Transcript Document

PowerPoint 2007
Uvod u program
© S. Šutalo i D.Grundler, 2009.
Mediji - multimedija
 Informacije mogu biti u obliku teksta, zvuka,
nepomičnih i pomični slika i dr.
 Mogu se pohraniti ili prenijeti uz pomoć sredstava
koja se nazivaju mediji.
 Ako se informacija predstavlja kombinacijom različitih
medija naziva se multimedijskom informacijom.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
2
Multimedija
 Za razliku od npr. pisanog teksta, multimedija
zaokuplja više ljudskih osjetila istodobno.
 Kada čovjek prima informaciju na multimedijalni način
doživljaj mu je potpuniji, a učenje je zanimljivije i
prihvatljivije.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
3
Flauta je drveni puhački instrument
u obliku cijevi.
Flauta
Prezentacija
 Ako se informacija želi
prenijeti na što zanimljiviji
način, treba je predočiti u
multimedijalnom obliku.
 Jedan od načina za to je
izrada prezentacije.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
5
Prezentacija
 Prezentacija je izlaganje nekog sadržaja na
multimedijalni način pomoću računala i LCD
projektora.
 Uglavnom je prati usmeno
izlaganje govornika ili se
prikazuje samostalno.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
6
Slajdovi
 Prezentacija se sastoji od stranica koje se nazivaju
slajdovi (prozirnice, engl. slides).
 Svaki se slajd oblikuje pojedinačno.
 Može sadržavati
tekst, sliku, graf,
animaciju, zvuk,
film.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
7
Microsoft PowerPoint
 Najpopularniji program za izradu i prikaz
prezentacija je PowerPoint, tvrtke Microsoft.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
8
Pokretanje programa
 Program PowerPoint pokreće se kao i svi drugi
programi koji rade s operacijskim sustavom Windows.
 Korisnik će odabrati onaj način koji je njemu
najprihvatljiviji. Birat će:
 Start/All Programs/Microsoft Office/PowerPoint
ili
 dvokliknuti na ikonu PowerPoint.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
9
Prezentacija
 U programu PowerPoint nova datoteka uobičajeno se
naziva Prezentacija.
 Zadani datotečni format za PowerPoint dokument je
Office PowerPoint 2007 XML format
(temeljen na XML-u; engl. extensible markup language).
 Ovaj format, u odnosu na formate prethodnih inačica
PowerPointa stvara manje datoteke i omogućuje lakši
oporavak oštećenih datoteka.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
10
Spremanje datoteke
Vježba 1.
 Novootvorenu datoteku spremiti u mapu Za
prezentacije koja je stvorena na radnoj površini.
 Naziv datoteke neka je jednak vlastitom prezimenu.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
11
Spremanje datoteke
1
 Novootvorena
datoteka se sprema
na izabrano mjesto
klikom na gumb
MS Office, a zatim
klikom na Spremi
kao/Prezentacija
programa
PowerPoint.
3
2
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
12
Spremanje datoteka
U okviru Spremi u bira se
mjesto spremanja.
1
2
3
U okvir
Naziv datoteke
treba upisati
naziv datoteke.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
13
Spremanje datoteka
 Program PowerPoint može pohraniti prezentaciju u
nekoliko formata.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
14
Ikona PowerPoint datoteke
 Ako se odabere oblik: PowerPoint prezentacija,
nova datoteka dobiva nastavak *.pptx
 Pohranjena datoteka je predočena ovakvom ikonom:
Napomena: datoteke starijih inačica PowerPoint-a imaju nastavak
*.ppt.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
15
Prozor programa PowerPoint
Vježba 2.
 Zatvoriti datoteku naziva vlastitog prezimena.
 Kopirati mapu Za PWP koja se nalazi na CD-u u
mapu Za prezentacije (nalazi se na radnoj površini).
 Otvoriti prezentaciju PWP_Monitor.pptx iz mape Za
PWP.
 Pomoću otvorene datoteke upoznati glavne dijelove
prozora programa PowerPoint i njihove funkcije.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
16
Otvaranje postojeće datoteke
 Postojeća datoteka najjednostavnije
se otvara dvoklikom na njenu ikonu.
ili
 gumb MS Office,
 iz izbornika birati:
Otvori.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
17
Otvaranje postojeće datoteke
U okviru Pogledaj
u bira se mjesto
1na kome je
datoteka
spremljena.
1
2
U velikom
okviru označiti
datoteku.
3
Birati Otvori.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
18
Prozor programa PowerPoint
Gumb MS
Office
Alatna traka za brzi pristup
Vrpca
Traka
stanja
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
19
Vrpca – glavne kartice
 Vrpca se sastoji od kartica čiji je sadržaj prilagođen
zadacima kojima su namijenjene.
 Glavne kartice su: Polazno, Umetni, Dizajn,
Animacije, Dijaprojekcija, Pregled, Prikaz.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
20
Kartice - grupe
 Svaka kartica se sastoji od nekoliko grupa koje glavni
zadatak rasčlanjuju na podzadatke.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
21
Naredbeni gumbi
 U svakoj grupi se nalaze naredbeni gumbi koji
pokreću naredbe ili prikazuju izbornike naredbi.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
22
Naredbeni gumbi
 Za grupu se može otvoriti pripadajući dijaloški okvir.
Oznaka za pokretanje
dijaloškog okvira.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
23
Naredbeni gumbi - pomoć
 Ako korisnik ne zna čemu služi neki od naredbenih
gumba, dovoljno je na njemu zadržati kazalo miša.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
24
Kontekstne kartice
 Osim uobičajenih kartica, postoje i kontekstne kartice
koje se prikazuju samo kada su potrebne za zadatak
koji se trenutno izvodi ili objekt s kojim se trenutno
radi.
Kartica – Oblik (Alati slike)
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
25
Kontekstne kartice
 Odgovarajuće kontekstne kartice se prikažu ovisno o
kontekstu (odnosno, o objektu s kojim se radi i onome
što se radi).
 Može se prikazati jedna ili više kontekstnih kartica.
Kartica – Izgled (Alati tablice)
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
26
Gumb MS Office
 Gumb MS Office otvara
izbornik s naredbama za
rukovanje datotekama.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
27
Alatna traka za brzi pristup
 Alatna traka za brzi pristup nalazi se na vrhu prozora
programa i omogućuje brzi pristup alatima koji se
često koriste.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
28
Alatna traka za brzi pristup
 Alatnu traku za brzi
pristup može se
prilagoditi dodavanjem
naredbi ili uklanjanjem
suvišnih naredbi.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
29
Minimiziranje prikaza vrpce
 Ovaj izbornik sadrži i
mogućnost
minimiziranja prikaza
vrpce.
 Iz izbornika alatne trake
za brzi pristup birati:
 Minimiziraj vrpcu.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
30
Minimiziranje prikaza vrpce
 Minimizirana vrpca:
 Prikaz vrpce se vraća istim postupkom!
 Prikaz vrpce je moguće minimizirati i dvoklikom na
naziv trenutno aktivne kartice.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
31
Traka stanja
 Traka stanja prikazuje:
 informacije o aktivnom slajdu,
 naziv Teme,
 podatak o jeziku,
 gumbe za promjenu prikaza,
 klizač za podešavanje zumiranja (uvećanja).
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
32
Traka stanja
 U traku stanja se mogu
dodati ili iz nje ukloniti
stavke.
 Potrebno je pozvati
kontekstualni izbornik
za traku stanja (desni
klik) pa dodati ili ukloniti
oznaku stavke.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
33
Prozor programa PowerPoint
 Osim do sada spomenutih dijelova prozora, prozor
programa PowerPoint sadrži i ove dijelove:
 kartica Slajdovi,
 kartica Struktura,
 Okno bilježaka,
 radno područje – Okno slajda.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
34
Prozor programa PowerPoint
Okno slajda – radno područje
kartica Slajdovi
i
kartica Struktura
Okno bilježaka
Kartica Struktura
 Kartica Struktura prikazuje
strukturiran tekst slajdova.
 Omogućava planiranje
prezentacije i bilježenje
ideja.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
36
Kartica Slajdovi
 Kartica Slajdovi omogućava
pregled slajdova prikazanih u
obliku minijatura.
 Minijature olakšavaju kretanje
kroz prezentaciju i prikaz raznih
promjena oblikovanja.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
37
Okno bilježaka
 Okno bilježaka omogućava unos bilježaka koje se
odnose na trenutni slajd.
 Bilješke se mogu ispisati pa rabiti tijekom izlaganja ili
rabiti kao brošure namijenjene publici.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
38
Okno slajda
 Okno slajda prikazuje trenutni slajd.
 Na slajd prikazan u oknu slajda može se dodavati
tekst i drugi objekti.
 Uneseni sadržaj
se može oblikovati.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
39
Okno slajda - veličina
 Prostor predviđen za okno
slajda može se povećati tako
da se kazalom miša pokaže
na traku podjele okvira, a
zatim, uz pritisnutu lijevu
tipku miša, traka povuće u
željenom smjeru.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
40
Prikazi programa PowerPoint
Vježba 3.
 Pomoću otvorene datoteke isprobati glavne prikaze
programa PowerPoint koji će biti opisani na sljedećim
slajdovima.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
41
Običan prikaz - Normalno
 Prikaz datoteke sastavljen od prethodno objašnjenih
dijelova naziva se Normalno.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
42
Promjena prikaza
 Osim prikaza Normalno postoji još nekoliko prikaza.
 Prikazi se mijenjaju:
 kartica: Prikaz, grupa: Prezentacijski prikazi,
naredbeni gumb prikaza.
1
3
2
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
43
Prikazi programa PowerPoint
1. Normalno,
2. Razvrstavač slajdova,
podešavanje
zumiranja
3. Stranica s napomenama
(bilješkama),
4. Dijaprojekcija.
1
4
2
 Prikazi se mogu mijenjati i gumbima iz trake stanja.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
44
Razvrstavač slajdova
 Prikaz Razvrstavač
slajdova prikazuje
slajdove u obliku
minijatura.
 Ovaj prikaz nije
pogodan za rad
sa sadržajem
pojedinog slajda.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
45
Dijaprojekcija
 Prikaz Dijaprojekcija zauzima cijelu površinu zaslona.
 Omogućava prikaz svih sjajdova sa svim dodanim
efektima na način na koji će prezentaciju vidjeti
publika kojoj je prezentacija namijenjena.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
46
Dijaprojekcija
Monitor
© S. Šutalo i D.Grundler, 2009.
1
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
47
Kretanje kroz dijaprojekciju
 Za kretanje kroz dijaprojekciju i njeno podešavanje
mogu poslužiti:
 naredbe kontekstualnog izbornika (desni klik
mišem)
ili
 ponuda alatne trake Dijaprojekcija.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
48
Kretanje kroz dijaprojekciju
naredbe
kontekstualnog
izbornika
alatna traka
Dijaprojekcija
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
49
Obilježavanje slajdova
 Za vrijeme dijaprojekcije moguće je označiti važne
dijelove slajda. Te se oznake po završetku
dijaprojekcije mogu obrisati ili pohraniti.
Razne
postavke
pisaljke
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
50
Dijaprojekcija
Vježba 4.
 Isprobati ponude alatne trake Dijaprojekcija.
 Isprobati mogućnosti pisaljke.
 Obilježiti dijelove slajda po vlastitom odabiru.
 Zatvoriti datoteku bez pohrane načinjenih promjena.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
51
PowerPoint 2007
Osnovne radnje
© S. Šutalo i D.Grundler, 2009.
Dizajn slajda
 Pri oblikovanju slajda treba imati na umu sadržaj i
dizajn.
 Podloga treba istaknuti sadržaj, a boje trebaju biti
usklađene.
 Veličina slova ne smije biti premala.
 Ne smije biti previše teksta na jednom slajdu.
(c) S.Šutalo i D. Grundler, 2009.
53
Primjeri oblikovanja slajda
Puno teksta i loš odabir boja












Velika je i snažna životinja.
Tijelo mu je prekriveno smeđemrkom dlakom.
Mužjak naraste u duljinu do dva i pol metra.
U ramenima je visok oko metar.
Teži do 250 kilograma.
Medvjed živi u pustim planivskim šumovitim predjelima.
Uglavnom je noćna životinja koja luta širokim područjem.
Živi osamljeno, zimu provodi mirujući u brlogu.
Medvjed ima jako zubalo sa dugim očnjacima i debele tupe panđe na prstima.
Hrani se šumskim plodovima, korijenjem, ali i svime što može uloviti.
Ženka u proljeće koti do četiri mladunca koje sa sobom vodi još dvije godine.
Medvjed je rijetka i ugrožena životinja.
Bolje rješenje
 Medvjed je velika i snažna životinja.
 Tijelo mu je prekriveno smeđemrkom
dlakom.
 Mužjak naraste u duljinu do dva i pol metra.
 U ramenima je visok oko metar.
 Teži do 250 kilograma.
(c) S.Šutalo i D. Grundler, 2009.
54
Teme
 Umjesto da sam
osmišljava i oblikuje
dizajn slajda, korisnik
se može poslužiti
gotovim temama koje
su izradili stručnjaci.
(c) S.Šutalo i D. Grundler, 2009.
55
Teme
 Teme su skupovi elemenata dizajna. Preporučuju
boje (za npr. podlogu, tekst, naslove), fontove (za npr.
naslov, tekst) i razne efekte (npr. crte i efekti ispune).
(c) S.Šutalo i D. Grundler, 2009.
56
Teme
 Teme i pojedine postavke tema odabiru se:
 kartica Dizajn, grupa Teme, željena tema,
a zatim prema potrebi Boje, Fontovi ili Efekti .
1
4
3
2
(c) S.Šutalo i D. Grundler, 2009.
57
Dizajn slajda
Vježba 5.
 Otvoriti datoteku naziva vlastitog prezimena iz mape
Za prezentacije (nalazi se na radnoj površini).
 Na datoteci primijeniti temu po vlastitom odabiru.
 Isprobati ponude naredbenih gumba: Boje, Fontovi,
Efekti za odabranu temu.
(c) S.Šutalo i D. Grundler, 2009.
58
Prilagođene teme
 Korisnik može stvoriti vlastite teme prilagođavajući
postojeće teme, a zatim tako prilagođene teme
spremiti za kasniju uporabu (u Spremi u obliku
odabrati Office tema (*.thmx)).
1
2
(c) S.Šutalo i D. Grundler, 2009.
59
Pozadinski stilovi
 Pozadinski stil je ispuna pozadine slajda nekom od
kombinacija tematskih boja.
 S promjenom teme,
mijenja se i pozadinski
stil u skladu s temom.
(c) S.Šutalo i D. Grundler, 2009.
60
Vlastiti pozadinski stil
 Osim postojećih stilova
moguće je oblikovati vlastiti
stil na kartici Ispuna.
 Do kartice Ispuna se dolazi
odabirom:
 kartica Dizajn,
 grupa Pozadina,
 Pozadinski stilovi,
 Oblikovanje pozadine.
(c) S.Šutalo i D. Grundler, 2009.
61
Pozadinski stilovi
 Pozadinski je stil moguće primijeniti na sve slajdove
ili samo na odabrane,
1
odabirom odgovarajuće
naredbe kontekstualnog
izbornika (desni klik).
2
(c) S.Šutalo i D. Grundler, 2009.
62
Dizajn slajda
Vježba 6.
 Za otvorenu datoteku odabrati temu: Kapital.
 Boje: Papir.
 Fontovi: Vrh.
 Pozadinski stilovi: Stil 7.
(c) S.Šutalo i D. Grundler, 2009.
63
Unos teksta
Vježba 7.
 U okvir za unos naslova upisati: Mrki medvjed.
 U okvir za unos podnaslova upisati:
Životinje s hrvatskih kovanica.
(c) S.Šutalo i D. Grundler, 2009.
64
Novi slajd
 Prezentacija trenutno sadrži samo jedan slajd.
 Da bi se umetnuo novi slajd, potrebno je birati:
 kartica Polazno, grupa Slajdovi, naredbeni gumb
Novi slajd.
1
3
2
(c) S.Šutalo i D. Grundler, 2009.
65
Izgled slajda
 Novoumetnutom slajdu
treba odrediti Izgled.
 Izgled određuje
smještaj i oblikovanje
sadržaja koji će se
pojaviti na slajdu.
(c) S.Šutalo i D. Grundler, 2009.
66
Izgled slajda
 Izgled se odabire:
 kartica Polazno, grupa Slajdovi, naredbeni gumb
Izgled.
1
3
2
Novi slajdovi i Izgled
Vježba 8.
 Unijeti pet novih slajdove i odrediti im Izgled:
 slajdovi 2, 3: Naslov i sadržaj,
 slajdovi 4, 5, 6 : Dva sadržaja.
(c) S.Šutalo i D. Grundler, 2009.
68
Unos sadržaja
Vježba 9.
 Na slajd 2 unijeti tekst:
(c) S.Šutalo i D. Grundler, 2009.
69
Oblikovanje znakova
 Pri oblikovanju izgleda znakova treba rabiti čitljive
fontove (veću čitljivost imaju fontovi bez ukrasa, npr.
Arial).
 Ne slajdu je bolje rabiti jedan font, a različitost postići
promjenom veličine, stila ili boje znakova.
(c) S.Šutalo i D. Grundler, 2009.
70
Primjeri oblikovanja znakova
Loše rješenje
Koji font odabrati?
 Medvjed je velika i snažna životinja.
 Tijelo mu je prekriveno smeđemrkom
dlakom.
 Mužjak naraste u duljinu do 2,5 metra.
 U ramenima je visok oko 1 metar.
 Teži do 250 kilograma.
 Medvjed je velika i snažna životinja.
 Tijelo mu je prekriveno smeđemrkom
dlakom.
 Mužjak naraste u duljinu do 2,5 metra.
 U ramenima je visok oko 1 metar.
 Teži do 250 kilograma.
(c) S.Šutalo i D. Grundler, 2009.
71
Oblikovanje znakova
 Osim mogućnosti promjene izgleda znakova u cijeloj
prezentaciji (Dizajn/Teme/Fontovi), izgled znakova se
može mijenjati i odabirom:
 kartica Polazno, grupa Font, a potom naredbeni
gumb za promjenu izgleda znakova.
1
3
2
(c) S.Šutalo i D. Grundler, 2009.
72
Oblikovanje znakova
Promjena
oblika znaka
(engl. font)
Promjena
veličine
znaka
Povećaj/smanji
veličinu fonta
Čišćenje
oblikovanja
Promjena
stila znaka
Promjena stila
podvlake
Promjena
velika/mala
slova
(c) S.Šutalo i D. Grundler, 2009.
Promjena
boje znaka
73
Oblikovanje znakova
 Oblikovanje znakova se može mijenjati i pomoću mini
alatne trake koja se prikazuje se nakon označavanja
znakova.
(c) S.Šutalo i D. Grundler, 2009.
74
Oblikovanje znakova
Vježba 10.
 Promijeniti font cijele prezentacije odabirom skupine
fontova: Office klasično 2.
 Zbog naglašavanja, podacima o visini, duljini i težini
medvjeda promijeniti boju, a zatim ih podvući.
(c) S.Šutalo i D. Grundler, 2009.
75
Rezervirano mjesto
 Rezervirano mjesto je okvir koji određuje položaj i
veličinu sadržaja na slajdu. Oznakama koje se na
njemu prikazuju može mu se mijenjati veličina, a
može ga se i premještati.
(c) S.Šutalo i D. Grundler, 2009.
76
Rezervirano mjesto
 Ako je u rezervirano mjesto unesen tekst, okvir
rezerviranog mjesta može biti crtkana ili puna crta.
 Kada je okvir puna crta, sve promjene oblikovanja
izgleda znakova odrazit će se na sav tekst
rezerviranog mjesta (ne treba označavati).
(c) S.Šutalo i D. Grundler, 2009.
77
Rezervirano mjesto
Vježba 11.
 Isprobati mogućnost promjene veličine i položaja
rezerviranog mjesta.
 Mijenjati izgled crte okvira rezerviranog mjesta, pa
isprobati mogućnost oblikovanja izgleda znakova s
obzirom na izgled crte okvira.
(c) S.Šutalo i D. Grundler, 2009.
78
Oblikovanje odlomaka
 Ako su znakovi mali a redci zbijeni, slajd nije
pregledan ni čitak.
 Slajd koji sadrži tekst najčešće se sastoji od niza
stavki nekog popisa. Razmaci između stavki popisa
naglašavaju stavke.
(c) S.Šutalo i D. Grundler, 2009.
79
Primjeri oblikovanja slajda
Kako odabrati razmak?
Kako odabrati razmak?
 Medvjed je velika i snažna životinja.
 Tijelo mu je prekriveno smeđemrkom
dlakom.
 Mužjak naraste u duljinu do 2,5 metra.
 U ramenima je visok oko 1 metar.
 Teži do 250 kilograma.
 Medvjed je velika i snažna životinja.
 Tijelo mu je prekriveno smeđemrkom
dlakom.
 Mužjak naraste u duljinu do 2,5 metra.
 U ramenima je visok oko 1 metar.
 Teži do 250 kilograma.
(c) S.Šutalo i D. Grundler, 2009.
80
Promjena proreda
 Prored je razmak između dva susjedna retka teksta.
 Prored se mijenja tako da se označi tekst i bira:
 kartica Polazno,
1
 grupa Odlomak,
 naredbeni gumb
Promjene proreda.
3
2
(c) S.Šutalo i D. Grundler, 2009.
4
81
Razmak između stavki
 Stavke popisa je moguće razmaknuti tako da se zada
veličina praznog prostora prije ili poslije svake od
stavki.
(c) S.Šutalo i D. Grundler, 2009.
82
Poravnanje odlomka
 Tekst se može poravnati ovako:
 kartica Polazno, grupa Odlomak, naredbeni
gumbi Poravnanje.
(c) S.Šutalo i D. Grundler, 2009.
83
Grafičke oznake i numeriranje
 Ovisno o odabiru teme, predviđeno je
da početak svake stavke popisa bude
označen i posebno naglašen grafičkom
oznakom određena izgleda.
 Grafička oznaka može biti simbol, broj,
ili slovo.
(c) S.Šutalo i D. Grundler, 2009.
84
Grafičke oznake i numeriranje
 Grafičke oznake i oznake numeriranja umeću se ili
mijenjaju odabirom:
 kartica Polazno, grupa Odlomak, a zatim
naredbeni gumb Grafičke oznake ili Numeriranje.
2
1
(c) S.Šutalo i D. Grundler, 2009.
85
Grafičke oznake i numeriranje
 Odabirom gumba Grafičke oznake ili Numeriranje
otvara se prozor skupine osnovnih oznaka.
(c) S.Šutalo i D. Grundler, 2009.
86
Grafičke oznake i numeriranje
 Ako nema prikladne
oznake, treba birati
naredbu Grafičke
oznake i numeriranje,
a zatim Slika ili
Prilagodba.
(c) S.Šutalo i D. Grundler, 2009.
87
Grafičke oznake i numeriranje
(c) S.Šutalo i D. Grundler, 2009.
88
Grafičke oznake i numeriranje
 Odabranoj oznaci moguće je promijeniti boju i
veličinu.
(c) S.Šutalo i D. Grundler, 2009.
89
Udaljenost oznake i teksta
 Udaljenost između
grafičke oznake ili
oznake numeriranja
i teksta može se
promijeniti
podešavanjem
položaja oznaka
uvlake na ravnalu.
(c) S.Šutalo i D. Grundler, 2009.
90
Razine popisa
 Razina popisa se može povećati i
smanjiti. Potrebno je birati:
 grupa Odlomak, a potom
naredbeni gumb Povećaj razinu
popisa ili Smanji razinu popisa.
2
1
(c) S.Šutalo i D. Grundler, 2009.
91
Oblikovanje odlomka
Vježba 12.
 Podesiti Razmak prije na 18 t.
 Isprobati mogućnosti promjene
grafičkih oznaka.
 Odabrati oznake kao na slici.
 Isprobati mogućnosti povećanja,
smanjenja te promjene boje oznaka.
 Povećati udaljenost oznake i teksta.
(c) S.Šutalo i D. Grundler, 2009.
92
Promjena broja stupaca
 Tekst zapisan u jedan stupac može se preoblikovati u
dva ili više stupaca tako da se označi rezervirano
mjesto u koje je unesen tekst, pa odere:
 grupa Odlomak,
 naredbeni gumb Stupci,
 broj stupaca.
2
1
3
(c) S.Šutalo i D. Grundler, 2009.
93
Promjena broja stupaca
Vježba 13.
 Isprobati mogućnost promjene broja stupaca.
 Poništiti promjenu (ponovo je samo jedan stupac
teksta).
(c) S.Šutalo i D. Grundler, 2009.
94
Umetanje slike
 Slika se umeće na slajd tako da se bira:
 kartica Umetni, grupa Ilustracije, a potom Slika.
1
3
2
(c) S.Šutalo i D. Grundler, 2009.
95
Umetanje slike
 Jednostavniji način umetanja slike je pomoću
naredbenog gumba Umetni sliku iz datoteke.
 I u jednom i u drugom slučaju otvara se okvir Umetni
sliku.
(c) S.Šutalo i D. Grundler, 2009.
96
Umetanje slike
U okviru
Pogledaj u
bira se mjesto
gdje je slika
pohranjena.
U velikom okviru
treba označiti
sliku.
Birati Umetni.
(c) S.Šutalo i D. Grundler, 2009.
97
Umetanje slike
Vježba 14.
 U mapi Za prezentacije (nalazi se na radnoj površini)
je mapa Za PWP, a u njoj mapa Medo.
 Na slajd 3 umetnuti sliku Medo_1.jpg.
(c) S.Šutalo i D. Grundler, 2009.
98
Oblikovanje slike
 Umetnuta slika se prikazuje na slajdu, a zajedno s
njom prikazuje se i kontekstna kartica Alati slike
(Oblik).
(c) S.Šutalo i D. Grundler, 2009.
99
Oblikovanje slike
Vježba 15.
 U mapi Za prezentacije je mapa Za PWP, a u njoj
datoteka Vjezba_Oblikovanje_slike. pptx
 Otvoriti datoteku. Na slajdove su umetnute slike. Na
svakome od slajdova isprobati jedno od oblikovanja
prema zadacima koji će biti zadani na sljedećim
slajdovima.
(c) S.Šutalo i D. Grundler, 2009.
100
Oblikovanje slike - Obreži
2
1
(c) S.Šutalo i D. Grundler, 2009.
101
Oblikovanje slike - Obreži
Vježba 16.
 Na slajdu 2 su dvije slike. Obrezati slike tako da na
svakoj ostane po jedan lik od početna dva.
(c) S.Šutalo i D. Grundler, 2009.
102
Oblikovanje slike - Obrub
 Alat Obrub slike sadrži
oblikovanja obruba slike.
 Moguće je mijenjati boju crte,
širinu crte, izgled crte…
(c) S.Šutalo i D. Grundler, 2009.
103
Oblikovanje slike - Obrub
(c) S.Šutalo i D. Grundler, 2009.
104
Oblikovanje slike - Obrub
(c) S.Šutalo i D. Grundler, 2009.
105
Oblikovanje slike - Obrubi
Vježba 17.
 Na slajdu 3 su dvije slike. Na slike postaviti obrube
što sličnije obrubima iz primjera.
(c) S.Šutalo i D. Grundler, 2009.
106
Oblikovanje slike - Oblik
 Alat Oblik slike sadrži
oblikovanja oblika slike
(slika se prikazuje unutar
odabranog oblika).
(c) S.Šutalo i D. Grundler, 2009.
107
Oblikovanje slike - Oblik
(c) S.Šutalo i D. Grundler, 2009.
108
Oblikovanje slike - Oblici
Vježba 18.
 Na slajdu 4 su četiri slike. Na slike postaviti oblike što
sličnije oblicima iz primjera.
(c) S.Šutalo i D. Grundler, 2009.
109
Oblikovanje slike - Efekti
 Alat Efekti slike nudi vizualne efekte koji se mogu
primijeniti na sliku.
(c) S.Šutalo i D. Grundler, 2009.
110
Oblikovanje slike - Efekti
(c) S.Šutalo i D. Grundler, 2009.
111
Oblikovanje slike - Efekti
Vježba 19.
 Na slajdu 5 su četiri slike. Na slike postaviti efekte što
sličnije efektima iz primjera.
(c) S.Šutalo i D. Grundler, 2009.
112
Oblikovanje slike – Stilovi slike
 Grupa Stilovi slike
sadrži dizajnirane
skupine oblikovanja.
(c) S.Šutalo i D. Grundler, 2009.
113
Oblikovanje slike – Stilovi slike
(c) S.Šutalo i D. Grundler, 2009.
114
Oblikovanje slike - Stilovi
Vježba 20.
 Na slajdu 6 su četiri slike. Na slike postaviti stilove
slika što sličnije stilovima iz primjera.
(c) S.Šutalo i D. Grundler, 2009.
115
Oblikovanje slike – Svjetlina
 Grupa Prilagodi sadrži
razine svjetline slike.
(c) S.Šutalo i D. Grundler, 2009.
116
Oblikovanje slike – Svjetlina
(c) S.Šutalo i D. Grundler, 2009.
117
Oblikovanje slike - Svjetlina
Vježba 21.
 Na slajdu 7 su tri slike. Na slike postaviti različite
razine svjetline što sličnije primjeru.
(c) S.Šutalo i D. Grundler, 2009.
118
Oblikovanje slike – Kontrast
 Grupa Prilagodi
sadrži razine
kontrasta slike.
(c) S.Šutalo i D. Grundler, 2009.
119
Oblikovanje slike – Kontrast
(c) S.Šutalo i D. Grundler, 2009.
120
Oblikovanje slike - Kontrast
Vježba 22.
 Na slajdu 8 su tri slike. Na slike postaviti različite
razine kontrasta što sličnije primjeru.
(c) S.Šutalo i D. Grundler, 2009.
121
Oblikovanje slike – Ponovo oboji
 Grupa Prilagodi sadrži
promjene boje slike
(nijanse sive, svijetle
nijanse smeđe, boja u
svijetlim ili tamnim
nijansama i dr.).
(c) S.Šutalo i D. Grundler, 2009.
122
Oblikovanje slike – Ponovo oboji
(c) S.Šutalo i D. Grundler, 2009.
123
Oblikovanje slike – Ponovo oboji
Vježba 23.
 Na slajdu 9 su četiri slike. Na slike postaviti efekte
Ponovo oboji što sličnije primjeru.
(c) S.Šutalo i D. Grundler, 2009.
124
Oblikovanje slike - Prilagodi
Smanjivanje
veličine slike.
Zamjena slike uz
zadržavanje svih
postavki oblikovanja
postojeće slike.
Odbacivanje svih
postavki
oblikovanja.
(c) S.Šutalo i D. Grundler, 2009.
125
Oblikovanje slike – Zakretanje
 Sliku je moguće zakrenuti,
naredbama ili ručno.
 Sliku je moguće zrcaliti
(okomito i vodoravno).
(c) S.Šutalo i D. Grundler, 2009.
1
2
3
126
Oblikovanje slike – Zakretanje
(c) S.Šutalo i D. Grundler, 2009.
127
Oblikovanje slike – Zrcali okomito
(c) S.Šutalo i D. Grundler, 2009.
128
Oblikovanje slike – Zrcali vodoravno
(c) S.Šutalo i D. Grundler, 2009.
129
Zakretanje, zrcaljenje
Vježba 24.
 Na slajdovima 10, 11, 12 su po dvije slike. Na slike
postaviti efekte zakretanja i zrcaljenja što sličnije
primjeru.
 Zatvoriti datoteku Vjezba_Oblikovanje_slike. pptx
(c) S.Šutalo i D. Grundler, 2009.
130
Umetanje sadržaja
Vježba 26.
 U prezentaciji naziva vlastitog prezimena umetnuti
sadržaje na slajdove 4, 5, 6 kako pokazuju primjeri na
sljedećim slajdovima.
 Na slajdove umetnuti slike Medo_2.jpg, Medo_3.jpg i
Medo_4.jpg iz mape Medo.
 Tamo gdje je potrebno, podesiti Razmak prije na 18 t.
(c) S.Šutalo i D. Grundler, 2009.
131
Umetanje broja slajda
 Slajdove je moguće označiti brojem. Treba birati:
 kartica Umetni, grupa Tekst, naredba Broj slajda.
1
2
3
 Otvara se okvir Zaglavlje i podnožje.
(c) S.Šutalo i D. Grundler, 2009.
135
Umetanje broja slajda
Broj slajda se može umetnuti na
sve slajdove ili samo na odabrane
Izbor
Broj slajda
Moguće je na
naslovnom slajdu
ne prikazati broj
(c) S.Šutalo i D. Grundler, 2009.
136
Umetanje broja slajda
 Oblik broja slajda ovisi o
odabranoj temi.
(c) S.Šutalo i D. Grundler, 2009.
137
Dodavanje zaglavlja i podnožja
 Sadržaj zaglavlja i podnožja prikazuje se na svakom
slajdu.
 U područja zaglavlja i podnožja najčešće se unose:
broj slajda, naziv prezentera, datum i sl.
(c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009..
138
Dodavanje zaglavlja i podnožja
 Sadržaj u zaglavlje i podnožje moguće je umetnuti:
 kartica Umetni, grupa Tekst, naredbeni gumb
Zaglavlje i podnožje.
1
3
2
(c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009..
139
Dodavanje zaglavlja i podnožja
Umetanje
Datum/vrijeme
Umetanje sadržaja
podnožja
Primjenjenit će se na sve
slajdove ili samo na
odabrane
Umetanje datuma i vremena
 Prikaz datuma i vremena:
 može se automatski ažurirati pri svakom
pokretanju prezentacije (engl. update
automatically)
ili
 može biti uvijek isti,
prema odabiru
korisnika.
(c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009..
141
Dodavanje zaglavlja i podnožja
 Moguće je zadati da se sadržaj podnožja ne pojavljuje
na naslovnom slajdu odabirom ponude Nemoj
pokazati na naslovnom slajdu.
(c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009..
142
Zaglavlje i podnožje
 Ovisno o odabranoj temi, raspored sadržaja podnožja
će biti oblikovan na specifičan način.
(c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009..
143
Podnožje
Vježba 34.
 U područje podnožja umetnuti datum koji će se
automatski ažurirati pri svakome pokretanju
prezentacije i svoje ime.
(c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009..
144
Dodavanje animacija
 Tekst i objekte koji se nalaze na slajdu moguće je
animirati, tj. dodati im vizualne i zvučne efekte.
 Svrha animacije je usmjeriti pozornost na najvažnije
dijelove slajda.
(c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009..
145
Dodavanje animacija
 Ne valja pretjerivati s animacijskim efektima jer oni
skreću pozornost gledaoca sa sadržaja
prezentacije.
 Animacijski efekti su korisni samo ako naglašavaju
važne djelove slajda a nisu sami sebi svrhom.
(c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009..
146
Da li je više bolje?
Kako dodati animaciju?
Kako dodati animaciju?
 Medvjed je velika i snažna životinja.
 Tijelo mu je prekriveno smeđemrkom
dlakom.
 Mužjak naraste u duljinu do 2,5 metra.
 U ramenima je visok oko 1 metar.
 Teži do 250 kilograma.
 Medvjed je velika i snažna životinja.
 Tijelo mu je prekriveno smeđemrkom
dlakom.
 Mužjak naraste u duljinu do 2,5 metra.
 U ramenima je visok oko 1 metar.
 Teži do 250 kilograma.
(c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009..
147
Dodavanje animacija
 Animacije se dodaju tako da se objekt označi a zatim
odabere:
 kartica: Animacije, grupa: Animacije, naredbeni
gumb: Animiraj ili Prilagođena animacija.
1
3
2
(c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009..
148
Dodavanje animacija- Animiraj
 Ovako izgledaju ponude
Animiraj ako se odabere
npr. slika ili stavke popisa.
(c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009..
149
Pregled animacija
 Dodani efekt animacije moguće je pogledati
odabirom:
 kartica: Animacije, grupa: Animacije, naredbeni
gumb: Pregled.
2
1
(c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009..
150
Dodavanje animacija- Animiraj
Vježba 36.
 Na stavke slajda 2 dodati animaciju:
 Nastajanje, Do razine odlomka 1.
 Naredbenim gumbom Pregled pogledati rezultat
(stavke se pojavljuju po kliku miša).
(c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009..
151
Dodavanje animacija- Animiraj
Osnovna obilježja
 Velika je i snažna životinja.
 Tijelo mu je prekriveno smeđemrkom dlakom.
 Mužjak naraste u duljinu do 2,5 metra.
 U ramenima je visok oko 1 metar.
 Teži do 250 kilograma.
1
Sanda
17.5.2009
PowerPoint 2007
Umetanje objekata
© S. Šutalo i D.Grundler, 2009.
Umetanje tablice
 Tablica omogućuje pregledan smještaj podataka
u retke i stupce. Za umetanje tablice treba birati:
 kartica Umetni, grupa Tablice, naredbeni gumb
Tablica.
1
2
(c) S. Šutalo i D.Grundler, 2009.
154
Umetanje tablice
 Broj redaka i stupaca se bira:
a) kazalom odabrati broj
redaka i stupaca,
ili
a)
b) naredba: Umetanje tablice,
pa upisati broj redaka i
stupaca
b)
(c) S. Šutalo i D.Grundler, 2009.
155
Tablica – kretanje tablicom
 Iz ćelije u ćeliju pomiče se mišem ili tipkom Tab.
 Ako se nakon krajnje desne ćelije posljednjeg retka
pritisne tipka Tab, otvorit će se novi redak tablice.
(c) S. Šutalo i D.Grundler, 2009.
156
Umetanje tablice
Vježba 55.
 Otvoriti datoteku Objekti.pptx pa umetnuti novi 3.
slajd izgleda Naslov i sadržaj.
 Umetnuti tablicu s 8 redaka i 6 stupaca.
 Sadržaj tablice neka bude raspored sati (sljedeći
slajd pokazuje primjer).
(c) S. Šutalo i D.Grundler, 2009.
157
(c) S. Šutalo i D.Grundler, 2009.
158
Tablica - alati
 S prikazom tablice na slajdu, prikazuju se i kontekstne
kartice: Alati tablice - Izgled i Dizajn.
(c) S. Šutalo i D.Grundler, 2009.
159
Tablica - oblikovanje
 Tablicu je moguće oblikovati na razne načine :
oblikovati obrube, ispunu, sadržaj ćelija, razdjeljivati ili
spajati ćelije, dodavati ili brisati stupce ili retke, birati
veličinu (dimenzije) tablice i dr.
 Tablica ili njen dio oblikuje se tako da se željeno
odabere (označi), a zatim biraju alati s kartica Alati
tablice.
(c) S. Šutalo i D.Grundler, 2009.
160
Tablica - oblikovanje
 Mogućnosti oblikovanja tablice podrobno su
objašnjene u prezentaciji Word_6.
(c) S. Šutalo i D.Grundler, 2009.
161
Oblikovanje tablice
Vježba 56.
 Otvoriti datoteku Vjezba_objekti.pptx iz mape Za
PWP.
 Tablici sa slajda 2. umetnuti redke i stupce koji
nedostaju, pa zaglavlja popuniti odgovarajućim
sadržajem.
 Obrisati stupac zaglavlja Nedjelja.
162
Oblikovanje tablice
163
Oblikovanje tablice
Vježba 57.
 Tablici sa slajda 3. umetnuti novi prvi redak. Spojiti
sve ćelije prvog redka u jednu, pa u tako stvorenu
ćeliju unijeti tekst:
Uspjeh učenika na kraju nastavne godine
164
Tablica - Stilovi tablica
 Postoje unaprijed definirani stilovi tablica koji se mogu
rabiti za brzo oblikovanje tablice.
 Stilovi tablica su profesionalno dizajnirane
kombinacije: vrste i veličine fonta, obruba ćelija, boja
i uzoraka ispune ćelija.
(c) S. Šutalo i D.Grundler, 2009.
165
Tablica - Stilovi tablica
 Za promjenu stila tablice, potrebno je odabrati:
 kartica Dizajn, grupa Stilovi tablice,
odabrati stil.
1
3
2
(c) S. Šutalo i D.Grundler, 2009.
166
Tablica - Stilovi tablica
 Prikaz ugrađenih
stilova tablice.
Gumb Više
(c) S. Šutalo i D.Grundler, 2009.
167
Tablica - Stilovi tablica
Vježba 58.
 Na tablici sa slajda 4.
isprobati primjenu
ponuđenih stilova
tablice.
 Zatvoriti datoteku
Vjezba_objekti.pptx
168
Grafikon
 Grafikon numeričke
podatke prikazuje
grafičkim objektima i
tako korisnicima
olakšava pregled i
usporedbu podataka.
(c) S. Šutalo i D.Grundler, 2009.
169
Grafikon – oznake podataka
 Grafikon sadrži oznake podataka koje predstavljaju
numeričke vrijednosti.
 Oznake mogu biti točke,
položeni stupci, crte,
isječci torte ili prstena i
mnogi drugi oblici.
(c) S. Šutalo i D.Grundler, 2009.
170
Grafikon - niz podataka
 Povezane oznake podataka nacrtane na grafikonu
čine niz podataka.
 Na grafikonu se može
prikazati jedan ili više
nizova podataka.
 Svaki niz podataka na grafikonu ima jedinstvenu boju
ili uzorak i predstavljen je u legendi grafikona.
(c) S. Šutalo i D.Grundler, 2009.
171
Umetanje grafikona
 Grafikon se umeće odbirom:
 kartica Umetni, grupa Ilustracije, naredbeni gumb
Grafikon.
1
3
2
(c) S. Šutalo i D.Grundler, 2009.
172
Umetanje grafikona
 Sljedeći je korak odabir vrste grafikona:
(c) S. Šutalo i D.Grundler, 2009.
173
Umetanje grafikona
 Nakon izbora vrste grafikona otvara se prozor Office
Excel 2007 podijeljen na dva dijela s prikazom uzoraka
podataka.
(c) S. Šutalo i D.Grundler, 2009.
174
Umetanje grafikona
 Uzorke podataka treba zamijeniti stvarnim
vrijednostima.
 Zamijeniti treba i
uzorke natpisa
na osima i uzorke
naziva legendi.
(c) S. Šutalo i D.Grundler, 2009.
175
Umetanje grafikona
 Rezultat je grafikon:
(c) S. Šutalo i D.Grundler, 2009.
176
Umetanje grafikona
Vježba 59.
 U datoteci Objekti.pptx umetnuti novi 4. slajd izgleda
Naslov i sadržaj.
 Umetnuti grafikon
koji će prikazati ove
podatke:
 Zatvoriti datoteku.
(c) S. Šutalo i D.Grundler, 2009.
177
(c) S. Šutalo i D.Grundler, 2009.
178
Alati grafikona
 Nakon izrade grafikona prikazuje se skupina
kontekstnih kartica za oblikovanje grafikona.
 Zajednički naziv skupine kartica je Alati grafikona, a
skupinu sačinjavaju kartice:
 Dizajn,
 Izgled,
 Oblik.
(c) S. Šutalo i D.Grundler, 2009.
179
Alati grafikona
(c) S. Šutalo i D.Grundler, 2009.
180
Uređivanje podataka
 Ako se na područje grafikona pozove kontekstualni
izbornik moguće je iz ponude naredbi odabrati
Uređivanje podatka pa podesiti podatke.
(c) S. Šutalo i D.Grundler, 2009.
181
Oblikovanje grafikona
 Radnje oblikovanja grafikona detaljno su objašnjene
u prezentaciji Excel_grafikoni.
(c) S. Šutalo i D.Grundler, 2009.
182
Oblikovanje grafikona
Vježba 60.
 Otvoriti datoteku Vjezba_objekti.pptx iz mape Za
PWP.
 Kopirati slajd 5. na šesto mjesto.
 Grafu na slajdu 5. urediti podatke tako da se
promijeni vrijednost za ožujak s 3800 na 4300.
 Oblikovati niz podataka tako da se promijeni boja i stil
crte, oznaka i dr.
183
Oblikovanje grafikona
Vježba 61.
 Grafu na slajdu 6. promijeniti vrstu u Torta, podvrsta
3D torta.
 Dodati natpise nad podacima, pa ih oblikovati tako da
se prikažu vrijednosti i postoci.
 Zatvoriti datoteku.
184
SmartArt grafika
 SmartArt grafika predstavlja vizualni prikaz informacija
i ideja koji pomaže pri razumijevanju i pamćenju
informacija.
(c) S. Šutalo i D.Grundler, 2009.
185
Umetanje SmartArt grafike
 SmartArt grafika se umeće odabirom:
 kartica Umetni, grupa Ilustracije, naredbeni gumb
SmartArt.
1
3
2
(c) S. Šutalo i D.Grundler, 2009.
186
Umetanje SmartArt grafike
 Treba odabrati vrstu SmartArt grafike, a zatim izgled.
(c) S. Šutalo i D.Grundler, 2009.
187
Umetanje SmartArt grafike
 Odabrana grafika se prikazuje na slajdu.
 Uz grafiku otvara se i Okno teksta koje omogućava
brzo dodavanje i organiziranje teksta na grafici.
(c) S. Šutalo i D.Grundler, 2009.
188
Umetanje SmartArt grafike
 Stavke u Oknu teksta moguće
je dodavati i uklanjati prema
potrebi.
 Može im se mijenjati razina
uporabom za to predviđenih
naredbenih gumba.
1
3
2
(c) S. Šutalo i D.Grundler, 2009.
189
Umetanje SmartArt grafike
Vježba 62.
 Otvoriti datoteku Objekti.pptx pa umetnuti novi 5. slajd
izgleda Naslov i sadržaj. Uporabom SmartArt grafike
načiniti svoje obiteljsko stablo.
(c) S. Šutalo i D.Grundler, 2009.
190
Oblikovanje SmartArt grafike
 Umetnutu SmartArt grafiku moguće je oblikovati
alatima kontekstnih kartica Dizajn i Oblik.
(c) S. Šutalo i D.Grundler, 2009.
191
Oblikovanje SmartArt grafike
Vježba 63a.
 Umetnutoj SmartArt grafici promijeniti stil u Scena
ptičjeg oka.
 Mijenjati izglede, odabrati izgled Označena hijerarhija.
(c)
(c)S.
S.Šutalo
Šutaloi iD.
D.Grundler,
Grundler, 2009.
2009..
192
Oblikovanje SmartArt grafike
Vježba 63b.
 Promijeniti boju u jedan od Šarenih raspona.
 Isprobati promjene WordArt stilova.
 Označiti pojedine elemente SmartArt grafike pa uočiti
koje je sve promjene moguće s njima učiniti.
(c)
(c)S.
S.Šutalo
Šutaloi iD.
D.Grundler,
Grundler, 2009.
2009..
193
(c) S. Šutalo i D.Grundler, 2009.
194
Crtanje - Oblici
 Na slajd se mogu umetati razni crtežni objekti ili grupe
crtežnih objekata uporabom alata za crtanje.
 Umetnuti objekti se mogu oblikovati.
(c)
(c) S.
S.Šutalo
Šutalo ii D.Grundler,
D.Grundler, 2009.
2009.
195
Umetanje oblika
 Oblik se umeće odbirom:
 kartica Umetni, grupa Ilustracije, naredbeni gumb
Oblici.
1
3
2
(c) S. Šutalo i D.Grundler, 2009.
196
Crtanje
 Crta se odabirom skupine
oblika (crte, osnovni oblici,
bločne strelice, oblačići,
dijagrami toka, itd.), a zatim
određeni oblik.
(c)
(c) S.
S.Šutalo
Šutalo ii D.Grundler,
D.Grundler, 2009.
2009.
197
Alati za crtanje
 Čim se nacrta neki oblik, otvara se kontekstna
kartica Alati za crtanje s grupama alata.
(c)
(c) S.
S.Šutalo
Šutalo ii D.Grundler,
D.Grundler, 2009.
2009.
198
Umetanje oblika
Vježba 64.
 Otvoriti datoteku Objekti.pptx pa umetnuti novi 6. slajd
izgleda Samo naslov.
 Nacrtati 5 različitih oblika.
 Oblike ispuniti bojom tako da se koriste različiti načini
ispune. Mijenjati izgled kontura.
 Zatvoriti datoteku.
(c) S. Šutalo i D.Grundler, 2009.
199
(c) S. Šutalo i D.Grundler, 2009.
200
Oblikovanje oblika
 Radnje vezane uz mogućnosti oblikovanja oblika
podrobno su objašnjene u prezentaciji Crtanje u
Wordu.
(c) S. Šutalo i D.Grundler, 2009.
201
Oblikovanje oblika
Vježba 65.
 Otvoriti datoteku Vjezba_objekti.pptx iz mape Za
PWP.
 Na slajdu 6 promijeniti redoslijed objekata. Prvo lik
mjeseca postaviti unazad iza lika strelice, a zatim lik
sunca postaviti sasvim ispred ostalih likova.
202
Oblikovanje oblika
Vježba 66.
 Na slajdu 7 grupirati crtežne objekte.
 Podesiti visinu strelice na 5 cm.
 Podesiti za grupu: visina 12 cm, širina 16 cm.
 Kopirati grupu sa slajda 7 i zalijepiti je na novi slajd 8.
 Iz kopirane grupe lik strelice zakrenuti ulijevo za 90°,
lik mjeseca zrcaliti vodoravno, a potom ga premjesti u
pozadinu.
 Zatvoriti datoteku.
203
PowerPoint 2007
Razne postavke prezentacije
© S. Šutalo i D.Grundler, 2009.
Prijelazi između slajdova
 Prijelaz između slajdova je efekt koji određuje način
izmjene slajdova u prikazu dijaprojekcije.
Bolje rješenje
 Medvjed je velika i snažna životinja.
 Tijelo mu je prekriveno smeđemrkom
dlakom.
 Mužjak naraste u duljinu do dva i pol metra.
 U ramenima je visok oko metar.
 Teži do 250 kilograma.
Prijelazi između slajdova
 Prijelaz između slajdova se zadaje:
 kartica: Animacije, grupa: Prijelaz na ovaj slajd,
odabrati efekt prijelaza.
1
3
2
Prijelazi između slajdova
 PowerPoint sadrži više
efekata prijelaza između
slajdova.
 Da bi se vidio
pretpregled prijelaza,
dovoljno je kazalo miša
postaviti na odabrani
prijelaz.
Prijelazi između slajdova
 Odabranom prijelazu između
slajdova moguće je podesiti
brzinu, a može se dodati i zvuk
koji će pratiti izmjenu slajdova:
Prijelazi između slajdova
 Prijelaz između slajdova moguće je primijeniti na
odabrane slajdove ili na sve slajdove.
Prijelazi između slajdova
 Slajdovi se izmjenjuju:
 na klik miša,
 nakon zadanog vremenskog razdoblja.
Trajanje prikaza slajdova
 Vrijeme prikaza pojedinog slajda određuje se unosom
vremena u sekundama:
 … ili naredbom Proba vremena prezentacije:
Prijelazi između slajdova
Vježba 67.
 Otvoriti datoteku Vježba_oblikovanje_slika.pptx
 Zadati prijelaz između slajdova: Novosti.
 Primijeniti na sve slajdove.
 Brzina: Polako.
 Prijelaz na sljedeći slajd (Pomicanje slajdova):
Automatski nakon 2 sekunde.
 Zatvoriti datoteku.
Trajanje prikaza slajdova
 Nakon naredbe Proba vremena prezentacije pokreće
se dijaprojekcija.
 U uglu zaslona prikazuje se traka Proba koja
omogućava upravljanje trajanjem prikaza pojedinih
slajdova.
Trajanje prikaza slajdova
Pauza.
Ponavljanje.
Pomicanje na
sljedeći slajd.
Vrijeme
trajanja
slajda.
Ukupno vrijeme
trajanja
prezentacije.
Trajanje prikaza slajdova
 Svaki slajd treba prikazati onoliko vremena koliko je
potrebno za pregledavanje sadržaja slajda.
 U slučaju pogreške, za poništavanje zadanog
vremena trajanja slajda koristi se gumb za
ponovljeno zadavanje trajanja.
Trajanje prikaza slajdova
 Nakon određivanja vremena trajanja posljednjeg
slajda, može se zadržati ili odbaciti snimljeno vrijeme
trajanja slajdova.
Trajanje prikaza slajdova
 U prikazu Razvrstavač slajdova može se vidjeti
snimljeno vrijeme trajanja svakog slajda u prezentaciji.
Razvrstavač slajdova
 U ovom je prikazu moguće
promijeniti trajanje prikaza
pojedinog slajda.
 Potrebno je označiti slajd,
pa na kartici Animacije
unijeti novu vrijednost
trajanja prikaza slajda
(u sekundama).
Trajanje prikaza slajdova
Vježba 68.
 Otvoriti datoteku naziva vlastitog prezimena pa
zadati trajanja prikaza slajdova.
 Snimiti zadano vrijeme trajanja slajdova.
 Provjeriti ispravnost u prikazu dijaprojekcije. Ispraviti
moguće pogreške.
 Zatvoriti datoteku.
Razvrstavač slajdova
 U prikazu Razvrstavač slajdova moguće je vidjeti odjednom i
prijelaze između slajdova te animacijske efekte.
 Efekti se izvode klikom na znak zvjezdice.
Trajanje prikaza slajdova
 Da bi se isključila automatska izmjena slajdova u
prezentaciji zadana snimljenim vremenima trajanja
prikaza slajdova, potrebno je:
 kartica: Dijaprojekcija, grupa: Postavljanje,
isključiti ponudu Koristi probna vremena
prezentacije.
Prijelazi između slajdova
 Prijelaz između slajdova
se uklanja naredbom:
 Nema prijelaza.
Postavljanje dijaprojekcije
 Različite situacije zahtijevaju različite dijaprojekcije.
 Da bi se podesile postavke dijaprojekcije treba birati:
 kartica: Dijaprojekcija, grupa: Postavi, naredbeni
gumb Postavi dijaprojekciju.
1
3
2
Postavljanje dijaprojekcije
Odabir vrste
dijaprojekcije.
Odabir
razlučivosti.
Odabir
raspona
slajdova
koji će biti
prikazani.
Odabir
načina
izmjene
slajdova.
Sakrivanje slajda
 Ako se pri dijaprojekciji neki od slajdova ne žele
prikazati, treba ih sakriti.
 Sakriva se:
 kartica: Dijaprojekcija, grupa: Postavi, Sakrij
slajd.
1
3
2
Sakrivanje slajda
 Sakriveni slajd ostaje sastavni
dio prezentacije ali se ne
prikazuje.
 Sakriveni slajd je označen
odgovarajućom oznakom.
 Moguće ga je otkriti (prikazati)
na isti način na koji ga se
sakriva.
Sakrivanje slajda
Vježba 70.
 Otvoriti datoteku Vjezba_objekti.pptx.
 Sakriti slajdove 3, 4 i 7.
 Pokrenuti i pregledati dijaprojekciju (sakriveni
slajdovi se ne prikazuju).
 Zatvoriti datoteku.
Spremanje prezentacije
 Osim mogućnosti spremanja prezentacije u obliku
Prezentacija programa PowerPoint, moguće ju je
spremiti i u raznim drugim oblicima.
Spremanje prezentacije
 Prezentacija se može spremiti npr. u obliku
dijaprojekcije.
 Takva datoteka dobiva nastavak .ppsx
 Za pregledavanje datoteke pohranjene na ovakav
način dovoljno je imati PowerPoint preglednik
(Viewer).
Spremanje prezentacije
Vježba 71.
 Otvoriti datoteku naziva vlastitog prezimena pa je
pohraniti u obliku dijaprojekcije pod nazivom
Medvjed.ppsx u mapu Za prezentacije.
Paket za CD
 Ako se prezentacija želi kopirati na neki od
memorijskih medija, zajedno s njom treba kopirati i
sve povezane datoteke (poput filmova i zvukova).
 Mapa koja objedinjava sve te sadržaje naziva se
Paket za CD.
Paket za CD
 Da bi se prezentaciju moglo pregledavati na računalu,
potreban je program PowerPoint ili PowerPoint
preglednik.
 Ako se pretpostavi da na računalu na kome će se
pregledavati prezentacija nema potrebnih programa,
moguće je uz prezentaciju i povezane datoteke u
Paket za CD kopirati i PowerPoint preglednik
(Microsoft Office PowerPoint Viewer 2007).
Paket za CD
 Prezentacija se kopira u paket za CD tako se otvori, a
potom bira:
 gumb MS Office, a zatim Objavi, pa Paket za CD.
1
2
3
Paket za CD
 U okviru Paket za CD, treba zadati naziv mape u koju
će se kopirati prezentacija sa svim povezanim
datotekama.
Paket za CD
 Ponuda Mogućnosti nudi odabir vrste paketa s ili
bez PowerPoint preglednika.
Paket za CD
 Moguće je provjeriti jesu li sve povezane datoteke
uključene u paket (Povezane datoteke ).
 Moguće je zadržati uložene TrueType fontove
(Uloženi fontovi TrueType ).
Paket za CD
 Za kopiranje treba odabrati Kopiraj u mapu.
 Zatim treba zadati smještaj mape, pa U redu.
Paket za CD
 Rezultat je mapa sa svim sadržajima potrebnim za
prikaz prezentacije.
Paket za CD
Vježba 72.
 Za datoteku prezentacije naziva vlastitog prezimena
napraviti Paket za CD.
 U paket uključiti i PowerPoint preglednik.
 Naziv paketa neka bude Paket_medvjed.
 Zatvoriti datoteku.
Ispis prezentacije
 Ako je potrebna prezentacija u “papirnatom” obliku,
moguće ju je ispisati.
 Mogu se ispisati:
 slajdovi,
 brošure,
 bilješke,
 struktura prezentacije.
Ispis prezentacije
 Gumb MS Office,
 Ispiši,
 Ispiši.
Ispis prezentacije
 Ispisati se mogu:
 svi slajdovi ili stranice.
 samo odabrani slajdovi ili stranice.
Ispis prezentacije
 Moguće je odrediti što će se ispisati: slajdovi, brošure,
stranice bilježaka ili pogled strukture.
Ispis prezentacije
 Moguć je ispis:
 u boji,
 u nijansama
sive boje,
 crno-bijelo.
 Ispis se može prilagoditi
veličini papira.
 Slajdove se može uokviriti.
Brošure
Sivi tonovi
Ispis prezentacije
Slajd,
prilagodi prozoru
Struktura
Vježba 73a.
 Osmisliti novu datoteku prezentacije koja će govoriti
o slavuju, s najmanje deset slajdova.
 U mapi Za PWP je podmapa Slavuj.
 U podmapi Slavuj pohranjeno
je nekoliko slikovnih i zvukovnih
datoteka, kratki tekst i film o
slavuju (poželjno je da se dodatni
materijali potraže na internetu).
(c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009..
247
Vježba 73b.
 Datoteku pohraniti u mapu Za prezentacije pod
nazivom Slavuj.
 Odabrati prikladnu temu (prilagoditi boje, fontove,
efekte) i pozadinski stil.
 Prilikom unosa teksta odabrati ispravan način
naglašavanja bitnijih dijelova teksta (druga boja,
promjena stila).
(c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009..
248
Vježba 73c.
 Na matrici slajda podesiti grafičke oznake, razmake
između redaka teksta te razmake prije i poslije
stavki popisa. Na matricu slajda, u desnu stranu
područja naslova umetnuti sliku kovanice od 1 kn
(sliku pronaći na internetu).
 Ovisno o rasporedu teksta i slika birati primjerene
izglede slajdova. Ako nema prikladnih, u matrici
slajda oblikovati nove izglede slajdova.
(c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009..
249
Vježba 73d.
 Pri umetanju zvuka na slajd odabrati automatsko
aktiviranje zvuka u dijaprojekciji.
 Odabirom naredbe Mogućnosti efekta podesiti
postavke početka i završetka reprodukcije zvuka (npr.
zvuk se može ponavljati i trajati dok se ne izmijeni
zadani broj slajdova).
Vježba 73e.
 Slajdove označiti brojem, dodati im u područje
podnožja ime autora i umetnuti prikaz datuma koji
će pri svakom pokretanju prezentacije biti isti.
 Sadržaju slajdova dodati razne vrste animacijskih
efekata. Rabiti razne grupe efekata.
 Poslužiti se naredbom Mogućnosti efekta.
(c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009..
251
Vježba 73f.
 Za umetanje filma oblikovati novi izgled slajda koji
sadrži samo jedno rezervirano mjesto vrste Medij.
 Novom izgledu slajda ukloniti rezervirana mjesta
naslova i podnožja pa mu dati naziv: Film.
 Umetnuti novi slajd izgleda Film na posljednje mjesto,
a potom umetnuti film Slavuj_film.mpg.
 Neka se film aktivira na klik mišem.
Vježba 73g.
 Odabrati iz ponude efekata prijelaza između slajdova
podesan efekt, pa ga primijeniti na sve slajdove.
 Zadati i snimiti trajanje prikaza svakog od slajdova.
 Datoteku spremit kao Paket za CD (neka sadrži i
Microsoft Office PowerPoint Viewer 2007).
 Prezentaciju ispisati u formi brošure, s po tri slajda na
jednome listu papira.