaključivanje
ili nekakav moždani napor, učinjen našom
voljom, ne dovodi do uspeha.
Nikola Tesla
Literatura
Dr Vjekoslav Sajfert, Elektrotehnika,
TFZR
Dr Borislav Odadžić, dr Vjekoslav
Sajfert, mr Vojin Kerleta, Zbirka
zadataka iz elektrotehnike sa
elektronikom, TFZR
Instinkt je nešto iznad znanja. Nema
sumnje da mi imamo u mozgu neka fina
nervna vlakna koja nam omugućavaju da
osetimo istinu kada logično zaključivanje
ili nekakav moždani napor, učinjen našom
voljom, ne dovodi do uspeha.
Nikola Tesla
Sadržaj
Uvod
Elektrostatika
Vremenski konstantne električne struje
Kretanje naelektrisane čestice u elektrostatičkom
polju u vakuumu
Naeletrisane čestice u magnetnom polju
Elektromagnetna indukcija
Vremenski promenljive električne struje. Redna RLC
veza
Paralelna veza elemenata u kolu
Višefazni sistemi
Elektronika
1. Uvod
1.1 Fizičke veličine i jedinice, SI
sistem jedinica
Fizičke veličine opisuju pojave,
procese i svojstva fizičkih tela. Izmeriti
neku fizičku veličinu znači uporediti je
sa odgovarajućom veličinom iste vrste,
koja je izabrana za jednicu mere. Otuda
se rezultat merenja izražava brojnom
vrednošću i jednicom mere:
x ({ x } { x })[ x ]
Dogovorom je izabrano sedam
fizičkih veličina za osnovne - osnovne
jedinice. Jedinice koje se dobijaju preko
osnovnih - izvedene jedinice.
Skup osnovnih i izvedenih jedinica se
naziva sistem jedinica. Na
međunarodnoj konferenciji 1960.
godine usvojen je međunarodni sistem
jedinica (SI). Na tom skupu za osnovne
fizičke veličine uvedene su jedinice koje
su date u tabeli 1.3.1.
Osim osnovnih jedinica SI sistema
postoje i izvedene jedinice. Razmotrimo
neke od njih.
Jedinica za brzinu se može dobiti iz
poznate definicije brzine:
[v ]
[s]
[t ]
m
s
ms
1
Jedinicu za ubrzanje ćemo dobiti iz
definicije ubrzanja:
m
[v ]
m
2
s
[a ]
ms
2
[t ]
s
s
Jedinica za silu se može dobiti iz
čuvenog drugog Njutnovog zakona:
[ F ] [ m ] [ a ] kg
m
s
2
kg m s
2
1N
1.2 Skalarne i vektorske fizičke
veličine. Osnovne operacije sa
vektorima.
Skalarne fizičke veličine se mogu izraziti
potpuno samo brojnom vrednošću i odogovarajućom
jedinicom merenja - npr. masa, vreme, zapremina,
gustina i dr.
Vektorske fizičke veličine karakteriše pravac,
smer i intenzitet (brojna vrednost). Takve veličine su
npr. brzina, ubrzanje, sila, itd.
Tenzorske fizičke veličine okarakterisane su sa
devet karakteristika. To su npr. tenzor inercije,
permitivnosti, tenzor permeabilnosti i sl.
Skalarne fizičke veličine se sabiraju,
množe, oduzimaju itd. algebarski, tj. ako
imamo dve skalarne fizičke veličine a i b,
onda je zbir a+b, razlika a-b, proizvod,
količnik a (b0).
b
Dva vektora su jednaka ako su im
jednaki intenziteti, pravci i smerovi.
Vektorske fizičke veličine i (vidi sliku
1.5.1) možemo sabrati, metodom
paralelograma, što je prikazano na slici
1.5.2.
Dovedemo oba vektora u zajedničku
napadnu tačku. Obrazujemo
paralelogram.
a1
a
a1
a2
Vektor
vektor.
a a1 a 2
a2
predstavlja rezultujući
Sabiranje pomenutih vektora metodom
poligona, prikazano na slici 1.5.3.
a
a1
a2
Slika 1.5.3
Intenzitet vektora se dobija primenom
kosinusne teoreme. Sa slike 1.5.4,
možemo pisati na osnovu kosinusne
teoreme:
B
a
A
a1
-
C
a2
Slika 1.5.4
a
2
a 1 a 2 2 a 1 a 2 cos ( - )
2
2
Trigonometrijski krug
y
rr
si n
cos
x
r =1
y
r
rr
cos ( - ) = -cos
cos( cos
r =1
x
Konačno napisati izraz koji ćemo koristiti
za nalaženje rezultujućeg vektora:
a
2
2
a1
2
a2
2 a 1 a 2 cos
Na slici 1.5.5 je prikazan slučaj
oduzimanja vektora
a ' a1 a 2 a1 ( a 2 )
a'
-a 2
Slika 1.5.5
a1
Na slici 1.5.6 je prikazan slučaj
oduzimanja vektora
-a 1
a2
a ''
a a 2 a1
U slučaju da treba da saberemo ili
oduzmemo više vektora mnogo je efikasnije
raditi metodom poligona. Razmotrimo sledeći
primer. Na slici 1.5.7 data su tri vektora i treba
naći rezultujući vektor:
R a1 a 2 a 3
a2
a1
a3
Slika 1.5.7
-a 3
R
a 1+ a 2
a1
a2
T
a1
a2
T1
a3
Komponente vektora su vektorske veličine, i
one se često koriste zbog elegantnijeg i
efikasnijeg rada, posebno u koordinatnim
sistemima. U x, y koordinatnom sistemu obično
vektor razlažemo na dve uzajamno normalne
komponente, vidi sliku 1.5.9 i 1.5.10:
y
a ax ay
b bx by
y
by
b
a
ay
ax
Slika 1.5.9
x
bx
Slika 1.5.19
x
Odgovarajući intenziteti vektora, prema
Pitagorinoj teoremi:
a
2
ax ay
2
2
b
2
bx by
2
2
Projekcije vektora su skalarne
veličine. One mogu biti pozitivne i
negativne.
y
y
ay
b
a
by
ax
x
a x a cos 0
a y a sin 0
bx
b x b cos 0
b y b sin 0
x
a
Proizvod vektora
i skalara p daje vektor čiji
je pravac i smer isti kao i pravac i smer vektora,
dok je intenzitet veći p puta(p>0) (slika 1.5.13).
p.a
a
Slika 1.5.13
Ort – jedinični vektor
Svaki vektor se može prikazati kao
proizvod svog intenziteta i jedničnog
vektora - orta:
a a a 0
a a ; a0 1
U slučaju dve dimenzije, x i y, imamo ortove osa i , j vidi sliku 1.5.14,
ili u slučaju tri dimenzije , i ,j,k vidi sliku 1.5.15.
y
z
j
j
i
k
x
i
y
x
Slika 1.5.14
Slika 1.5.15
Pomenimo dalje još dve mogućnosti
množenja vektora.
Skalarni proizvod dva vektora daje
skalar. Po definiciji skalarni proizvod
vektora je:
c a b a b cos a b cos
Skalarni proizvod takođe možemo
izraziti na sledeći način, preko projekcije
jednog vektora na drugi:
b
ab
ba
a
c a b b a ba
Vektorski proizvod dva vektora je
vektor :
c a b
Čita se a krst b
ili
c a b sin
Pravac vektora je normalan i na jedan i na
drugi vektor, a smer određujemo pravilom
desnog zavrtnja i očigledno je da važi:
c
b
a
b a c
b
a
-c
Možemo dakle zaključiti da za
vektorski proizvod ne važi zakon
komutacije, tj.:
a b b a
Ukoliko je ugao između vektora 90,
tada je intenzitet vektora jednak:
c a b
Primer Dokaži da su vektori e i f
uzajamno normalni. Vektori i sa dati sa:
e ab
f ab
Vektori i imaju iste intenzitete i
predstavljeni su na slici 1.5.18.
a
b
Slika 1.5.18
Rešenje Po definiciji skalarnog proizvoda
imamo:
2
2
e f a b a b a a ab b a b b a b 0
cos 0 90
0
Primer Dati su vektori a i b, čiji su
intenziteti a 2 i b 3 . Ugao između
njih 45
0
Odredi:
a.
ab
b.
a b a 2b
a b 2 3 cos 45 6
2
3 2
2
2
2
a b a 2 b a 2 ab ab 2 b 4 12 6 18 8
Dodatak 1
Elementi trigonometrije
Pravougli trougao
a i b katete; c hipotenuza
c
sin
suprotna
kateta
hipotenuza
a
cos
nalegla
c
kateta
hipotenuza
b
tg tan
90
ctg cot
suprotna
a
b
c
kateta
a
nalegla
kateta
b
nalegla
kateta
b
suprotna
kateta
a
c
a
sin
suprotna
hipotenuza
nalegla kateta
cos
tg tan
suprotna
nalegla
ctg cot
nalegla
suprotna
kateta
kateta
a
c
kateta
kateta
b
c
hipotenuza
b
90
kateta
b
a
a
b
Odrediti vrednosti sin, cos, tan
i cot za uglove:
30
45
60
Uzimamo jednakostranični
trougao
a
a
a
Delimo trougao na dva
jednaka dela
a
a
a
Sada imamo sledeću situaciju:
a
1
sin 30 2
a
2
a
60
a
a
30 30
h
. .
a
2
a 3
cos 30
60
a
2
a
2
a
2
tg 30 tan 30
2
a 3
h
2
a
2
a
2
3
1
3
3
3
2
2
a 3
h
a 3
2
ctg 30 cot 30
2
a
2
3
1
3
U slučaju ugla od
45
Uzimamo kvadrat i delimo ga po dijagonali.
Koristimo Pitagorinu teoremu
h
45
45
.
a
h
h
2
a
2
2
2a
a
ha 2
a
2
2
ai b
Primer. Sabrati vektore
( a 5 , b 4 ), koji su dati na slici
b
a
30
b
by
a
30
bx
by
bx
b 3
by
2
1
b
b
2
2
c a b x b
2
2
2
y
c
c
2
b 3
b
a
2
2
41 20 3
2
Slide 42
Dr Vjekoslav Sajfert
ELEKTROTEHNIKA SA ELEKTRONIKOM
E+
E
E_
x
r
l
2
+q
-q
l
Univerzitet u Novom Sadu
Tehnički Fakultet "Mihajlo Pupin", Zrenjanin
Zrenjanin, 2007
Instinkt je nešto iznad znanja. Nema
sumnje da mi imamo u mozgu neka fina
nervna vlakna koja nam omugućavaju da
osetimo istinu kada logično zaključivanje
ili nekakav moždani napor, učinjen našom
voljom, ne dovodi do uspeha.
Nikola Tesla
Literatura
Dr Vjekoslav Sajfert, Elektrotehnika,
TFZR
Dr Borislav Odadžić, dr Vjekoslav
Sajfert, mr Vojin Kerleta, Zbirka
zadataka iz elektrotehnike sa
elektronikom, TFZR
Instinkt je nešto iznad znanja. Nema
sumnje da mi imamo u mozgu neka fina
nervna vlakna koja nam omugućavaju da
osetimo istinu kada logično zaključivanje
ili nekakav moždani napor, učinjen našom
voljom, ne dovodi do uspeha.
Nikola Tesla
Sadržaj
Uvod
Elektrostatika
Vremenski konstantne električne struje
Kretanje naelektrisane čestice u elektrostatičkom
polju u vakuumu
Naeletrisane čestice u magnetnom polju
Elektromagnetna indukcija
Vremenski promenljive električne struje. Redna RLC
veza
Paralelna veza elemenata u kolu
Višefazni sistemi
Elektronika
1. Uvod
1.1 Fizičke veličine i jedinice, SI
sistem jedinica
Fizičke veličine opisuju pojave,
procese i svojstva fizičkih tela. Izmeriti
neku fizičku veličinu znači uporediti je
sa odgovarajućom veličinom iste vrste,
koja je izabrana za jednicu mere. Otuda
se rezultat merenja izražava brojnom
vrednošću i jednicom mere:
x ({ x } { x })[ x ]
Dogovorom je izabrano sedam
fizičkih veličina za osnovne - osnovne
jedinice. Jedinice koje se dobijaju preko
osnovnih - izvedene jedinice.
Skup osnovnih i izvedenih jedinica se
naziva sistem jedinica. Na
međunarodnoj konferenciji 1960.
godine usvojen je međunarodni sistem
jedinica (SI). Na tom skupu za osnovne
fizičke veličine uvedene su jedinice koje
su date u tabeli 1.3.1.
Osim osnovnih jedinica SI sistema
postoje i izvedene jedinice. Razmotrimo
neke od njih.
Jedinica za brzinu se može dobiti iz
poznate definicije brzine:
[v ]
[s]
[t ]
m
s
ms
1
Jedinicu za ubrzanje ćemo dobiti iz
definicije ubrzanja:
m
[v ]
m
2
s
[a ]
ms
2
[t ]
s
s
Jedinica za silu se može dobiti iz
čuvenog drugog Njutnovog zakona:
[ F ] [ m ] [ a ] kg
m
s
2
kg m s
2
1N
1.2 Skalarne i vektorske fizičke
veličine. Osnovne operacije sa
vektorima.
Skalarne fizičke veličine se mogu izraziti
potpuno samo brojnom vrednošću i odogovarajućom
jedinicom merenja - npr. masa, vreme, zapremina,
gustina i dr.
Vektorske fizičke veličine karakteriše pravac,
smer i intenzitet (brojna vrednost). Takve veličine su
npr. brzina, ubrzanje, sila, itd.
Tenzorske fizičke veličine okarakterisane su sa
devet karakteristika. To su npr. tenzor inercije,
permitivnosti, tenzor permeabilnosti i sl.
Skalarne fizičke veličine se sabiraju,
množe, oduzimaju itd. algebarski, tj. ako
imamo dve skalarne fizičke veličine a i b,
onda je zbir a+b, razlika a-b, proizvod,
količnik a (b0).
b
Dva vektora su jednaka ako su im
jednaki intenziteti, pravci i smerovi.
Vektorske fizičke veličine i (vidi sliku
1.5.1) možemo sabrati, metodom
paralelograma, što je prikazano na slici
1.5.2.
Dovedemo oba vektora u zajedničku
napadnu tačku. Obrazujemo
paralelogram.
a1
a
a1
a2
Vektor
vektor.
a a1 a 2
a2
predstavlja rezultujući
Sabiranje pomenutih vektora metodom
poligona, prikazano na slici 1.5.3.
a
a1
a2
Slika 1.5.3
Intenzitet vektora se dobija primenom
kosinusne teoreme. Sa slike 1.5.4,
možemo pisati na osnovu kosinusne
teoreme:
B
a
A
a1
-
C
a2
Slika 1.5.4
a
2
a 1 a 2 2 a 1 a 2 cos ( - )
2
2
Trigonometrijski krug
y
rr
si n
cos
x
r =1
y
r
rr
cos ( - ) = -cos
cos( cos
r =1
x
Konačno napisati izraz koji ćemo koristiti
za nalaženje rezultujućeg vektora:
a
2
2
a1
2
a2
2 a 1 a 2 cos
Na slici 1.5.5 je prikazan slučaj
oduzimanja vektora
a ' a1 a 2 a1 ( a 2 )
a'
-a 2
Slika 1.5.5
a1
Na slici 1.5.6 je prikazan slučaj
oduzimanja vektora
-a 1
a2
a ''
a a 2 a1
U slučaju da treba da saberemo ili
oduzmemo više vektora mnogo je efikasnije
raditi metodom poligona. Razmotrimo sledeći
primer. Na slici 1.5.7 data su tri vektora i treba
naći rezultujući vektor:
R a1 a 2 a 3
a2
a1
a3
Slika 1.5.7
-a 3
R
a 1+ a 2
a1
a2
T
a1
a2
T1
a3
Komponente vektora su vektorske veličine, i
one se često koriste zbog elegantnijeg i
efikasnijeg rada, posebno u koordinatnim
sistemima. U x, y koordinatnom sistemu obično
vektor razlažemo na dve uzajamno normalne
komponente, vidi sliku 1.5.9 i 1.5.10:
y
a ax ay
b bx by
y
by
b
a
ay
ax
Slika 1.5.9
x
bx
Slika 1.5.19
x
Odgovarajući intenziteti vektora, prema
Pitagorinoj teoremi:
a
2
ax ay
2
2
b
2
bx by
2
2
Projekcije vektora su skalarne
veličine. One mogu biti pozitivne i
negativne.
y
y
ay
b
a
by
ax
x
a x a cos 0
a y a sin 0
bx
b x b cos 0
b y b sin 0
x
a
Proizvod vektora
i skalara p daje vektor čiji
je pravac i smer isti kao i pravac i smer vektora,
dok je intenzitet veći p puta(p>0) (slika 1.5.13).
p.a
a
Slika 1.5.13
Ort – jedinični vektor
Svaki vektor se može prikazati kao
proizvod svog intenziteta i jedničnog
vektora - orta:
a a a 0
a a ; a0 1
U slučaju dve dimenzije, x i y, imamo ortove osa i , j vidi sliku 1.5.14,
ili u slučaju tri dimenzije , i ,j,k vidi sliku 1.5.15.
y
z
j
j
i
k
x
i
y
x
Slika 1.5.14
Slika 1.5.15
Pomenimo dalje još dve mogućnosti
množenja vektora.
Skalarni proizvod dva vektora daje
skalar. Po definiciji skalarni proizvod
vektora je:
c a b a b cos a b cos
Skalarni proizvod takođe možemo
izraziti na sledeći način, preko projekcije
jednog vektora na drugi:
b
ab
ba
a
c a b b a ba
Vektorski proizvod dva vektora je
vektor :
c a b
Čita se a krst b
ili
c a b sin
Pravac vektora je normalan i na jedan i na
drugi vektor, a smer određujemo pravilom
desnog zavrtnja i očigledno je da važi:
c
b
a
b a c
b
a
-c
Možemo dakle zaključiti da za
vektorski proizvod ne važi zakon
komutacije, tj.:
a b b a
Ukoliko je ugao između vektora 90,
tada je intenzitet vektora jednak:
c a b
Primer Dokaži da su vektori e i f
uzajamno normalni. Vektori i sa dati sa:
e ab
f ab
Vektori i imaju iste intenzitete i
predstavljeni su na slici 1.5.18.
a
b
Slika 1.5.18
Rešenje Po definiciji skalarnog proizvoda
imamo:
2
2
e f a b a b a a ab b a b b a b 0
cos 0 90
0
Primer Dati su vektori a i b, čiji su
intenziteti a 2 i b 3 . Ugao između
njih 45
0
Odredi:
a.
ab
b.
a b a 2b
a b 2 3 cos 45 6
2
3 2
2
2
2
a b a 2 b a 2 ab ab 2 b 4 12 6 18 8
Dodatak 1
Elementi trigonometrije
Pravougli trougao
a i b katete; c hipotenuza
c
sin
suprotna
kateta
hipotenuza
a
cos
nalegla
c
kateta
hipotenuza
b
tg tan
90
ctg cot
suprotna
a
b
c
kateta
a
nalegla
kateta
b
nalegla
kateta
b
suprotna
kateta
a
c
a
sin
suprotna
hipotenuza
nalegla kateta
cos
tg tan
suprotna
nalegla
ctg cot
nalegla
suprotna
kateta
kateta
a
c
kateta
kateta
b
c
hipotenuza
b
90
kateta
b
a
a
b
Odrediti vrednosti sin, cos, tan
i cot za uglove:
30
45
60
Uzimamo jednakostranični
trougao
a
a
a
Delimo trougao na dva
jednaka dela
a
a
a
Sada imamo sledeću situaciju:
a
1
sin 30 2
a
2
a
60
a
a
30 30
h
. .
a
2
a 3
cos 30
60
a
2
a
2
a
2
tg 30 tan 30
2
a 3
h
2
a
2
a
2
3
1
3
3
3
2
2
a 3
h
a 3
2
ctg 30 cot 30
2
a
2
3
1
3
U slučaju ugla od
45
Uzimamo kvadrat i delimo ga po dijagonali.
Koristimo Pitagorinu teoremu
h
45
45
.
a
h
h
2
a
2
2
2a
a
ha 2
a
2
2
ai b
Primer. Sabrati vektore
( a 5 , b 4 ), koji su dati na slici
b
a
30
b
by
a
30
bx
by
bx
b 3
by
2
1
b
b
2
2
c a b x b
2
2
2
y
c
c
2
b 3
b
a
2
2
41 20 3
2
Slide 43
Dr Vjekoslav Sajfert
ELEKTROTEHNIKA SA ELEKTRONIKOM
E+
E
E_
x
r
l
2
+q
-q
l
Univerzitet u Novom Sadu
Tehnički Fakultet "Mihajlo Pupin", Zrenjanin
Zrenjanin, 2007
Instinkt je nešto iznad znanja. Nema
sumnje da mi imamo u mozgu neka fina
nervna vlakna koja nam omugućavaju da
osetimo istinu kada logično zaključivanje
ili nekakav moždani napor, učinjen našom
voljom, ne dovodi do uspeha.
Nikola Tesla
Literatura
Dr Vjekoslav Sajfert, Elektrotehnika,
TFZR
Dr Borislav Odadžić, dr Vjekoslav
Sajfert, mr Vojin Kerleta, Zbirka
zadataka iz elektrotehnike sa
elektronikom, TFZR
Instinkt je nešto iznad znanja. Nema
sumnje da mi imamo u mozgu neka fina
nervna vlakna koja nam omugućavaju da
osetimo istinu kada logično zaključivanje
ili nekakav moždani napor, učinjen našom
voljom, ne dovodi do uspeha.
Nikola Tesla
Sadržaj
Uvod
Elektrostatika
Vremenski konstantne električne struje
Kretanje naelektrisane čestice u elektrostatičkom
polju u vakuumu
Naeletrisane čestice u magnetnom polju
Elektromagnetna indukcija
Vremenski promenljive električne struje. Redna RLC
veza
Paralelna veza elemenata u kolu
Višefazni sistemi
Elektronika
1. Uvod
1.1 Fizičke veličine i jedinice, SI
sistem jedinica
Fizičke veličine opisuju pojave,
procese i svojstva fizičkih tela. Izmeriti
neku fizičku veličinu znači uporediti je
sa odgovarajućom veličinom iste vrste,
koja je izabrana za jednicu mere. Otuda
se rezultat merenja izražava brojnom
vrednošću i jednicom mere:
x ({ x } { x })[ x ]
Dogovorom je izabrano sedam
fizičkih veličina za osnovne - osnovne
jedinice. Jedinice koje se dobijaju preko
osnovnih - izvedene jedinice.
Skup osnovnih i izvedenih jedinica se
naziva sistem jedinica. Na
međunarodnoj konferenciji 1960.
godine usvojen je međunarodni sistem
jedinica (SI). Na tom skupu za osnovne
fizičke veličine uvedene su jedinice koje
su date u tabeli 1.3.1.
Osim osnovnih jedinica SI sistema
postoje i izvedene jedinice. Razmotrimo
neke od njih.
Jedinica za brzinu se može dobiti iz
poznate definicije brzine:
[v ]
[s]
[t ]
m
s
ms
1
Jedinicu za ubrzanje ćemo dobiti iz
definicije ubrzanja:
m
[v ]
m
2
s
[a ]
ms
2
[t ]
s
s
Jedinica za silu se može dobiti iz
čuvenog drugog Njutnovog zakona:
[ F ] [ m ] [ a ] kg
m
s
2
kg m s
2
1N
1.2 Skalarne i vektorske fizičke
veličine. Osnovne operacije sa
vektorima.
Skalarne fizičke veličine se mogu izraziti
potpuno samo brojnom vrednošću i odogovarajućom
jedinicom merenja - npr. masa, vreme, zapremina,
gustina i dr.
Vektorske fizičke veličine karakteriše pravac,
smer i intenzitet (brojna vrednost). Takve veličine su
npr. brzina, ubrzanje, sila, itd.
Tenzorske fizičke veličine okarakterisane su sa
devet karakteristika. To su npr. tenzor inercije,
permitivnosti, tenzor permeabilnosti i sl.
Skalarne fizičke veličine se sabiraju,
množe, oduzimaju itd. algebarski, tj. ako
imamo dve skalarne fizičke veličine a i b,
onda je zbir a+b, razlika a-b, proizvod,
količnik a (b0).
b
Dva vektora su jednaka ako su im
jednaki intenziteti, pravci i smerovi.
Vektorske fizičke veličine i (vidi sliku
1.5.1) možemo sabrati, metodom
paralelograma, što je prikazano na slici
1.5.2.
Dovedemo oba vektora u zajedničku
napadnu tačku. Obrazujemo
paralelogram.
a1
a
a1
a2
Vektor
vektor.
a a1 a 2
a2
predstavlja rezultujući
Sabiranje pomenutih vektora metodom
poligona, prikazano na slici 1.5.3.
a
a1
a2
Slika 1.5.3
Intenzitet vektora se dobija primenom
kosinusne teoreme. Sa slike 1.5.4,
možemo pisati na osnovu kosinusne
teoreme:
B
a
A
a1
-
C
a2
Slika 1.5.4
a
2
a 1 a 2 2 a 1 a 2 cos ( - )
2
2
Trigonometrijski krug
y
rr
si n
cos
x
r =1
y
r
rr
cos ( - ) = -cos
cos( cos
r =1
x
Konačno napisati izraz koji ćemo koristiti
za nalaženje rezultujućeg vektora:
a
2
2
a1
2
a2
2 a 1 a 2 cos
Na slici 1.5.5 je prikazan slučaj
oduzimanja vektora
a ' a1 a 2 a1 ( a 2 )
a'
-a 2
Slika 1.5.5
a1
Na slici 1.5.6 je prikazan slučaj
oduzimanja vektora
-a 1
a2
a ''
a a 2 a1
U slučaju da treba da saberemo ili
oduzmemo više vektora mnogo je efikasnije
raditi metodom poligona. Razmotrimo sledeći
primer. Na slici 1.5.7 data su tri vektora i treba
naći rezultujući vektor:
R a1 a 2 a 3
a2
a1
a3
Slika 1.5.7
-a 3
R
a 1+ a 2
a1
a2
T
a1
a2
T1
a3
Komponente vektora su vektorske veličine, i
one se često koriste zbog elegantnijeg i
efikasnijeg rada, posebno u koordinatnim
sistemima. U x, y koordinatnom sistemu obično
vektor razlažemo na dve uzajamno normalne
komponente, vidi sliku 1.5.9 i 1.5.10:
y
a ax ay
b bx by
y
by
b
a
ay
ax
Slika 1.5.9
x
bx
Slika 1.5.19
x
Odgovarajući intenziteti vektora, prema
Pitagorinoj teoremi:
a
2
ax ay
2
2
b
2
bx by
2
2
Projekcije vektora su skalarne
veličine. One mogu biti pozitivne i
negativne.
y
y
ay
b
a
by
ax
x
a x a cos 0
a y a sin 0
bx
b x b cos 0
b y b sin 0
x
a
Proizvod vektora
i skalara p daje vektor čiji
je pravac i smer isti kao i pravac i smer vektora,
dok je intenzitet veći p puta(p>0) (slika 1.5.13).
p.a
a
Slika 1.5.13
Ort – jedinični vektor
Svaki vektor se može prikazati kao
proizvod svog intenziteta i jedničnog
vektora - orta:
a a a 0
a a ; a0 1
U slučaju dve dimenzije, x i y, imamo ortove osa i , j vidi sliku 1.5.14,
ili u slučaju tri dimenzije , i ,j,k vidi sliku 1.5.15.
y
z
j
j
i
k
x
i
y
x
Slika 1.5.14
Slika 1.5.15
Pomenimo dalje još dve mogućnosti
množenja vektora.
Skalarni proizvod dva vektora daje
skalar. Po definiciji skalarni proizvod
vektora je:
c a b a b cos a b cos
Skalarni proizvod takođe možemo
izraziti na sledeći način, preko projekcije
jednog vektora na drugi:
b
ab
ba
a
c a b b a ba
Vektorski proizvod dva vektora je
vektor :
c a b
Čita se a krst b
ili
c a b sin
Pravac vektora je normalan i na jedan i na
drugi vektor, a smer određujemo pravilom
desnog zavrtnja i očigledno je da važi:
c
b
a
b a c
b
a
-c
Možemo dakle zaključiti da za
vektorski proizvod ne važi zakon
komutacije, tj.:
a b b a
Ukoliko je ugao između vektora 90,
tada je intenzitet vektora jednak:
c a b
Primer Dokaži da su vektori e i f
uzajamno normalni. Vektori i sa dati sa:
e ab
f ab
Vektori i imaju iste intenzitete i
predstavljeni su na slici 1.5.18.
a
b
Slika 1.5.18
Rešenje Po definiciji skalarnog proizvoda
imamo:
2
2
e f a b a b a a ab b a b b a b 0
cos 0 90
0
Primer Dati su vektori a i b, čiji su
intenziteti a 2 i b 3 . Ugao između
njih 45
0
Odredi:
a.
ab
b.
a b a 2b
a b 2 3 cos 45 6
2
3 2
2
2
2
a b a 2 b a 2 ab ab 2 b 4 12 6 18 8
Dodatak 1
Elementi trigonometrije
Pravougli trougao
a i b katete; c hipotenuza
c
sin
suprotna
kateta
hipotenuza
a
cos
nalegla
c
kateta
hipotenuza
b
tg tan
90
ctg cot
suprotna
a
b
c
kateta
a
nalegla
kateta
b
nalegla
kateta
b
suprotna
kateta
a
c
a
sin
suprotna
hipotenuza
nalegla kateta
cos
tg tan
suprotna
nalegla
ctg cot
nalegla
suprotna
kateta
kateta
a
c
kateta
kateta
b
c
hipotenuza
b
90
kateta
b
a
a
b
Odrediti vrednosti sin, cos, tan
i cot za uglove:
30
45
60
Uzimamo jednakostranični
trougao
a
a
a
Delimo trougao na dva
jednaka dela
a
a
a
Sada imamo sledeću situaciju:
a
1
sin 30 2
a
2
a
60
a
a
30 30
h
. .
a
2
a 3
cos 30
60
a
2
a
2
a
2
tg 30 tan 30
2
a 3
h
2
a
2
a
2
3
1
3
3
3
2
2
a 3
h
a 3
2
ctg 30 cot 30
2
a
2
3
1
3
U slučaju ugla od
45
Uzimamo kvadrat i delimo ga po dijagonali.
Koristimo Pitagorinu teoremu
h
45
45
.
a
h
h
2
a
2
2
2a
a
ha 2
a
2
2
ai b
Primer. Sabrati vektore
( a 5 , b 4 ), koji su dati na slici
b
a
30
b
by
a
30
bx
by
bx
b 3
by
2
1
b
b
2
2
c a b x b
2
2
2
y
c
c
2
b 3
b
a
2
2
41 20 3
2
Slide 44
Dr Vjekoslav Sajfert
ELEKTROTEHNIKA SA ELEKTRONIKOM
E+
E
E_
x
r
l
2
+q
-q
l
Univerzitet u Novom Sadu
Tehnički Fakultet "Mihajlo Pupin", Zrenjanin
Zrenjanin, 2007
Instinkt je nešto iznad znanja. Nema
sumnje da mi imamo u mozgu neka fina
nervna vlakna koja nam omugućavaju da
osetimo istinu kada logično zaključivanje
ili nekakav moždani napor, učinjen našom
voljom, ne dovodi do uspeha.
Nikola Tesla
Literatura
Dr Vjekoslav Sajfert, Elektrotehnika,
TFZR
Dr Borislav Odadžić, dr Vjekoslav
Sajfert, mr Vojin Kerleta, Zbirka
zadataka iz elektrotehnike sa
elektronikom, TFZR
Instinkt je nešto iznad znanja. Nema
sumnje da mi imamo u mozgu neka fina
nervna vlakna koja nam omugućavaju da
osetimo istinu kada logično zaključivanje
ili nekakav moždani napor, učinjen našom
voljom, ne dovodi do uspeha.
Nikola Tesla
Sadržaj
Uvod
Elektrostatika
Vremenski konstantne električne struje
Kretanje naelektrisane čestice u elektrostatičkom
polju u vakuumu
Naeletrisane čestice u magnetnom polju
Elektromagnetna indukcija
Vremenski promenljive električne struje. Redna RLC
veza
Paralelna veza elemenata u kolu
Višefazni sistemi
Elektronika
1. Uvod
1.1 Fizičke veličine i jedinice, SI
sistem jedinica
Fizičke veličine opisuju pojave,
procese i svojstva fizičkih tela. Izmeriti
neku fizičku veličinu znači uporediti je
sa odgovarajućom veličinom iste vrste,
koja je izabrana za jednicu mere. Otuda
se rezultat merenja izražava brojnom
vrednošću i jednicom mere:
x ({ x } { x })[ x ]
Dogovorom je izabrano sedam
fizičkih veličina za osnovne - osnovne
jedinice. Jedinice koje se dobijaju preko
osnovnih - izvedene jedinice.
Skup osnovnih i izvedenih jedinica se
naziva sistem jedinica. Na
međunarodnoj konferenciji 1960.
godine usvojen je međunarodni sistem
jedinica (SI). Na tom skupu za osnovne
fizičke veličine uvedene su jedinice koje
su date u tabeli 1.3.1.
Osim osnovnih jedinica SI sistema
postoje i izvedene jedinice. Razmotrimo
neke od njih.
Jedinica za brzinu se može dobiti iz
poznate definicije brzine:
[v ]
[s]
[t ]
m
s
ms
1
Jedinicu za ubrzanje ćemo dobiti iz
definicije ubrzanja:
m
[v ]
m
2
s
[a ]
ms
2
[t ]
s
s
Jedinica za silu se može dobiti iz
čuvenog drugog Njutnovog zakona:
[ F ] [ m ] [ a ] kg
m
s
2
kg m s
2
1N
1.2 Skalarne i vektorske fizičke
veličine. Osnovne operacije sa
vektorima.
Skalarne fizičke veličine se mogu izraziti
potpuno samo brojnom vrednošću i odogovarajućom
jedinicom merenja - npr. masa, vreme, zapremina,
gustina i dr.
Vektorske fizičke veličine karakteriše pravac,
smer i intenzitet (brojna vrednost). Takve veličine su
npr. brzina, ubrzanje, sila, itd.
Tenzorske fizičke veličine okarakterisane su sa
devet karakteristika. To su npr. tenzor inercije,
permitivnosti, tenzor permeabilnosti i sl.
Skalarne fizičke veličine se sabiraju,
množe, oduzimaju itd. algebarski, tj. ako
imamo dve skalarne fizičke veličine a i b,
onda je zbir a+b, razlika a-b, proizvod,
količnik a (b0).
b
Dva vektora su jednaka ako su im
jednaki intenziteti, pravci i smerovi.
Vektorske fizičke veličine i (vidi sliku
1.5.1) možemo sabrati, metodom
paralelograma, što je prikazano na slici
1.5.2.
Dovedemo oba vektora u zajedničku
napadnu tačku. Obrazujemo
paralelogram.
a1
a
a1
a2
Vektor
vektor.
a a1 a 2
a2
predstavlja rezultujući
Sabiranje pomenutih vektora metodom
poligona, prikazano na slici 1.5.3.
a
a1
a2
Slika 1.5.3
Intenzitet vektora se dobija primenom
kosinusne teoreme. Sa slike 1.5.4,
možemo pisati na osnovu kosinusne
teoreme:
B
a
A
a1
-
C
a2
Slika 1.5.4
a
2
a 1 a 2 2 a 1 a 2 cos ( - )
2
2
Trigonometrijski krug
y
rr
si n
cos
x
r =1
y
r
rr
cos ( - ) = -cos
cos( cos
r =1
x
Konačno napisati izraz koji ćemo koristiti
za nalaženje rezultujućeg vektora:
a
2
2
a1
2
a2
2 a 1 a 2 cos
Na slici 1.5.5 je prikazan slučaj
oduzimanja vektora
a ' a1 a 2 a1 ( a 2 )
a'
-a 2
Slika 1.5.5
a1
Na slici 1.5.6 je prikazan slučaj
oduzimanja vektora
-a 1
a2
a ''
a a 2 a1
U slučaju da treba da saberemo ili
oduzmemo više vektora mnogo je efikasnije
raditi metodom poligona. Razmotrimo sledeći
primer. Na slici 1.5.7 data su tri vektora i treba
naći rezultujući vektor:
R a1 a 2 a 3
a2
a1
a3
Slika 1.5.7
-a 3
R
a 1+ a 2
a1
a2
T
a1
a2
T1
a3
Komponente vektora su vektorske veličine, i
one se često koriste zbog elegantnijeg i
efikasnijeg rada, posebno u koordinatnim
sistemima. U x, y koordinatnom sistemu obično
vektor razlažemo na dve uzajamno normalne
komponente, vidi sliku 1.5.9 i 1.5.10:
y
a ax ay
b bx by
y
by
b
a
ay
ax
Slika 1.5.9
x
bx
Slika 1.5.19
x
Odgovarajući intenziteti vektora, prema
Pitagorinoj teoremi:
a
2
ax ay
2
2
b
2
bx by
2
2
Projekcije vektora su skalarne
veličine. One mogu biti pozitivne i
negativne.
y
y
ay
b
a
by
ax
x
a x a cos 0
a y a sin 0
bx
b x b cos 0
b y b sin 0
x
a
Proizvod vektora
i skalara p daje vektor čiji
je pravac i smer isti kao i pravac i smer vektora,
dok je intenzitet veći p puta(p>0) (slika 1.5.13).
p.a
a
Slika 1.5.13
Ort – jedinični vektor
Svaki vektor se može prikazati kao
proizvod svog intenziteta i jedničnog
vektora - orta:
a a a 0
a a ; a0 1
U slučaju dve dimenzije, x i y, imamo ortove osa i , j vidi sliku 1.5.14,
ili u slučaju tri dimenzije , i ,j,k vidi sliku 1.5.15.
y
z
j
j
i
k
x
i
y
x
Slika 1.5.14
Slika 1.5.15
Pomenimo dalje još dve mogućnosti
množenja vektora.
Skalarni proizvod dva vektora daje
skalar. Po definiciji skalarni proizvod
vektora je:
c a b a b cos a b cos
Skalarni proizvod takođe možemo
izraziti na sledeći način, preko projekcije
jednog vektora na drugi:
b
ab
ba
a
c a b b a ba
Vektorski proizvod dva vektora je
vektor :
c a b
Čita se a krst b
ili
c a b sin
Pravac vektora je normalan i na jedan i na
drugi vektor, a smer određujemo pravilom
desnog zavrtnja i očigledno je da važi:
c
b
a
b a c
b
a
-c
Možemo dakle zaključiti da za
vektorski proizvod ne važi zakon
komutacije, tj.:
a b b a
Ukoliko je ugao između vektora 90,
tada je intenzitet vektora jednak:
c a b
Primer Dokaži da su vektori e i f
uzajamno normalni. Vektori i sa dati sa:
e ab
f ab
Vektori i imaju iste intenzitete i
predstavljeni su na slici 1.5.18.
a
b
Slika 1.5.18
Rešenje Po definiciji skalarnog proizvoda
imamo:
2
2
e f a b a b a a ab b a b b a b 0
cos 0 90
0
Primer Dati su vektori a i b, čiji su
intenziteti a 2 i b 3 . Ugao između
njih 45
0
Odredi:
a.
ab
b.
a b a 2b
a b 2 3 cos 45 6
2
3 2
2
2
2
a b a 2 b a 2 ab ab 2 b 4 12 6 18 8
Dodatak 1
Elementi trigonometrije
Pravougli trougao
a i b katete; c hipotenuza
c
sin
suprotna
kateta
hipotenuza
a
cos
nalegla
c
kateta
hipotenuza
b
tg tan
90
ctg cot
suprotna
a
b
c
kateta
a
nalegla
kateta
b
nalegla
kateta
b
suprotna
kateta
a
c
a
sin
suprotna
hipotenuza
nalegla kateta
cos
tg tan
suprotna
nalegla
ctg cot
nalegla
suprotna
kateta
kateta
a
c
kateta
kateta
b
c
hipotenuza
b
90
kateta
b
a
a
b
Odrediti vrednosti sin, cos, tan
i cot za uglove:
30
45
60
Uzimamo jednakostranični
trougao
a
a
a
Delimo trougao na dva
jednaka dela
a
a
a
Sada imamo sledeću situaciju:
a
1
sin 30 2
a
2
a
60
a
a
30 30
h
. .
a
2
a 3
cos 30
60
a
2
a
2
a
2
tg 30 tan 30
2
a 3
h
2
a
2
a
2
3
1
3
3
3
2
2
a 3
h
a 3
2
ctg 30 cot 30
2
a
2
3
1
3
U slučaju ugla od
45
Uzimamo kvadrat i delimo ga po dijagonali.
Koristimo Pitagorinu teoremu
h
45
45
.
a
h
h
2
a
2
2
2a
a
ha 2
a
2
2
ai b
Primer. Sabrati vektore
( a 5 , b 4 ), koji su dati na slici
b
a
30
b
by
a
30
bx
by
bx
b 3
by
2
1
b
b
2
2
c a b x b
2
2
2
y
c
c
2
b 3
b
a
2
2
41 20 3
2
Slide 45
Dr Vjekoslav Sajfert
ELEKTROTEHNIKA SA ELEKTRONIKOM
E+
E
E_
x
r
l
2
+q
-q
l
Univerzitet u Novom Sadu
Tehnički Fakultet "Mihajlo Pupin", Zrenjanin
Zrenjanin, 2007
Instinkt je nešto iznad znanja. Nema
sumnje da mi imamo u mozgu neka fina
nervna vlakna koja nam omugućavaju da
osetimo istinu kada logično zaključivanje
ili nekakav moždani napor, učinjen našom
voljom, ne dovodi do uspeha.
Nikola Tesla
Literatura
Dr Vjekoslav Sajfert, Elektrotehnika,
TFZR
Dr Borislav Odadžić, dr Vjekoslav
Sajfert, mr Vojin Kerleta, Zbirka
zadataka iz elektrotehnike sa
elektronikom, TFZR
Instinkt je nešto iznad znanja. Nema
sumnje da mi imamo u mozgu neka fina
nervna vlakna koja nam omugućavaju da
osetimo istinu kada logično zaključivanje
ili nekakav moždani napor, učinjen našom
voljom, ne dovodi do uspeha.
Nikola Tesla
Sadržaj
Uvod
Elektrostatika
Vremenski konstantne električne struje
Kretanje naelektrisane čestice u elektrostatičkom
polju u vakuumu
Naeletrisane čestice u magnetnom polju
Elektromagnetna indukcija
Vremenski promenljive električne struje. Redna RLC
veza
Paralelna veza elemenata u kolu
Višefazni sistemi
Elektronika
1. Uvod
1.1 Fizičke veličine i jedinice, SI
sistem jedinica
Fizičke veličine opisuju pojave,
procese i svojstva fizičkih tela. Izmeriti
neku fizičku veličinu znači uporediti je
sa odgovarajućom veličinom iste vrste,
koja je izabrana za jednicu mere. Otuda
se rezultat merenja izražava brojnom
vrednošću i jednicom mere:
x ({ x } { x })[ x ]
Dogovorom je izabrano sedam
fizičkih veličina za osnovne - osnovne
jedinice. Jedinice koje se dobijaju preko
osnovnih - izvedene jedinice.
Skup osnovnih i izvedenih jedinica se
naziva sistem jedinica. Na
međunarodnoj konferenciji 1960.
godine usvojen je međunarodni sistem
jedinica (SI). Na tom skupu za osnovne
fizičke veličine uvedene su jedinice koje
su date u tabeli 1.3.1.
Osim osnovnih jedinica SI sistema
postoje i izvedene jedinice. Razmotrimo
neke od njih.
Jedinica za brzinu se može dobiti iz
poznate definicije brzine:
[v ]
[s]
[t ]
m
s
ms
1
Jedinicu za ubrzanje ćemo dobiti iz
definicije ubrzanja:
m
[v ]
m
2
s
[a ]
ms
2
[t ]
s
s
Jedinica za silu se može dobiti iz
čuvenog drugog Njutnovog zakona:
[ F ] [ m ] [ a ] kg
m
s
2
kg m s
2
1N
1.2 Skalarne i vektorske fizičke
veličine. Osnovne operacije sa
vektorima.
Skalarne fizičke veličine se mogu izraziti
potpuno samo brojnom vrednošću i odogovarajućom
jedinicom merenja - npr. masa, vreme, zapremina,
gustina i dr.
Vektorske fizičke veličine karakteriše pravac,
smer i intenzitet (brojna vrednost). Takve veličine su
npr. brzina, ubrzanje, sila, itd.
Tenzorske fizičke veličine okarakterisane su sa
devet karakteristika. To su npr. tenzor inercije,
permitivnosti, tenzor permeabilnosti i sl.
Skalarne fizičke veličine se sabiraju,
množe, oduzimaju itd. algebarski, tj. ako
imamo dve skalarne fizičke veličine a i b,
onda je zbir a+b, razlika a-b, proizvod,
količnik a (b0).
b
Dva vektora su jednaka ako su im
jednaki intenziteti, pravci i smerovi.
Vektorske fizičke veličine i (vidi sliku
1.5.1) možemo sabrati, metodom
paralelograma, što je prikazano na slici
1.5.2.
Dovedemo oba vektora u zajedničku
napadnu tačku. Obrazujemo
paralelogram.
a1
a
a1
a2
Vektor
vektor.
a a1 a 2
a2
predstavlja rezultujući
Sabiranje pomenutih vektora metodom
poligona, prikazano na slici 1.5.3.
a
a1
a2
Slika 1.5.3
Intenzitet vektora se dobija primenom
kosinusne teoreme. Sa slike 1.5.4,
možemo pisati na osnovu kosinusne
teoreme:
B
a
A
a1
-
C
a2
Slika 1.5.4
a
2
a 1 a 2 2 a 1 a 2 cos ( - )
2
2
Trigonometrijski krug
y
rr
si n
cos
x
r =1
y
r
rr
cos ( - ) = -cos
cos( cos
r =1
x
Konačno napisati izraz koji ćemo koristiti
za nalaženje rezultujućeg vektora:
a
2
2
a1
2
a2
2 a 1 a 2 cos
Na slici 1.5.5 je prikazan slučaj
oduzimanja vektora
a ' a1 a 2 a1 ( a 2 )
a'
-a 2
Slika 1.5.5
a1
Na slici 1.5.6 je prikazan slučaj
oduzimanja vektora
-a 1
a2
a ''
a a 2 a1
U slučaju da treba da saberemo ili
oduzmemo više vektora mnogo je efikasnije
raditi metodom poligona. Razmotrimo sledeći
primer. Na slici 1.5.7 data su tri vektora i treba
naći rezultujući vektor:
R a1 a 2 a 3
a2
a1
a3
Slika 1.5.7
-a 3
R
a 1+ a 2
a1
a2
T
a1
a2
T1
a3
Komponente vektora su vektorske veličine, i
one se često koriste zbog elegantnijeg i
efikasnijeg rada, posebno u koordinatnim
sistemima. U x, y koordinatnom sistemu obično
vektor razlažemo na dve uzajamno normalne
komponente, vidi sliku 1.5.9 i 1.5.10:
y
a ax ay
b bx by
y
by
b
a
ay
ax
Slika 1.5.9
x
bx
Slika 1.5.19
x
Odgovarajući intenziteti vektora, prema
Pitagorinoj teoremi:
a
2
ax ay
2
2
b
2
bx by
2
2
Projekcije vektora su skalarne
veličine. One mogu biti pozitivne i
negativne.
y
y
ay
b
a
by
ax
x
a x a cos 0
a y a sin 0
bx
b x b cos 0
b y b sin 0
x
a
Proizvod vektora
i skalara p daje vektor čiji
je pravac i smer isti kao i pravac i smer vektora,
dok je intenzitet veći p puta(p>0) (slika 1.5.13).
p.a
a
Slika 1.5.13
Ort – jedinični vektor
Svaki vektor se može prikazati kao
proizvod svog intenziteta i jedničnog
vektora - orta:
a a a 0
a a ; a0 1
U slučaju dve dimenzije, x i y, imamo ortove osa i , j vidi sliku 1.5.14,
ili u slučaju tri dimenzije , i ,j,k vidi sliku 1.5.15.
y
z
j
j
i
k
x
i
y
x
Slika 1.5.14
Slika 1.5.15
Pomenimo dalje još dve mogućnosti
množenja vektora.
Skalarni proizvod dva vektora daje
skalar. Po definiciji skalarni proizvod
vektora je:
c a b a b cos a b cos
Skalarni proizvod takođe možemo
izraziti na sledeći način, preko projekcije
jednog vektora na drugi:
b
ab
ba
a
c a b b a ba
Vektorski proizvod dva vektora je
vektor :
c a b
Čita se a krst b
ili
c a b sin
Pravac vektora je normalan i na jedan i na
drugi vektor, a smer određujemo pravilom
desnog zavrtnja i očigledno je da važi:
c
b
a
b a c
b
a
-c
Možemo dakle zaključiti da za
vektorski proizvod ne važi zakon
komutacije, tj.:
a b b a
Ukoliko je ugao između vektora 90,
tada je intenzitet vektora jednak:
c a b
Primer Dokaži da su vektori e i f
uzajamno normalni. Vektori i sa dati sa:
e ab
f ab
Vektori i imaju iste intenzitete i
predstavljeni su na slici 1.5.18.
a
b
Slika 1.5.18
Rešenje Po definiciji skalarnog proizvoda
imamo:
2
2
e f a b a b a a ab b a b b a b 0
cos 0 90
0
Primer Dati su vektori a i b, čiji su
intenziteti a 2 i b 3 . Ugao između
njih 45
0
Odredi:
a.
ab
b.
a b a 2b
a b 2 3 cos 45 6
2
3 2
2
2
2
a b a 2 b a 2 ab ab 2 b 4 12 6 18 8
Dodatak 1
Elementi trigonometrije
Pravougli trougao
a i b katete; c hipotenuza
c
sin
suprotna
kateta
hipotenuza
a
cos
nalegla
c
kateta
hipotenuza
b
tg tan
90
ctg cot
suprotna
a
b
c
kateta
a
nalegla
kateta
b
nalegla
kateta
b
suprotna
kateta
a
c
a
sin
suprotna
hipotenuza
nalegla kateta
cos
tg tan
suprotna
nalegla
ctg cot
nalegla
suprotna
kateta
kateta
a
c
kateta
kateta
b
c
hipotenuza
b
90
kateta
b
a
a
b
Odrediti vrednosti sin, cos, tan
i cot za uglove:
30
45
60
Uzimamo jednakostranični
trougao
a
a
a
Delimo trougao na dva
jednaka dela
a
a
a
Sada imamo sledeću situaciju:
a
1
sin 30 2
a
2
a
60
a
a
30 30
h
. .
a
2
a 3
cos 30
60
a
2
a
2
a
2
tg 30 tan 30
2
a 3
h
2
a
2
a
2
3
1
3
3
3
2
2
a 3
h
a 3
2
ctg 30 cot 30
2
a
2
3
1
3
U slučaju ugla od
45
Uzimamo kvadrat i delimo ga po dijagonali.
Koristimo Pitagorinu teoremu
h
45
45
.
a
h
h
2
a
2
2
2a
a
ha 2
a
2
2
ai b
Primer. Sabrati vektore
( a 5 , b 4 ), koji su dati na slici
b
a
30
b
by
a
30
bx
by
bx
b 3
by
2
1
b
b
2
2
c a b x b
2
2
2
y
c
c
2
b 3
b
a
2
2
41 20 3
2