Transcript Primijenjena geol\.9-GEOL\. ZASTITA OKOL

GEOLOGIJA ZAŠTITE OKOLIŠA
Primjena geologije u zaštiti okoliša
 Geološke karte zaštite okoliša
 svaka izrada ovakve karte je prognoza i upozorenje na
moguće "havarije"
 geolozi sudjeluju u projektima zaštite okoliša
 s obzirom da sve vode u prirodnoj cirkulaciji ostaju neko
vrijeme bilo na površini, bilo u podzemlju - prvenstveno zaštititi
površinske i podzemne vode!
Vode mogu biti zagađene:
 1) ispuštanjem opasnih i nepročišćenih voda iz industrijskih
postrojenja, kanalizacija… u podzemlje ili u površinske vode
 pr. tvornica celuloze u Plaškom (ispuštanje nečistoće u podzemlje)
 2) posredno u vidu odlaganja krutog otpada - uključuje razna
skladišta, smetlišta, garaže…
 tijekom 1. hidrološkog ciklusa dolazi do ispiranja i otapanja
krutog otpada i odnošenja nečistoća u tlo
 onečišćene oborine
 3 RAZLIČITA TIPA TERENA:
 1. tereni podložni samo površinskom zagađenju
 2. tereni podložni pretežno podzemnom zagađenju
 3. tereni podložni površinskom i podzemnom zagađenju
 1) tereni podložni samo površinskom zagađenju
 tereni od vodonepropusnih stijena (glina, lapor, škriljavci i dr.
metamorfiti, eruptivi)
 zagađenje ne prodire duboko; mehanička ili kemijska zagađenja
ostaju na mjestu ili se prenose gravitacijski (površinskim vodama)
 u kartama za takve terene treba označiti: izvore i tokove;
površinske i podzemne razvodnice
 pr. ako nepropusno područje na rubovima ima izvore - vode
onečišćene iz okolnog područja!
 2) tereni podložni pretežno podzemnom zagađenju
 pretežno vapnenci i dolomiti - fizička i kemijska zagađenja lako i
brzo otječu u podzemlje

hidrološka godina (npr. 15.7. jedne godine do 15.7. slijedeće godine)
 transport onečišćenja je vezan uz podzemne vode - rijetko nastaje
"krška bujica" koja može transportirati onečišćenja
 u kršu se vode kreću kanalima, šupljinama i nema filtracije (ako vode
uđu onečišćene, onečišćene će i istjecati!)
 neophodno je poznavati vodne veze: ponor - izvor; nema zapreka
zagađenju - zagađene vode se opet pojavljuju na površini
 zaštita izvora - zaštita cijelog sliva
 u kartama - označiti: stalne i povremene površinske tokove, izvore,
ponore, estavele, jezera, podzemne vode, generalne smjerove
otjecanja, površinske i podzemne razvodnice
 pr. zona veze rijeke i zaobalja - pokušati odrediti na temelju geoloških
podataka
 zaštita vode u kršu je komplicirana!!!
 3) tereni podložni i površinskom i podzemnom
zagađenju
 tereni od klastičnih nevezanih sedimenata, uglavnom od
šljunka i pijeska s ulošcima glina
 tereni s primarnom poroznošću i vodopropusnošću - onečišćenja
vodom lako prodiru u podzemlje
 filtracijom se otklanjaju fizička onečišćenja, a biokemijskim
procesima kemijska onečišćenja
2 tipa takvih terena:
 1. - podzemlje "hrani" rijeku - zagađenja koja uđu u rijeku uglavnom se
nalaze u vodotoku; onečišćenje se može filtrirati prije ulaska u rijeku
 2. - pr. Sava - Zagreb - rijeka "hrani" podzemlje zagađenje s površine neće ući u rijeku, ali će zagađenje
iz rijeke ući u podzemlje
 u kartu treba ucrtati: razvodnice, hidroizohipse, koeficijente
filtracije i sve postojeće prirodne ili bušene bunare
 autopurifikacija (samopročišćavanje) - kod nas još nema
sistematskih istraživanja na tom području!
 Kako grafički predočiti utjecaj onečišćenja?
 potrebno naglasiti:
 1. svojstva područja na kojem će se budući zagađivač nalaziti
 2. mehanizam transporta zagađivača (koncentrirano, difuzno,
kroz krš, ...)
 3. obilježja područja u kojem će se zagađenje opet pojaviti
 planiranje / projektiranje - mora biti u početnoj fazi, a ne kad je
već došlo do zagađenja ili kad je neki objekt koji može biti izvor
zagađenja već izgrađen
Nekoliko vidova zaštite okoliša
 1. ZAŠTITA POVRŠINA
 cilj je zaštititi i što duže održati prirodna obilježja
 u Hrvatskoj postoje 2 tipa područja:
 1. nizinsko područje - u podini stijene, a u krovini plodno tlo
 sačuvati tlo od erozije
 očuvati vegetaciju na tlu
 pr. područje rijeke Arno u Italiji - naseljavanje ljudi, sječa šuma,
poplavljivanje Firence
 karta - označiti područja podložna erozijskim devastacijama
 2. krško područje - nema debelog pokrova (tla)
 sječa šuma remeti prirodne odnose - ogoljivanje tla
 pr. Velebit: JZ strana - gola; SI strana - pošumljena
 2. ZAŠTITA VODA
 opasnost od otpadnih voda (bilo da se radi o površinskim ili
podzemnim vodama)
 3. ODLAGALIŠTA OTPADA
 2 tipa otpada: 1) konvencionalni; 2) posebni
 1) konvencionalni
 smetlišta - pri izgradnji je važna vodopropusnost trena
 vodopropusna područja - svakodnevno, tjedno, mjesečno,
godišnje.... ispiranje i prenošenje nečistoća u drugom obliku na
drugo mjesto
 zabranjena smetlišta na tim područjima
 pr. otoci - vodopropusne naslage - odlaganje otpada na
mjesta gdje će šteta biti najmanja
 kopno - odlaganje na vodonepropusnim terenima gdje se
može kontrolirati otjecanje vode
 Zagreb - odlagališta na terenima primarne poroznosti
 rješenje: 1. dio tog aluvija isključiti iz vodoopskrbe
2. pročišćavanje - staviti filtere

2) posebni otpad
 od kemijskog do atomskog (radioaktivnog)
 poseban tretman - mišljenja različitih znanosti; fizika, kemija,
geologija
 Hrvatska - aktualno pitanje radioaktivnog otpada - sigurno
pohranjivanje je u betonskim sarkofazima u eruptivima koji su
tektonski stabilni
 veliki problem i neodgovornost - pohranjivanje takvog otpada u
more!