Potreba za brojanjem Da bi na vrijeme organizirali svoje vjerske obrede i proslave, plemenski vračevi (shamani) su morali na neki način brojati dane, mjesece, godišnja doba...
Download
Report
Transcript Potreba za brojanjem Da bi na vrijeme organizirali svoje vjerske obrede i proslave, plemenski vračevi (shamani) su morali na neki način brojati dane, mjesece, godišnja doba...
Potreba za brojanjem
Da bi na vrijeme
organizirali svoje
vjerske obrede i
proslave,
plemenski vračevi
(shamani) su
morali na neki
način brojati dane,
mjesece, godišnja
doba...
50000-20000 BC –
Prve metode brojanja
Prva metoda brojanja je korištenje 10 prstiju
(dekadski brojevni sustav); prsti su djelotvorni
kod brojanja ali nisu prikladni za računanje
Kamenčići za brojeve veće od 10
Urezivanje zareza na kosti ili štapu
Kamenčići u rupama
Zapisivanje crtica
3000 BC - Abacus
Izumljen u Kini
Prvi put opisan u Babilonu, a unapređene verzije se
koriste od 1300 BC
Stupci kuglica su podijeljeni u dva područja. Kuglice
u gornjem vrijede 5 puta više od kuglica u donjem
retku.
Oko 1900 BC -Stonehenge prvo
računalo !?
Građevina pronađena
na Salysbury Plain u
Engleskoj
Neki znanstvenici
smatraju da je služila
za proračun
astronomskih
podataka
820.g. - Decimalni brojevi
Muhammed idn Musa Al-Khwarizmi (780 AD 850 AD), perzijski matematičar, uveo je Hindu
decimalni sustav i počeo se koristiti pojmom nula
U knjizi: Al-jabr wa'l muqabalah je opisao
Diophantovu algebarsku jednadžbu.U knjizi
rječima opisuje postupke izračunavanja koje
danas nazivamo algoritmima. Prošlo je tisuću
godina da bi netko uočio njegov uradak. Bila je
to Ada Lovelace. Ona je prva upotrijebila riječ
algoritam.
1623.g. - Prvi mehanički kalkulator
Wilhelm Schickard izumio i načinio prvi
mehanički kalkulator.
Patentirano mehaničko računalo
(Blaise Pascal 1623.-62.)
o 1642. izumio ga je Blaise
Pascal kada je imao 16
godina
Stroj se je sastojao od zupčanika. Svaki
je na plošnoj strani imao označene
znamenke 0 do 9. Ovaj princip je
korišten kod mehaničkih računa do
kasnih 1960-tih.
Njegova ideja se još i danas koristi kod
mjerača protoka vode plina i ugradivih
brojčanika.
Prvi komercijalni uspjeh u prodaji
mehaničkih računala
Gottfried Wilhelm von Leibnitz (1646.1716.), njemački filozof i matematičar razvio je
računalo koje je zbrajalo, oduzimalo, množilo,
dijelilo i vadilo drugi korijen
Pod nazivom Arithmometer prodaje se
1862.-1935.
1594. Logaritamsko računalo
Lord John Napier
(1550.-1617.) škotski
matematičar, razvio je
metodu izračunavanja
prirodnog logaritma
Izumio je neku vrstu
mehaničkog
logaritamskog računala
poznatog po imenu
"Napier Bones"
Charles Babbage (1791.-1871.) “otac računala”
1821.g. počinje dizajnirati
i graditi "diferencijalni
stroj" za izradu
logaritamskih tablica
Stroj je bio pokretan
vodenom parom i bio je
potpuno automatiziran
Ideju diferencijalnog
stroja napušta kada mu
na pamet dolazi nova i
puno bolja ideja za...
1863.g. Charles Babbage –
analitički stroj
Novi koncept računala (analitički stroj)
Stroj se upravlja bušenim karticama
Imao je dva osnovna dijela: procesni dio i
memoriju
Babbage za života stroj nije dovršio jer je
njegova ideja bila prenapredna za
tadašnju tehnologiju
1863.g. Sheutz i Wiberg su konačno
izgradili ovaj stroj
Ada Augusta Byron, kontesa od Lovelace
(1815-1852) - "prvi programer"
Kao matematičarka i
znanstvenica i kolegica
Charlesa Babbagea
pisala je prve programe
I ostali matematičari tog
vremena su započeli
programirati kako bi
programi bili gotovi kada
se dovrši stroj
Njoj u čast je programski
jezik ADA je dobio ime
1850 – Logaritamsko računalo ("Šiber")
Logaritamsko računalo kakvo je bilo u
uporabi sve do pojave digiralnih
džepnih kalkulatora
Dugo je to bio statusni simbol inženjera
1890. - Hollerithove tabulirajuće mašine
1890.g Herman Hollerith
je napravio
elektromehanički uređaj
koji je koristio bušene
kartice
Namjena je ubrzanje
postupka brojanja
glasova u SAD
Brojanje glasova je na
ovaj način bilo tri puta
brže od ručnog
prebrojavanja
1924. - Rođenje IBM-a
Herman Hollerith osniva
Tabulating Machine
Company koja prodaje
njegove mašine vladama
diljem svijeta
1924.g. kompanija se
preimenuje u
International Bussiness
Machines (IBM), danas
jednog od giganata u
proizvodnji računala
Elektroničko-mehaničko računalo
Harvard Mark I
1937.g. Howard Iken na Harvardskom
sveučilištu i uz pomoć IBM-a razvija
elektromehanički uređaj
Koristio je bušene kartice
Korišten je do 1959. u američkoj mornarici
ENIAC - Electronic Numeral Integrator
and Computer
1943.g. John.W.Mauchly i Presper Eckert na
University of Pennsylvania razvijaju za vojne
potrebe novo elektroničko računalo ENIAC
(Electronic Numeral Integrator and Computer)
ENIAC je prvo elektroničko računalo koje je
radilo
Sastojalo se od 17468 elektronskih cijevi, bilo je
teško 30t, snage 174 kW
Korišten za rješavanje balističkih problema
ENIAC
UNIVAC I
UNIVAC I (Universal Automatic Computer) je
prvo računalo za prodaju
Razvio ga je Remington Rand 1951.g.
1973. Prvo osobno računalo
XEROX ALTO
Alto je projektiran i izveden
(Chuck Thacker, Butler
Lampson) u Xerox Palo Alto
Research Center
Nije na vrijeme komercijaliziran
Imao je menu-driven, ikone,
miša, grafiku visoke rezolucije,
8 inčne diskove visokog
kapaciteta, Ethernet
Koristio je programski jezik
Smalltalk ( osnova za
današnju JAVU)
MIKRORAČUNALA
1973.g. Intel 8080, 8-bitni mikroprocesor
1975.g. prvo osobno računalo Altair 8800
1976.g. Apple I
1977.g. Apple II – prvo osobno računalo koje je ušlo u
kućanstva. Sadržavalo je procesor 6502 i 4kb RAM-a,
kazetofon za pohranu podataka i televizor kao monitor.
1981.g. Operacijski sustav Microsoft DOS
1982.g. Intel 80286 poznatiji kao 286 prvi procesor koji je
mogao izvoditi programe pisane za njegove prethodnike
Također izlaze najpopularnija osobna računala 80-tih –
Commodore 64 i Sinclair ZX Spectrum
1982. god. nastaje prvo IBM prijenosno računalo – teži 12.8 kg, 4,77
MHz Intel 8088 procesor, 128 kB RAM-a, 320 kB disketna jedinica,
9" monitor, cijena – 5447 dolara
1983. IBM predstavlja PC-XT – Intel 8088 procesor, 128 kB RAM-a,
360 kB disketna jedinica, 10 MB tvrdi disk, 12.5" monitor, cijena –
8800 USD
1984. god. IBM predstavlja PC-AT – 6 MHz 80286 procesor, 512 kB
RAM-a, 1.2 MB disketna jedinica, 20 MB tvrdi disk, 12.5 " monitor,
cijena 9797 USD
broj računala povezanih na Internet dostiže 1000
1985. Compaq predstavlja prvi PC zasnovan na 386
procesoru – 386 na 16 MHz, 1 MB RAM-a, 1.2 MB
disketna jedinica, 40 MB tvrdi disk, 12 " monitor, cijena
12650 USD
1989. god. broj računala na Internetu dostiže 100.000
1990. god. prodaju se PC-i zasnovani na 486DX
procesoru 25 MHz sa 4 MB RAM-a, 150 MB tvrdim
diskom, 1.2 i 1.44 MB disketnim jedinicama, 14"
monitorom, cijena oko 8000 USD
1992. god. broj računala na Internetu dostiže 1.000.000
1993. god. prodaju se PC-i zasnovani na Pentium procesoru 66
MHz sa 16 MB RAM-a, 340 MB tvrdim diskom, 1.44 MB disketnim
jedinicama, 15" monitorom, cijena oko 6000 USD
1995. broj računala na Internetu dostiže 10.000.000
1997. prodaju se PC-i zasnovani na Pentium II procesoru 233 MHz
sa 64 MB RAM-a, 4 GB tvrdim diskom, 1.44 MB disketnom
jedinicom, CD-ROM uređajem, 17" monitorom, cijena oko 4500
USD
prodaju se PC-i zasnovani na Pentium III procesoru 500 MHz sa
128 MB RAM-a, 20 GB tvrdim diskom, DVD-ROM uređajem, 19"
monitorom, cijena oko 3200 USD
2000. Intel predstavlja Pentium IV procesor 1.5
GHz, sa 128 MB RAM-a, 40 GB tvrdi disk, CDRW i DVD pogonima i 19 " monitorom stoji oko
2500 USD
2001. god. broj računala spojenih na Internet
dostiže 100.000.000
Kretanje cijena računala
15000
10000
5000
USD
0
PC-XT
PC-AT
1982.g. 1983.g. PC 386 PC 486
Pentium
1985.g.
1990.g. 1993.g. Pentium Pentium
Pentium
II
III
IV
1997.g.
1998.g.
2000.g.
USD
Broj računala spojenih na Internet
120000000
100000000
80000000
Broj računala
60000000
40000000
20000000
0
1984.
1989.
1992.
Godina
1995.
2001.
KRAJ
Hvala na pažnji!