Transcript 7 razred - Osnovna škola Eugena Kumičića Velika Gorica

7 razred
EXCEL



Excel je višenamjenska proračunska tablica (tablični kalkulator).
Excelove datoteke imaju ekstenziju .xls za verziju 2003 i .xlsx za
verziju 2007 (po engleskom nazivu Excel Spreadsheet, tj. Excelova
proračunska tablica).
Zaglavlja redaka i stupaca – sadrže nazive redaka i stupaca. Stupci su
označeni slovima od A do IV, a redovi brojevima od 1 do 65536.
Kretanje radnom knjigom
Tipovi podataka u Excelu



Osnovne vrste podataka koje možemo upisati
u ćelije su: broj (datum, vrijeme, postotak),
tekst i formule.
Broj i tekst su konstante.
Uneseni broj može biti prikazan u obliku:



Vrijednosti ( 5 ili 155),
Datuma ( 6.11.2000) i
Vremena (16:10)
Formule
Kopiranjem formula iz jedne ćelije u drugu ćeliju, u samoj formuli se mijenjaju
podaci o adresama ćelija.
Za
razliku od kopiranja premještanjem formula se ne
mijenjaju adrese pripadajućih argumenata.
Nizovi podataka
Apsolutna i relativna adresa
Relativna adresa
A1
C8
Apsolutna adresa
$A$1
$C$8
Apsolutne
adrese rabimo kad ne želimo da se adrese argumenata formule
prilagođavaju mjestu kopiranja. Apsolutnu adresu označavamo znakom dolara
($) ispred oznake stupca i oznake retka.
adrese (Realtive References) su adrese ćelija koje se prilikom
kopiranja formula, mijenjaju (A2, B4…)
Relativne
Grafikoni


Vrste grafikona – grafički način predstavljanja podataka tablice,
ovisno o tipu podataka određujemo vrstu grafikona. Excel omogućuje
izradu 14 vrsta grafikona od kojih svaki ima nekoliko podvrsta.
Elementi grafikona – sve elemente grafikona (izgled, legenda,
pozadina, naslov, osi, podatkovna tablica) možemo posebno oblikovati.
Funkcije

Svaka funkcija ima :
 Naziv funkcije koji naznačuje što treba izračunati.
 Argumente – podatke koji se koriste u izračunima.
Između njih ne smije biti praznih mjesta. Argumenti
mogu biti brojevi, tekstovi, adrese ćelija, konstante,
formule ili druge funkcije.
 = IME_FUNKCIJE (argument1;argument2;…)
 Između dijelova funkcije nalaze se znakovi
razdvajanja. To su, ovisno o funkciji, točka zarez ili
zarez i zagrade.
FUNKCIJA PRIMJER (prema slici Slika 3.201)
SUM
MIN
MAX
COUNT
COUNTIF
AVERAGE
=SUM(D13:I13)
Zbraja ukupni broj odličnih, vrlo dobrih
itd ocjena po predmetima.
=MIN(D3:I3)
Vraća najmanju ocjenu za pojedinog
učenika.
=MAX(D3:I3)
Vrača najveću ocjenu za učenika.
ULOGA
Zbraja sve brojeve u
rasponu ćelija.
Vraća najmanji broj iz
skupa zadanih brojeva.
Vraća najveći broj iz
skupa zadanih brojeva.
Vraća broj ćelija koje
=COUNT(A3:A8)
sadrže brojeve i brojčane
Broji ukupni broj upisanih učenika
vrijednosti u
prema podatcima rednog broja.
argumentima.
Broji ćelije koje unutar
=COUNTIF(D3:D8;5)
zadanog raspona
Izračunava ukupni broj odličnih ocjena
zadovoljavaju zadani
u razredu po predmetima.
kriterij.
=AVERAGE(D3:I3)
Vraća prosječnu
Izračunava prosječnu ocjena u za
vrijednost niza brojeva.
učenika.
POWER POINT

Prezentacijske datoteke prepoznajemo po
proširenju .ppt (2003) ili pptx (2007).
Dijagrami

Dijagram je posebna vrsta grafičkog prikaza kojim prikazujemo odnose
među različitim elementima.
INTERNET STRANICA



HTML ili (Hyper Text Markup Language) je jezik kojim opisujemo
izgled web stranice.
Web stranice možemo izraditi u nekom od dostupnih vizualnih
(grafičkih) HTML uređivača kao što su Microsoft FrontPage i
Adobe Dreamweaver. Vizualni uređivači u svakom trenutku
prikazuju kako će web stranica izgledati u web pregledniku
(WYSIWYG – What You See Is What You Get).
Drugi način izrade web stranice je upisivanjem naredbi HTML
jezika u tekstualnom uređivaču kao što je Blok za pisanje
(Notepad).
Internet stranica


Prva ili početna stranica web sjedišta ima naziv
index.htm ili index.html.
Uobičajeno proširenje je .htm ili .html
Poveznice

Poveznice ili linkovi (eng. hyperlink) su
posebno oblikovane riječi, slike ili područja
slika (eng. hotspot) na koja možete kliknuti
kako bi pregledati sadržaj kojeg poveznica
pokazuje ili naznačuje. Web stranice
povezujemo poveznicama.

Poveznica se sastoji od vidljivog dijela (tekst
ili slika) i od nevidljivog dijela (adresa stranice).
HTML dokument

HTML dokument započinje oznakom
<HTML> i u osnovni je podijeljen na dva
dijela ili bloka HTML oznaka:


zaglavlje stranice označeno oznakom <HEAD>
sadrži informacije o naslovu stranice te o
osnovnim obilježjima stranice kao što su jezik
stranice, kodna tablica znakova, ključne riječi, ime
autora i sl.
tijelo stranice označeno oznakom <BODY> je
zapravo sadržaj stranice prikazan u web
pregledniku (tekst, slike, tablice, poveznice i sl.)

HTML oznake – su naredbe ili ključne riječi
unutar dvije šiljate zagrade < i >. Najčešće
postoje početna i završna oznaka. Završnu
oznaku prepoznajemo po znaku /. Na temelju
oznaka web preglednik slaže prikaz web
stranice
HTML oznake
Oznaka
Opis
<HTML>…</HTML> Ovom oznakom započinje i završava HTML dokument.
<HEAD>…</HEAD
>
<META>
Oznaka zaglavlja stranice.
Ova oznaka nema završne oznake, a rabi se za definiranje
obilježja stranice.
Unutar ove oznake upisuje se naslov stranice.
<TITLE>…</TITLE
>
<BODY>…</BODY Oznaka tijela stranice. Unutar ovog bloka nalaze se mnoge
>
HTML oznake kojima opisujemo izgled stranice. Objasnit
ćemo ih pobliže u narednom poglavlju.
<P>…</P>
Oznaka odlomka. Prisjetimo se odlomak je dio teksta između
dva pritiska na tipku Enter. Unutar oznake odlomak često
rabimo druge oznake za oblikovanje teksta <B> podebljano,
<I> ukošeno, <U> podcrtano i sl.
<IMG>
Oznaka slike. Nema završne oznake, a naznačuje naziv i
osnovna obilježja prikazane slike.
<A>…</A>
Oznaka poveznice. Sadrži adresu povezane web stranice.
INTERNET

Za korisničko – poslužiteljski model možemo reći da je to
program koji se izvršava na pojedinačnim računalima i da
je podijeljen na dva dijela.
 poslužitelj (server) -Obično su to brža računala, sa
velikim diskovnim prostorom i mogućnošću
neprekidnog rada.

korisnički program (client) - koji se instalira na
korisnikovo (lokalno) računalo, a omogućuje korisniku
da koristi podatke sa poslužitelja iako fizički ne radi na
poslužitelju. Cilj mu je da korisniku olakša
pretraživanje i dobavljanje podataka sa poslužitelja.



HTTP protokol određuje način sporazumijevanja (prijenos podataka)
između web preglednika korisnikovog računala i poslužitelja na webu.
Statička IP adresa – stalna (nepromjenljiva) IP adresa računala
namijenjena poslužiteljima.
Dinamička IP adresa – promjenljiva IP adresa koju korisničko
računalo dobije svaki put kad se poveže na internet.
E-mail
Poruke e-pošte šalju se kao i ostali podaci na Internetu.
TCP protokol poruke elektroničke pošte dijeli u pakete,
IP protokol dostavlja pakete na odgovarajuću adresu
gdje ih TCP protokol ponovo spaja u čitljivu cjelinu.
 Računalo pošiljatelj uspostavlja vezu s poslužiteljem te
rabeći SMTP (Simple mail transfer Protocol) protokol
šalje poruku na određenu adresu.
 Računalo primatelj uspostavlja vezu s poslužiteljem te
rabeći POP (Post Office Protocol) protokol preuzima
poruke s poslužitelja.
Najpoznatiji protokoli

FTP (File Transfer Protocol) jedna je od temeljnih usluga Interneta i
istoimeni naziv za vrstu protokola koji omogućuje prijenos podataka
između dva računala u mreži.
Telnet (Telecommunication network) je jedna od najstarijih usluga na
Internetu i općenito u mrežnom okruženju. Naziv telnet povezujemo s
istoimenim programom koji koristi telnet protokol. Telnet omogućuje
pristup udaljenom računalu sa korisničkog računala te pristup svim
njegovim servisima.

Netiquette je skup pravila lijepog ponašanja na Internetu.


ISP (Internet Service Provider) – davatelj
Internet usluga, tvrtka koja omogućuje pristup
Internetu
Modem



Kako je telefonska linija namijenjena prijenosu ljudskog
glasa, potreban je uređaj koji će prilagoditi digitalni
signal iz računala (nizove bitova) i pripremiti ih za
prijenos putem zvučnog (analognog) signala.
Postupak pretvorbe digitalnog signala u analogni zove
se modulacija, a uređaj koji to izvodi zove se MODEM
(MODulacija/DEModulacija).
Nazivna brzina prijenosa podataka analognim modemom
je 56 kbps (kilobita u sekundi), što je u praksi od 5 do 15
% manje, zbog različite kvalitete telefonskih linija
ISDN


Uvođenjem digitalne telefonske veze
omogućen je prijenos podataka bez
pretvaranja digitalnog signala u analogni, tj.
bez moduliranja.
U tu svrhu koristi se ISDN uređaj koji koristi
dva digitalna kanala od po 64 kbps
istodobno, što omogućuje ukupnu količinu
prijenosa od 128 kbps
Mobiteli



Ovi uređaji koriste se uglavnom kao bežični
modemi za prijenosna računala, koji
omogućuju mobilni pristup internetu.
Dovoljno je da je mjesto gdje se nalazite
pokriveno signalom mobilnog operatera koji
je u ovom slučaju ISP tvrtka.
Brzine preuzimanja sadržaja kreću se od 115
kbps do 7,2 Mbps.
Javni bežični Internet



Ako ste izvan kuće ili na putu, možete pristupiti
Internetu pod uvjetom da ste u dosegu signala
neke od tzv. HotSpot lokacija gdje su
postavljene pristupne točke (Access Point) koja
prenosi signale do 100 metara.
Vezu ostvarujete pomoću bežične mrežne
kartice na vašem uređaju.
Brzina prijenosa se kreće do 2Mbps, ali često je
manja zbog većeg broja korisnika koji istodobno
koriste ovu uslugu.
Stalna veza



Stalna veza s Internetom ostvaruje se
korištenjem DSL (Digital Subscriber Line)
tehnologije ili kabelske veze.
Postoji nekoliko različitih DSL usluga, a kod
nas se koristi ADSL (Asymmetric DSL).
Brzine prijenosa podataka kreću se do 20
MBps (megabita u sekundi) pa se ove veze
još nazivaju i širokopojasne veze.