Transcript Pjesma nad pjesmama Salomon (Biblija) Tko je bio Salomon? Kralj Salomon bio je, prema Bibliji, treći kralj Izraela i Židova,sin izraelskog kralja Davida.

Pjesma nad pjesmama
Salomon (Biblija)
Tko je bio Salomon?
Kralj Salomon bio je, prema Bibliji, treći kralj Izraela i
Židova,sin izraelskog kralja Davida i žene Urije Hetita, Bat
- Šebe. Vladao je od 970. do 937.pr.Kr.
Biblijska,
ali i kasnija tradicija slavi ga zbog njegove
legendarne mudrosti. Njegovo najvažnije djelo je gradnja
prvoga hrama u Jeruzalemu u kojem je bio pohranjen Kovčeg
Saveza s dvjema pločama na kojima je bilo napisano Deset
Božjih zapovijedi. Nakon više od sedam godina rada hram je
završen i u njemu je smješten Kovčeg saveza
 Salamon
je imao oko 1000 žena (700 kraljica i 300
priležnica). Salomon je sklopio ženidbeni savez s Egiptm,
oženivši faraonovu kćer.
Pozadina pjesme
Autor pjesme
Kralj Salomon drži se autorom ove
pjesme. To najviše proizlazi glede
prvog stiha Salomonova pjesma nad
pjesmama (po drugima taj stih
upravo znači kako je pjesma bila
namjenjena Salomonu). Drži se
kako je Salomon napisao gotovo
1005 pjesama. Stoga je Pjesma nad
pjesmama samo jedna od njh. Naslov
„Pjesma
nad
pjesmama“
objašnjavamo kao nešto što je
najbolje i najljepše od svega.
Vrijeme stvaranja
Salomon
je
najvjerojatnije
napisao ovu pjesmu tijekom
ranijeg razdoblja svoje vladavine.
To bi otprilike značilo negdje oko
965.
godine
prije
Krista.
Pozadina pjesme
Pjesma nad pjesmama pripada poeziji stare hebrejske
književnosti koja je uvrštena u Mudrosne knjige u
Bibliji. Glede sadržaja i činjenice kako je uvrštena u
Sveto pismo, unatoč tome što ju na prvi pogled nije
jednostavno povezati s Božjom riječju, postala je
predmetom bezbrojnih rasprava i tumačenja. U Pjesmi
je, naime, opjevana plemenita i postojana ljubav,ali na
vrlo senzalni gotovo erotski način. Ta tumačenja i
traženja traju do danas.
Već od prvih prijevoda postoji neusklađenost, kao što
nema ni jedinstvenog stava; do danas nisu
usklađeni– poglavito oko raspodjele dijaloga – tako
da je svatko, tko je pristupao njezinu tumačenju,
prisiljen od različitih verzija birati onu koja mu se
čini najlogičnijom. Sama Biblija pristupa joj kao
dijalogu Zaručnika i Zaručnice, no postoji teorija o
tri lika. Taj treći lik je upravo Salomon, sam autor
pjesme, ukoliko je on autor. Neki dijelovi koje govori
zaručnik zvuče kao da ih govori netko treći,
odnosno Salomon jer se nekako gubi logički smisao
zaručnikovog dijaloga.
Pozadina pjesme
Cijeli svijet nije dostojan dana u koji je ta uzvišena
Pjesma bila dana Izraelu. Tim je riječima u prvom Povod za pisanje pjesme? Veliki kralj Salomon, slavan po
stoljeću naše ere židovski rabin Akiba pokazao svojoj mudrosti, silan i moćan, okružen silnim
koliko cijeni Pjesmu nad pjesmama. Prema bogatstvom koje je zadivilo čak i kraljicu od Sabe, nije
hebrejskim znanstvenicima ime Salomon, na mogao osvojiti običnu djevojku sa sela u koja mu se
svidjela. Zbog njene nesalomljive ljubavi prema jednom
hebrejskom Šolomo (na arapskom Sulejman) u
pastiru, kralj je nije uspio pridobiti. Nadahnuće za
Pjesmi nad pjesmama je sveto, jer se ne odnosi na pisanje pjesme dobio je od Boga Jehova. Napisao ju je u
židovskog kralja Salomona, već na božanskog Jeruzalemu. To je vjerojatno bilo nekoliko godina nakon
kralja koji donosi i ima u sebi mir. Postoji što je dovršen hram. Međutim drugi istraživači glede
mogućnost da je na početku bila zbirka svatovskih jezika, hebrejskog i aramenskog, u pjesmi tvrde kako je
pjesma nastala u 5. ili 4. st. pr. Kr.
ili zaručničkih pjesama.
Sastavljena je od 5 pjesama uz proslov, zaključak i dodatke
=ukupno 8 pjesama (117 stihova)
Struktura pjesme
1. Proslov: Čežnja za zaručnikom (1,1 -4)
2. Prva pjesma (Prvi susret 1,5 – 2,7)
3. Druga pjesma (Uzajamna ljubav raste 2,8 -3,5)
4. Treća pjesma (Zaručnicu dovode zaručniku 3,6 -6,3)
5. Četvrta pjesma (Zaručničina ljubav na kušnji 6,4 – 8,5)
6. Peta pjesma (Pristalost i radost zaručnice 8,6 -7)
7. Zaključak (Pobjeda i trajnost ljubavi 8,6 – 7)
8. Dodatci (8,8 -14)
TEMA:
nepokolebljiva ljubav pastirice prema
njenom ljubljenom mladiću, pastiru ili ljubav dvoje
mladih stavljena na kušnju...ovisi o tumačenju
Sve pjesme čine jednu cjelinu. Pjesma je sastavljena
kroz dijaloge. Govornici se stalno izmijenjuju. To su
kralj Salomon, zaručnik, njegova voljena Sulamka
odnosno zaručnica, njena braća, dvorske dame
(“kćeri jeruzalemske”) i žene iz Jeruzalema (“kćeri
sionske). Tko što govori prepoznaje se po onome što
likovi kažu o sebi ili po riječima koje su njima
upućene. Radnja započinje u okolici Šunema
(Šulema ili Sulama), gdje se Salomon utaborio sa
svojom dvorskom svitom.
Glede jezika , stila i kompozicije zaključuje se kako je sve pjesme, osim kasnijih
dodataka napisao jedan autor.
Ton u pjesmi je ljubavni, erotski jer se u pjesmi upotrebljavaju izrazi kojima se
iskazuje tjelesna ljubav.Muškarac i žena koji izgovaraju većinu ljubavnih poruka,
ističu svoju uzajamnu ljubav, divljenje i žudnju. Oboje, dosta detaljno opisuju čari
svoje voljene osobe. Fizički odnos prisutan je u njihovim porukama. Često korištena
riječ zaručnica ili nevjesta, navodi nas na pomisao kako se ova poezija mogla
recitirati tijekom svadbenih obreda.
Poljubi me poljupcem usta svojih,
ljubav je tvoja slađa od vina.
na dan svadbe njegove,
na dan radosti njegova srca
(anafora)
Iako data kroz dijalog i kronološku strukturu pjesma
ima sve karaktristike lirske pjesme. Emocija je prisutna
u svakom stihu. Ona obuhvaća cio lirski roman dvoje
mladih koji su nemilosrdno rastavljeni, ali ih je vjernost,
čežnja i snaga ljubavi opet sastavila. Svaka pjesma je
sastavljena od različitog broja paragrafa (strofa),
obilježenih brojevima. Karakteristično je za ovu pjesmu
da se dosta strofa javlja u više pjesama u istovjetnom
obliku. Ponavljanje strofa, nedovršenost, neusklađenost
završne pjesme sa sadržajem prethodnih pjesama , te
dominacija nekih jezičnih izraza i stilskih sredstva
(usporedba, hiperbola, anafora) upućuju na pomisao
kako pjesma upravo ima usmeno podrijetlo (svatovska
pjesma).
Sinovi majke moje rasrdili se na
mene,
postavili me da čuvam vinograde;
a svog vinograda, koji je u meni,
nisam čuvala.
Dijalog se najviše odvija između zaručnice i zaručnika
(što je logično), ali količina govora između njih nije u
ravnoteži. Najviše govora pripada zaručnici iako u
četvrtoj pjesmi samo zaručnik govori o ljepoti i
karakteru njegove zaručnice, što bi se upravo moglo
pripisati Salomonu. Dok su mladićeve i djevojčine
replike izlivi ljubavi i čežnje , korski segmentiimaju
drukčiju funkciju: negdje djeluju kao riječi Salomona,
ljubavni poticaj, a negdje dorpinose ritmu lirskog
kazivanja, razbijanju dijaloške forme, izbjegavanje
odlaska u epsku formu.
U pjesmi ima puno nježnosti, topline, ljubavi, čežnje, a
sve se to iskazuje kroz simboliku: buđenje ljubavi u
vrijeme buđenja prirode: cijeće u cvatu, pjesma grličina,
smokva i loza u cvatu, vinogradi, ljiljani. Zaručnica
često ponavlja sintagmu dragi moj, zatim srna i jelenče,
kao usporedna sintagma što su upravo simboli za
mladićevu nježnost, pitomost.
Dragi je moj kao srna,
On je kao jelenče
ili
budi lagan kao srna,
kao lane na gori Beteru.
Jezik je vrlo slikovit, s dosta izražajnih sredstava
poglavito usporedbi. Ritam je usporen, lagan, miran, a
ton svečan.
Uveo me u odaje vina
i pokrio me zastavom
ljubavi.
Okrijepite me kolačima,
osvježite jabukama,
jer sam bolna od ljubavi.
Pastirica (Sulamka) nalazi se u kraljevskim šatorima u koje
ju je doveo sam kralj, ali ona samo želi vidjeti svog voljenog
pastira. Ona čezne za njim i obraća mu se kao da je prisutan.
Dvorske dame koje služe kralja, “kćeri jeruzalemske”,
začuđeno gledaju kako je Sulamka tamnoputa. Ona im
objašnjava da ju je sunce opalilo dok je čuvala vinograde svoje
braće.
Dolazi Salomon. Divi se njezinoj ljepoti i obećava joj da će je
okititi kolutovima zlatnim sa zrnima srebrnim. Sulamka
odbija njegove darove govoreći mu kako jedino može voljeti svog
dragog.
Sulamkin voljeni pastir uspijeva ući u Salomonov tabor.
On hrabri svoju dragu. Uvjerava je da je voli. Sulamka
izgara od čežnjei želje da bude sa svojim dragim. Ona
samo želi biti s njim u poljima i šumama.
Ja sam tek šafran s ravnice priobalne. Po ovome se vidi koliko je
djevojka skromna.
Dragi moj podiže glas i govori mi:
Ustani, dragano moja, ljepoto
moja, i dođi,
jer evo, zima je već minula,
kiša je prošla i nestala.
Pastir drži kako se nijedna žena ne može usporediti s
njegovom voljenom.
Kao ljiljan među korovom trnovitim,
takva je ljubljena moja među djevojkama.
Po ležaju svome, u noćima,
tražila sam onoga koga ljubi
duša moja,
tražila sam ga, ali ga nisam
našla.
2Ustat ću dakle i optrčati grad,
po ulicama i trgovima tražit ću
onoga koga ljubi duša moja:
tražila sam ga, ali ga nisam
našla.
Djevojka čezne za svojim pastirom . Budući da je
ponovno odvojena od svog dragoga, Sulamka pokazuje
da joj ni do koga nije stalo kao do njega. Kćeri
jeruzalemske podsjeća kako ih je zaklela da ne
pokušavaju u njoj pobuditi ljubav prema drugome
muškarcu kojega ona ne želi. Sjeća se onog proljeća kad
joj je njezin pastir došao i pozvao je prošetati s njim po
bregovima. Kao da ga gleda kako radosno poskakuje dok
se penje po gorama. Kao da ga čuje kako joj govori:
Ustani, ljubljena moja, ljepotice moja, i dođi! No njena
braća tada nisu bila sigurna u njenu postojanost, pa su
se naljutila i poslala je raditi u vinogradima. Ona sada
kaže: Dragi moj pripada meni, a ja njemu” i moli ga da
brzo dođe k njoj.
Sulamka opisuje kako je zatočena u Salamunovom
taboru te kako noću u postelji čezne za svojim pastirom.
Ponovno podsjeća kćeri jeruzalemske kako ih je zaklela
da u njoj ne bude ljubav prema muškarcu kojeg ne želi.
Stas je tvoj kao palma,
grudi su tvoje grozdovi.
Rekoh: popet ću se na palmu
da dohvatim vrške njezine,
a grudi će tvoje biti
kao grozdovi na lozi,
miris daha tvoga kao jabuke.
Usta su tvoja kao najbolje vino.
Salomonov zadnji pokušaj udvaranja -Kralj Salomon dolazi k
Sulamki. Ponovo joj govori kako je lijepa, da je ljepša od
šezdeset kraljica i osamdeset inoča, no ona ga odbija. Ona se
ovdje nalazi samo zato što se obavljajući svoj svakodnevni
posao našla blizu Salamunova tabora. Ona ne shvaća što to on
vidi u njoj i to ga pita. Tim svojim prostodušnim ponašanjem
ona upravo Salamunu daje povoda da počne pričati o njenoj
ljepoti i opisivati je od glave do pete. Međutim, Sulamku ne
mogu pokolebati njegove lijepe riječi. Ona odvažno kaže da će
ostati vjerna svom pastiru i zove ga. Po treći put podsjeća kćeri
jeruzalemske kako ih je zaklela da ne bude u njoj ljubav koju
ona ne želi. Salomon je potom pušta da ode kući. Nije uspio
zadobiti Sulamkinu ljubav
Povratak zaručnice: Braća je vide kako dolazi, ali nije
sama, nego je “naslonjena na dragoga svojega”. Prisjeća se
kako je svog dragoga srela pod jabukom i izjavljuje mu
svoju nesalomljivu ljubav.
Stavi me kao znak na srce,
kao pečat na ruku svoju,
jer ljubav je jaka kao smrt,
a ljubomora tvrda kao grob.
Imamo malu sestru
koja još nema grudi,
što ćemo činiti sa svojom sestrom
kad bude riječ o njoj?
9Ako bude poput zida,
sagradit ćemo na njemu
krunište od srebra;
ako bude poput vratâ,
utvrdit ćemo ih cedrovim daskama.
Pjesma zatim opisuje što su ranije rekla njena braća dok je
ona još bila njihova mala sestra, no ona sada kaže kako se
dokazala kao zrela i postojana žena Braća bi joj sada
trebala dopustiti udaju za voljenog mladića. Dokazala je
postojanost i snagu svoje ljubavi usprkos svom
Salomonovom bogatstvu i moći.
Žar je njezin žar vatre
i plamena Jahvina.
Mnoge vode ne mogu
ugasiti ljubav
niti je rijeke potopiti.
Udvaranja...
1. udvaranje
Salomon –Salunka (zaručnica)
U početku je Salomon oduševljen njezinom vanjskom ljepotom i, nadahnut je jedino za slavljenje njezina
izgleda. Njegovo se udvaranje odvija u tri navrata: kad ju je prvi put ugledao u svome haremu, kad joj je drugi
put došao te kad ju je posljednji put pokušao osvojiti. Ni u jednom se trenutku ne odriče veličanja njezine ljepote,
no ipak je pretjerao rekavši joj:
Rekoh: popet ću se na palmu
da dohvatim vrške njezine,
a grudi će tvoje biti
kao grozdovi na lozi,
miris daha tvoga kao jabuke.
10Usta su tvoja kao najbolje vino
jer je time potvrdio da ju želi imati onako kako ima šezdeset kraljica,/ osamdeset inoča,/ a djevojaka
ni broja se ne zna, te da ona nije posebna golubica kako ju je u prethodnim udvaranjima uvjeravao.
Na njegovo: Usta su tvoja kao najbolje vino, ona odgovara: Koje odlazi ravno dragome mome.No
Salomonu i dalje nije jasno čime ju je uvrijedio pa ju doziva (kroz zbor djevojaka): Vrati se, Salumko,
vrati se, vrati se da te gledamo.
2. udvaranje: zaručnik zaručnica
Za razliku od Salomona (koji ju oslovljava s „prijateljice“i govori
samo o njezinoj vanjskoj, fizičkoj ljepoti, jer je intimnije ne
pozna),
Ti si vrt zatvoren,
sestro moja, nevjesto,
vrt zatvoren i zdenac zapečaćen.
zaručnik je oslovljava na intimnijoj razini („sestro“, „dragano“,
„nevjesto“), spominjući se pri tom njihove ljubavi i gotovo se uopće
ne dotičući njezina izgleda. Njegovoj se, iskrenoj, ljubavi
zaručnica ne opire:
12Dođi, dragi moj, ići ćemo u polja,
noćivat ćemo u selima.
13Jutrom ćemo ići u vinograde
da vidimo pupa li loza,
zameće li se grožđe,
jesu li procvali mogranji.
Tamo ću ti dati ljubav svoju.
3.udvaranje: zaručnica zaručnik
Kao što se našla na kušnji pred Salomonovim udvaranjem,
tako se našla u kušnji i pred zaručnikovim. Po naravi, to
su bile različite kušnje. Pred Salomonom trebala joj je
snaga da se obrani od njegovih nasrtanja, no pred
zaručnikom je bila u većoj opasnosti zbog vlastite
unutarnje čežnje za njim – to se jasno vidi kada mu otvara
vrata i vidi da je već otišao pa ga, gotovo u bunilu, odlazi
tražiti: Ostala sam bez daha kad je otišao./ Tražila sam ga, ali ga
nisam našla,/ zvala sam, ali nije se odazvao. Ostaje pitanje zašto
je zaručnik otišao. Je li posumnjao u njezinu vjernost ili
nije želio oskrvnariti ljepotu njihove ljubavi u tuđem
domu pa je utišao svoju žudnju odlaskom.
Stavi me kao znak na srce,
kao pečat na ruku svoju,
jer ljubav je jaka kao smrt,
a ljubomora tvrda kao grob.
Žar je njezin žar vatre
i plamena Jahvina.
Mnoge vode ne mogu
ugasiti ljubav
niti je rijeke potopiti.
Kad je Salomon uvidio da su mu sva nastojanja
uzaludna, Salumku pušta kući. Posljednji dio Pjesme,
koji govori o povratku, nije posve jasan jer su se
vjerojatno neki dijelovi izgubili. Ipak, u tome se dijelu
čini kao da govore braća zaručnice o tome kako su
nekad bili zabrinuti što će biti s njom kad odraste.
...
Pjesma nad pjesmama je bila prevedena već u prvoj
hrvatskoj Bibliji (Bartol Kašić). 2003. godine Drago
Orlić i Danijel Načinović su preveli na čakavsko
narječje Pjesmu nad pjesmama:
Nalazimo
je
i
u
grčkoj Septuaginti. Josip
Flavije uvrstio ju je u svoj
popis svetih knjiga.
Kanat vrhu svih kanti.
Ko bude zidu spodobna, od srebra kule zgor nje ćemo
vrći; ko bude kako vrata, z daskami ćemo hi od cedra
napro pouplati. Ja zid san, a turni su moje cice; zato san
u njigovih oči bila una ka mir je svoj našla. Salamun je
ima brajde tamo u Baal-Hamonu; hi je da čuvarima i
saki za rod od loz mora donesti miljar srebrenjaki.
Gledan moje brajde, moje, tu prid namon... Za te,
Salamune, neka bude miljar srebrenjaki, a dvisto unima
ki čuvaju grojze! O, ti ka kroz đardine šećeš, pretelji su
bizeri kada glas ti čuju: nu, da i ja glas ti čujen! Ujdi,
mladi moj, biž' ka' i gazela, kako i mladi jelen zad brige
dišeće! (8,9-14)
Još jednom o pozadini pjesme...
Još odavnina postavlja se pitanje kako je Pjesma nad pjesmama mogla naći mjesto u zbirci
Mudrosnih knjiga. O tome se raspravljalo i među hebrejskim mudracima drugog stoljeća
naše ere kada je rabin Akviba (135.g. n.e) rekao: Svi su spisi Starog zavjeta sveti, ali je
Pjesma nad pjesmama presveta. Kada se kanonozirala u hebrejskoj Bibliji (hebrejski
TANAH), u kršćanski kanon je primljena bez otpora , a postojala je i u Septuaginti.
Obješnjavanje ili tumačenje Pjesme nad pjesmama uglavnom se svodi na:
a)
doslovno: ljubav dvoje mladih i pohvala ljudskoj ljubavi (koje danas prevladava, jer
svaku alegoriju u bibliji prate i objašnjenja)
b)
alegorijsko:
- ljubav Boga prema narodu Izraela (božanska nevjesta)
- ljubav Krista i Crkve
Pjesma nad pjesmama(1853.- Gustav Moreau)
Napomena mojim učenicima: kada čitaš tekst Pjesme nad
pjesmama moraš zaboraviti vrijeme u kome živiš i pokušati se
maštom prebaciti u biblijsko vrijeme. Tako ćeš bolje moći
shvatisti ambijent pjesme, sve usporedbe, epitete jer ono što je
ondašnjem čovjeku bilo najsvetije, najvrijednije i najdraže ,
bila je upravo priroda koja ga je okruživala i davala mu život.
(hebrejski Shir ha shirim)‫שיר השירים‬
Izvori:Wilfrid Harrington, Uvod u Stari Zavjet,
Zagreb
Krešina Ante:Pjesma nad pjesmama, Parenetska
parabola
Tom Gledhill, The Message of the Song of Songs:
The Lyrics of Love
•
•
http://hr.wikipedia.org/wiki/Pjesma_nad_pjesmama
http://wol.jw.org/en/wol/d/r19/lp-c/1101990083
http://en.wikipedia.org/wiki/Song_of_Songs
slike-internet
Zdenka