Mihajlo Pupin 8-2 Marko Janković i Miodrag Cvetković
Download
Report
Transcript Mihajlo Pupin 8-2 Marko Janković i Miodrag Cvetković
Mihajlo Pupin
Život i doprinosi
Savremenoj nauci
Detinjstvo
Mihajlo Pupin je rodjen 9.
oktobra 1854. u močvarnom,
siromašnom seocetu, nedaleko
od Pančeva, Idvoru, kao jedno
od desetoro dece uglednog
domaćina Kostantina i majke
Olimpijade.
Školovanje
Mladi Pupin je krenuo u osnovnu školu u
Idvoru.
Kako je već kao mali pokazivao znake
uspešnog đaka, njegova majka je
nagovorila oca da sina pošalje, po
završenoj osnovnoj školi, na dalje
školovanje u Pančevo 1869. godine.
Školovanje po svetu
Posle Pančeva, Pupin ide u Beč.
Posle jedne godine u Pragu, zbog teške
ekonomske situacije odlučio je da ode u
Ameriku 1874. godine.
Pupinov život u Americi
Pošto nije imao novca i nije znao engleski,
Pupin je sledećih pet godina radio fizičke
poslove.
Uporedo je učio i radio, i 1879. položio je
prijemni ispit i upisao se na Univerzitet
Kolumbija.
Dalje školovanje po Evropi
Juna 1883. godine Pupin se uputio u Evropu
na postdiplomske studije u Englesku.
Posle Kembridža Pupin je nastavio
školovanje u Berlinu kod čuvenog fizičara
Helmolca.
Doktorirao je 1889.god.
Brak
Pre povratka iz Berlina u SAD Pupin se
u Londonu 1888. godine oženio Sarom
Katarinom Džekson udovicom
Frederika Egejta i sestrom svog
školskog druga i budućeg kolege
Vilijama Džeksona.
Depresija
15. aprila 1896. godine Pupin je
oboleo od teške upale pluća.
Njegova supruga koja ga je negovala
i sama je podlegla bolesti sa
tragičnim ishodom. Pupin se
povratio od bolesti, ali je teško i
sporo preboleo veliku tragediju,
zbog čega je jedno vreme bio u
teškoj depresiji.
Predavao je na Univerzitetu
Kolumbija u Njujorku, gde
laboratorija za fiziku i
astronomiju nosi njegovo ime.
Pupinov doprinos savremenoj nauci
Svojim naučnim radom, Mihajlo Pupin dao je
veliki doprinos u oblasti bežične telegrafije,
telefonije, rendgenologije...
Bavio se i električnim pražnjenjem u cevima sa
razređenim gasovima.
Njegov najznačajniji pronalazak su “Pupinovi
kalemovi” koji se postavljaju u telefonske linije.
Pronalazak telefona
Graham Bel je pronašao prvi telefon 1870.god.
Pomoću tih prvih telefona razgovor nije bio
moguć na većim rastojanjima.
Kalemovi koje je Pupin konstruisao , na
određenim rastojanjima umeću se u telefonske
vodove, čime se domet višestruko povećava.
Postupak se naziva pupinizacija.
Dostignuća
Pupin je imao veliki broj priznatih patenata i dobio
je veliki broj javnih priznanja.
Bio je član Američke akademije nauka i
član Srpske kraljevske akademije.
*Dobio je i Pulcerovu nagradu za autobiografsko delo
“Sa pašnjaka do naučenjaka”.