Transcript 5. Efekti promjene asortimana na tačku ekonomičnosti

Analiza tačke
ekonomičnosti
Analiza poslovanja u MSP- 2011/2012.
Doc. dr Saša Petković
Cilj predavanja



Upoznati se sa pojmom i
značajem tačke/praga
ekonomičnosti (break even
point, engl.)
Analizirati faktore poslovnog
odlučivanja u kratkom i dugom
roku
Upoznati se sa praktičnim
mogućnostima analize tačke
ekonomičnosti
Literatura:

Berberović, Š., ŠunjićBeus, M. Ekonomika
preduzeća. Banja Luka,
Ekonomski fakultet,
2005.
Pojam tačke (praga) ekonomičnosti
Savremeno poslovanje u
turbulentnom tržišnom
okruženju ostavlja malo
prostora menadžmentu
preduzeća za predugo
razmišljanje.
Poslovno odlučivanje u kratkom
roku i dugom roku nije uvijek
komplementarno.
02. juni 2012.
Da bi se ostvario profit, kako u
kratkom roku, a posebno u
dugoročnom periodu,
menadžment često mora
donositi brze odluke, a koje su
rezultat djelovanja neprestanog
mijenjanja faktora koji utiču ili
mogu uticati na ostvarenje
pozitivnog finansijskog
rezultata.
3
Kako za svaki pojedinačni proizvod, tako i za cijeli proizvodni
asortiman, preduzetnik ili menadžment mora biti u stanju da utvrdi na
kojem procentu korišćenja kapaciteta ukupni prihod pokriva fiksne i
varijabilne troškove?
Na tom procentu, ili tački korišćenja kapaciteta, ukoliko je
posmatramo iz grafičkog prikaza, što je danas među poslovnim
ljudima posebno popularno, gdje se izjednačavaju planirani ukupni
prihod sa ukupnim troškovima, preduzeće posluje bez dobitka, ali i
bez gubitka.
TR= TC ili C = T
(C – prihod i T – troškovi, oznake iz Ekonomika preduzeća, Berberović, Š.)
Gdje su:
TR – Ukupni prihodi (Total revenue)
TC – Ukupni troškovi (Total costs)
NAPOMENA: Ove znake su preuzete iz knjige: Salvatore, D. Ekonomija za menadžere.
Zagreb:Mate, 1994. godina
02. juni 2012.
4
Ta tačka se naziva prag ili tačka ekonomičnosti.
U literaturi se susrećemo sa
različitim nazivima ove tačke,
kao što su prelomna tačka
(break even point), prag
korisnosti, prag rentabilnog
poslovanja.
02. juni 2012.
Preduzeće ulazi u zonu dobitka
koja je uža ili šira, u zavisnosti
od dejstva nekoliko faktora:
a) promjena prodajnih cijena,
b) promjena kvantitativne i
kvalitativne strukture troškova,
c) promjena obima proizvodnje
i prodaje i
d) promjena proizvodnog
asortimana i prodaje.
5
Kada i na koji način koristimo analizu praga ekonomičnosti?
Kao planska alatka strategijskog
i finansijskog menadžmenta,
tačka ekonomičnosti kao
analitička alatka mora zbog
svoje jednostavnosti i praktične
upotrebe da pojednostavni
stvarnost, predstavljanjem
određenih varijabli fiksnim i
pravolinijskim.
02. juni 2012.
Iako se u stvarnosti kriva
troškova i prihoda uglavnom
ponašaju krivolinijski, zbog
pojednostavljenja procesa
analize, pretpostavlja se da će se
troškovi i prihodi kretati
pravolinijski.
Uz konstantnu prodajnu cijenu,
takvu analizu sebi možemo
priuštiti u kratkom
vremenskom roku.
6
A upravo se u kratkom vremenskom roku najviše koristi tačka
ekonomičnosti kao alatka menadžmenta u poslovnom odlučivanju.
Pretpostavka o pravolinijskom ponašanju troškova i prihoda rješava
problem jednostavnosti i ažurnosti analize, a dovoljno je pouzdana za
kratkoročne projekcije rezultata.
T
T
T
800
700
400
600
Tπ
500
300
400
Tφ
300
200
200
Tq
Tπq ; ΔTq
100
Tρq
100
0
1
2
3
4
5
Q
0
1
2
3
4
5
Q
Grafikon I – a Pravolinijsko ponašanje ukupnih
Grafikon I – b Prosječni i granični troškovi u
troškova u funkciji dinamike proizvodnje
uslovima pravolinijskog kretanja ukupnih troškova
02. juni 2012.
7
C
800
Cq
700
600
400
500
300
400
200
300
200
100
100
0
0
1
2
3
4
5
2
3
4
5
Q
Q
Grafikon I – c Ponašanje ukupnih
prihoda u odnosu na obim realizacije
02. juni 2012.
1
Grafikon I – d Ponašanje
prosječnih prihoda u odnosu na obim realizacije
8
Kako izračunavamo prag ekonomičnosti?
Poznavanje zakonitosti ponašanja troškova u dinamici vremena pokazuje
da se smanjivanjem stepena korišćenja kapaciteta ne mogu u istoj
srazmjeri smanjiti i troškovi elemenata proizvodnje.
To ocjenjivanje se izvodi
poređenjem prihoda koji
se ostvaruje na datom
obimu proizvodnje i
troškova koje izaziva taj
obim proizvodnje, uz
pretpostavku da su cijene
proizvoda konstantne u
datom momentu.
02. juni 2012.
U vezi sa time, mora se
preispitati:
Do koje mjere u okviru
kratkoročne poslovne politike je
dopustivo smanjivati stepen
korišćenja kapaciteta, kada
kapacitet nije moguće koristiti
na optimalnom nivou?
9
Naturalno izračunavanje i grafičko predstavljanje tačke
ekonomičnosti
Da bi smo jednostavno utvrdili
na kojem se to procentu
korišćenja kapaciteta pokrivaju
ne samo fiksni, već i varijabilni
troškovi, pored pretpostavke o
pravolinijskom kretanju krive
ukupnih troškova i prihoda,
pretpostavićemo da se
varijabilni troškovi kreću
proporcionalno sa promjenom
obima proizvodnje.
02. juni 2012.
10
Ova pretpostavka nam omogućava relativno jednostavno
utvrđivanje tačke ekonomičnosti, tj. prelomne tačke kod preduzeća
čiji je proizvodni asortiman, monoproizvodan, tj. koja proizvode i
prodaju jednu vrstu proizvoda, ili kod preduzeća koja imaju takvu
organizaciju posla da je moguće razdvojiti proizvodne cjeline po
dijelovima i pogonima[1].
[1] Količinsko ili naturalno izračunavanje tačke ekonomičnosti, tj. prelomne tačke je
moguće u slučajevima masovne proizvodnje jedne vrste proizvoda. Npr. rudnici,
topionice, mlinovi, električne centrale, u poljoprivrednoj proizvodnji pojedinih
ratarskih, stočarskih i voćarskih kultura, praonice automobila, frizerski saloni, itd.
02. juni 2012.
11
T
Kqp 
Cq  Tq
pri čemu je:
Kqp – procenat korišćenja kapaciteta na pragu, tj. tački ekonomičnosti;
Tφ – fiksni troškovi u ukupnom iznosu
Cq – konstantna prodajna cijena po jedinici proizvoda
Tπq – proporcionalni troškovi po jedinici proizvoda
Jednostavnost primjene analize tačke ekonomičnosti, predstavićemo
na sljedećem primjeru kompanije koja se bavi izdavačkom
djelatnošću[2]:
[2] Primjer je preuzet i prilagođen iz Hirschey, M. Managerial Economics, Rewised
Edition. Orlando: Harcourt, Inc., 2000, pp. 330 – 331.
02. juni 2012.
12
Primjer:
Kategorija troškova
Iznos troškova u US$
Fiksni troškovi
Troškovi pripreme štampe i drugi
Uređivački troškovi
Ilustracije
Slaganje i prelom teksta
Ukupno fiksni troškovi
15, 750 US$
32, 750 US$
51, 500 US$
100, 000 US$
Varijabilni troškovi po kopiji
Štampanje, uvezivanje, papir
Popust knjižarama
Provizija prodajnog osoblja
Autorski honorari
Ukupni i administrativni troškovi
Ukupni varijabilni troškovi po kopiji
Prodajna cijena knjige
02. juni 2012.
13,85 US$
10,50 US$
3,25 US$
4,80 US$
8,60 US$
41,00 US$
60,00 US$
13
Na osnovu ovih podataka, možemo da izračunamo koliko kopija knjige, za
koju se vrši analiza prelomne tačke, tj. tačke ekonomičnosti, jeste neophodno
prodati, kako bi se pokrili fiksni i pripadajući varijabilni troškovi, a da bi se
poslovalo bez gubitka, ali i bez dobitka. Uvrštavajući podatke iz tabele u
obrazac,
izračunaćemo
broj
kopija
na
pragu
ekonomičnosti:
Kqp 
T
$100,000

 5263,15
Cq  Tq $60  $41
Ukoliko uvrstimo podatke iz primjera u ABC software, dobićemo isti rezultat,
ali i grafički izgled prelomne tačke.
02. juni 2012.
14
Grafički prikaz naturalne metode:
02. juni 2012.
15
Izdavač knjige iz našeg primjera mora da prikupi podatke dobijene
istraživanjem tržišta o veličini ciljanog tržišta, tražnji, konkurenciji i
drugim faktorima. Imajući to u vidu, koristeći rezultate analize
prelomne tačke, izdavač će moći da procijeni da li će tržište
absorbovati najmanje 5263,15 komada knjige koju namjerava da
štampa i plasira na tržište?
02. juni 2012.
16
Uz pretpostavku da je
planirani tiraž knjige 20 000
kopija, što bi u našem
primjeru predstavljalo
maksimalni kapacitet,
5263,15 prodatih kopija na
nivou praga ekonomičnosti ili
26,31% od predviđenog
tiraža, menadžmentu govori
koliko je kopija neophodno
prodati da se pokriju
ulaganja, tj. i fiksni i
varijabilni troškovi.
02. juni 2012.
17
C,T
C
1 200
T
tačka ekonomičnosti
100
0
5 000
10 000
15 000
20 000
Q
(obim aktivnosti u broju štampanih kopija)
Grafikon I - d Grafički prikaz tačke ekonomičnosti na primjeru
izdavačke djelatnosti
02. juni 2012.
18
Vrijednosno izračunavanje i grafičko
predstavljanje tačke ekonomičnosti
Kod preduzeća koja u svom poslovno - proizvodnom
portfoliju imaju više vrsta proizvoda, tj. imaju heterogeni
proizvodni asortiman, količinsko izražavanje prelomne
tačke i njegov vrijednosni izraz na prethodno izražen
način, nije moguć. Takvih preduzeća je danas najviše,
stoga se proračun tačke ekonomičnosti vrši na sljedeći
način:
Tx100
Kqp =
100  stopaT
Gdje su:
Tφ – fiksni troškovi perioda
Stopa Tν – stopa varijabilnih troškova.
02. juni 2012.
19
Primjenu vrijednosnog izračunavanja tačke ekonomičnosti kod preduzeća koje
ima heterogeni proizvodni asortiman, predstavićemo na sljedećem primjeru na
nivou planskog polugodišta:
1. Predviđeni prihod
163 398,70 KM
2. Varijabilni troškovi (Tπ x Q)
53 828,16 KM
3. Kontribucioni dobitak (1 – 2) 109 570, 54 KM
4. Fiksni troškovi
71 353, 61 KM
5. Neto dobitak (3 – 4)
38 216, 93 KM
6. Stopa varij. troškova (2:1)
32,94%
7. Stopa kontribucionog dobitka(3:1)
67,05%
Kqp =
Tx100
100  stopaT
Kqp=
Kqp =106 418, 52 KM ili 65,12% od planiranog šestomjesečnog prihoda.
02. juni 2012.
20
Grafički prikaz:
C,T
163 398
C
150 000
tačka ekonomičnosti
T
120 000
106 418
90 000
71 353
60 000
30 000
0
106 418
30 000
60 000
90 000
120 000
150 000
163 398
Q
(obim aktivnosti-prihoda po stalnim cijenama)
02. juni 2012.
21
Efekti promjene uticajnih faktora na tačku ekonomičnosti na
hipotetičkom primjeru malog biznisa
1. Efekti promjene prodajnih
cijena na tačku ekonomičnosti
Donošenje odluke o povećanju
ili smanjenju cijene jednog ili
više proizvoda iz proizvodnog
asortimana, uz nepromijenjenu
kvantitativnu strukturu
troškova imaće uticaj na
pomjeranje tačke
ekonomičnosti, kontribucionog
dobitka i neto poslovnog
rezultata.
02. juni 2012.
22
Izolovano povećanje cijena pojedinih
proizvoda ili cijelog asortimana, u
slučaju da tržište prihvati to
povećanje cijena, imaće kao
posljedicu povećanje kontribucionog
dobitka i njegove stope, do smanjenja
tačke ekonomičnosti i povećanje neto
dobitka.
Uz ostale nepromijenjene faktore,
povećanje cijena od 5% dovešće do
sljedećih pomjeranja na osnovnom
grafikonu:
02. juni 2012.
23
C,T
171 568
C1
C
150 000
tačka ekonomičnosti
T
120 000
103 968
90 000
71 353
60 000
30 000
0
103 968
30 000
60 000
90 000
120 000
150 000
163 398
Q
(obim aktivnosti-prihoda po stalnim cijenama)
02. juni 2012.
24
S obzirom da je suma fiksnih troškova ostala nepromijenjena, zbog smanjenja
tačke ekonomičnosti fiksni troškovi će biti pokriveni na nižem nivou poslovnih
aktivnosti. Pošto planirani obim proizvodnje i prodaje ostaju nepromijenjeni,
ovakvo povećanje cijena bi trebalo rezultirati povećanjem marže sigurnosti i neto
poslovnog rezultata. Iz ovog primjera vidimo da se marža sigurnosti povećala za
4,53% a dobit za 21,37% u poređenju sa dobiti prije povećanja prodajnih cijena.
Sasvim obrnut zaključak možemo donijeti za smanjenje prodajnih cijena u istom
obimu, dakle za 5%. To smanjenje cijena rezultiraće pomjeranjem tačke
ekonomičnosti udesno, tj. povećati će se sa 63,13% na 70,36% od planiranog
prihoda, što iznosi 109 220,84 KM. Samim time, smanjio se i neto dobitak sa 38
216,92 KM na 30 046, 99 KM.
02. juni 2012.
25
2. Efekti promjene varijabilnih troškova na tačku
ekonomičnosti
Praćenje
kretanja
varijabilnih
troškova od krucijalnog je značaja za
menadžment, posebno sa aspekta
kratkoročne poslovne politike. U
kriznim situacijama, jako je bitno
realizacijom proizvoda i usluga,
barem pokriti varijabilne troškove u
kratkom roku, i pokušati ih smanjiti.
Varijabilnih troškova ne bi ni bilo, da
nema proizvodnje.
02. juni 2012.
26
Ta činjenica nam govori da na smanjenje, ali i povećanje varijabilnih
troškova utiču sljedeći faktori:
-cijene inputa,
-ekonomičnost trošenja direktnog i pomoćnog materijala, pogonske
energije,
-produktivnost proizvodne radne snage.
Ove promjene su posebno značajne kod preduzeća koja su intenzivna
ulaganjem u materijal i neposredni proizvodni rad. Promjene prosječnih
varijabilnih troškova dovode do promjene marginalnog rezultata, tj.
kontribucionog dobitka, prelomne tačke i neto dobitka.
Na osnovu početnog primjera, posmatraćemo efekte smanjenja
varijabilnih troškova za 7%:
02. juni 2012.
27
1. Predviđeni prihod
2. Varijabilni troškovi (Tπ x Q)
163 398, 70 KM
50 060, 19 KM
3. Kontribucioni dobitak (1 – 2)
4. Fiksni troškovi
113 338, 51 KM
71 353, 62 KM
5. Neto dobitak (3 – 4)
41 984, 89 KM
6. Stopa varij. troškova (2:1)
30,63%
7. Stopa kontribucionog dobitka(3:1)
69,37%
Tx100
=102 859, 46
Kqp =
100  stopaTv
02. juni 2012.
KM ili 62,94% od planiranog prihoda.
28
2. Efekti promjene varijabilnih troškova na tačku
ekonomičnosti
C,T
163 398
C
150 000
tačka ekonomičnosti
T
T1
120 000
102 859
90 000
71 353
60 000
30 000
0
102 859
30 000
60 000
90 000
120 000
150 000
163 398
Q
(obim aktivnosti-prihoda po stalnim cijenama)
02. juni 2012.
29
3. Efekti promjene fiksnih troškova na tačku
ekonomičnosti
U kraćem roku od godinu dana,
realno je očekivati da neće
dolaziti do promjene fiksnih
troškova. U kategoriji fiksnih
troškova, postoje troškovi koje
apsolutno ne možemo mijenjati
u kraćem obračunskom periodu,
ali postoje i takvi fiksni troškovi
koje je moguće mijenjati
odlukom menadžmenta.
02. juni 2012.
Pojedini autori tu kategoriju
fiksnih troškova nazivaju
diskrecionim fiksnim
troškovima.
Izolovano smanjenje fiksnih
troškova neće promijeniti
kontribucioni dobitak i stopu
kontribucionog dobitka.
30
Ona će ostati 67,05%.
Međutim, tačka
ekonomičnosti će se smanjiti
a povećati će se marža
sigurnosti. Drugim riječima,
sada je potreban manji obim
aktivnosti za izjednačavanje
fiksnih troškova sa
kontribucionim dobitkom, tj.
za ostvarivanje tzv. nultog
poslovnog rezultata.
To ćemo ilustrovati sljedećim
primjerom, uz pretpostavku
da su fiksni troškovi
šestomjesečnog perioda
smanjeni za 12%:
02. juni 2012.
31
3. Efekti promjene fiksnih troškova na tačku
ekonomičnosti
1. Predviđeni prihod
2. Varijabilni troškovi (Tπ x Q)
3. Kontribucioni dobitak (1 – 2)
4. Fiksni troškovi
5. Neto dobitak (3 – 4)
163 398, 70 KM
53 828, 16 KM
109 570, 53 KM
62 791, 17 KM
46 779, 35 KM
6. Stopa varij. troškova (2:1)
7. Stopa kontribucionog dobitka(3:1)
02. juni 2012.
32,94%
67,05%
Kqp =93 648, 29 KM ili 57,31%
od planiranog prihoda.
Kao što možemo vidjeti iz početnog
primjera, stopa kontribucionog
dobitka je ostala ista, ali tačka
ekonomičnosti se pomjerila ulijevo
i sa 65,12% se smanjila na 57,13%
od planiranog šestomjesečnog
prihoda. Naravno, to je dovelo i do
pomjeranja marže sigurnosti na
42,69% i neto dobitka za čak
22,40% u odnosu na početni slučaj.
32
3. Efekti promjene fiksnih troškova na tačku
ekonomičnosti
C,T
163 398
C
150 000
tačka ekonomičnosti
T
T1
T2
120 000
93 648
90 000
71 353
60 000
30 000
0
93 648
30 000
60 000
90 000
120 000
150 000
163 398
Q
(obim aktivnosti-prihoda po stalnim cijenama)
02. juni 2012.
33
4.
Efekti promjene obima proizvodnje i
prodaje na tačku ekonomičnosti
Promjene obima realizacije, koja uslovljava i promjenu obima proizvodnje
istog smjera i intenziteta, ukoliko ih posmatramo izolovano, neće imati uticaj
na tačku ekonomičnosti i kontribucioni dobitak, ali će svakako imati uticaj na
kretanje neto poslovnog rezultata.
Ukoliko pretpostavimo da će doći do povećanja prodaje za 10%, automatski će
se povećati i iznos varijabilnih troškova za isti procenat. Te promjene, kao i
njihov uticaj na iznos kontribucionog dobitka, tačke ekonomičnosti, marže
sigurnosti i neto poslovnog rezultata, biće nam vidljive komparacijom sa
stanjem iz početnog primjera:
02. juni 2012.
34
4.
Efekti promjene obima proizvodnje i
prodaje na tačku ekonomičnosti
1. Predviđeni prihod
179 738, 57 KM
2. Varijabilni troškovi (Tπ x Q) 59 210, 97 KM
3. Kontribucioni dobitak (1 – 2) 120 527, 59 KM
4. Fiksni troškovi
71 353, 62 KM
5. Neto dobitak (3 – 4)
49 173, 97 KM
6. Stopa varij. troškova (2:1)
7. Stopa kontribucionog dobitka(3:1)
32,94%
67,05%
Kqp=106 418, 52 KM ili 65,12% od
planiranog šestomjesečnog prihoda.
02. juni 2012.
Kao što možemo vidjeti iz primjera, stopa
kontribucionog
dobitka
je
ostala
nepromijenjena, kao i tačka ekonomičnosti.
Povećani prihod od 10% doveo je do
povećanja neto dobitka za čak 28,67%.
Objašnjenje ovolikog porasta neto dobitka,
kao i povećanja marže sigurnosti na
40,79% je činjenica da u strukturi ukupnih
troškova nakon tačke ekonomičnosti
imamo samo granične troškove, tj.
varijabilne troškove. Pošto pretpostavljamo
da su varijabilni troškovi proporcionalni,
oni će se povećati samo 10%, a povećanje
neto zarade će biti iznad tog iznosa.
35
Efekti promjene obima proizvodnje i
prodaje na tačku ekonomičnosti
4.
C,T
C
179 738
150 000
tačka ekonomičnosti
T
120 000
106 418
90 000
71 353
60 000
30 000
0
106 418
30 000
60 000
90 000
120 000
150 000
179 738
Q
(obim aktivnosti-prihoda po stalnim cijenama)
02. juni 2012.
36
5. Efekti
promjene asortimana na tačku
ekonomičnosti
Svi faktori u dinamici i njihov uticaj koji smo do sada posmatrali je bio
izolovan i uz nepromijenjen asortiman proizvoda i usluga. Takva vrsta
analize gdje smo izolovali uticaj drugih faktora i gdje smo operisali sa
prosječnom jedinicom aktivnosti, sa metodološkog aspekta je korisna
menadžmentu.
Međutim, donošenje poslovnih odluka, a posebno marketinških poslovnih
odluka na osnovu kojih se kreiranju takve ponude koja će obezbijediti
superiorno zadovoljenje anticipiranih ili čak i predloženih, novih potreba
kupaca, zahtijeva i promjenu asortimana, tj. proizvodno-uslužnog
portfolija.
02. juni 2012.
37
5. Efekti
promjene asortimana na tačku
ekonomičnosti
S obzirom da pojedini proizvodi ili usluge u portfoliju donose različite
kontribucione dobitke, optimalno kombinovanje pojedinih proizvoda ili
usluga u asortimanu proizvodnje i prodaje predstavlja izvanredno
značajan faktor promjene prelomne tačke i neto rezultata.
Na sljedećem primjeru proizvodnog preduzeća, vidjećemo kako promjena
asortimana može uticati na krajnji finansijski rezultat
02. juni 2012.
38
5. Efekti
promjene asortimana na tačku
ekonomičnosti
PROIZVODI
A
B
C
1. Prodajna cijena
1,000 700 1,200
2. Varijabilni troškovi po jedinici
640
385
710
3. Kontribucioni dobitak po jedinici
360
385
490
4. Stopa kontribucionog rezultata (3:1)
36% 45% 40,83%
5. Stopa varijabilnih troškova (2:1)
64% 55% 59,17%
02. juni 2012.
39
5. Efekti
promjene asortimana na tačku
ekonomičnosti
Kao što se može vidjeti iz primjera, pojedinačno različiti proizvodi u
asortimanu različito doprinose ukupnom prihodu, neto dobitku, te
smanjenju ili povećanju kontribucionog dobitka i tačke ekonomičnosti. U
zavisnosti od stepena elastičnosti tražnje, njihovih cijena, tehničkih
mogućnosti kapaciteta, donošenje odluke o povećanoj ili smanjenoj
ponudi pojedinih proizvoda u asortimanu ne smije se vršiti proizvoljno.
Svako pomjeranje u asortimanu u korist proizvoda A u odnosu na
proizvod B ili C u odnosu na oba proizvoda, dovodi do povećanja
kontribucionog dobitka po jedinici, obara prelomnu tačku i popravlja
neto rezultat.
02. juni 2012.
40
Primjeri za vježbu
Preduzeće ima kapacitet od 30 000 jedinica proizvoda, čija je trenutna
tržišna cijena 1,000 KM po jedinici proizvoda. Fiksni troškovi uslovljeni
uspostavljenim kapacitetom su 6 000 000 KM a proporcionalni troškovi
po jedinici prooizvoda su 500 KM. Izračunati prag ekonomičnosti i
nacrtati grafikon (koristiti ABC software)
02. juni 2012.
41
Izrada
T
Kqp 

Qcq  QT q C  T q
T
Prag ekonomičnosti se nalazi na 40% korišćenja uspostavljenog
kapaciteta.
To je dakle 12 000 jedinica proizvoda. Ukoliko to pomnožimo sa
njihovom prodajnom cijenom, možemo zaključiti da 12 000 000 KM
je vrijednost realizovane proizvodnje na nivou praga
ekonomičnosti.
02. juni 2012.
42
Izrada
02. juni 2012.
43