Transcript 16 mogucnosti oblikovanja

Excel 2007
Razne mogućnosti programa
© S. Šutalo i D.Grundler, 2009.
Držač ispune
 Držač ispune je mali crni kvadrat u
donjem, desnom kutu aktivne ćelije.
 Kada se pokaže na držač ispune,
pokazivač se mijenja u crni križić.
 Po povlačenju držača ispune,
javlja se gumb Mogućnosti
automatske ispune koji nudi
načine ispune odabranog
raspona.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
2
Držač ispune
 Ćelije se mogu automatski popunjavati držačem
ispune:
 istim sadržajem,
 brojčanim (numeričkim) nizovima,
 prethodno pripremljenim nizovima podataka,
 datumskim nizovima.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
3
Ispuna
 Osim držačem ispune, odabrani se raspon ćelija
može ispuniti sadržajem biranjem:
 kartica Polazno, grupa Uređivanje, naredbeni
gumb Ispuni.
1
3
2
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
4
Ispuna
 Po odabiru naredbenog gumba
Ispuni, a potom ponude Skup
otvara se okvir Nizovi.
1
2
3
 Mogu se puniti npr. stupci
ili redci, moguće je zadati
korak promjene i završnu
vrijednost.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
5
Ispuna - vrste nizova
Linearni
Stvara niz čije se vrijednosti računaju
dodavanjem iznosa Vrijednost koraka za
svaku vrijednost ćelije.
Rast
Stvara niz čije se vrijednosti računaju
množenjem iznosa Vrijednost koraka za
svaku vrijednost ćelije.
Datum
Stvara datumski niz h obilježja.
Samoispuna
Puni odabrani raspon istim sadržajem.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
6
Ispuna istim sadržajem
 Sadržaj ćelije se može kopirati na uobičajeni način
(Kopiraj, Zalijepi) ili držačem ispune. Potrebno je:
a) u početnu ćeliju niza unijeti
sadržaj kojim se želi ispuniti
niz,
b) postaviti se na držač ispune,
c) povući mišem prema dolje
ili desno.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
7
Ispuna istim sadržajem
Vježba 33.
 Otvoriti radni list treći radne tablice naziva svog
prezimena.
 U ćeliju A15 upisati tekst:
ispuna
 Tekst kopirati držačem ispune u ćelije od A15 do A25.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
8
Ispuna brojčanim nizom
 Uzastopne se ćelije mogu popuniti brojčanim nizom.
 Niz može biti
rastući ili padajući.
rastući, korak
promjene 28
 Korak promjene
između članova niza
može biti proizvoljan.
rastući, korak
promjene 1
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
padajući, korak
promjene -10
9
Ispuna brojčanim nizom
 Uzastopne se ćelije popunjavaju brojčanim nizom
ovako :
a) u dvije susjedne ćelije unijeti
dva brojčana podatka niza,
1
b) označiti obje ćelije,
c) postaviti se na držač
ispune,
2
3
d) povući mišem u
željenom smjeru.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
10
Ispuna brojčanim nizom
Vježba 34.
 Postaviti se na radni list treći.
 Od ćelije C15 do ćelije C25 unijeti brojčani niz koji je
rastući, počinje brojem 1000, s korakom promjene 50.
 Od ćelije E15 do ćelije E25 unijeti brojčani niz koji je
padajući, počinje brojem -10, s korakom promjene 5.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
11
Držač ispune
 Rješenje zadatka:
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
12
Ispuna brojčanim nizom
Vježba 35.
 Otvoriti radnu knjigu Primjeri.xlsx, radni list Niz1.
 U označenim ćelijama napraviti nizove jednake
zadanima.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
13
Ispuna prilagođenim nizom
 Excel sadrži određene nizove podataka i “prepoznaje”
svaku riječ koja se nalazi u pohranjenom nizu.
 Korisnik može rabiti gotove prilagođene nizove
programa Excel ili stvarati svoje.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
14
Ispuna prilagođenim nizom
 U Excelu postoje gotovi prilagođeni nizovi čiji su
članovi:
 nazivi dana u tjednu i nazivi mjeseci u godini i to u
punom obliku naziva i u obliku skraćenica naziva.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
15
Ispuna prilagođenim nizom
 Uzastopne se ćelije popunjavaju
članovima prilagođenog niza:
 u početnu ćeliju treba unijeti onaj
član pohranjenog niza kojim
korisnik želi započeti niz,
 postaviti kazalo na držač ispune,
 povući mišem u željenom smjeru.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
16
Ispuna prilagođenim nizom
Vježba 36.
 Otvoriti radni list treći.
 Od ćelije G15 do ćelije G25 unijeti niz naziva mjeseci.
Početi od svibnja.
 Od ćelije I15 do ćelije I25 unijeti niz skraćenih naziva
dana u tjednu. Početi od pon.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
17
Prilagođeni nizovi
 Za provjeru pohranjenih nizova treba birati:
 gumb MS Office, naredbeni gumb Mogućnosti
programa Excel, naredba Popularno, cjelina
Glavne postavke u radu s programom Excel.
 Na kraju treba odabrati:
Uredi prilagođene popise.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
18
Prilagođeni nizovi
1
2
3
4
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
19
Prilagođeni nizovi
 Okvir Prilagođeni popisi daje pregled pohranjenih
prilagođenih nizova.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
20
Novi prilagođeni niz
 Moguće je stvarati vlastite prilagođene nizove u
slučaju da se neki sadržaji često ponavljaju u uvijek
zadanom redoslijedu. Potrebno je:
 u okviru Prilagođeni popisi birati NOVI POPIS,
 potom unijeti stavke u okvir Stavke popisa
(nakon svakog unosa pritisnuti [Enter]),
 nakon dovršetka unosa pritisnuti Dodaj, a potom
U redu.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
21
Novi prilagođeni niz
Vježba 37a.
 Stvoriti novi prilagođeni niz sadržaja: prvi, drugi, treći,
četvrti, peti.
2
1
3
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
22
Novi prilagođeni niz
Vježba 37b.
 Od ćelije K15 do ćelije K25
unijeti članove novostvorenog
prilagođenog niza. Početi od
treći.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
23
Automatsko dovršavanje unosa
 Program Excel olakšava ponovni unos već unošenih
podataka, u stupcu.
 Po upisu prvih nekoliko znakova nekog od podataka koji
su već bili unošeni u taj stupac, program automatski nudi
ispis cijelog podatka.
 Za prihvaćanje predloženog, pritisnuti
[Enter].
 Za zamjenu automatski umetnutih
znakova nastaviti pisati.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
24
Automatsko dovršavanje
Vježba 38.
 Umetnuti novi radni list, dati mu naziv peti pa u ćelije
od B3 do B8 unijeti ove vrijednosti:
matematika
hrvatski
osnove elektrotehnike
osnove elektrotehnike (prihvatiti ponuđeni podatak)
mjerenja u elektrotehnici (odbaciti ponuđeni podatak)
vjeronauk
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
25
Automatsko dovršavanje unosa
 Automatsko dovršavanje unosa vrijednosti ćelija
moguće je isključiti.
1
2
3
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
26
Unos datuma
 Na radni se list mogu unositi i podaci koji predstavljaju
datum.
 Podatke koji predstavljaju datum potrebno je unijeti na
određen način kako bi ih program Excel "prepoznao"
kao datum.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
27
Unos datuma
 Da bi se vidjeli
oblici zapisa
podataka koje
Excel prepoznaje
kao datum,
potrebno je otvoriti
pripadajući
dijaloški okvir za
grupu Broj kartice
Polazno.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
28
Unos datuma
 Kod unosa podataka u obliku datuma, Excel datum
pretvara u broj koji pokazuje koliko je dana prošlo od
1.1.1900 pa do unesenog datuma.
 Datum se sprema u obliku broja, a prikazuje na način
koji je korisnik odabrao.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
29
Unos datuma
 Podatku unesenom u obliku datuma može se
proizvoljno promijeniti oblik prikaza.
 Moguće je odabrati bilo koji od ponuđenih prikaza.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
30
Unos datuma
Vježba 39.
 Otvoriti radni list treći.
 U ćeliju M15 unijeti tekući datum.
 U ćeliju O15 unijeti datum svog rođenja.
 Mijenjati razne oblike prikaza datuma.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
31
Ispuna datumskim nizom
 Niz ćelija se može popunjavati datumskim nizom
ovako:
 u ćeliju unijeti datumski podatak koji je početak
niza,
 postaviti se na
držač ispune,
 povući u željenom
smjeru.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
32
Ispuna datumskim nizom
 Kod datumskog niza
razlika između
susjednih članova
može biti dan, radni
dan, mjesec, godina.
 Vrstu ispune treba
odabrati iz ponuđenog
izbornika.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
33
Ispuna datumskim nizom
 Slika pokazuje kako
izgleda prethodno
načinjeni niz ako je
odabrana ponuda
Ispuni mjesece.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
34
Datumski niz
Vježba 40a.
 Otvoriti radni list treći.

Od ćelije M15 do ćelije M25 unijeti datumski niz kod
koga je korak promjene 1 dan.

Od ćelije O15 do ćelije O25 unijeti datumski niz kod
koga je razlika između susjednih članova niza 1
mjesec.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
35
Ispuna datumskim nizom
 Za ispunu datumskim nizom moguće je rabiti i
odgovarajući naredbeni gumb:
 kartica Polazno, grupa Uređivanje,
naredbeni gumb Ispuni, a potom
Skup.
4
1
3
2
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
36
Ispuna datumskim nizom
 Otvara se okvir Nizovi. Pošto je prva vrijednost niza
datum, postaje aktivna ponuda Jedinica datuma iz
koje treba odabrati željeno.
 Koristeći ovaj način,
lako je stvoriti datumski
niz kod koga je korak
promjene niza različit
od 1.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
37
Ispuna datumskim nizom
 Da bi se koristio naredbeni gumb Ispuna treba:
 u početnu ćeliju niza unijeti datumski podatak
koji je
1
početak niza,
 označiti raspon
koji se želi popuniti
nizom,
2
3
 birati vrstu niza.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
38
Datumski niz
Vježba 40b.
 Od ćelije O25 do ćelije O35 unijeti datumski niz kod
koga je razlika između susjednih članova niza dvije
godine (dan i mjesec su isti).
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
39
Datumski niz
 Rješenje zadatka:
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
40
Datumski niz
Vježba 41.
 Pokrenuti radnu knjigu Primjeri.xlsx, otvoriti radni list
Niz2.
 U označenim ćelijama napraviti nizove jednake
zadanima. Prikaz datuma podesiti kako je zadano.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
41
Sortiranje podataka
 Podaci se mogu sortirati po:
 tekstu (A do Z ili Z do A),
 brojevima (od najmanjeg do najvećeg ili obrnuto),
 datumu i vremenu (od najstarijeg do najnovijeg ili
obrnuto),
u jednom ili više stupaca.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
42
Sortiranje podataka
 Da bi se podaci sortirali potrebno je odabrati stupac ili
redak po kome će se vršiti sortiranje. Taj se stupac ili
redak naziva ključ.
 Ako je sadržaj više ćelija u odabranom stupcu ili retku
isti, moguće je zadati dodatni ključ.
 Maksimalni broj ključeva je 64.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
43
Sortiranje podataka
 Pošto je stupac odabran, treba birati:
 kartica Polazno, grupa Uređivanje, naredbeni
gumb Sortiraj i filtriraj.
1
3
2
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
44
Sortiranje podataka
 Sortirati se može:
 uzlazno,
 silazno.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
45
Sortiranje podataka
 Sortiranje samo prema jednom stupcu u rasponu
može dati neželjene rezultate.
 U primjeru su podaci sortirani po prezimenima što je
izazvalo pomicanje ćelija u stupcu prezimena u
odnosu na stupac s imenima.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
46
Sortiranje podataka
 Grešku je moguće lako izbjeći ako se obrati pozornost
na poruku upozorenja. Program nudi da podaci
prilikom sortiranja ostanu povezani po retku (Proširi
označeno) ili da se nastavi kako je započeto.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
47
Sortiranje podataka
Vježba 42.
 Otvoriti radnu knjigu Primjeri.xlsx, radni list
Zupanije.
 Podatke sortirati po stupcu Naziv županije od Z-A.
 Potom, podatke ponovo sortirati, ali sada po stupcu
Ukupno učenika, od najvećeg do najmanjeg.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
48
Sortiranje podataka
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
49
Prilagođeno sortiranje podataka
 Ako postoje podaci koje se želi grupirati prema istoj
vrijednosti u jednom stupcu, a zatim sortirati drugi
stupac unutar te grupe jednakih vrijednosti, potrebno
je odabrati naredbu Prilagođeno sortiranje:
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
50
Prilagođeno sortiranje podataka
 Naredbom Prilagođeno otvara se okvir za izbor vrste
prilagođenog sortiranja.
Odabir stupaca po
kojima će se sortirati
Odabir vrste
sortiranja
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
Odabir smjera
sortiranja
51
Prilagođeno sortiranje
Vježba 43.
 Otvoriti radnu knjigu Primjeri.xlsx, radni list
Sortiranje.
 Podatke grupirati po stupcu Prezime, a potom unutar
grupa, sortirati po stupcu Ime.
 Vrsta sortiranja neka bude Vrijednost jer su podaci
tekstualni. Smjer sortiranja A-Z.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
52
Prilagođeno sortiranje
 Podešene postavke:
Dodavanje nove razine
(dodatnog stupca) sortiranja.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
53
Prilagođeno sortiranje
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
54
Sortiranje po oblikovanju
 Sortirati je moguće i po oblikovanju, uključujući boju
ćelije, boju fonta ili skup ikona.
 Da bi to bilo moguće, ćelije je potrebno prethodno
posebno oblikovati.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
55
Posebno oblikovanje
 Posebno se oblikovanje koristi za isticanje zanimljivih
ćelija, naglašavanje neuobičajenih vrijednosti i
vizualizaciju podataka.
 Za potrebe posebnog oblikovanja mogu se koristiti:
 podatkovni stupci,
 skale boja,
 skupovi ikona.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
56
Posebno oblikovanje
 Za primjenu posebnog oblikovanja na odabrane
ćelije, potrebno je odabrati:
 kartica Polazno, grupa Stilovi, naredbeni gumb
Uvjetno oblikovanje.
1
3
2
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
57
Posebno oblikovanje
 Podatkovne trake pomažu u
prikazivanju vrijednosti ćelije u
odnosu na druge ćelije. Duljina
trake podataka predstavlja
vrijednost u ćeliji.
 Skale boja su vizualne
smjernice koje pomažu u
razumijevanju raspodjela
podataka i njihovih odstupanja.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
58
Posebno oblikovanje
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
59
Posebno oblikovanje
Vježba 44.
 Otvoriti radnu knjigu Primjeri.xlsx, radni list
Sortiranje.
 Stupac Ukupno učenika posebno oblikovati na svaki
od tri ponuđena načina.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
60
Posebno oblikovanje
1
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
2
3
61
Sortiranje po oblikovanju
 Ako se na kraju ostavi
npr. posebno oblikovanje
u formi podatkovnih traka,
a potom stupac Ukupno
učenika sortira u
redoslijedu od najvećeg
do najmanjeg, rezultat će
biti kao na slici.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
62
Umetanje redaka, stupaca, ćelija
 Jedna od prednosti Excela je mogućnost da korisnik,
mijenja već oblikovani radni list umećući nove retke,
stupce i ćelije.
 Umeće se odabirom:
 kartica Polazno, grupa Ćelije, naredbeni gumb
Umetni.
1
3
2
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
63
Umetanje redaka, stupaca, ćelija
 Da bi se umetnuo stupac treba:
 kazalo postaviti desno
od mjesta gdje treba
umetnuti novi stupac,
 birati Umetni stupce lista.
 Da bi se umetnuo redak kazalo treba postaviti na
redak iznad kojeg se želi umetnuti novi, pa birati
Umetni retke lista.
Napomena: postojeći se stupci/redci razmiču.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
64
Umetanje redaka, stupaca, ćelija
 Da bi se umetnula ćelija, potrebno je odabrati željeno
mjesto umetanja pa birati naredbu Umetanje ćelija…
 U okviru Umetanje treba označiti smjer u kojem treba
pomaknuti okolne ćelije da bi radni list bio ispravan.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
65
Umetanje
Vježba 45.
 Otvoriti radni list Tečaj, radne knjige naziva vlastitog
prezimena.
 Umetnuti novi stupac C i novi 5. redak.
 Obratiti pažnju na adrese u formulama.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
66
Umetanje
 Formule i nakon
umetanja redaka i
stupaca ostaju
ispravne.
 Automatski se
prilagođavaju i
relativne i apsolutne
adrese u formulama.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
67
Brisanje redaka, stupaca, ćelija
 Postojeći se letci, stupci i ćelije brišu odabirom:
 kartica Polazno, grupa Ćelije, naredbeni gumb
Izbriši.
1
3
2
Napomena: potrebno je razlikovati brisanje sadržaja ćelije od
brisanja ćelija.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
68
Brisanje redaka, stupaca, ćelija
 Potrebno je odabrati redak, stupac ili ćeliju koja se
želi obrisati a potom birati odgovarajuću naredbu.
 Ako se briše ćelija, u okviru
Brisanje treba označiti smjer u
kojem treba
pomaknuti
okolne ćelije
da bi radni list
bio ispravan.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
69
Umetanje
Vježba 46.
 Na radnom listu Tečaj, radne knjige naziva vlastitog
prezimena obrisati stupac C i 5. redak 5.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
70
Umetanje
Vježba 47.
 Otvoriti radnu knjigu Primjeri.xlsx, radni list
Umetanje.
 Umetnuti nove stupce za dane koji nedostaju pa
upisati njihove nazive u zaglavlje tablice.
 Umetnuti nove retke za mjesece koji nedostaju pa
upisati njihove nazive u zaglavlje tablice.
 Izbrisati stupce Subota i Nedjelja.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
71
Vježba 48.
 Otvoriti novi radni list i nazvati ga Statistika.
 Radni list olakšava računanje statističkih podataka
o uspješnosti učenika i njihovim izostancima.
 Zamišljeno je da korisnik unosi samo brojčane
podatke koji se zapisuju u ćelije ispunjene
narančastom bojom, dok se svi ostali podaci
računaju na osnovi formula.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
72
Vježba 48.
 Postavke oblikovanja:
 Font: Calibri 12.
 Širina stupca A: 22.
 Za stupac A uključiti naredbeni gumb: Prelomi
tekst.
 Visina svih redaka: 36.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
73
Vježba 48.
 Poravnanje stupca A: po sredini u uspravnom
smjeru.
 Poravnanje stupaca B, C, D, E: po sredini u
uspravnom i u vodoravnom smjeru.
 Oblikovati formule za odjeljenje 1A.
 Pri kopiranju formula za razredne odjele 1B, 1C, 1D
rabiti držač ispune.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
74
Vježba 48.
 Ćelije 5. 7. 13. 15.
retka oblikovati u
postotnom prikazu.
 Ćelije 9. i 16.
retka oblikovati
za prikaz s dvije
decimalne
znamenke.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
75
Vježba 48.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
76
Vježba 48. - rješenje
 Ako tijekom školske godine
dođe do promjene broja
učenika ili bilo kojeg drugog
podatka kojeg korisnik unosi
u brojčanom obliku,
vrijednosti koje se računaju
automatski će se preračunati.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
77
Vježba 48. - rješenje
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
78
Pregled prije ispisa
 Da bi se vidjelo kako će izgledati stranice radnog lista
prilikom ispisa, potrebno je birati:
 gumb MS Office, naredba Ispiši, a potom
Pregled prije ispisa.
1
2
3
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
79
Pregled prije ispisa
 Prikaz Pregled prije
ispisa sadrži
kontekstualnu karticu s tri
grupe: Ispis, Zumiraj i
Pregled.
 Za izlaz iz ovog prikaza
treba birati Zatvori
pregled prije ispisa.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
80
Pregled prije ispisa
Vježba 49.
 Za radni list Statistika,
radne knjige naziva
vlastitog prezimena
pogledati pregled prije
ispisa.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
81
Oblikovanje izgleda stranice
 Prije ispisa radnog lista moguće je oblikovati njegove
stranice kako bi ispis bio pregledniji i informativniji.
Za svaku je stranicu moguće npr.:
 zadati orijentaciju stranice, birati veličinu
stranice, podesiti margine i područje ispisa,
postaviti zaglavlja i podnožja.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
82
Oblikovanje izgleda stranice
 Postavke oblikovanja izgleda stranice se zadaju
odabirom:
 kartica Izgled stranice, grupe Postavljanje
stranice, Prilagodi za ispunu, Mogućnosti lista.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
83
Dijaloški okvir - List
 Za svaku se grupu
može otvoriti
pripadajući dijaloški
okvir.
 Prikazan je dijaloški
okvir grupe
Mogućnosti lista.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
84
Određivanje margina
 Moguće je odrediti veličinu
margina, tj. praznih područja
uz rub papira.
 Margine se zadaju:
a)
a) iz osnovnih ponuda,
b) naredbom Prilagođene
margine, nakon čega
treba unijeti vrijednosti.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
b)
85
Prilagođene margine
podešavanje
vrijednosti
margina
podešavanje
vrijednosti margina
zaglavlja i podnožja
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
86
Ravnalo
 U prikazu Izgled stranice
moguće je prikazati
vodoravno i uspravno
(okomito) ravnalo.
 Ravnalo služi za mjerenja
dimenzije ćelija, raspona,
objekata i margina stranice.
 Ravnalo je moguće
prikazati ili sakriti.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
87
Ravnalo
 Skriveno se ravnalo može prikazati odabirom:
 kartica Prikaz, naredbeni gumb Prikaži/sakrij,
Ravnalo.
1
2
3
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
88
Ravnalo
Vježba 50.
 Postaviti prikaz Izgled stranice pa sakriti, a zatim
prikazati ravnalo.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
89
Određivanje margina
 Margine se mogu podesiti
i u prikazu Izgled stranice.
 Potrebno je pokazivač
miša postaviti na rub
ravnala sve dok ne
poprimi izgled dvosmjerne
strelice, a zatim povući u
željenom smjeru.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
90
Određivanje margina
Vježba 51.
 Podesiti vrijednosti svih
margina na 2,5 cm.
 Sadržaj stranice centrirati u
uspravnom i u vodoravnom
smjeru.
 Uključiti prikaz margina u
prikazu Pregled prije ispisa.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
91
Određivanje orijentacije
 Svaka stranica radnog lista
može biti orijentirana:
 uspravno (Portret)
 položeno (Pejzaž).
 Trenutna orijentacija označena
je narančastom ispunom.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
92
Određivanje veličine papira
 Naredbenim gumbom
Veličina može se odbrati
veličina papira za ispis
stranica radnog lista.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
93
Orijentacija, veličina papira
Vježba 52.
 Postaviti orijentaciju Pejzaž za
stranice radnog lista Statistika.
 Odabrati A5 veličinu papira.
 Postaviti prikaz Izgled stranice.
 Koliko stranica sada zauzima
ispis?
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
94
Područje ispisa
 Da bi se odabrao dio radnog lista koji će se ispisati,
potrebno je:
 označiti raspon,
 birati naredbeni gumb
Područje ispisa, a zatim
ponudu Postavi područje
ispisa.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
1
2
95
Područje ispisa
 Dio radnog lista koji će se ispisati može se odrediti
odabirom:
 kartica Izgled stranice, grupa Mogućnosti lista,
otvoriti pripadajući dijaloški okvir, pa obratiti
pažnju na cjelinu Područje ispisa.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
96
Područje ispisa
 Za odabir područja ispisa treba kliknuti mišem na
oznaku s kraja okvira Područje ispisa, a zatim na
radnom listu označiti područje.
 Za povratak u okvir Područje ispisa ponovo kliknuti
mišem istu oznaku.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
97
Područje ispisa
 Odabir dijela radnog lista predviđenog za ispis može
se poništiti brisanjem sadržaja iz okvira Područje
ispisa.
ili
 S kartice Izgled stranice, grupa
Postavljanje stranice birati
naredbeni gumb Područje ispisa,
a zatim ponudu Očisti područje
ispisa.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
98
Područje ispisa
Vježba 53.
 Odabrati dio
radnog lista
od A11 do
E15 za ispis.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
99
Prekid stranice
 Prekid (prijelom) stranice je razdjelnik koji prelama
radni list u razdvojene stranice kod ispisa.
 Excel umeće automatske prijelome stranica na
temelju veličine papira, postavki margina i opcija
skaliranja.
 Moguće je postaviti i ručne prijelome stranica u
vodoravnom i uspravnom smjeru.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
100
Prekidi stranice
 Za umetanje okomitog (vodoravnog) prijeloma
stranice, treba odabrati redak (stupac) ispod (s desne
strane) mjesta na kojem se želi umetnuti prijelom
stranice. Zatim, birati naredbeni gumb Prekid, pa
Umetni prijelom stranice.
1
2
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
101
Pregled prijeloma stranice
 Brzu prilagodbu prijeloma stranice omogućava prikaz
Pregled prijeloma stranice.
 Ručno umetnuti prijelomi stranice izgledaju kao pune
crte, a automatski umetnuti prijelomi stranice prikazani
su crtkanim crtama.
Normalno
Izgled
stranice
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
Pregled
prijeloma
stranice
102
Pregled prijeloma stranice
Automatski
prijelom
Ručno umetnuti
prijelom
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
103
Pregled prijeloma stranice
 Za premještanje prijeloma stranice, treba povući
prijelom stranice na novo mjesto.
 Za uklanjanje ručnog prijeloma stranice treba povući
prijelom stranice izvan područja pregleda prijeloma
stranice.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
104
Prekidi stranice
Vježba 54.
 Ukloniti odabrano područje ispisa od A11 do E15.
 Podesiti vrijednosti svih margina na 1,5 cm.
 Postaviti orijentaciju Portret.
 Umetnuti prijelom stranice tako da nova stranica
započne retkom 11.
 Pogledati kako izgleda radni list u prikazu Pregled
prijeloma stranice.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
105
Prekidi stranice
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
106
Ispiši naslove
 Ako se sadržaj radnog lista proteže kroz više stranica
moguće je na svakoj stranici ispisati zaglavlja stupaca
ili redaka.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
107
Ispiši naslove
 Da bi se odabrali redci i stupci koje pri ispisu treba
ponoviti na vrhu ili s lijeve strane svake ispisane
stranice, treba birati Ispiši naslove, a zatim obratiti
pažnju na cjelinu Ispiši naslove kartice List.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
108
Ispiši naslove
 Treba kliknuti mišem na oznaku s desne strane okvira
Reci koje treba ponoviti na vrhu (Stupci koje treba
ponoviti slijeva), a zatim na radnom listu označiti retke
(stupce) koji će se ponavljati.
 Za povratak u okvir Ispiši naslove ponovo kliknuti
mišem istu oznaku.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
109
Ispiši naslove
Vježba 55.
 Za radni list Sortiranje,
radne knjige Primjeri.xlsx
treba na vrhu svake
ispisane stranice ponoviti 2.
redak.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
110
Mogućnosti skaliranja
 Naredbeni gumbi grupe Prilagodi za ispunu, Širina
i Visina omogućavaju smanjenje širine i/ili visine
područja ispisa kako bi ispis stao na odabrani broj
stranica.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
111
Mogućnosti skaliranja
 Primjer pokazuje da se smanjenjem broja stranica
na koje mora stati odabrano područje ispisa smanjuje
i postotak stvarne veličine prikaza odabranog
područja.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
112
Mogućnosti skaliranja
 Naredbeni gumb Skaliranje omogućava povećanje ili
smanjenje područja ispisa na odabrani postotak
njegove stvarne veličine.
 Kod skaliranja maksimalna
širina i visina područja ispisa
moraju biti postavljene na
Automatsko.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
113
Mogućnosti skaliranja
Vježba 56.
 Otvoriti radni list Statistika,
radne knjige naziva svog
prezimena.
 Ukloniti prijelom stranice iz
11. retka.
 Podesiti da ispis stane na
jednu stranicu.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
114
Mogućnosti skaliranja
Vježba 57.
 Na istom radnom listu
isprobati skaliranje 150% pa
pogledati koliko je stranica
nastalo.
 Odabrati A4 veličinu papira.
 Podesiti da ispis stane na
jednu stranicu (po širini i
visini).
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
115
Naslovi (oznake stupaca/redaka)
 Da bi se lakše pronašle
ćelije h adresa na
ispisanom radnom listu,
moguće je uključiti ispis
oznaka stupaca i redaka.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
116
Crte rešetki
 Po osnovnim postavkama crte rešetki se prikazuju,
ali ne ispisuju pri ispisu na pisač.
 Ispis crta rešetki pri ispisu na pisač je moguće uključiti.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
117
Naslovi i crte rešetki
Vježba 58.
 Otvoriti radni list Vježba4 radne knjige Primjeri.xlsx
 Pogledati prikaz Pregled
prije ispisa.
 Uključiti ispis oznaka
stupaca i redaka.
 Uključiti ispis crta rešetki.
 Ponovno pogledati prikaz Pregled prije ispisa.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
118
Zaglavlje i podnožje
 Radnom je listu moguće dodati zaglavlje i podnožje.
 U područja zaglavlja i podnožja najčešće se unose:
broj stranice, naziv radnog lista, datum i sl.
 Sadržaj unesen u ova područja pojavljuje se na vrhu
ili dnu svaku stranicu pri ispisu radnog lista na pisač.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
119
Zaglavlje i podnožje
 U područje zaglavlja i podnožja moguće je preći
odabirom:
 kartica Umetni, grupa Tekst, naredbeni gumb
Zaglavlje i podnožje.
1
3
2
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
120
Zaglavlje i podnožje
 Naredbom Zaglavlje i
podnožje prelazi se u
prikaz Izgled stranice.
 Aktivna postaju
područja zaglavlja i
podnožja.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
121
Zaglavlje i podnožje
 Područje zaglavlja (podnožja) podijeljeno je u tri
cjeline tekstualnih okvira.
 U svaku cjelinu sadržaj se može se unositi neovisno o
drugim cjelinama.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
122
Zaglavlje i podnožje
 Kontekstualna kartica Dizajn (Alati zaglavlja i podnožja)
s grupama odgovarajućih naredbi omogućava
oblikovanje zaglavlja i podnožja.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
123
Zaglavlje i podnožje
 Za prijelaz iz područja zaglavlja u
područje podnožja i obratno služe
gumbi grupe Navigacija.
 Za zatvaranje područja zaglavlja ili podnožja dovoljno
je kliknuti mišem bilo gdje na radnom listu ili birati
tipku Esc.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
124
Grupa – Zaglavlje i podnožje
 Ova grupa nudi mogućnost unosa
unaprijed definiranih sadržaja zaglavlja
ili podnožja.
1
 Dovoljno je postaviti se u područje
npr. zaglavlja, birati Zaglavlje,
a zatim jedan od ponuđenih sadržaja.
Napomena: program sam raspoređuje sadržaje po
cjelinama!
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
2
3
125
Zaglavlje i podnožje
Vježba 59.
 U radnoj knjizi Primjeri.xlsx, kopirati radni list
Sortiranje. Kopiranom listu dati naziv Vježba5.
 Radnom listu Vježba5 dodati zaglavlje i podnožje
tako da se odaberu unaprijed definirani sadržaji.
 U zaglavlje umetnuti podatak o nazivu radnog lista.
 U podnožje umetnuti podatke o broju stranice i nazivu
radne knjige.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
126
Zaglavlje i podnožje
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
127
Grupa – Elementi zaglavlja i podnožja
 Za oblikovanje vlastitog sadržaja potrebno je postaviti
se u cjelinu (lijevo, sredina, desno) zaglavlja ili
podnožja, a zatim birati naredbene gumbe koji
omogućavaju unos sadržaja.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
128
Zaglavlje i podnožje
Vježba 60.
 Postaviti se u radnoj knjizi Primjeri.xlsx, na radni list
Sortiranje.
 U lijevi dio zaglavlja umetnuti sliku Slika.png, a u
desni dio trenutni datum.
 U desni dio podnožja umetnuti podatke o broju
trenutne stranice / ukupni broj stranica.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
129
Zaglavlje i podnožje
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
130
Grupa – Mogućnosti
Za uklanjanje
zaglavlja i
podnožja s prve
stranice ispisa.
Za umetanje različitih
zaglavlja i podnožja
na parne i neparne
stranice.
Veličina i skaliranje fonta može biti isto kao i
na radnom listu ili neovisni od skaliranja
radnog lista.
Margine zaglavlja i podnožja
mogu biti poravnate s marginama
radnog lista ili mogu imati
neovisne vrijednosti.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
131
Ispis
 Moguće je ispisati:
 cijelu radnu knjigu,
 radni list,
 dio radne knjige i radnog lista,
i to pojedinačno ili nekoliko njih odjednom.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
132
Ispis
1
 Ispisuje se
odabirom gumba
MS Office,
naredbe Ispiši, a
potom ponovo
2
Ispiši.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
3
133
Ispis
Izbor pisača.
Odabir broja
kopija ispisa.
Redoslijed
ispisa.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
134
Ispis
Za odabir raspona
ispisa moguće je
birati sve ili samo
neke stranice.
Za odabir ispisa
moguće je birati
odabrani
raspon, aktivne
listove ili cijelu
radnu knjigu.
Za pregled radnog
lista prije ispisa.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
135