Transcript RELJEF OBALA

Reljef obala
Reljef obala nastaje abrazijom.
Obala je mjesto na kojemu se „dodiruju” vode i kopno.
Abrazija jest mlat valova o obale – morske i/ili jezerske.
Valove izaziva vjetar. U nas su tipični vjetrovi bura i
jugo. Valovi bure imaju kratku valnu duljinu, a valovi
juga dugu, pa kažemo da jugo „valja” more.
Mlat valova razara obalu mehaničkim udarom, pa nastaju
brojni destrukcijski oblici – rtovi (otpornije stijene), uvale,
zaljevi...
...”koraljasta” obala – oštrobridno stijenje koje je nastalo
mlatom valova...
...koraljasta obala i „zaostale”stijene koje će u
dogledno vrijeme biti u potpunosti abradirane...
...izmjenjuju se rtovi i uvale, pa govorimo o razvedenoj obali
kamenica
potkapina – reljefni oblik
nastao mlatom valova
...kamenica na potkapini...
(na prethodnom slajdu
prikazan je njezin položaj
na obali)
visoka strma obala - klif, debelo uslojeni vapnenci, gotovo
horizontalni
osim što voda mehanički razara stijene, to čini i kemijski –
otapa vapnenac u škrapama u kojima se zadržava nakon
plime ili nevremena
još jedna škrapa - kamenica
strelica pokazuje
nekadašnji izvor u
kršu – vrelo – lijepo
se vide „meandri” i
smjer otjecanja ka
moru; „kanjon” je
dugačak oko 6
metara, a dubok oko
50 cm
na mjestu vrlo
vjerovatnoga rasjeda
more abradira rasjednu
pukotinu,
proširuje ju i dalje
razara...
uvala kao akumulacijski oblik obalnog reljefa – akumulirani
materijal su valutice (Ø> od 2 cm) i pijesak (Ø 0,06 – 2 mm);
jasno se vide stjenovite strane uvale koje
abrazijski procesi još nisu destruirali
još jedna pjeskovita uvala – plava kapuljača stoji na granici
dosega valova
naravno, obala ne nastaje samo abrazijskim procesima;
važnu ulogu imaju tektonski pokreti - rasjedanje i
boranje; strelica pokazuje rasjednu pukotinu
još jedna hrid – baza postaje sve tanja, pa liči na gljivu, a
mlat valova će joj „istanjiti” bazu – završit će u moru...
hrid ili ostjenjak
selektivna abrazija – različita moć razaranja, ovisno o vrsti
stijena koje grade obalu
reljefni oblici nastali abrazijom i akumulacijom abradiranog materijala
otok, otočić, greben ili hrid?
isto pitanje – a odgovor?
Rovinjski arhipelag – antropogena obala – uvala Valdibora=
primjer utjecaja čovjeka na promjenu izgleda prirodne obale
(kao i naša marina i obala podno hotelskog kompleksa
Maistre u uvali Lone)
Rovinj je do 1763. godine bio otok; morski tjesnac koji ga
je dijelio od kopna zasipan je i Rovinj postaje poluotok –
antropogeni tombolo
prirodni tombolo
Kakav je tip
riječnoga ušća
prikazan na
satelitskom
snimku?
satelitski snimak delte – koje rijeke?
Sprega djelovanja rijeka i mora (nijedan egzogeni reljefni
oblik ne nastaje djelovanjem samo jedne sile - u ovome
slučaju more i rijeka); dio delte rijeke Po; vide se i utjecaji
čovjeka – kanali, nasipavanje, lukobrani, naselja...
venecijanska
laguna
– satelitski snimak
Osim delte (razgranato riječno ušće), tipovi riječnih ušća su
još rijasi (Limski kanal...) i estuariji (ušće Mirne) – i jedno i
drugo su potopljeni donji dijelovi riječnih dolina, samo što kod
estuarija velik utjecaj imaju plima i oseka (lučko vrijeme)
estuarij
Limski kanal – Lim fjord – nije fjord, jer nema nikakvih tragova
aktivnosti ledenjaka, već je rijas – potopljeno riječno ušće, nastalo
izdizanjem razine mora nakon posljednje, würmske glacijacije;
ovdje je prije 50ak godina snimljen film „Dugi brodovi” – radilo se
o Vikinzima, bilo je sagrađeno naselje – sojenice – koje je stajalo na
Vrhu Lima (kraj današnjih restorana, uz obalu), pa je u turističkoj
propagandi ostao naziv fjord...
BIOGENA OBALA (zoogena) – koraljni otoci - atoli
Veliki koraljni greben
na sjeveroistoku
Australije, dugačak
oko 3000 km
Koraljni otok i laguna