Transcript 16 uvod u program

Excel 2007
Uvod u program
© S. Šutalo i D.Grundler, 2009.
Obrada brojčanih podataka
 Pri ručnom računanju s mnogo podataka moguće su
različite poteškoće:
 velika vjerojatnost pogreške tijekom rada,
 mukotrpno pronalaženje pogrešaka,
 nepreglednost i nečitkost,
 izrada grafikona u potpunosti odvojena od
računanja,
 velik gubitak vremena.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
2
Programi za tablično računanje
 Uporabom računala i programa za tablično računanje
izbjegava se većina prethodno navedenih poteškoća:
 računa se jednostavno i djelotvorno uporabom
formula i funkcija,
 podaci se lako mjenjaju i brzo se ispravljaju
pogrešake,
 grafički se prikazi stvaraju jednostavno i usko su
povezani s brojčanim podacima.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
3
Microsoft Excel
 Najpoznatiji program za tablično računanje je
program Excel, tvrtke Microsoft.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
4
Pokretanje programa
 Program Excel pokreće se kao i svi drugi programi
koji rade s operacijskim sustavom Windows.
 Korisnik će odabrati onaj način koji je njemu
najprihvatljiviji. Birat će:
 Start/All Programs/Microsoft Office/Excel
ili
 dvokliknuti na ikonu Excela
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
.
5
Radna knjiga
 U programu Excel se nova datoteka uobičajeno
naziva radna knjiga (engl. book).
 Zadani datotečni format za Excel radnu knjigu je
Office Excel 2007 XML format
(temeljen na XML-u; engl. Extensible Markup Language).
 Ovaj format, u odnosu na formate prethodnih inačica
Excela stvara manje datoteke i omogućuje bolji
oporavak oštećenih datoteka.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
6
Manje zauzeće memorije
 Datoteka AM
jednom je
pohranjena u
Excelu 2003, a
drugi put u
Excelu 2007.
 Razlika u
veličini lako je
uočljiva.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2008.
2009.
7
Nova datoteka
Vježba 1.
 Novootvorenu datoteku pohraniti u mapu Za tablice
koja je stvorena na radnoj površini.
 Naziv datoteke neka je jednak vlastitom prezimenu.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
8
Spremanje datoteke
 Novootvorena
se datoteka
sprema na
izabrano mjesto
odabirom gumba
MS Office, a
zatim naredbe
Spremi kao.
1
3
2
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
9
Spremanje datoteka
U okviru Spremi u bira se
mjesto spremanja.
1
U velikom se okviru nalazi popis
sadržaja izabranog memorijskog
medija ili mape.
2
3
U okvir
Naziv
datoteke
treba upisati
naziv.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2008.
2009.
10
Spremanje datoteka
 Program Excel nudi nekoliko raznih formata datoteka.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2008.
2009.
11
Nova datoteka
 Ako se odabere oblik Radna knjiga programa Excel,
nova datoteka dobiva nastavak *.xlsx
 Pohranom nastaje ikona ovakva oblika:
Napomena: datoteke starijih inačica Excela imaju nastavak *.xls.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
12
Prozor programa Excel
Vježba 2.
 Uz pomoć upravo stvorene datoteke upoznati glavne
dijelove prozora programa Excel i njihove funkcije.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
13
Prozor programa Excel
Alatna traka za brzi pristup
Gumb MS
Office
Vrpca
radno
područje
Traka stanja
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
14
Vrpca – glavne kartice
 Vrpca se sastoji od kartica koje su organizirane
prema zadacima kojima su namijenjene.
 Glavne kartice su: Polazno, Umetni, Izgled stranice,
Formule, Podaci, Pregled, Prikaz.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
15
Kartice - grupe
 Svaka se kartica sastoji od nekoliko grupa koje glavni
zadatak rasčlanjuju na podzadatke.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
16
Naredbeni gumbi
 U svakoj se grupi nalaze naredbeni gumbi koji
pokreću naredbe ili prikazuju izbornike naredbi.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
17
Naredbeni gumbi
 Za grupu se može, odgovarajućom oznakom, otvoriti
pripadajući dijaloški okvir.
Oznaka za pokretanje
dijaloškog okvira.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
18
Naredbeni gumbi - pomoć
 Ako korisnik ne zna čemu služi neki od naredbenih
gumba, dovoljno je na njemu zadržati kazalo miša i
pokazat će se pomoć.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
19
Kontekstne kartice
 Osim uobičajenih kartica, postoje i kontekstne kartice
koje se pojavljuju samo kada su potrebne za zadatak
koji se trenutno izvodi ili objekt s kojim se trenutno
radi.
Kartica – Oblik (Alati slike)
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
20
Kontekstne kartice
 Odgovarajuće kontekstne kartice se pojave ovisno o
kontekstu (odnosno, o objektu s kojim se radi i onome
što se radi).
 Može se pojaviti jedna ili više kontekstnih kartica.
Kartica – Oblik (Alati za crtanje)
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
21
Gumb MS Office
 Gumb MS Office otvara
izbornik koji nudi
naredbe za rukovanje
datotekama.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
22
Alatna traka za brzi pristup
 Ova se traka nalazi na vrhu prozora programa i daje
mogućnost brzog pristupa alatima koji se često rabe.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
23
Alatna traka za brzi pristup
 Alatnu traku za brzi
pristup može se
prilagoditi
dodavanjem naredbi
ili uklanjanjem
suvišnih naredbi.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
24
Minimiziranje prikaza vrpce
 Ovaj izbornik nudi i
mogućnost
minimiziranja prikaza
vrpce.
 Iz izbornika alatne trake
za brzi pristup treba
birati:
 Minimiziraj vrpcu.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
25
Minimiziranje prikaza vrpce
 Posljedica:
 Prikaz vrpce se vraća istim postupkom!
 Prikaz vrpce je moguće minimizirati i dvoklikom na
naziv trenutno aktivne kartice.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
26
Alatna traka za brzi pristup
 U alatnu je traku za brzi pristup moguće dodati nove
naredbene gumbe.
 Potrebno je pokrenuti izbornik alatne trake za brzi
pristup pa birati:
 Više naredbi...
 a zatim naredbu Prilagodba.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
27
Dodavanje naredbenog gumba
Treba birati naredbu
čiji se naredbeni
gumb želi dodati, a
zatim pritisnuti Dodaj.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
28
Uklanjanje naredbenog gumba
 Naredbeni se gumb uklanja pozivom kontekstualnog
izbornika (desni klik mišem), a zatim biranjem
naredbe Ukloni s alatne trake za brzi pristup.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
29
Traka stanja
 Traka stanja se nalazi u dnu prozora i prikazuje:
 informacije o aktivnoj datoteci,
 gumbe za promjenu prikaza,
 klizač za promjenu uvećanja.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
30
Traka stanja
 U traku stanja se mogu
dodati ili iz nje ukloniti
stavke.
 Potrebno je pozvati
kontekstualni izbornik
na traku stanja (desni
klik) pa birati željeno.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
31
Radno područje
ćelija
redak
stupac
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
32
Radno područje
 Radno područje svakog radnog lista sastoji se od
stupaca i redaka.
 Redci su označeni
brojevima
(više od milijun).
 Stupci su označeni
slovima
(max 16.384
od A do XFD).
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
33
Radno područje
 Presjecište retka i stupca naziva se ćelija.
 Aktivna ćelija je uvijek označena debljim rubom.
 Svaka ćelija ima jedinstvenu adresu (referencu) koja
se sastoji od pripadajućeg naziva stupca i broja retka
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
34
Prozor programa Excel
 Osim do sada spomenutih dijelova prozora, prozor
programa Excel sadrži i dvije nove trake. To su:
 traka formula,
 traka kartica radnih listova.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
35
Prozor programa Excel
Traka formula
Traka kartica
radnih listova
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
36
Traka formula – okvir Naziv
 U lijevom dijelu trake formula nalazi se okvir Naziv.
 U okviru Naziv prikazuje se jedinstvena adresa
(referenca) aktivne ćelije.
Okvir
Naziv
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
37
Traka formula
 Čim počne unos podataka u ćeliju, prikazuju se gumbi
za otkazivanje, potvrdu i umetanje funkcija.
 U nastavku je glavni dio trake formula koji omogućava
unos i uređivanje vrijednosti (ili formula) u ćelijama.
glavni dio
trake
formula
gumbi za
otkazivanje
i potvrdu
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
38
Radni list
 Svaka se radna knjiga sastoji od radnih listova.
 Radni list je osnovni dokument za spremanje
podataka i rad s podacima.
 Broj radnih listova se može proizvoljno mijenjati
(radni se listovi mogu uklanjati i dodavati prema
potrebi).
Napomena: radni se list naziva i proračunska tablica.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
39
Traka kartica radnih listova
gumbi za
pomicanje
kartica radnih
listova
kartice radnih
listova
kartica aktivnog
radnog lista
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
40
Navigacija po radnim listovima
 Za navigaciju po karticama radnih listova mogu se
rabiti odgovarajući gumbi.
prvi radni
list
posljednji
radni list
novi radni
list
 Da bi radni list postao aktivan dovoljno je kliknuti na
karticu željenog radnog lista.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
41
Radni listovi
 Radni se listovi mogu umetati,
premještati, kopirati, brisati, može
im se mijenjati naziv.
 Najjednostavnije je to obaviti
pozivom kontekstualnog izbornika
(desni klik mišem) na područje
kartica radnih listova te odabirom
naredbe.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
42
Radni listovi – Preimenuj, Premjesti
 Za promjenu naziva radnog lista dovoljno je
dvokliknuti na njegovu karticu, pa upisati novi naziv.
 Radnim se listovima može promijeniti poredak tako
da se uz pritisnuti lijevi gumb miša kartica željenog
lista povuče mišem s jednog na drugi položaj.
Napomena: ove se radnje mogu izvršiti i odabirom odgovarajućih naredbi iz
kontekstualnog izbornika.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
43
Rad s radnim listovima
Vježba 3.
 Umetnuti novi radni list.
 Preimenovati radne listove i dati im nazive prvi,
drugi, treći, četvrti.
 Obrisati radni list prvi.
 Promijeniti redosljed radnih listova tako da četvrti
dođe na prvo mjesto.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
44
Zatvaranje datoteke
 Datoteka se zatvara odabirom gumba MS Office, a
zatim naredbe Zatvori.
Vježba 4.
 Zatvoriti datoteku.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
45
Otvaranje postojeće datoteke
 Postojeća se datoteka otvara dvoklikom na njenu
ikonu.
ili
 gumb MS Office.
 iz izbornika birati:
 Otvori.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
46
Otvaranje postojeće datoteke
U okviru Pogledaj u bira se mjesto na
kome je datoteka pohranjena.
1
2
3
U velikom okviru treba
označiti datoteku.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2008.
2009.
Birati Otvori.
47
Otvaranje postojeće datoteke
Vježba 5.
 Ponovo otvoriti dokument koji ima naziv vlastitog
prezimena.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
48
Prikazi datoteke
 Excel datoteku može prikazati u tri prikaza:
 Normalno,
 Izgled stranice,
 Pregled prijeloma stranice.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
49
Normalno
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
50
Izgled stranice
 Prikaz Izgled stranice je koristan za brzu prilagodbu
radnog lista prije ispisa.
 Omogućava stvaranje i nadzor izgleda radnih listova.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
51
Izgled stranice
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
52
Pregled prijeloma stranice
 Prikaz Pregled prijeloma stranice omogućava brzu
prilagodbu prijeloma stranice.
 Ručno umetnuti prijelomi stranice izgledaju kao pune
crte, a automatski umetnuti prijelomi stranice prikazani
su crtkanim crtama.
 Prikaz je koristan za pregled načina na koji razne
promjene sadržaja utječu na automatske prijelome
stranica.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
53
Pregled prijeloma stranice
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
54
Promjena prikaza
 Prikazi se mogu mijenjati odbirom:
 kartica Prikaz, grupa Prikazi radne knjige, željeni
naredbeni gumb.
1
3
2
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
55
Promjena prikaza
 Prikaz se može promijeniti i odabirom:
 gumba željenog prikaza u desnom dijelu trake
stanja:
Pregled prijeloma
stranice
Normalno
Izgled
stranice
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
56
Promjena prikaza
Vježba 6.
 Mijenjati prikaze datoteke. Razmisliti zbog čega tako
izgledaju.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
57
Odabir ćelija
 Na radnom je listu moguće
odabrati ćelije, retke, stupce
i skupine ćelija.
 Ćelije je moguće postaviti i u
način uređivanja pa odabrati
njihov cjelokupni sadržaj ili
samo dio sadržaja.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
58
Odabir skupine ćelija
 Cijeli stupac ili cijeli redak
odabire se klikom na njegovo
zaglavlje.
 Cijeli se radni list odabire
klikom na za to predviđeno
područje zaglavlja
(ili CTRL+A).
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
59
Skupina ćelija - raspon
 Odabrana se skupina ćelija naziva raspon.
 Raspon se označava adresom ćelije iz gornjeg
lijevog i adresom ćelije iz donjeg desnog kuta
skupine. Između njih se zapisuje znak dvotočke, npr.
A1:F6
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
60
Odabir skupine ćelija
 U primjeru je odabrana skupina ćelija, raspon A3:F7
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
61
Odabir skupina ćelija
 Više skupina ćelija koje
se međusobno ne
dodiruju mogu se
odabrati tako da se pri
označavanju drži
pritisnuta tipka CTRL.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
62
Vrste podataka
 U ćelije radnih listova mogu se unositi razne vrste
podataka.
 Ovisno o tome koja je vrsta podataka unesena s
njima se mogu obavljati samo određene radnje.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
63
Vrste podataka
 Mogu se unositi:
 tekstualni podaci,
 brojčani podaci,
 formule,
 funkcije,
 podaci u obliku datuma i vremena.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
64
Tekst
 Tekst je bilo koja kombinacija slova, brojeva, posebnih
znakova i praznina.
 Tekst se rabi za npr. zaglavlja, naslove ili opis
podataka na radnom listu.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
65
Tekst
Vježba 7.
 Na radni list četvrti, u ćeliju B3 unijeti tekst:
Podaci o učenicima
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
66
Promjena širine stupca
 Već se pri prvom unosu podataka može uočiti da je
ćelija preuska za uneseni tekst.
 Ako se zatim unese podatak u ćeliju C3 prekrit će se
dio sadržaja ćelije B3.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
67
Promjena širine stupca
 Širina stupca se mijenja tako da se pokazivač postavi
na desnu granicu zaglavlja željenog stupca i uz
pritisnutu lijevu tipku miša povuče u željenom smjeru.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
68
Promjena širine stupca
 Širina stupca može se mijenjati i odabirom:
 kartica Polazno, grupa Ćelije, naredbeni gumb
Oblikuj.
1
3
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
2
69
Promjena širine stupca
 Naredbeni gumb Oblikuj
otvara nekoliko naredbi.
 Za promjenu širine stupca
postoje naredbe:
 Samoprilagodi širinu
stupca,
 Širina stupca.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
70
Promjena širine stupca
 Određena širina stupca zadaje se odabirom:
 Širina stupca,
 upisat će željenu širinu.
(2,54cm=72 točke)
(1 točka = 0,353 mm)
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
71
Promjena širine stupca
 Širina stupca se može samoprilagoditi (širina
prilagođena “najduljem” sadržaju) odabirom naredbe:
 Samoprilagodi širinu stupca.
 Isto se može postići ovako:
 dvoklik mišem na desnu granicu zaglavlja
željenog stupca.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
72
Promjena visine retka
 Pokazivač treba postaviti na donju granicu zaglavlja
željenog retka i uz pritisnutu lijevu tipku miša povući u
željenom smjeru.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
73
Promjena visine retka
 Visina retka se može mijenjati
odabirom:
 kartica Polazno, grupa Ćelije,
naredbeni gumb Oblikuj.
 Naredbeni gumb Oblikuj otvara
naredbe za promjenu visine retka:
 Samoprilagodi visinu retka,
 Visina retka.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
74
Promjena visine retka
 Određena visina retka može se zadati odabirom:
 Visina retka,
 upisati željenu visinu.
Napomena: visina retka ovisi o odabranom fontu; npr. za veličinu
fonta 10, visina retka će biti 12,75 točaka.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
75
Promjena visine retka
 Visina retka se može samoprilagoditi (visina
prilagođena “najvišem” sadržaju) odabirom:
 Samoprilagodi visinu retka.
 Isto se može postići:
 dvoklik mišem na donju granicu zaglavlja
željenog retka.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
76
Visina retka i širina stupca
Vježba 8.
 Mijenjati širinu stupca B i visinu trećeg retka na razne
načine.
 Promijenjenu širinu i visinu postaviti na vrijednost
Samoprilagodi.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
77
Komentar
 Komentar je napomena koju se može dodati ćeliji
neovisno o sadržaju te ćelije.
 Napomena će služiti korisniku da ga podsjeti, upozori
i uputi u detaljnije informacije o sadržaju označene
ćelije.
 Komentar ni na koji način ne sudjeluje u računanju niti
utječe na rezultat računanja.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
78
Komentar
 Komentar se dodaje tako da se označi ćelija, a zatim
bira:
 kartica Pregled, grupa Komentari, naredbeni
gumb Novi komentar.
1
3
2
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
79
Komentar
 Tekst komentara treba upisati u tekstualni okvir koji
se otvara nakon odabira naredbe Novi komentar.
 Po završetku pisanja komentara treba kliknuti izvan
okvira komentara.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
80
Komentar
 Mali crveni trokut označava da ćelija sadrži komentar.
 Postavljanjem pokazivača iznad crvenog trokuta
prikazuje se sadržaj komentara.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
81
Komentar
 Pozivom kontekstualnog izbornika (desni klik) na
ćeliju s komentarom, te odabirom naredbe komentar
se može:
 urediti (promijeniti),
 izbrisati,
 načiniti trajno vidljivim.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
82
Komentar
 Komentar se može
uređivati i za to
predviđenim naredbenim
gumbima kartice Pregled,
grupe Komentari.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
83
Komentar
Vježba 9.
 Ćeliji B3 dodati komentar:
šk.god. 2009/10
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
84
Unos teksta
Vježba 10.
 Unijeti tekst prema slici:
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
85
Promjena oblikovanja sadržaja ćelije
 Nakon što se označi, izgled sadržaja ćelije (promjena
oblikovanja), može se mijenjati odabirom:
 kartica Polazno, grupa Font, a zatim
odgovarajući naredbeni gumb.
1
2
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
86
Promjena oblikovanja sadržaja ćelije
promjena
oblika znaka
(engl. font)
promjena
veličine
znaka
povećaj/smanji
veličinu
promjena
stila znaka
promjena
boje znaka
promjena stila
podvlake
promjena
boje ispune
obrubi
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
87
Promjena oblikovanja sadržaja ćelije
 Za grupu Font se može otvoriti pripadajući dijaloški
okvir koji se koristi na uobičajen način.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
88
Mini alatna traka
 Promjenu oblikovanja sadržaja ćelije omogućava i
mini alatna traka.
 Prikazuje se nakon označavanja sadržaja ćelije.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2008.
2009.
89
Obrubi i boja ispune ćelija
 Ćelije je moguće dodatno istaknuti dodavanjem
obruba i boje ispune pozadine.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
90
Obrub ćelije
 Nakon što se označe ćelije obrub se može dodati
odabirom:
 kartica Polazno, grupa Font, a zatim naredbeni
gumb Svi obrubi.
1
3
2
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
91
Obrub ćelije
 Izbornik sadrži naredbe
za npr.:
 odabir cjelokupnog
ili djelomičnog
obruba,
razni
stilovi crte
 boja crte obruba,
 stil crte obruba.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
92
Boja ispune ćelije
 Za dodavanje boje ispune ćelija treba po označavanju
željenog područja ćelija, birati:
 kartica Polazno, grupa Font, a zatim naredbeni
gumb Boja ispune.
1
2
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
3
93
Boja ispune ćelije
 Izbornik nudi niz raznih
postavki vezanih uz
boju ispune ćelija.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
94
Promjena oblikovanja
Vježba 11.
 Naslov:
 Bookman Old Style, 14, jednostruko podcrtano,
boja znakova i boja ispune, kako pokazuje slika.
 Zaglavlja:
 Bookman Old Style, 11, iskošeno (kurziv), boja
znakova, boja ispune i izgled obruba, kako
pokazuje slika.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
95
Promjena oblikovanja
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
96
Visina retka i širina stupca
Vježba 12.
 Podesiti širinu stupca A na Samoprilagodi.
 Podesiti širine stupaca C, E, G na 10.
 Podesiti visine redaka 3, 5, 7, 8, 9, 10 na 24.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
97
Promjene poravnanja
 Sadržaj ćelije može se poravnati u uspravnom i u
vodoravnom smjeru.
Poravnanja u
uspravnom
smjeru
Poravnanja u
vodoravnom
smjeru
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
98
Promjene poravnanja
 Za promjenu poravnanja sadržaja ćelije potrebno je
nakon što se označi željeno, birati:
 kartica Polazno, grupa Poravnanje, a zatim birati
naredbeni gumb željenog poravnanja.
1
3
2
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
99
Promjene poravnanja
Vježba 13a.
 Na radni list drugi, u ćeliju B2 upisati tekst proba.
 Sadržaj ćelije B2 kopirati u ćelije D2 i F2.
 Podesiti širine stupaca B, D, F na 15.
 Podesiti visinu redaka 2 na 42.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
100
Promjene poravnanja
Vježba 13b.
 Sadržaj ćelije B2 poravnati uz vrh ćelije i po desnome
rubu.
 Sadržaj ćelije D2 poravnati uz dno ćelije i po sredini.
 Sadržaj ćelije F2 poravnati po sredini u uspravnom i u
vodoravnom smjeru.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
101
Promjene poravnanja
 Zadane promjene su vidljive na slici:
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
102
Promjene orijentacije ispisa
 Moguće je promijeniti orijentaciju ispisa sadržaja
ćelije:
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
103
Promjene orijentacije ispisa
 Za promjenu orijentacije ispisa sadržaja ćelije
potrebno je nakon što se označi željeno, birati:
 kartica Polazno, grupa Poravnanje, a zatim
naredbeni gumb Orijentacija.
1
3
2
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
104
Promjene orijentacije ispisa
 Naredbeni gumb Orijentacija nudi nekoliko zadanih
usmjerenja ispisa.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
105
Promjene orijentacije ispisa
 Za proizvoljni kut zakretanja
usmjerenja ispisa treba odabrati:
 Oblikuj poravnanje ćelije,
a zatim, u dobivenom okviru, u
odjeljku Usmjerenje, zakrenuti
kazaljku ili upisati brojevnu
vrijednost kuta zakretanja.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
106
Promjene orijentacije ispisa
Vježba 14.
 Sadržaj ćelije B2 kopirati u ćelije C11, D11 i E11.
 Promijeniti orijentacije
ispisa sadržaja ćelija
kako pokazuje slika.
 Sadržaj ćelija poravnati
po sredini u uspravnom
i u vodoravnom smjeru.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
107
Prilagodba sadržaja veličini ćelije
 Pri unosu podataka u ćeliju može se dogoditi da je
sadržaj ćelije predugačak, tj. da ćelija nije dovoljno
široka za taj sadržaj.
 Ponekad nije prikladno promijeniti širinu ćelije u kojoj
je sadržaj jer bi se izgled radnog lista pokvario.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
108
Prilagodba sadržaja veličini ćelije
 Ako promjena širine ćelije kvari izgled radnog lista,
postoje dvije mogućnosti:
 promjena visine ćelije
uz istu širinu,
 promjena veličine
znakova uz istu širinu
i visinu ćelije.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
109
Prilagodba sadržaja veličini ćelije
 Sadržaj se može prilagoditi veličini ćelije tako da se
ćeliji promijeni visina, a da širina ostane ista.
 U tom slučaju tekst (sadržaj ćelije) treba prelomiti.
 Redak se prelama odabirom gumba Prelomi tekst.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
110
Prilagodba sadržaja veličini ćelije
 Sadržaj se može prilagoditi veličini ćelije tako da se
promijeni veličina znakova, a da širina i visina ćelije
ostanu iste.
 Treba otvoriti dijaloški okvir
grupe Poravnanje, pa birati
naredbu Stisni da stane.
2
1
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
111
Prilagodba sadržaja veličini ćelije
Vježba 15.
 U ćeliju G7 upisati tekst Širina ćelije ostat će ista.
 Sadržaj ćelije G7 kopirati u ćelije G5 i G9.
 Na ćeliju G9 primjeniti naredbu Prelomi redak, a na
G5 Stisni da stane.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
112
Prilagodba sadržaja veličini ćelije
 Zadane su promjene vidljive na slici:
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
113
Spajanje ćelija
 Ponekad je pri oblikovanju radnog lista potrebno više
ćelija spojiti u jednu.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
114
Spajanje ćelija
 Više se ćelija može spojiti tako da se ćelije označe i
bira:
 kartica Polazno, grupa Poravnanje, a zatim
naredbeni gumb Spoji i centriraj.
1
3
2
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
115
Spajanje ćelija
Vježba 16a.
 Na radnom listu četvrti, označiti ćelije od A3 do G3,
pa ih spojiti u jednu ćeliju, a sadržaj tako spojenih
ćelija poravnati po sredini u vodoravnom i uspravnom
smjeru.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
116
Spajanje ćelija
Vježba 16b.
 Na radnom listu četvrti, spojti ćelije od C5 do G5.
 Promisliti o poruci upozorenja. Zanemariti upozorenje.
Birati U redu (dio se sadržaja gubi).
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
117
Poništavanje
 Učinjene se radnje mogu poništiti ("korak unatrag")
za vrijeme rada, ali i nakon spremanja radnog lista
(do 100 koraka unazad).
 Poništavanje se pokreće iz alatne trake za brzi
pristup, odabirom gumba Poništi.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
118
Poništavanje
 Za istodobno
poništavanje nekoliko
radnji treba pritisnuti
strelicu pokraj gumba
Poništi, na popisu
odabrati radnje
i kliknuti mišem.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
119
Poništavanje
Vježba 17.
 Poništiti posljednju radnju (sadržaj ćelija od C5 do G5
je opet tu).
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
120
Poništavanje
 Za ponavljanje poništene radnje treba birati Ponovi
poništeno na alatnoj traci za brzi pristup.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
121
Stil ćelija
 Za primjenu nekoliko oblikovanja ćelije u jednom
koraku, na ćelije se može primijeniti stil ćelija.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
122
Stil ćelija
 Stil ćelija je unaprijed definirani skup značajki
oblikovanja poput vrste i veličine fontova, oblika
brojeva, obruba ćelija, boje ispune ćelija.
 Program Excel ima nekoliko ugrađenih stilova ćelija
koji se mogu primijeniti ili izmijeniti, a moguće je
stvoriti i vlastite stilove .
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
123
Stil ćelija
 Za primjenu stila na odabrane ćelije, potrebno je
odabrati:
 kartica Polazno, grupa Stilovi, naredbeni gumb
Stilovi ćelija.
1
3
2
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
124
Stil ćelija
 Iz popisa stilova ćelija treba birati stil:
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
125
Vlastiti stil ćelija
 Vlastiti stil ćelija može se stvoriti tako da se bira
naredbeni gumb Novi stil ćelije nakon čega se otvara
okvir koji omogućava oblikovanje vlastitog stila.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
126
Vlastiti stil ćelija
 U okviru Stil treba birati gumb Oblikovanje.
 Otvara se dijaloški okvir u kome se može podesiti niz
postavki.
 Na kraju, u okvir Naziv stila upisuje se naziv.
3
2
1
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
127
Vlastiti stil ćelija
 Postupak primjene vlastitog stila sličan je primjeni
ugrađenog stila.
 kartica Polazno,
 grupa Stilovi,
 gumb Stilovi ćelija,
 cjelina Prilagođeno,
 naš stil (npr. Sanda).
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
128
Stil ćelija
Vježba 18a.
 Pokrenuti radnu knjigu Primjeri.xlsx, otvoriti radni list
Vježba1.
 Stvoriti vlastiti stil, pohraniti ga pod nazivom Moj stil.
 Za područje zaglavlja (A1:F1) primijeniti jedan od
ugrađenih stilova, a za područje ćelija A2:F11
primijeniti vlastiti stil ćelija naziva Moj stil.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
129
Stil ćelija
 Jedan od mogućih izgleda radnog lista primjenom
zadanih stilova:
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
130
Premještanje i kopiranje radnog lista
 Radni se list može premještati i
kopirati:
 unutar svoje knjige,
 u neku drugu, trenutno
otvorenu knjigu
pozivom kontekstualnog izbornika
na karticu radnog lista i odabirom
naredbe Premjesti ili kopiraj….
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
131
Premještanje i kopiranje radnog lista
 Kod kopiranja i premještanja
radnog lista u drugu, otvorenu
knjigu, potrebno je:
 u okviru U knjigu podesiti
knjigu,
 u okviru Prije lista podesiti
lokaciju u knjizi.
 Kod kopiranja:
 označiti ponudu Stvori
kopiju.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
132
Uklanjanje stila ćelija
 Ako se s odabranih ćelija želi ukloniti stil ćelija
potrebno je po označavanju birati:
 kartica Polazno, grupa Stilovi, naredbeni gumb
Stilovi ćelija, a zatim, stil Obično.
1
2
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
133
Stil ćelija
Vježba 18b.
 Radni list Vježba1 kopirati u radnu knjigu
Primjeri.xlsx
 Kopirani list preimenovati u Vježba2.
 S radnog lista Vježba2 ukloniti postavljene stilove
ćelija.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
134
Stilovi tablica
 Excel sadrži brojne unaprijed definirane stilove tablica
koji se mogu rabiti za brzo oblikovanje tablice.
 Stilovi tablice su profesionalno dizajnirane
kombinacije vrste i veličine fontova, oblika brojeva,
obruba ćelija, boja i uzoraka ispune ćelija.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
135
Stilovi tablica
 Za primjenu stila tablice na odabranu skupinu ćelija,
potrebno je odabrati:
 kartica Polazno, grupa Stilovi, naredbeni gumb
Oblikuj kao tablicu.
1
3
2
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
136
Stilovi tablica
 Iz popisa
stilova tablica
treba birati
stil.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
137
Stilovi tablica
Vježba 19.
 Radni list Vježba2 kopirati u radnu knjigu naziva svog
prezimena.
 Kopirani list preimenovati u Stil.
 Za područje ćelija A1:F11 primijeniti stil tablice po
vlastitom odabiru.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
138
Stilovi tablica
 Jedan od mogućih izgleda tablice primjenom zadanog
stila:
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
139
Kretanje radnim listom
 Korisnik ćeliju može označiti:
 mišem,
 klizačima,
 upisom adrese ćelije u okvir Naziv,
 uporabom tipkovnice.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
140
Kretanje listom uz pomoć tipkovnice
HOME
CTRL  HOME
CTRL  END
krajnje lijeva ćelija tekućeg retka
ćelija A1
krajnje desna i donja ćelija do koje je
korisnik došao unosom sadržaja
CTRL  
s pune na punu ćeliju, a nakon toga na
krajnje desnu ćeliju odabranog retka
CTRL  
s pune na punu ćeliju, a nakon toga na
najdonju ćeliju odabranog retka
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
141