Transcript Bogomils as inspiracion BOGOMILI kao inspiracija (novo dopunjeno izdanje englesko – bosanski) Ševko Kadrić http://bogumil.blogg.se [email protected] .

Bogomils as inspiracion
BOGOMILI
kao inspiracija
(novo dopunjeno izdanje englesko – bosanski)
Ševko Kadrić
http://bogumil.blogg.se
[email protected]
. Bosanski patareni ili bogumili,
su historijski, kulturološki i
sociološki fenomen, evropskoj
kulturnoj javnosti malo ili nikako
poznat. Rijetki poznavaoci
fenomena bosanskih bogumila,
fascinirani kulturnim tragom koji
su iza sebe ostavili, u kamenim
nadgrobnim spomenicima, će im
odrediti epohalno i grandiozno
mjesto u kulturi i umjetnosti
Evrope pa i svijeta
[email protected]
Hans Furuhagen će ustvrditi `da su bosanski bogumili inspirisali
protestantizam u Evropi` misleći na Martina Lutera i reformizam
(1517. godine) koji je građen na bogumilskom principu obraćanja
Gospodu na svom jeziku.
[email protected]
Nesuđeni hrvatski nobelovac
Miroslav Krleža će zapisati da
`Evropa i nema spomenike
kulture osim bosanskih
bogumilskih stećaka`.
[email protected]
Engleski arheolog Artur Evans (poznat po otkriću Minoiske
palate kod Knososa na Kreti) svojim istraživanjem i knjigom
o stećcima je evropskoj janosti otkrio i stećke i pataransku
kulturu.
Cijeloj priči dodajmo i plejadu umjetnika
koji su stvarali inspirisani stvaralaštvom
bosanskih bogumila poput Tina
Ujevića, Lazara Drljače, Maka
Dizdara...
BOSANČICA – pismo stećaka po Bosni i Bosancima
imenovano
Od osmog vijeka, nove ere, do danas, je preteklo preko
66 478 kamenih stećaka a najveći broj njih, preko 80%, se
nalazi na prostoru Bosne i Hercegovine.
A se leži Semezdin
Vrime protiče ko rika
Od izvora žuri ušću pa se opet
vraća
I moj je život takav bio,
Otac mi bio izvor, sin ušće,
Ja rika kojom su proticali
Sina sin nas izvoru sve vratia
Putniče ne prevali ovaj biljeg
Budi rika svojemu životu ne mojemu.
1428. godine kad se živi životu
radovaše
Ja kamenu što sam sebi sam usiko
Ko, kad, kako i zašto je na ovoj visini podizao baš u
Bosni ovolike spomenike?
Oni što su spoznali istinu, mjere rijetči ili ćute
Oni što nemaju šta da kažu, govore, govore
Tčovjekov sine, dok čitaš moje riječi,
I mjeriš moju ruku
Odćuti i i zamisli se nad svojim riječima
Ali i svojim rukama
Ležim, ćutim i čekam
1422
A se leži Prijezda Viganj, na svojini, na
plemenitoj ukraj Jajca.
Hodih, al` ne dojdoh.Gradih, al` ne
zgradih. Sadih,al` ne žnjeh. Govorih,
al` ne iskazah.Voljeh, al` ne bijah
voljen.
Sad odoh, a ne piše mi se za vratit. A
htio bih, jer nist ne završih.
Ne ticaj mi ovi kam, jerbo tće isti Bog
na tvoje kostji stavit. Ni ti nisi završil sve
što si zmislil.
1303 po vremenu Gospodina, a
Stjepana Bana trinaesta v Bosni..
A se leži Thana, Dobrotina jedina šći
Hodah ispod zvjezda i tčekah korake
Sanjah ruke što me diraju
Usne tšo me ljube.
Život mi u tčekanju prođe.
Zašto Gospode?
Sve si u dvoje stvorio
Samo Tebe i mene ostavio same
Na Brdu 1244
kad me snijeg spasio samotće
A ljubiti sam znao na sedamnaest natčina i sad sam ja, ja
grizem kamen odozdo.
... vidim Sumiju, drži me za ruku,
ljubi...
O Gospode ako sanjam nedaj
mi da se budim
Ako sam budan, nedaj mi da
zaspim.
Pusti da u ljubavi vjetčnost
nađem.
1395 godine kad je naša
kraljica bila Gruba
A se leži Grkša od Ostoje srednji sin
Po zemlji sam hodio koliko mi je bilo
suđenih koraka
Ljubio koliko je bilo poljubaca
Sad znam da je moglo i više,
Čekao sam, oklijevao, koraci i poljupci
proticali.
Ti tšto čitas nemoj i tebi da se isto zdesi.
Legoh grk kad je Bosnom vladala glad za
posjedom,
ljudi zaboravili i na hodanje i na ljubljenje
Ljeta 1443 godine, kad je naš kralj bio
Stjepan Tomaš
Tčovjekov sine, dok čitaš
moje riječi,
I mjeriš moju ruku
Odćuti i i zamisli se nad
svojim riječima
ali i svojim rukama
1422
Neispunjeni sni peku ko prave
rane od sjekire.
... nebo je bilo u meni.
Ne spoznah to dok ne
padoh među zvijezde i ...
Prihvatajući neku od
monoteističkih
religija, patareni,
(bogumili) su
kombinovali svoju
tradiciju sa novim
simbolima.
...jer Nebo postoji da bi ti
misletći da ćeš skotčiti u
vjetčnost lakše skotčio u
ništa.
Nije mi dosadno, jer
nikad nisam sam.
Skupljam ehoe tujdih
neizgovorenih rijetči i
a ... sklapam svoje
svjetove.
... u ovoj beskrajnoj šutnji ja
slutim prisustvo i nagovještaj
tvojih ne Božijih koraka. Ako je
to još i Božija kazna ja se toj
kazni svojim ludim srcem
radujem.
Da mi se ispod ovog
hladnog kamena
dići, svaki bi mi dan
bio jedan cijeli
život...
... greške koje dugo tčinih sad
životom svojim zovem.
Neispunjeni sni
peku ko prave
rane od sjekire.
A se leži Čeprnja Dobrogost od Hotjana
žunovg sina sin.
Ono tšto ja danaske znadem znatćeš
sjutradani i ti.
Zato ne juri u sutra. Lutjaj nejbom i trajži
put do Mjeseca i zvijezda.
Zemljom i ispod zemlje tćemo hojditi dulgo
i zajidno.
Ak ne otideš ni ti zvijezda o tćemu tćemo
vjetčnost provodjeći pričati. I ne pijtaj se
dal ti to mohžeš.
Mohžeš, idi… hojdi.
A otnaj tkoji mi biljeg privali in na kostji
moje zgazi zgazio ga Bog i po kostjima
otca svog hojdo i sina svog hodao.
U nevrime u prosinac godine
Gospodnje 1328.
"Neka oprosti gospođa Evropa,
ona nema spomenike kulture.
Pleme Inka u Americi ima spomenike,
Egipat ima prave spomenike kulture.
Neka oprosti gospođa Evropa
samo Bosna, ima spomenike.
Stećke.
Šta je stećak?
Oličenje gorštaka Bosnaca!
Šta radi Bosanac na stećku?
Stoji uspravno! Digao glavu, digao ruku!
Ali nigdje, nigdje, niko nije pronašao stećak
na kome Bosanac kleči ili moli.
Na kome je prikazan kao sužanj."
Miroslav Krleža 1960. godine
A se ne leži Dostan
Kosti njegove ribe izile
I njegove i puno drugih
Što su krenuli pro mora
U svit novi
Tako im i triba
Od lipe Bosne, njini gora i rika
Oni na moru sriću tražili
Kam podigo Dostanov sin bez imena
Ime mi u vodi sa ocem ostalo
Mene Gospod od riba sačuva
Ne da svidočim da su bili već da ih višlje
nima
1550 Karolina
•1540 godine u blizini obale Nove Karoline
desio se brodolom dva broda koji su prevozili
... ovdje se glasovi
odlijepljuju iz riječi i
niko nikoga ništa ne
razumije.
Davno su Bosnci bili
ponosni na svoje pismo, svoje
stećke i svoje knjige.
Svom Bogu su se obraćali na
svom jeziku, između njih i
Njega nije bilo nikoga.
... i ne znaš koliko si
izgubivši dobio.
“Bosanski bogumili su prvi evropski
protestanti”.
Džemal Sokolović
Sreću sam tražio u lovu
Ljubio na više natčina
Uzimao što mi se nudilo
Otimao što sam želio
I shvatih da je sreća u davanju
“Na grobu mi napišite, da
ovdje počiva posljednji
bosanski bogumil”
Lazar Drljača, slikar
Razmišljaš li o patarenima?
I ja
Ista knjiga na bosanskom, švedskom i engleskom jeziku
[email protected]