Transcript Zagrebačka škola crtanoga filma, Stipe Brajković

Zagrebačka škola
CRTANOG FILMA
napravio Stipe Brajković 8.a
• Zagrebačka škola crtanog filma pojam je za
školu animacije koja donosi iskorak novog
naraštaja zaljubljenika u pokrenuti crtež s
novom koncepcijom animiranog filma
polovicom 50-ih
unutrašnjost škole
• U jednoj knjizi o ovoj
školi ,,Z is for Zagreb’’,
filmski kritičar Robert
Holloway ovo prvo
razdoblje (1957.-1962.)
naziva ,,zlatnim
razdobljem’’ Zagrebačke
škole crtanog filma
• Tradiciju animiranog filma u Hrvatskoj započeo
je Sergij Tagatz 1922. snimajući dvije
animirane reklame, zatim se tradicija nastavlja
u Školi narodnog zdravlja
• Nakon 1945. braća Neugebauer uspješno
snimaju prve filmove i usmjeravaju rad na
animiranom filmu prema diznijevskom
konceptu
Walter N.
Norbert N.
• 1954.-1955. Nikola Kostelac i Dušan Vukotić
rade 13 kratkih animiranih filmova u kojima je
zbog nedostatka novca uvedena plošnost,
dvodimenzionalnost i geometričnost likova što
definitivno raskida s diznijevskim konceptom.
Grafički pojednostavljene i reducirane forme
crteža i likova donijele su i drukčiji pokret.
Kretanje takvih likova postaje izražajnije. Broj
crteža reduciran je s 12 – 15 tisuća na 4 - 5
tisuća
• Školu je nemoguće promatrati
odvojeno od događaja u
likovnim umjetnostima (kao
EXAT) ili zbivanja na području
istraživanja zvuka. U EXAT-u
sudjeluju B. Bernardi, V. Kristl,
Z Bregovac i mnogi drugi od
kojih se najviše isticao
najspektakularniji i
najnepredvidljiviji autor V.
Kristl sa svojim animiranim
filmovima.
V. Kristl
• Za daljnji razvitak Zagrebačke škole crtanog
filma važna je 1957. kada nastaju djela: Ipak se
kreće (Dragutin Vunak), Cowboy Jimmy i
Čarobni zvuci (Dušan Vukotić), Strašilo
(Vatroslav Mimica), Susret u snu, Premijera i
Na livadi (Nikola Kostelac)
Cowboy Jimmy
• 1958. godina obilježena je snimanjem trinaest
novih crtanih filmova od kojih je sedam
prikazano na festivalu u Cannesu: Cowboy
Jimmy, Čarobni zvuci, Abra kadabra, Strašilo,
Samac, Premijera i Na livadi.
SAMAC
• Animirani film Samac
(Vatroslav Mimica) pokazuje
univerzalne i egzistencijalne
probleme suvremenog
čovjeka sukobljenog sa
civilizacijskim dostignućima,
koja prijete uništenju
temeljnih ljudskih vrijednosti,
intimnog svijeta, ljubavi, želja
i snova
INSPEKTOR SE VRATIO KUĆI
• U ovom animiranom filmu
Vatroslav Mimica tehnikom
kolaža radi scenografiju
dijelovima stakla, kartona, i
isječcima fotografija koji
zamjenjuju realni prostor i
okolinu. Na taj način
uništava logiku prostora i
omogućuje da se lik
inspektora slobodnije kreće
Vatroslav Mimica
MALA KRONIKA
• U animiranom kolaž filmu Mala kronika
(Vatroslav Mimica) dijelovi strojeva i
mehanizama stvaraju prostor u kojem slijepac
i pas pokušavaju preživjeti. Zagušuje ih taj
bešćutni svijet otpadaka i na kraju ostaje
stvarna krvava mrlja
KONCERT ZA MAŠINSKU PUŠKU
• U parodiranju kriminalističke teme u ovom filmu
(Dušan Vukotić), kretanje likova svedenih na
jednostavne karikature, dvodimenzionalni dijelovi
scenografije, linearna kretanja likova i
scenografska rješenja grada stvaraju bogatu
vizualnu strukturu filma
SUROGAT
• Surogat je vrhunac Vukotićeva koncepta
animiranog filma. Vješto odabrana tema,
neočekivani gegovi, originalno koncipirana
figura glavnog lika i duhoviti obrati čine ovaj
film savršenim i do kraja osmišljenim
modelom. Surogat je prvi animirani film izvan
SAD-a koji je dobio Oscara 1962., te je još
uvijek najbolji hrvatski animirani film
ŠAGRENSKA KOŽA
• Film Vladimira Kristla karakterizira stalna
izmjena slikarskih tehnika, gust tamni teški
namazi uljene boje, secesijski crtež, stilizirane
figure, suprotstavljenost i kontrast svijetlih i
tamnih površina i igra numeričkih vrijednosti.
Sve zajedno daje veličanstveni rezultat i
neponovljivo filmsko djelo
DON KIHOT
• U filmu su svi likovi svedeni na kvadratiće,
krugove i polukrugove, te u pojedinim
sekvencama gdje se likovi gomilaju gube
geometrijsku čistoću. Samo su detaljno
napravljeni Don Kihot i njegov sluga. Kristl tu
ukida fabulu i odriče se čitljivosti oblika. Ovo
djelo ostaje neponovljivo i otvara novi put u
animacijskom istraživanju
• Holloway u drugoj fazi škole
koju naziva ,,gegmeni’’
(polovica 60-ih do kraja 70-ih)
uspoređuje animirana djela
Borivoja Dovnikovića, Pavla
Štatlera, Zlatka Boureka i
mnogih drugih sa nijemom
američkom komedijom i
njezinim junacima.
Holloway
• Napuštanje slikarskih struktura i opredjeljenje
za oživljene crteže, napuštanje velikih tema,
kraći filmovi, okretanje malom čovjeku,
duhovitosti, igri naglašenije su nazočni i
predstavljaju temeljne karakteristike ove
druge faze Zagrebačke škole crtanog filma
PROFESOR BALTAZAR
marka sa likom
Profesora Baltazara
• Hrvatska animirana
humoristična serija snimana
od 1967. do 1971. godine
čiji je autor Zlatko Grgić.
Serija je do danas ostala
jednim od najuspješnijih
projekata ove škole. Serija
govori o simpatičnom
znanstveniku koji riješava
probleme uz pomoć mašte.
• Pojava novih generacija autora najavljuje
drukčiju školu koja će uz osnivanje zasebnog
studija animiranog filma na Akademiji likovne
umjetnosti oživjeti njezinu jedinstvenu
tradiciju i vratiti je u tokove svjetske animacije
KRAJ
Oscar za film Surogat