Funkcionalna shema računala Josip Kličinović, prof. Rujan, 2009. Računalo – skup različitih komponenti koje čine funkcionalnu cjelinu Sklopovlje računala ili hardware –
Download
Report
Transcript Funkcionalna shema računala Josip Kličinović, prof. Rujan, 2009. Računalo – skup različitih komponenti koje čine funkcionalnu cjelinu Sklopovlje računala ili hardware –
Funkcionalna shema računala
Josip Kličinović, prof.
Rujan, 2009.
Računalo – skup različitih komponenti koje čine
funkcionalnu cjelinu
Sklopovlje računala ili hardware – skup svih fizičkih
komponenti računala
Ili...skup svih opipljivih komponenti računala
Programska podrška ili software – zajedničko ime za sve
programe
Računala nisu svemoćna; mogu koristiti samo ono što je
čovjek za njih napravio:
Računalo bez programa je beskorisno!
Programi bez sklopovlja su beskorisni!
Gruba funkcionalna shema računala:
Računalo
Hardware
Centralna
jedinica
Radni
spremnik
Procesor
Upravljačka
jedinica
Ulazne jedinice
Aritmetičkologička jedinica
Software
Vanjske
jedinice
Sustavska
programska
oprema
Izlazne jedinice
Vanjska
memorija
Korisnička
programska
oprema
Sva današnja računala rađena su prema Von Neumannovom
modelu računala
Ulazni dio
Izlazni dio
Spremnik
Procesor (upravljačka jedinica + aritmetičko-logička jedinica)
Ulazni dio – preko kojeg se iz okoline u memoriju unose podaci i
programske naredbe
Izlazni dio – preko kojeg se iz memorije u okolinu prenose
rezultati koje su programi obradili
Memorija – u koju se pohranjuju podaci i programi, kao i rezultati
obrade podataka
Središnja procesorska jedinica (Central Processing Unit – CPU) –
u kojoj se vrši obrada podataka i nadzor ostalih dijelova računala
Primjer iz života (...pod velikim odmorom...):
Osoba A pita osobu B za koliko počinje nastava
Postavljeno pitanje dolazi do uha (ulazni uređaj)
Informacija putuje od uha do mozga (CPU) koji obrađuje
informaciju trenutno smještenu u radnom spremniku
Mozak (CPU) upućuje naredbu da osoba B usporedi vrijeme s
ručnog sata s vremenom zvona
Nakon izračuna rezultat se pamti (radna memorija)
Iz rade memorije se odgovor šalje prema ustima i jeziku (izlazni
uređaj)
Osoba B odgovara osobi A na postavljeno pitanje
Primjer iz života (...na usmenom ispitu...):
Profesor postavlja učenika pitanje
Postavljeno pitanje dolazi do uha (ulazni uređaj)
Informacija putuje od uha do mozga (CPU) koji obrađuje
informaciju trenutno smještenu u radnom spremniku
Mozak (CPU) upućuje naredbu vanjskoj memoriji da nađe
potrebnu informaciju
Ukoliko je informacija pronađena, smješta se u radni spremnik
Iz radnog se spremnika informacija prosljeđuje ustima i jeziku
(izlazna uređaj)
Učenik odgovara profesoru na postavljeno pitanje (ukoliko zna
odgovor )
Ulazno-izlazne
jedinice
Von Neumannov model računala:
Ulazne jedinice
Vanjska memorija
Unutarnja memorija
CPU
Protok podataka
Upravljački signali
Središnja
procesorska
jedinica
Izlazne jedinice