ŠTETOČINJE ŠLJIVE

INSEKTI (KUKCI)

• • • • • • ZELENA LISNA UŠ ŠLJIVE

Brachycaudus helychrysi

• ŠLJIVINA PEPELJASTA UŠ

Hyalopterus pruni

• ŠTITASTA UŠ ŠLJIVE

Sphaerolecaniun prunastri Cydia funebrana Melolontha melolontha Capnodis tenebrionis Hoplocampa minuta Cimbex quadrimaculata

• ŠLJIVINA BUHA

Psylla pruni

• ŠLJIVINA VELIKA UŠ

Brachycaudus cardui

• ŠLJIVINA UŠ UVIJALICA

Brachycaudus helychrysi

• ŠLJIVINA ŠTITASTA UŠ

Pharthenolecanium /Eulecanium/ corni

• ŠLJIVINA OSICA

Hoplocampa minuta

• ŽUTA ŠLJIVINA OSICA

Hoplocampa flava

• MALA CRNA ŠLJIVINA OSICA

Hoplocampa rutilicornis

• ŠLJIVIN PRSTENAR

Agrilus macroderus

• ŠLJIVIN MOLJAC

Yponomeuta padellus

• ŠLJIVIN SAVIJAČ

Cydia /Laspeyresia, Grapholita/ funebrana

• SMEĐI ŠLJIVIN SAVIJAČ

Cydia /Grapholita/ lobarzzewski

• ŠLJIVIN PRELAC

Orgyia antiqua

• ŠLJIVINA GALICA

Dasyneura tortix

• ŠLJIVINA LISNA GALICA

Putoniella marsupialis

ŠLJIVIN SAVIJAČ

Cydia /Laspeyresia, Grapholita/ funebrana

• JEDAN JE OD NAJVAŽNIJIH ŠTETNIKA U NAS • UZROČNIK JE OPADANJA NEZRELIH PLODOVA I “CRVLJIVOSTI” ZRELIH • ŠTETNIJA JE DRUGA GENERACIJA • OSIM ŠLJIVE NAPADA I KAJSIJU

• LEPTIR JE SIVOSMEĐE BOJE, DOSTA MALEN, RASPONA KRILA 13-15 mm • GUSJENICA JE NAJPRIJE ŽUĆKASTA, NO UBRZO POSTAJE MESNATO CRVENKASTE BOJE • NARSTE DO 12 mm • PREZIMI GUSJENICA ZAPREDENA U PUKOTINAMA KORE, NAROČITO U RAŠLJAMA GRANA, U ZEMLJI ILI RAZNIH OTPADAKA

• U TRAVNJU SE KUKULJI • LEPTIR SE JAVLJA U SVIBNJU I LETI JOŠ U LIPNJU • ODLAŽE JAJA NA PLODIĆE, OBIČNO S DONJE STRANE, RIJEĐE NA LISTOVE • JEDNA ŽENKA NAJČEŠĆE ODLOŽI OKO 30-60 JAJA • NAKON 10-15 DANA IZLAZE IZ JAJA GUSJENICE • ONE SE UBUŠUJU U PLODOVE, U KOJIMA SE RAZVIJAJU 3-4 TJEDNA

• HRANE SE MESOM PLODA KATKAD I SJEMENKOM • ZARAŽENI PLODOVI PRIJEVREMENO POPLAVE, IZLUČUJU SMOLOTOČINU I JOŠ NEZRELI OPADAJU • ODRASLE GUSJENICE KUKULJE SE NA KORI BAZE DEBLA ILI U TLU • NAKON 7-14 DANA IZLIJEĆU LEPTIRI • LEPTIRI OVE GENERACIJE LETE OD KRAJA LIPNJA DO POČETKA KOLOVOZA • ODLAŽU JAJA NA PLODOVE, PRETEŽNO NA NJIHOVU DONJU STRANU • INKUBACIJA JE SADA SAMO 4-7 DANA • GUSJENICE SE UBUŠUJU U PLODOVE, HRANEČI SE MESOM PLODA

• U VRIJEME ZRIOBE U PLODOVIMA SE NALAZE GUSJENICE I HODNICI PUNI IZMETA • DIO GUSJENICA KUKULJI SE I MOŽE DATI TREĆU GENERACIJU LEPTIRA KRAJEM KOLOVOZA, A DIO SE GUSJENICA ZAPREDA I PREZIMI • • ŠLJIVIN SAVIJAČ IMA 2-3 GENERACIJE GODIŠNJE

SUZBIJANJE

• SKUPLJANJEM ZARAŽENIH PLODOVA I NJIHOVIM UNIŠTAVANJEM • INSEKTICIDIMA ZA VRIJEME VEGETACIJE NA OSNOVU PRAĆENJA LETA LEPTIRA, SUZBIJANJE OBAVITI PRIJE POČETKA MASOVNIJEG IZLASKA GUSJENICA IZ JAJA KAO I KOD JABUČNOG SAVIJAČA

ŠLJIVINA UŠ UVIJALICA

Brachycaudus helychrysi

• ŽENKA JE BESKRILNA, OVALNA • TIJELO TAMNOMASLINASTE ILI ŽUTE BOJE PREKRIVENA VOŠTANIM PRAHOM • KRILATA ŽENKA IMA GLAVU I PRSIŠTE TAMNE ILI CRNE BOJE, ZADAK ZELEN, TICALA TAMNA – CRNA, NOGE ŽUTO ZELENE

•

BIOLOGIJA

• PREZIMLJUJE KAO JAJE NA ŠLJIVI • POČETKOM OŽUJKA IZ JAJA IZLAZE LIČINKE OSNIVAĆICE KOJE SE SELE NA TEK RASPUKLE PUPOVE KOJE SE HRANE SISANJEM PETELJKI CVJETOVA I MLADOG LIŠĆA

• NAKON NEKOLIKO (3-4) BESKRILNIH GENERACIJA U SVIBNJU JAVLJA SE KRILATA GENERACIJA KOJA SELE NA DRUGE LJETNE DOMAĆINE • NA LJETNIM DOMAĆINIMA OBIČNO IMA 2-3 GENERACIJE • TIJEKOM KOLOVOZA I RUJNA MIGRIRA NA ŠLJIVU GDJE ODLAŽE JAJA • PRENOSI PETNAJSTAK VIRUSA ( ŠARKA ŠLJIVE, MOZAIK KRASTAVCA, MOZAIK DINJE....) •

SUZBIJANJE

• U TRENUTKU JAČE POJAVE INSEKTICIDIMA:

BRAŠNENA LISNA UŠ

Hyalopterus pruni

•

BIOLOGIJA

• JAVLJA SE NA NALIČJU LISTA U KOLONIJMA • NAPADNUTO LIŠĆE POSTAJE SVJETLIJE BOJE I NIJE DEFORMIRANO, LAKO OPADA • IZBOJI I PLODOVI OSTAJU NERAZVIJENI •

SUZBIJANJE

• SISTEMICIMA:

ŠLJIVINA OSICE CRNA-

Hoplocampa minuta ŽUTA-Hoplocampa flava MALA-Hoplocampa rutilicornis

• UBRAJAJU SE U NAJVAŽNIJIE ŠTETNIKE ŠLJIVE • ODRASLE SU DUGE 4,5-5,5 mm, RASPONA KRILA OKO 12 mm • TIJELO IM JE SJAJNO CRNE ILI ŽUTE BOJE

• PAGUSJENICE IMAJU IZDUŽENO TIJELO, SVJETLOŽUĆKASTE BOJE, IMAJU 3+7 PARI NOGU, NARASTU DO 8 mm • PREZIME U TLU KAO LIČINKE, A KRAJEM ZIME SE KUKULJE • IMAGO IZLIJEĆE KOD TEMP IZNAD 10 0 C • OSICE LETE NA ŠLJIVU U VRIJEME CVATNJE • HRANE SE PELUDOM I NEKTAROM

• ŽENKE POLAŽU PO JEDNO JAJE S VANJSKE STRANE NA LISTIĆ ČAŠKE POLUOTVORENIH ILI OTVORENIH CVJETOVA • LEGLICOM ZAREŽU DŽEPIĆ U LISTIĆU I U NJEGA ODLAŽU JAJE • JEDNA OSICA ODLOŽI ČETRDESETAK JAJA • EMBRIONALNI RAZVOJ TRAJE OKO 10 DANA • IZLAZAK LIČINKI ČESTO SE POKLAPA SA ZAVRŠETKOM CVATNJE

• LIČINKA NAJČEŠĆE IZAĐE NA VANJSKU STRANU LISTIĆA ČAŠKE I PREKO NJEGOVOG RUBA UBUŠUJE SE U PLODNICU • PAGUSJENICA IZGRIZA TKIVO PLODA I SJEMENKE • PRELAZI IZ PLODA U PLOD PA JEDNA PSGUSJENICA NAPADNE 4-5 PLODOVA • NAPADNUTI PLODOVI OPADAJU • PAGUSJENICA ZAVRŠI RAZVOJ ZA 15-20 DANA TE PADNE ZAJEDNO SA ZADNJIM PLODIĆEM U KOJEM SE NALAZILA ILI SE U TLO SPUŠTA PO NITI • ZAVLAČI SE U TLO NA PREZIMLJAVANJE

•

SUZBIJANJE

• SE PROVODI INSEKTICIDIMA U VRIJEME POČETKA IZLASKA PAGUSJENICA IZ JAJA, TAJ SE ROK NAJČEŠĆE POKLAPA SA ZAVRŠETKOM PUNE CVATNJE I S POČETKOM OPADANJA LATICA • U VRIJEME CVTNJE ZABRANJENA JE PRIMJENA INSEKTICIDA OPASNIH ZA PČELE • OD INSEKTICIDA MOGU SE KORISTITI:Fosalon, Endosulfan, Triklorfon, Deltametrin, Alfacipermetrin; diazinon, dimetoat, fention.

• PRSKANJE TREBA PROVODITI TAKO DA BI SREDSTVO ŠTO BOLJE POKRILO LISTIĆE ČAŠKE

ŠLJIVIN MOLJAC

Yponomeuta padellus

• PREZIME KAO GUSJENICE PRVOG STADIJA U JAJNOM LEGLU • TO SE LEGLO NALAZI NA GRANAMA, A SASTOJI SE OD 20-80 JAJA POLOŽENIH JEDNO DO DRUGOG POPUT CRIJEPA NA KUĆI I POKRIVENIH SIVKASTOM PREVLAKOM

• NA PROLJEĆE KOD TEMPERATURE VEĆE OD 14 0 C IZLAZE GUSJENICE I POČINJU SE HRANITI PRVO LISNIM PUPOVIMA A ZATIM LIŠĆEM • ORGANE KOJE NAPADAJU OBAVIJU PREĐOM • RAZVOJ TRAJE DO KRAJA SVIBNJA KAD GUSJENICE NARASTU DO 20mm

• GUSJENICE SU ŽUTOZELENE, SIVKASTE ILI ŽUĆKASTE BOJE S CRNIM TOČKAMA • ŽIVE ZAJEDNIČKI U PAUČINASTIM GNIJEZDIMA – ZAPRETCIMA KOJI POD KRAJ RAZVOJA OBUHVAĆAJU ČITAVE GRANČICE • U ZAPRETCIMA SE KUKULJE U BIJELIM PROZIRNIM KOKONIMA • LEPTIRI SE JAVLJAJU U LIPNJU I SRPNJU, KATKAD I KASNIJE • ODLAŽU JAJA NA VOĆKE

•

SUZBIJANJE

• ZIMSKIM PRSKANJEM VOĆAKA ORGANOFOSFORNIM INSEKTICIDIMA • U VRIJEME VEGETACIJE SKIDANJEM I UNIŠTAVANJEM ZAPREDAKA ZAJEDNO SA GUSJENICAMA I TRETIRANJEM VOĆAKA INSEKTICIDIMA NA OSNOVI Klorpirifosmetila, Diazinona, Diklovosa, te Piretroidima • BIOINSEKTICIDIMA:

Bacillus thuringiensis

• VAŽAN JE PRIRODNI NEPRIJATELJ

Ageniaspis fuscicollis

ŠLJIVIN PRELAC

Orgyia antiqua

• JAVLJA SE POJEDINAČNO KAO ŠTETNIK RAZNIH VRSTA VOĆAKA I UKRASNOG DRVEĆA • ŽENKA NE LETI JER IMA ZAKRŽLJALA KRILA • GUSJENICA JE SIVA, S CRVENOŽUTIM I BIJELIM PRUGAMA S ČETKICOM DLAČICA NA HRPTU PRVA ČETIRI SEGMENTA ZATKA

• PREZIME JAJA • U SVIBNJU GUSJENICE IZGRIZAJU LIŠĆE VOĆAKA • LEPTIR SE JAVLJA U LIPNJU • KONCEM SRPNJA I U KOLOVOZU JAVLJAJU SE GUSJENICE DRUGE GENERACIJE • LEPTIR TE GENERACIJE JAVLJA SE U RUJNU TE ODLAŽE JAJA KOJA PREZIME

•

SUZBIJANJE

• SEKSUALNIM ATRAKTANTIMA (METODA KONFUZIJE) • BIOLOŠKO SUZBIJANJE • KEMIJSKO SUZBIJANJE DOK SE GUSJENICE NALAZE U DRUGOM ILI NAJKASNIJE TREĆEM STADIJU RAZVOJA • INSEKTICIDI NA BAZI Klorpirifosetila, Triklorfona, Deltametrina, Alfacipermetrina i drugi

ŠLJIVINA ŠTITASTA UŠ

Pharthenolecanium /Eulecanium/ corni

• KAO I KOD BRESKVE

GLJIVIČNE BOLESTI ŠLJIVE

• PLAMENJAČA ŠLJIVE

Polystigma rubrum

• RĐA ŠLJIVE

Puccinia pruni spinosae = sin. Tranzschelia pruni spinosa

• • ROGAČ ŠLJIVE

Taphrina pruni

• VJEŠTIČINA METLA

Taphrina insititae

• SIVA PJEGAVOST LISTA

Phyllosticta prunicola ŠUPLJIKAVOST LISTA Clasterosporium carpophilum

PLAMENJAČA ŠLJIVE

Polystigma rubrum

• JAVLJA SE NALIŠĆU U OBLIKU NARANČASTIH PJEGA • LIST UNUTAR PJEGE ZADEBLJAO • TIJEKOM LJETA LIŠĆE SE SUŠI I OPADA • STABLA SLABE • PLODOVI OSTAJU SITNI • TIJEKOM JESENI OGOLJELA STABLA PONOVNO CVJETAJU I LISTAJU

•

BIOLOGIJA

• RAZLIKUJEMO SAPROFITSKU FAZU U ZARAŽENOM OTPALOM LIŠĆU (PERITECIJE SA ASKUSIMA I ASKOSPORAMA) I • PARAZITSKU FAZU TIJEKOM VEGETAVIJE (PIKNIDI SA PIKNOSPORAMA) • U PROLJEĆE IZ PERITECIJA ASKOSPORE VRŠE PRIMARNU INFEKCIJU AKO SU FIZIOLOŠKI ZRELE, AKO SU STROME DOBRO NATOPLJENE KIŠOM ILI ROSOM NAJMANJE 1 SAT I AKO JE TEMPERATURA NAJMANJE 10 0 C • ASKOSPORE KLIJU AKO SU VITALNE; AKO SE NALAZE U KAPI VODE NAJMANJE 60 min PRI TEMP. 11-18 0 C • LJETI NEMA SEKUNDARNE ZARAZE

•

SUZBIJANJE

• PROTIV PLAMENJAČE DOVOLJNA SU DVA PRSKANJA • PRVO PO ZAVRŠETKU CVATNJE • DRUGO 3-4 TJEDNA NAKON PRVOG • OD FUNGICIDA KORISTE SE: Captan WP-50, Radocineb ili Mankozeb

RĐA ŠLJIVE

Puccinia pruni spinosae = sin. Tranzschelia pruni spinosa

• JAVLJA SE I NA VRSTAMA IZ PORODICE

Prunoideae

• ŠTETAN SAMO ZA ŠLJIVU • JAK NAPAD UZROKUJE JAKU DEFOLIJACIJU

•

SIMPTOMI

• BOLEST SE JAVLJA U SRPNJU • ZNACI OBOLJENJA JAVLJAJU SE NA LISTU U OBLIKU SITNIH, POLIGONALNIH ŽUTO LIMUNASTIH PJEGA PROMJERA 1-2 mm • NA NALIČJU JAVLJAJU SE UREDOSORUSI RĐASTE BOJE SA VELIKIM BROJEM UREDOSPORA KOJE RAZNOSI VJETAR • KRAJEM LJETA PRESTAJE FORMIRANJE UREDOSPORA I POČINJE FORMIRANJE TELEUTOSPORA

•

BIOLOGIJA

• TELEUTOSPORE PREZIME U OTPALOM LIŠĆU, U PROLJEĆE KLIJU U BAZID S BAZIDOSPORAMA • BAZIDIOSPORE NOŠENE VJETROM DOSPJEVAJU NA LIST ŠUMARICE • NA LISTU ŠUMARICE SE RAZVIJAJU ECIDIJE S ECIDIOSPORAMA NA DONJOJ STRANI LISTA • ECIDIOSPORE , TAKOĐER NOŠENE VJETROM, DOSPIJEVAJU NA LIŠĆE ŠLJIVE, VRŠE ZARAZU I RAZVIJA SE PRVA GENERACIJA UREDOSPORA • • TIJEKOM VEGETACIJE BOLEST SE ŠIRI UREDOSPORAMA

SUZBIJANJE

• FUNGICIDIMA Cineb, Folpet I TO DVA PUTA, PRVO 15.-30. SRPNJA, DRUGO 10.-20. SRPNJA

ROGAČ ŠLJIVE

Taphrina pruni

• ZARAZA JE NA PLODOVIMA • ONI RASTU ZNATNO BRŽE, BRZO ZADEBLJAJU, SJETLOZELENE SU BOJE, PRODUŽE SE I ISKRIVE • KOŠTICA JE ČESTO ZAKRŽLJALA ILI JE UOPĆE NEMA • MESO PLODA SPUŽVAST, POCRNI I ZASUŠI OSTANE VISITI ILI OTPADNE

•

BIOLOGIJA

• GLJIVA PREZIMI U OBLIKU MICELIJA NA GRANČICAMA U OBLIKU HIMENIJA S ASKUSIMA I ASKOSPORAMA NA POVRŠINI ROGAČA (SPORE MOGU OSTATI NA KORI DO SLIJEDEĆEG PROLJEĆA I IZVRŠITI ZARAZU ZAMETNUTIH PLODOVA) ILI ISPOD LJUSKICA PLODOVA •

SUZBIJANJE

• Cu PREPARATIMA PRIJE KRETANJA VEGETACIJE I AKO SE OBAVLJA TRETIRANJE PROTIV PLAMENJAČE

VJEŠTIČINA METLA

Taphrina insititae

• NA STABLU ŠLJIVE RAZVIJAJU SE U KROŠNJI TIPIČNE “VJEŠTIČINE METLE” ISTE KAO I NA TREŠNJI OD

Taphrina cerasi

• POJAVA NIJE ČESTA • BIOLOGIJA I SUZBIJANJE KAO KOD

Taphrina cerasi

SIVA PJEGAVOST LISTA

Phyllosticta prunicola

• NA LISTOVIMA SITNE OKRUGLASTE SIVE PJEGE, OBRUBLJENE TAMNIJIM RUBOM • UNUTAR PJEGA NALAZIMO PIKNIDE OKO KOJIH SE STAVARA PLUTASTO TKIVO PA NJEZIN UNUTRAŠNJI DIO ISPADA • I KORA MLADICA MOŽE BITI ZARAŽENA • NA LISTOVIMA SITNE OKRUGLASTE SIVE PJEGE, OBRUBLJENE TAMNIJIM RUBOM • UNUTAR PJEGA NALAZIMO PIKNIDE OKO KOJIH SE STAVARA PLUTASTO TKIVO PA NJEZIN UNUTRAŠNJI DIO ISPADA • I KORA MLADICA MOŽE BITI ZARAŽENA

•

BIOLOGIJA

• GLJIVA PREZIMI U OTPALOM LIŠĆU, GDJE U PIKNIDAMA NASTAJU KONIDIJE KOJE NOŠENE VJETROM UVJETUJU PRIMARNU ZARAZU • KASNIJE SE BOLEST ŠIRI KONIDIJIMA KOJE NASTAJU U PJEGAMA PRIMARNE ZARAZE •

SUZBIJANJE

• NE VRŠE SE DIREKTNE MJERE, NEGO AKO SE ŠLIVA PRSKA PROTIV PLAMENJAČE, DO IZVJESBE MERE ŠTITIMO I OD TE BOLESTI

ŠUPLJIKAVOST LISTA Clasterosporium carpophilum

• DOLAZI KOD NEKIH RINGLO SORTI • NAPADA LISTOVE RIJETKO MLADICE UZROKUJUĆI RAK-RANICE • • NA PLODOVIMA UZROKUJE CRVENO-SMEĐE PJEGE

SUZBIJANJE

• ŠUPLJIKAVOST SE NE SUZBIJA OSIM NA IZRAZITO OSJETLJIVIM SORTAMA • PRSKANJEM PROTIV VAŽNIJIH BOLESTI ŠLJIVE (PLAMENJAČA, RĐA)SUZBIJAJU I TU BOLEST ILI BAR SMANJUJU ZARAZU

VIRUSNE BOLESTI ŠLJIVE (VIROZE)

ŠARKA ŠLJIVE

Prunus virus 7, Marmor cerasi

• PRVENSTVENO NAPADA ŠLJIVU • SIMPTOMI SE UOČAVAJU NA LISTU I PLODU • NA LISTOVIMA RAZBACANE KLOROTIČNE PJEGE, POJEDINAČNO ILI U SKUPINAMA • PJEGE SU UOČLJIVE U SVIBNJU I LIPNJU

• NA PLODOVIMA SE UOČAVAJU ISPUPČENJA I UDUBLJENJA U OBLIKU MREŽE POLUKRUŽNOG ILI PRSTENASTOG OBLIKA • ISPOD TIH PROMJENA DOLAZI DO NEKROZE TKIVA, MESO POPRIMA SMEĐU BOJU I PONEKAD U NJEMU NALZIMO KAPI SMOLE • NA KOŠTICAMA VEĆINOM OKRUGLE LJUBIČASTE PJEGE

• • PLODOVI SU LOŠIJI ZA JELO, PRERADU I SUŠENJE

BIOLOGIJA

• VIRUS SE PRENOSI.

- LISNIM UŠIMA - CIJEPLJENJEM PLEMKAMA UZETIH SA ZARAŽENIH STABALA - UMNAŽANJEM ŠLIVE IZDANCIMA • INKUBACIJA TRAJE RELATIVNO DUGO • ŠIRENJE VIRUSA U VOĆKI JE ZNATNO DUGOTRAJNIJE • OSJETLJIVE SORTE ZAMJENITI TOLERANTNIJIM