Mehaničko kretanje stanovništva

Download Report

Transcript Mehaničko kretanje stanovništva

Mehaničko kretanje stanovništva
- migracije
dr. sc. Dario Pavić,
10. Prosinca 2012.
Migracija
• Prostorna pokretljivost stanovništva
• Vanjska migracija – preseljenje osoba iz jedne
zemlje u drugu
• Unutarnja migracija – preseljenje osoba
unutar jedne zemlje (RH)
• Migracijski saldo – razlika broja doseljenih i
broja odseljenih osoba
Migracija
• Imigracija – useljavanje stanovništva na neki prostor
(obično državu)
• Emigracija – iseljavanje stanovništva s nekog prostora
• Uzroci migracija
–
–
–
–
–
–
–
–
Ratovi
Epidemije
Glad
Tehnološki napredak/nazadak
Promjene političkog sustava
Teritorijalne promjene
Prilike za zaradu
...
(Vrlo) kratka migracijska povijest
Hrvatske
• Seoba naroda – doseljenje slavenskih plemana
na ove prostore u 6. i 7. stoljeću
• 1780-1800- negativan migracijski saldo –
ratovi s Turskom i Francuskom.
• 1800-1840 – pozitivan migracijski saldo –
priljev Nijemaca i Mađara
• 1840-1850 – izrazito negativan miogracijski
saldo – revolucionarne godine 1848/9. i
teritorijalne promjene
(Vrlo) kratka migracijska povijest
Hrvatske
• 1850-1880. – pozitivan migracijski saldo –
različitog intenziteta – prednjače Nijemci i
Mađari
• Razlike između regija: Hrvatska i Slavonija
izrazito imigracijsko područje, Dalmacija i Istra
emigracijsko – političke promjene, prirodna
geografska prepreka od ostatka Hrvatske, glad
epidemije
(Vrlo) kratka migracijska povijest
Hrvatske
• 1880-1910 – neutralan migracijski saldo – no,
prikrivena slika: emigracija slavenskog
stanovništva, imigracija Nijemaca, Mađara, Čeha i
drugih naroda Austro-ugarske monarhije –
ekonomske prilike i interesi
• Prvi svjetski rat i raspad Austro-Ugarske – veliki
emigracijski valovi u Sj. I Južnu Ameriku
• Između dva svj. Rata – neg. mig. Saldo, koji se
polako usporava – ipak, loša politička situacija i
loše ekonomske prilike
• Regionalne razlike – vidjeti Gelo, 1987.
(Vrlo) kratka migracijska povijest
Hrvatske
• Kroz tridesete godine – velika svjetska kriza –
povratak emigranata – pozitivan mig. saldo.
• Drugi svjetki rat (1940-1948) – izrazito neg.
mig. saldo
• Od 1948. do 1981. – negativan migracijski
saldo, iseljavanje iz ruralnih dijelova u
Zapadnu Europu – ekonomska migracija„gastarbajteri”
Utjecaj migracija na demografsku
dinamiku
• Dobni i spolni moment:
– iseljavanjem mladog, radno sposobnog
stanovništva smanjuje se stopa fertiliteta
– Povećava se udio neaktivnog stanovništva –
pritisak na mirovinski i zdravstveni sustav
– Nesrazmjer u spolnoj strukturi migranata ima
negativan utjecaj na fertilitet
– Ipak, negativne ekonomske posljedice mogu biti
ublažene priljevom kapitala od emigranata
• Imigracija ima suprotan učinak
Utjecaj migracija na demografsku
dinamiku
• Utjecaj imigranata na ekonomiju i ponudu
radne snage:
– Utjecaj na plaće i zaposlenje – relativno mali
– Novi imigranti imaju negativni učinak najviše na
prošle imigrante
– Kratkotrajni negativni utjecaj na domaće radnike –
proces prilagodbe
– Imigracija jače pogađa slabo kvalificirane domaće
radnike – ipak, nije velik čimbenik
Utjecaj migracija na demografsku
dinamiku
• Fiskalni utjecaj imigracije
– Na kratak rok, imigranti koštaju (u pojmovima
poreznog opterećenja)
– Na duži rok, imaju povoljan učinak – rast
ekonomije
– Mlađi imigranti imaju pozitivan učinak, stariji od
60 godina mogu dosta „koštati”
– Obrazovaniji imigranti imaju pozitivniji učinak od
slabije obr.
Hrvatska budućnost?
• Je li imigracija ključ rješenja hrvatskog
demografskog problema?
• Koji se problemi mogu javiti pri imigraciji osim
ekonomskih?
• Je li Hrvatska dovoljno „asimilacijski” jaka?