Funkcionalna shema računala Josip Kličinović, prof. Rujan, 2009.  Računalo – skup različitih komponenti koje čine funkcionalnu cjelinu  Sklopovlje računala ili hardware –

Download Report

Transcript Funkcionalna shema računala Josip Kličinović, prof. Rujan, 2009.  Računalo – skup različitih komponenti koje čine funkcionalnu cjelinu  Sklopovlje računala ili hardware –

Funkcionalna shema računala
Josip Kličinović, prof.
Rujan, 2009.
 Računalo – skup različitih komponenti koje čine
funkcionalnu cjelinu
 Sklopovlje računala ili hardware – skup svih fizičkih
komponenti računala
 Ili...skup svih opipljivih komponenti računala
 Programska podrška ili software – zajedničko ime za sve
programe
 Računala nisu svemoćna; mogu koristiti samo ono što je
čovjek za njih napravio:
 Računalo bez programa je beskorisno!
 Programi bez sklopovlja su beskorisni!
 Gruba funkcionalna shema računala:
Računalo
Hardware
Centralna
jedinica
Radni
spremnik
Procesor
Upravljačka
jedinica
Ulazne jedinice
Aritmetičkologička jedinica
Software
Vanjske
jedinice
Sustavska
programska
oprema
Izlazne jedinice
Vanjska
memorija
Korisnička
programska
oprema
 Sva današnja računala rađena su prema Von Neumannovom
modelu računala
 Ulazni dio
 Izlazni dio
 Spremnik
 Procesor (upravljačka jedinica + aritmetičko-logička jedinica)
 Ulazni dio – preko kojeg se iz okoline u memoriju unose podaci i
programske naredbe
 Izlazni dio – preko kojeg se iz memorije u okolinu prenose
rezultati koje su programi obradili
 Memorija – u koju se pohranjuju podaci i programi, kao i rezultati
obrade podataka
 Središnja procesorska jedinica (Central Processing Unit – CPU) –
u kojoj se vrši obrada podataka i nadzor ostalih dijelova računala
 Primjer iz života (...pod velikim odmorom...):
 Osoba A pita osobu B za koliko počinje nastava
 Postavljeno pitanje dolazi do uha (ulazni uređaj)
 Informacija putuje od uha do mozga (CPU) koji obrađuje
informaciju trenutno smještenu u radnom spremniku
 Mozak (CPU) upućuje naredbu da osoba B usporedi vrijeme s
ručnog sata s vremenom zvona
 Nakon izračuna rezultat se pamti (radna memorija)
 Iz rade memorije se odgovor šalje prema ustima i jeziku (izlazni
uređaj)
 Osoba B odgovara osobi A na postavljeno pitanje
 Primjer iz života (...na usmenom ispitu...):
 Profesor postavlja učenika pitanje
 Postavljeno pitanje dolazi do uha (ulazni uređaj)
 Informacija putuje od uha do mozga (CPU) koji obrađuje
informaciju trenutno smještenu u radnom spremniku
 Mozak (CPU) upućuje naredbu vanjskoj memoriji da nađe
potrebnu informaciju
 Ukoliko je informacija pronađena, smješta se u radni spremnik
 Iz radnog se spremnika informacija prosljeđuje ustima i jeziku
(izlazna uređaj)
 Učenik odgovara profesoru na postavljeno pitanje (ukoliko zna
odgovor )
Ulazno-izlazne
jedinice
 Von Neumannov model računala:
Ulazne jedinice
Vanjska memorija
Unutarnja memorija
CPU
Protok podataka
Upravljački signali
Središnja
procesorska
jedinica
Izlazne jedinice