Transcript GLASOVNE PROMJENE Ponavljamo!  Glasovne promjene su promjene glasova glede tvorbe riječi ili promjene oblika riječi uz međusoban utjecaj glasova sličnih ili različitih zvučnosti i izgovornih.

GLASOVNE PROMJENE
Ponavljamo!

Glasovne promjene su promjene glasova glede
tvorbe riječi ili promjene oblika riječi uz
međusoban utjecaj glasova sličnih ili različitih
zvučnosti i izgovornih svojstava. Glasovne
promjene događaju se na granici morfema i
osnove, osnove i morfema te na granici riječi i
riječi. Glasovne promjene mogu se javljati samo u
izgovoru ili u pismu i izgovoru.
Odredi osnovni oblik riječi ovih riječi:
majci
vrapca
momka
Što se promijenilo?
Što se promijenilo?
Što se promijenilo?
Kako ćemo naučiti glasovne promjene?
1.
Najprije moraš naučiti pravilo za svaku od glasovnih promjena.
2.
Kada dobiješ riječ u kojoj moraš prepoznati glasovnu, prvo uoči koji
se glas mijenja.
3.
Zatim imenuješ glasovnu promjenu.
4.
Ne odustaj od pokušaja! Glasovnih promjena ima nekoliko, kad ih
jednom naučiš, neće ti biti teško prepoznati ih!
Nabrojimo glasovne promjene:
- nepostojano a
- nepostojano e
- palatalizacija
- sibilarizacija
- jotacija
- jednačenje suglasnika po zvučnosti
- jednačenje suglasnika po mjestu tvorbe
- prijeglas
- prijevoj
- vokalizacija
- navezak
- ispadanje suglasnika
Glasovne promjene
možemo podijeliti:
1.
2.
3.
• Promjena jednog glasa pod
utjecajem drugog
• Nepostojani samoglasnici
• Ostale promjene
PALATALIZACIJA
suglasnici K,G,H mijenjaju se ispred E u
Č,Ž,Š
Zašto naziv palatalizacija? Zato što se glasovi č, ž, š zovu i palatali
lat. palatum – nepce
•
seljaK – seljaČe (vokativ)
•
peKu – peČem (prezent nekih glagola)
•
reKoh – reČe (aorist nekih glagola)
•
djevojKa+in = djevojČin (posvojni pridjev)
•
muKa-muČiti; praH – praŠina (u tvorbi nekih
glagola i imenica)
•
...
SIBILARIZACIJA ili druga palatalizacija
k, g, h + i > c, z, s
suglasnici K, G, H ispred I mijenjaju se u C, Z, S
momak + i > momCi (nom. mn.); duh + i > dusi ;
jaruGa + i jaruZi (dat. jed.)
ZAŠTO naziv SIBILARIZACIJA? Zato što se glasovi c, z,s zovu sibilanti
Sibilarizacija se Ne provodi:

genitiv množine ženskog roda ispred nastavka –i

imenice koje znače stanovnike naseljenih mjesta

muška imena i prezimena bez obzira na podrijetlo

kod većine zemljopisnih imena, domaćih i stranih

u imenicama odmila na – a,- o

u imenicama na -cka, - čka, -ćka

u imenica na -tka

kod večine imenica kojima osnova završava na suglasnik + g

kod večine imenica s osnovnim završetkom suglasnik + h
JOTACIJA ime dolazi od grč. Ιώτα, iota = J, j
nastaje spajanjem nepalatalnog suglasnika c, d, g, h, k, l, n, s, t i z s glasom J
nastaju
palatalni suglasnici č, đ, ž, š, lj, nj i ć.
•c + j = č
klicati - kličem, micati - mičem
•d + j = đ
mlad - mlađi
•g + j = ž
blag – blaži, slagati - slažem
•h + j = š
suh – suši,mahati - mašem
•k + j = č
jak – jačii, vikati - vičem
•l + j = lj
dalek - dalji
•n + j = nj
tanak - tanji
•s + j = š
pisati - pišem
•t + j = ć
platiti - plaćen
•z + j = ž
mazati - mažem
Jotacija možedjeluje na cijeli završni suglasnički skup, npr:
gust - gušći
grozd - grožđe
JEDNAČENJE suglasnika po ZVUČNOSTI
Ako se dva suglasnika, različita po zvučnosti, nađu jedan pored drugog, oni
se jednače, i to tako što se prvi mijenja prema drugom
ZVUČNI
SUGLASNICI
p
t
k
č
ć
s
š
f
c
h
BEZVUČNI
SUGLASNICI
b
d
g
dž
đ
z
ž
-
-
-
S z + S b > S bS b
II. Sb + Sz > SzSz
DVA PRAVILA: I.
od + pisati > otpisati
svat + ba > svadba
IZNIMKE: -d + c,č,s,š = d odcijepiti, odčepiti, odspavati, odšetati
-u složenicama s ispod- i iznad-
ispodprosječan,
iznadprosječan
JEDNAČENJE po MJESTU tvorbe- dva uzastopna
glasa različitoga tvorbenoga mjesta se jednače
s + č,ć > š
piS + Čev > piŠčev
z + dž,đ,j,lj,nj,š,ž > ž
grozd + je > grozđe – groZĐe >
groŽđe
n + b, p = n ( u složenicama )
jedanput
n + b, p > m ( u izvedenicama )
stambeni
NEPOSTOJANO A -
samoglasnik a u nekim riječima i oblicima riječi se
gubi, da bi se pojavio opet u drugim oblicima istih riječi

borac - borci, momak – momci (N. mn.)

borac - G: borca – G. mn.: boraca

sestre – sestara (G. mn.)

dobar – dobri (N.jed. Pridjeva u neodređenom
obliku)

NAPOMENA: ova se promjena javlja samo kod
NEKIH imenica navedenih rodova
Navezak
–
je pokretni samoglasnik koji može doći na kraju neke riječi, a da joj
uopće ne mijenja značenje. Često se koristi zbog lakšega izgovora ili
stilske obilježenosti

lijep – lijepogA (u kosim padežima pridjeva)

tvog – tvogA (u kosim padežima zamjenica)

kad – kadA (kod nekih priloga)

s- sA
(kod nekih prijedloga)
PROMJENA L u O ili VOKALIZACIJA
- glasovna promjena pri kojoj se u nekim riječima L mijenja u O
N
G
gl. pridjev
radni
mislilac
gledalac
nosilac
misliOca
gledaOca
nosiOca
mio-mila
topao-topla
nagaonagla
NAPOMENA:

nisu navedene sve glasovne promjene

kod prikazanih glasovnih promjena nisu dati svi
oblici u kojima se javlja određena glasovna
promjena

Zdenka